Post on 18-Jan-2020
PROF. DR MEHMED HADŽIĆ
SOCIJALNA SIGURNOST I SOCIJALNA DRŽAVA, EVROPSKI STUP SOCIJALNIH PRAVA
Sarajevo, 28. 10. 2019. godine
Sadržaj:
■ Socijalna država,
■ Socijalna sigurnost i socijalna kohezija,
■ Evropski stup socijalnih prava
Socijalna država i socijalno pravo
■ Socijalna država/socijalno pravo štiti građane od određenih rizika, od kojih su
najznačajniji:
■ starost,
■ bolest,
■ siromaštvo,
■ invalidnost,
■ nesreća na radu,
■ nezaposlenost ...
Neki od novih socijalnih rizika
1. balansiranje između karijere odnosno radnog odnosa i porodičnih
obaveza, posebno odgoja djece,
2. briga i njega u pravilu za starije osobe u krvnom srodstvu,
3. nedostatak vještina potrebnih za pristup adekvatno plaćenom i
trajnom zaposlenju,
4. posjedovanje vještina i znanja koja više nisu potrebna na tržištu rada
i nemogućnost da se razviju nove kroz cjeloživotno učenje.
Definicije socijalne države
■ Asa Briggs (1961.):
Socijalna država je država koja organiziranim naporima modificira zakone tržišta u najmanje tri pravca:
■ 1.Jamči pojedincima i porodicama minimalni dohodak neovisno od tržišne vrijednosti njihovog rada i njihove imovine;
■ 2.Ograničava razmjere nesigurnosti omogućavajući pojedincima i porodicama da podmire izvjesne socijalne potrebe povezane uz bolest, starost i nezaposlenost, koje inače vode pojedince i porodice u krize;
■ 3.Osigurava da svi građani bez razlike u statusu mogu ostvariti najbolje moguće raspoložive standarde ovisne o određenoj razini socijalnih usluga.
Okolnosti koje su dovele do nastanka socijalne države- dva objašnjenja
1. Promjene društva uzrokovane pojavom tržišne ekonomije,
industrijalizacije i modernizacije i raznih vrsta nesigurnosti koje one
sa sobom nose,
2. Socijalna država je rezultat borbe pojedinih do tada marginaliziranih
društvenih klasa prije svega radničke koja se transformirala u tzv.
srednju klasu
Nastanak S.D. Prema E. Pusiću
1) Postojanje društvenih potreba, interesa, motiva... Koji su dovoljno rašireni i
intenzivni koje je kao takve socijalna država trebala zadovoljiti,
2) Morale su biti ostvarene mogućnosti, sredstva i kapaciteti za takav složen i
izazovan pothvat,
3) Interesenti odnosno adresati koji će proizvesti potrebni društveni i politički
pritisak kako bi se omogućila dovoljno krupna preraspodjela društvenog
dohotka- neki u preraspodjeli gube
Elementi socijalne države
■ Socijalna država je ona država u kojoj su uređeni sistemi socijalne sigurnosti i koja kontrolira procese.
Bitni elementi:
1. Dužnost/obaveza države na pravednu raspodjelu narodnog dohotka/javnih prihoda
2. Pravo pojednica na zajamčenu socijalnu pomoć/skrb-minimalni životni standard.
Osnovni postulati socijalne države
1. Solidarnost,
2. Dostojanstvo svih građana,
3. Humanizam,
4. Socijalna pravda,
5. Socijalna i pravna sigurnost
Izazovi socijalne države
1. Velike ekonomske krize (kriza 2007-2008),
2. Starenje stanovništva,
3. Globalizacija
4. Novi socijalni rizici,
5. Starenje stanovništva
■ Mogući odgovor: Socijalno investiranje koje predstavlja proaktivni pristup u prevenciji nastanka socijalnih rizika kroz finansiranje dostupnog i kvalitetnogpredškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, aktivnih politika zapošljavanja i sl. Kritika: ne otklanja siromaštvo građana u sadašnjosti
Socijalna sigurnost
■ Grupa aranžmana koji oblikuju solidarnost sa ljudima koji se suočavaju
(nalaze se pod prijetnjom) nedostatkom zarade (npr. prohoda od plaćenog
rada) ili sa posebnim troškovima. D. Piters
■ Socijalna sigurnost je subjektivno pravo svakog pojedinca ili državljanina na
osnovne životne potrebe.
■ Socijalna sigurnost shvaćena kao sistem obuhvata socijalne sisteme
utemeljene na osiguranim slučajevima (rizicima), socijalnim potrebema i
drugim socijalnim opasnostima. A. Ravnić
Socijalna sigurnost
■ Međunarodno udruženje za socijalnu sigurnost ovaj pojam označava kao
skup svih onih mjera koje treba u određenim slučajevima (bolest, nesreća
na poslu, starost, smrt, rođenje djeteta i nezaposlenost) da uspostave
poremećenu ravnotežu.
Izvještaj MOR-a „Socijalna sigurnost za socjalnu pravdu i fer globalizaciju“
■ nedostatka prihoda povezanog sa radom (ili nedovoljnog prihoda) uzrokovanog bolešću, onesposobljenjem, materinstvom, povredom na radu, nezaposlenošću, starošću, ili smrću člana porodice,
■ nedostatkom pristupa ili isuviše skupog pristupa zdravstvenoj zaštiti,
■ nedovoljne podrške porodice, posebno za djecu ili odrasle izdržavane osobe,
■ generalnog siromaštva i socijalne isključenosti.
Sistem socijalne sigurnosti
■ Dva glavna podsistema: socijalno osiguranje i socijalna zaštita
■ Ključne razlike S.O. I S.Z:
1. Sistem socijalnog osiguranja štiti prije svega lica u radnom odnosu i lica izjednačena sa licima u radnom odnosu i članove njihovih porodica,
2. Socijalno osiguranje se najvećim dijelom finansira iz obaveznih doprinosa osiguranih lica prema jasno utvrđenim kriterijima u pogledu obveznika uplate, visine doprinosa, načina njihovog prikupljanja i sl. Socijalna zaštita: budžet države ali i lokalne zajednice
3. Ova dva sistema se u pravilu postavljaju alternativno na način da sistem socijalnog osiguranja ima pravo, ali i obavezu prvenstva primjene.
Komunitarno i nekomunitarno pravo socijalne sigurnosti
■ Komunitarno pravo- primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije kojima su
uređeni aspekti sistema socijalne sigurnosti, koordinacija sistema socijalne
sigurnosti
■ Nekomunitarno pravo: Akti Vijeća Evrope,
Evropski stup socijalnih prava
■ Ekonomski i socijalni identitet EU,
■ EU ima jasan ekonomski identitet, oznake i “memorije”, ali ima samo nekoliko
oznaka socijalnog identiteta. Ove oznake socijalnog identiteta se ne čine dovoljno
jakim da uspostave protutežu političkoj, ideološkoj i ekonomskoj moći internog
tržišta, Evropske centralne banke, eura, i utjecaja kapitala na evropske politike
(Jorgensen i Madsen (2007) str. 29–30).
■ Prevagu ekonomskog u odnosu na socijalni identitet EU Rigaux (2009) analizira kroz
dominaciju ekonomskih prava nad socijalnim u tri područja i to: na području
fundamentalnih prava, na području legislative i na području jurisprudencije (str. 11–
12)
Bijela knjiga Evropske komisije o socijalnoj politici (1994.)
■ Evropski Socijalni Model (ESM) kao skup vrijednosti koje uključuju;
1. demokratiju i ljudska prava,
2. slobodno kolektivno pregovaranje,
3. tržišnu ekonomiju, jednake mogućnosti za sve i,
4. socijalnu zaštitu i solidarnost.
■ Ovaj model je zasnovan na uvjerenju da su ekonomski i socijalni progres neodvojivi
Nadležnost za donošenje propisa na nivou EU
■ Ugovor o funkcioniranju Evropske unije (UFEU):
■ glava IX (Zapošljavanje čl. 145–150),
■ glava X (Socijalna politika čl. 151–161),
■ glavi XII (Obrazovanje, stručno osposobljavanje, mladi i sport čl. 165–166)
Nadležnosti iz čl. 153■ Prema stavu 1. čl. 153. radi ostvarivanja ciljeva iz čl. 151 (podsticanje zaposlenosti, poboljšanje
uvjeta života i rada, odgovarajuća socijalna zaštita, dijalog između socijalnih partnera, razvoj ljudskih resursa koji omogućava visoku i trajnu zaposlenost, borba protiv društvene isključenosti) Unija podržava i dopunjava aktivnosti država članica u sljedećim oblastima:
■ Poboljšanja naročito radne sredine radi zaštite zdravlja i bezbjednosti radnika;
■ Uvjeta rada;
■ Socijalne sigurnosti i socijalne zaštite radnika;
■ Zaštite radnika u slučajevima prestanka ugovora o radu;
■ Informiranja radnika i savjetovanja s radnicima;
■ Zastupanja i kolektivne odbrane interesa radnika i poslodavca, uključujući i suodlučivanje;
■ Uvjeta zapošljavanja državljana trećih zemalja koji zakonito borave na teritoriji Unije;
■ Integracija osoba isključenih s tržišta rada;
■ Ravnopravnosti muškaraca i žena u pogledu mogućnosti na tržištu rada i tretmana na poslu;
■ Borbe protiv društvene isključenosti;
■ Modernizacije sistema socijalne zaštite.
Smjernice za zaposljavanje
■ Koncept fleksigurnosti,
■ Strategija Evropa 2020 (pametan, održiv i inkluzivan razvoj),
■ Smjernice za politike zapošljavanja država članica su donesene Odlukom Vijeća EU
od 21. oktobra 2010. (četiri smjernice 7-10)
■ Smjernice za politike zapošljavanja iz 2015, (smjernice 5-8)
■ Odluka Vijeća (EU) 2018/1215 od 16. jula 2018. o smjernicama za politike
zapošljavanja država članica (smjernica br. 5. Poticanje potražnje za radnom
snagom, smjernica br. 6 Poboljšanje ponude radne snage i pristupa zapošljavanju,
vještinama i kompetencijama, smjernica br. 7 Poboljšanje funkcioniranja tržišta
rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga, smjernica br. 8.
Bijela knjiga o budućnosti Evrope
1. Ne odustajemo – prema kojem se teži jačoj integraciji i saradnji na svim područjima,
2. Samo zajedničko tržište – prema kojem se EU vraća izvornom stepenu slobodnog protoka samo roba, kapitala, ljudi i usluga,
3. Oni koji žele više, čine više – prema kojem se neke članice mogu odlučiti za veći stepen integracije od drugih (tzv. Evropa s više brzina),
4. Činiti manje, ali učinkovitije – prema kojem se dalji napredak fokusira samo na neke oblasti, i
5. Zajedno činimo mnogo više – prema kojem se teži ka većoj integraciji i uspostavljanju ekonomske, fiskalne i finansijske unije.
Evropski stup socijalnih prava
■ Proglašen u Geteborgu (Švedska) 17. 11. 2017. godine
■ Tri poglavlja, ukupno 20 prava (dvije skupine: 1) prava na radu i u vezi sa radom i 2) prava iz sistema socijalne sigurnosti):
1. Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada,
2. Pravedni radni uvjeti,
3. Socijalna sigurnost i uključenost
Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada,
1. Obrazoavnje osposobljavanje i cjeloživotno učenje,
2. Rodna ravnopravnost,
3. Jednake mogućnosti,
4. Aktivna potpora zapošljavanju,
Pravedni radni uvjeti,
5. Sigurno i prilagodljivo zaposlenje,
6. Plaće,
7. Informacije o uvjetima zaposlenja i zaštita u slučaju otkaza,
8. Socijalni dijalog i uključenost radnika,
9. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života,
10.Zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje ta zaštita
podataka
Socijalna sigurnost i uključenost
11. Briga o djeci i potpora djeci,
12. Socijalna zaštita,
13. Naknade za nezaposlene,
14. Minimalni dohodak,
15. Dohodak u starosti i penzije,
16. Zdravstvena njega,
17. Uključenost osoba sa invaliditetom,
18. Dugotrajna njega,
19. Stanovanje i pomoć beskučnicima
20. Pristup (dostupnost) osnovnim uslugama
Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada
1. obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje- pravo svakoga na kvalitetno
obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi u punom kapacitetu razvio
svoje individualne psiho-fizičke sposobnosti koje će mu omogućiti da postane i ostane
konkurentan na tržištu rada
2. rodna ravnopravnost- načelima rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti se i dalje
nastoji zadržati postojeći kurs borbe protiv svih vidova diskriminacije po bilo kom
zabranjenom osnovu
3. jednake mogućnosti- zabrana diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta,
dobi ili spolne orijentacije utvrđena postoječom pravnom tečevinom se širi na područja
socijalne sigurnosti, obrazovanja i pristupa robi i uslugama koje su dostupne javnosti.
4. aktivna potpora zapošljavanju- smjernice iz 2018. godine
Socijalna sigurnost i uključenost
■ 11. briga o djeci i potpora djeci, - konkretni koraci ka promoviranju jednakog
pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju, te kvalitetnim uslugama provode se
davanjem finansijske potpore od strane Evropskog fonda za regionalni razvoj i
Evropskog socijalnog fonda
■ 12. socijalna zaštita- termin obuhvata socijalno osiguranje i socijalnu pomoć. Pravo
radnika, bez obzira na vrstu i trajanje radnog odnosa, a u uporedivim uvjetima i
samozaposlenih, da imaju pravo na socijalnu zaštitu
■ 13. naknade za nezaposlene- primjerena naknada i primjerena potpora. Primjerena
potpora se bazira na ocjenjivanju, savjetovanju i usmjeravanju u potrazi za poslom,
te pri donošenju odluka o karijeri
Socijalna sigurnost i uključenost
■ 14. minimalni dohodak- Sve osobe koje nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na minimalni dohodak koji omogućuje dostojan život u svim njegovim fazama, te pravo efikasnog pristupa dobrima i uslugama. Za one koji mogu raditi, minimalni dohodak trebalo bi kombinirati s poticajima za zaposlenje.
■ 15. dohodak u starosti i penzije- Stupom se u ostvarivanju prava izjednačavaju radnici i samozaposleni, uz insistiranje na primjerenom dohotku koji se treba ostvarivati i iz drugih vidova finansiranja i štednje ako visina penzije nije adekvatna.
■ 16. zdravstvena njega- Svi imaju pravo pravovremenog pristupa pristupačnoj i kvalitetnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovakvom formulacijom se Stupom uspostavlja opće pravo pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i liječenju.
■ 17. uključenost osoba s invaliditetom- Kvalitativno novi pristup ovim osobama ogleda se u tome što se njihova potpuna uključenost u društvo može postići jedino istovremenim kombiniranjem zabrane diskriminacije, potpore dohotku i prilagođenom radnom okruženju.
Socijalna sigurnost i uključenost
■ 18. dugotrajna njega- Svi imaju pravo na pristupačne i kvalitetne usluge dugotrajne
njege, naročito na usluge njege u vlastitom domu i u zajednici. Stupom se po prvi
put na razini Unije potvrđuje pravo na dugotrajnu njegu onih osoba koje o njoj ovise.
■ Direktiva (EU) 2019/1158 Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. juna 2019. o
ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju
izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU
■ „pružatelj skrbi” znači radnik koji pruža osobnu skrb ili potporu članu obitelji ili osobi
koja živi u istom kućanstvu i kojoj je potrebna znatna skrb ili potpora zbog ozbiljnog
zdravstvenog razloga, kako je definirano u svakoj državi članici;
■ „dopust za pružatelje skrbi” znači dopust radnika s posla kako bi pružao osobnu
skrb ili potporu članu obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu kao i radnik i kojoj
je potrebna znatna skrb ili potpora zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, kako je
definirano u svakoj državi članici;
Socijalna sigurnost i uključenost
■ 19. stanovanje i pomoć beskućnicima- Onima kojima je to potrebno omogućuje se
pristup socijalnim stanovima ili kvalitetnoj pomoći za stanovanje. Ranjive osobe
imaju pravo na primjerenu pomoć i zaštitu od deložacija. Pomoć za stanovanje
obuhvata npr. davanja za stanovanje, potporu dohotku, jamstva za iznajmljivanje i
porezne olakšice
■ 20. dostupnost osnovnih usluga- svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim
uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, prijevoz, finansijske usluge i
digitalnu komunikaciju. Nadležna javna tijela država članica dužna su da omoguće
pristup kvalitetnim osnovnim uslugama kroz omogućavanje konkurencije na tržištu,
što bi za posljedicu imalo smanjenje cijene, i kroz sufinansiranje onih usluga za čiji
su pristup i distribuciju isključivo nadležna ta tijela.
Pravna priroda Stupa
■ Po svojoj pravnoj prirodi Stup se svrstava u tzv. meko pravo (soft law), jer je
predstavljen kao skup načela koja države članice trebaju poštovati, bez namjere da
postane direktiva ili uredba s pravno obavezujućim dejstvom sekundarnog izvora
prava EU.
■ Stup će se početno primjenjivati samo u državama članicama EMU.
Citirana literatura
■ Briggs A. (1961) , The Welfare State in Historical Perspective, European Journal of Sociology 2 (02), str. 221–258, December 1961.
■ Jorgensen, H. & Madsen, P. K. (2007). Flexicurity and Beyond – Reflections on the Nature and Future of a Political Celebrity. U: H. Jorgensen & P. K. Madsen (ur.), Flexicurity and Beyond – Finding a New Agenda for the European Social Model (str. 7–38). Copenhagen: DJOF Publishing.
■ Pieters D. (2006), Social security. An introduction to the basic principles. Second edition – revised, Kluwer Law International.
■ Pusić. E. (2002), Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište u Zagrebu,
■ Ravnić A. (2004), Osnove radnog prava – domaćeg, usporednog i međunarodnog, Pravni fakultet Zagreb
■ Riagaux, M. (2009). Labour Law or Social Competition Law? On Labour in Its Relation with CapitalThrough Law: Francqui Chair Lectures. Antwerp: Intersentia.