Post on 06-Jul-2020
������������
�nastavak na 2. str.
POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 30. svibnja 2018. � Br. 4
ODJEL ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI
Riječki tim
razvija
inovativnu
metodu
pročišćavanja
vode
POZNATI MIKROBIOLOG I
PREDSJEDNIK LEOPOLDINE
U POSJETU RIJECI
PROF. DR. JÖRG HACKER
Znanstvenici moraju biti
proaktiviji u širenju znanja
Moderno društvo može se smatrati »društvom
znanosti«. No unatoč napretku, dobro je
poznato da znanstvene spoznaje danas nisu
uvijek najefektnije uključene u formuliranje i
implementiranje političkih strategija i odluka
Vedrana
SIMIČEVIĆ
Prof. dr. JörgHacker, dugo-godišnji pred-sjednik Leo-poldine – Nje-mačke nacio-
nalne akademije znanostikoja se smatra najstarijomznanstvenom institucijomna svijetu, posjetio jeovog mjeseca Medicinskifakultet u Rijeci. Njemačkimikrobiolog u Rijeku jedošao na poziv prof. Sti-pana Jonjića koji je i samčlan Leopoldine, a kao
priznati stručnjak na po-lju patogenih mikroorga-nizama, Hacker je u sklo-pu svog posjeta održaopredavanje na temu za-raznih bolesti. U fokusupredavanja, međutim, bila
Da
vid
A
usserh
ofe
r
� Str. 3.
� �������� ��� ����� ��� � ��������� ��� ����� ��� � ���������� ����������
je uloga znanosti u današ-njem društvu, o čemu smo iporazgovarali s ovim nagra-đivanim, svjetski poznatimz n a n s t ve n i k o m .
Jedna od misija Leopoldineje objavljivanje smjernica te-meljenih na zaključima in-terdisciplinarnih grupastručnjaka o temama od jav-nog značaja. No koliko uisti-nu znanstvena organizacijapoput Leopoldine ima utje-caja na na političke odluke izakonodavce u Njemačkoj,no i na području EU?
– Glas Leopoldine se poštu -je. Na primjer, mi često pro-moviramo upotrebu novihmetoda u biomedicinskimznanostima. Izjava publicira-na 2011. godine koja je bilafokusirana na genetičko profi-liranje embrija prije imple-mentacije naišla je na velikiinteres među članovima nje-mačkog Bundestaga i uvelikese o njoj raspravljalo u medij-ima i u javnosti. Objavili smotakođer i naše mišljenje o mo-gućnostima i ograničenjimanovih metoda editiranja geno-ma. Netko bi mogao zaključitida mi želimo privući više paž-nje, no siguran sam da se našiprijedlozi čuju u javnosti.
Što se tiče europske razine,Leoplodina služi kao njemačkiglas u međunarodnim dijalo-gu između akademskih insti-tucija i osigurava savjete bazi-rane na znanstvenim dokazi-ma na međunarodnom ni-vo u .
Znanost kao alat
Primjeri su EASAC – Europ -sko savjetodavno vijeće znan-stvenih akademija koje oku-plja nacionalne znanstveneakademije EU zemalja, Nor-ve ške i Švicarske ili ALLEA –Europska federacija Akademi-ja znanosti i umjetnosti – kojatrenutno uključuje skoro 60institucija u više od 40 ze-malja Vijeća Europe. Obje fe-deracije pružaju neovisnesmjernice bazirane na znan-stvenim dokazama o važnimizazovima za Europu.
No smatrate li da znanost i
pristup temeljen na dokaza-nim činjenicama općenitoigra dovoljnu ulogu u politicii društvu ili tu ima mjesta zanapredak? Što znanstvenicimogu učiniti kako bi postaliveći autoriteti u javnom dis-kursu o pitanjma poput jav-nog zdravstva ili klimatskihp ro m j e n a ?
– Znanost podrazumijevat ra ženje odgovora kako bi bo-lje razumjeli svijet. Znanostnam omogućuje da neprekid-no širimo ili preispitujemonaše spoznaje, bazirajući sena empirički potvrđenim do-kazima. Ona može i trebala biutjecati na politiku i voditi našproces donošenja odluka in-tenzitetom koji, dakako, ovisio samoj temi.
Prijetnja patogena
Generalno gledajući, količi-na pažnje koju političari po-klanjaju znanstvenicima i is-t ra živačima je značajno po-rasla. No, s obzirom na dra-matično promjenjivo medij-sko okružje i izazovnu eko-nomsku i društvenu klimu iznanstvenici moraju postatiproaktivniji u pružanju steče-nog znanja javnosti i politici.Znanost je odličan alat zaborbu protiv modernih pro-blema, a međusektorski dija-log je važniji no ikad prije.
Naslov vašeg predavanja uRijeci bio je »Znanost i druš-tvo – zarazne bolesti kaoprimjer«. Zašto su baš zaraz -ne bolesti dobar primjer suo-dnosa znanosti i društ va ?
– Globalni teret i prijetnjazaraznih bolesti predstavljajedan od glavnih zdravstvenihizazova 21. stoljeća koji ugro-žava društveni i ekonomskirazvoj diljem svijeta. Društve -ni, tehnološki i okolišni faktorinastavljaju imati dramatičniefekt, pospješujući pojavu no-vih bolesti i povratak starih.Istovremeno, vlada alarman-tni globalni trend rezistencijena antibakterijske lijekove. Unašem rastuće povezanomsvijetu, patogeni se šire brzo išire se preko granica, predsta-vljajući rastuću prijetnju glo-balnom zdravlju i prosperite-tu. Više nedavnih događaja –poput ponovne pojave ebole i
epidemije Zika virusa – upu -ćuju na potrebu za javnim iglobalnim zdravstvenim sus-tavom koji će biti spreman zarješavanje takvih problemačim se pojave.
Da bi se uspješno suočili sovim globalnim izazovom,borba protiv zaraznih bolestimora se unaprijediti u integri-ranu, transparentnu i holistič-ku akciju. Sve veći problemantibakterijske rezistencijezahtijeva akciju od strane vla-da, no i društva općenito. Glo-balna zdravstvena sigurnost,naime, dijeljena je odgovorno-st koja ne može počivati samona jednom akteru ili jednomvladinom sektoru – njen us-pjeh ovisi o suradnji zdrav-stvenih, siguronosnih, okoliš-nih i javnih čimbenika.
Jedno od pitanja gdje zna-nost postaje nadglasana laž-nim vijestima i teorijamazavjere, čemu doprinosi po-vršnost društvenih mreža inovih medija, je upravo temacijepljenja protiv zaraznihbolesti. Već sad možemo vid-jeti tragične posljedice ja-čanja utjecaja protivnika ci-jepljenja. Kako znanost možedobiti ovu bitku »javnih ar-gumenata«?
– Cjepiva su jedan od naj-nevjerojatnijih aspekata mo-derne medicine. Zahvaljujućinjima iskorijenjene su nekadsmrtonosne bolesti i spašenoje nebrojeno puno života. Noponekad je naša kolektivnamemorija prekratka da bipamtili razorne efekte koje suove bolesti uzrokovale još doprije nekoliko desetljeća.
Imunitet krda
Pokreti protiv cijepljenja suna nesreću uzrokovali povra-tak zaraznih bolesti koje jedonedavno bilo lako kontroli-rati. Istina je da apsolutnoništa nije bez rizika i da cjepi-va mogu imati neke nuspoja-ve, ali one su vrlo rijetke. Ne-ki ljudi ni ne mogu primiticjepivo zbog alergija ili odre-đenih medicinskih stanja.Zbog toga je još va žnije daoni koji mogu prime cjepivokako bi stvorili »imunitet kr-da« i zaštitili najranjivije udr uštvu. Postoje dokazi da će
znanstvene činjenice i ukupniuspjeh cjepiva ipak prevladatiu ovoj javnoj debati. Osim to-ga, i mediji su počeli kvalitet-nije pokrivati temu cije-pljenja. Leopoldina je još2008. godine objavila smjer-nice »Mogućnosti i izazovicjepiva« i trenutno grupastručnjaka priprema suvre-meniju verziju tog dokumen-ta.
Koji su, po vama, trenutnonajveći izazovi u borbi protivzaraznih bolesti i koje su naj-veće pobjede na tom »boj-nom polju«?
– Posljednje veće epidemijepokazuju da postoji snažnapotreba za osiguravanjem bo-ljeg pristupa kvalitetnim cjepi-vima, dijagnostici i medicin-skoj opremi diljem svijeta; zaedukacijom o sigurnosti i be-nifitima cjepiva temeljnoj nadokazima; za razvojem kom-biniranih strategija koje bi naglobalnoj razini otkrivale, pra-tile i kontrolirale zarazne bo-lesti; za potporom kvalitetnimnadzornim mrežama i brzimreakcijama u slučaju izbijanjaepidemija, te za potporomfundamentalnim i primjenje-nim istraži va n j i m a .
Razvoj metoda otkrivanjazasnovanih na nukelinskim ki-selinama i tehnologije sekven-cioniranja genoma revolucio-nizirali su istraživanja zaraz-nih bolesti. Razvijen je cijeliniz molekularnih testova zabrže i preciznije otkrivanje ikarakterizaciju patogena. Na-predak molekularne dijagnos-tike i tehnologije sekvencioni-ranja također su odigrali esen-cijalnu ulogu u kontroli mno-gih zaraznih bolesti.
Otpornost gljivica
Primjer je antiretroviralnaterapija za HIV koja je praćenamjerenjem plasma HIV-1 vi-rusnog opterećenja i virusnogsekvencioniranja da bi se opa-žao razvoj rezistencije na lijek.Upotreba genomičkih i pro-teinskih podataka doprinjelaje uspješnom dizajniranju cje-piva i razvoju lijekova. Međuvelika postignuća na tom po-lju spadaju otkriće cjepivaprotiv dječje paralize, anti-HIVlijekovi i anti-mikrobijski lije-kovi za različite zarazne čim-benike poput HPV virusa kojimože uzrokovati karcinom,pneumokoka odgovornih zameningitis, hemofilus bakteri-ja koje uzrokuje gripu tipa B ilinedavno razvijeno cjepivoprotiv ebole. Siguran sam daće nove metode editiranja ge-noma kao što je CRISPR-Castakođer imati veliki utjecaj nai s t ra živanja zaraznih bolesti.
Prema nedavnom istraži-vanju objavljenom u časopi-su Science, u velikom poras-tu je i rezistencija na tretma-ne protiv gljivičnih infekcija,što također može voditi doizbijanja raznih epidemija. Sobzirom da je to jedan od va-ših znanstvenih interesa, mo-žete li prokomentirati o koli-ko se dramatičnom zdrav-stveno-javnom problemu ra-di?
– Ba š kao što antibiotici lije-če bakterijske infekcije, anti-gljivični lijekovi spašavaju ži-vote liječeći opasne gljivičneinfekcije. I baš kao što bakte-rijske infekcije postaju sve višerezistentne na antibiotike, ne-ke gljivice više ne reagiraju naantigljivične lijekove. Rad ob-javljen u Sciencu navodi da serezistencija na antigljivične li-jekove enormno povećala zad-njih četrdesetak godina diljemsvijeta. Trenutno postoje samočetiri kategorije fungicida koji
mogu biti korišteni za lije-čenje ljudi. Otpornost je opi-sana za doslovno sve anti-glji-vične čimbenike kod različitihpatogena, uključujući i Candi-da i Aspergillus vrste. Većinamehanizama rezistencije po-jašnjena je na molekularnomnivou kod spomenutih pato-gena. Otkriveni su i geni, temutacije genoma odgovorneza rezistenciju na lijekove.Prema preporukama za anti-biotsku rezistenciju, područjana koju se treba fokusirati dabi se suočili s problemom an-tigljivične otpornosti trebalabi uljučivati i identifikacijunovih »meta« kroz funkcional-na istraživanja genoma i me-tagenomički pristup, razvojnovih i efektivnijih metodapretrage i izolaciju gljivica iznjihovih prirodnih staništa.
Suradnja znanosti i
politike
Kako vidite ulogu znanostiu oblikovanju budućnostidr uštva, pogotovo u ovo dobakada rastuća nejednakost,politička i društvena polari-zacija, te klimatske promjenevode ka sve većoj političkojnestabilnosti?
– Po mojem mišljenju, zna-nost će nam pomoći da sesuočimo s glavnim izazovimakao što su klimatske promje-ne, porast stanovništva i pos-ljedični pritisak na izvore hra-ne, vode i ostale prirodne re-surse, te utjecaj na ljudske i ži-votinjske bolesti. Raste svijestu javnosti o iznimnoj važnostiznanstvenog sustava u oču-vanju prosperiteta našeg druš-tva. Znanje koje je potvrđenoznanstvenim standardima igraizvanrednu ulogu u ključnimdr uštvenim područjima. Utom smislu, moderno društ vomože se smatrati »društ vo mznanosti«. No unatoč napret-ku, dobro je poznato da znan-stvene spoznaje danas nisuuvijek najefektnije uključene uformuliranje i implementi-ranje strategija i odluka. U do-ba kad su društvene mreže ilažne vijesti sve prisutnije, vi-soko-kvalitetna znanstvena is-t ra živanja nisu nikada bilaesencijalnija za društ vo.
No da li je u tom smisluznanost (pogotovo funda-mentalna) danas sve više podpritiskom raznih interesnihskupina, tržišta i industrije,pogotovo kad se radi o razvo-ju novih lijekova, terapija ic j e p i va ?
– Znanost često odgovara napotrebe u društvu. Primjerice,i s t ra živački napori koji su sebavili epidemijom AIDS-a, do-veli su do uspješnih tretmanabolesti, no također su pobolj-šali naše razumijevanje imu-nološkog sustava i virusnih in-fekcija. Baš kao dvije stranenovčića, fundamentalna iprimjenjena znanost su među-sobno ovisne. Fundamentalnaznanost je ta koja daje bazu zanove pristupe, rješenja i teh-nologije. Znanstvene spoznajedaju i podršku implementacijipolitičkih strategija. Znanstve-nici mogu kvalitetno doprino-siti definiranju problema iodabiru prioriteta i zato zna-nost i politika moraju utvrditinove načine suradnje. Pri tomemislim na nove inicijative upovezivanju znanstvenih insti-tuta, vladinih organizacija i in-dustrije. Takve suradnje olak-šavaju znanstvene kolaboracijei razvoj novih terapija i lijeko-va. Najveća takva inicijativa je,primjerice, »Inovativna medi-cinska inicijativa« (IMI) izme-đu Europske unije i Europskefarmaceutske industrije.
Sve veći
problem anti-
bakterijske
rezistencije
zahtijeva
akciju od
strane vlada,
no i društva
općenito.
Globalna
zdravstvena
sigurnost,
naime,
dijeljena je
odgovornost
koja ne može
počivati
samo na
jednom
akteru ili
jednom
vladinom
sektoru
�
Vedrana SIMIČEVIĆ
Snimio Roni BRMALJ
Kvalitetno pročišć a va n j evode od organskih i bio-loških zagađivača u da-našnje doba postaje sve
veća potreba, no metode koje setradicionalno primjenjuju čestosu vrlo kompleksne i skupe. Naj-češće primjenjivane tehnologijetemelje se na korištenju kemij-skih i bioloških razgrađivačaonečišćujućih tvari te adsorben-sa (tvari koje zahvaljujući svoj-stvu adsorpcije mogu na svojojp ov r šini vezati razne molekule),što zahtijeva veliku potrošnjuenergije i nerijetko podrazumi-jeva korištenje toksičnih tvarikao što su klor ili vodikov perok-sid. Često dolazi i do kontamina-cije samih adsorbera koji se ko-riste za »upijanje« nečistoća.Adekvatnije, čišće i energetskiefikasnije metode pročišć a va n j avode od naftnih derivata, indus-trijskih boja, raznih biološkihtvari i sličnih zagađivača stoga sujedan od glavnih ciljeva tzv. zele-ne kemije, a nova revolucionar-na metoda mogla bi doći upravoiz jednog riječkog laboratorija.
Doc. dr. sc. Gabriela Ambro-žić, voditeljica Laboratorija zasintezu funkcionalnih materija-la na Odjelu za fiziku i Centru zamikro i nano-znanosti i tehnolo-gije (CMNZT) Sveučilišta u Rije-ci i njezin multidisciplinarni timveć godinu dana rade na pripre-mi novih fotoaktivnih keramič-kih tankih filmova s kontrolira-nom debljinom i dobro definira-nim poroznim strukturama čijabi glavna primjena bila pročiš-ćavanje vode od organskih i bio-loških zagađivača. Četverogo-dišnji projekt naziva »Pripremaporoznih tanko slojnih materi-jala za pročišćavanje vode koris-teći tehniku Depozicije atom-
skih slojeva (ALD)« financiran jeod strane Hrvatske zaklade zaznanost i vrijedan je 980 tisućakuna. Cilj je stvoriti ekonomičnumetodu koja će koristiti zeleneizvore energije i biti primjenjiva ina zabačenim područjima.
»Samo-čišćenje«
– Osnovna ideja projekta jeza pročišćavanje vode iskoristi-ti cink oksid i titanijev dioksid –materijale koji u svom nano-području imaju jaka fotokatali-tička svojstva i tzv. foto-osjetlji-vu močivost, te su uz to jeftini iekonomični, pojašnjava Am-b ro žić, inače po vokaciji kemi-čarka koja je na riječki Odjel zafiziku došla nakon višegodiš-njeg rada u slovenskim istraži-vačkim ustanovama i industriji.
Foto-katalitička svojstva ovihmaterijala podrazumijevaju dapod utjecajem prirodnog izvorasvjetlosti cink oksid i titanijev
njezin tim odlučili su razviti me-todologiju uz koju bi to postalom o g u ć e.
– Na ša je namjera pripremitiove porozne materijale u svrhup ro č i šćavanja vode koristeći dvi-je metode – depoziciju atomskihslojeva u kombinaciji sa selektiv-nim kemijskim reakcijama mo-difikacije anorganskih površina.
Tanki filmovi
Depozicija atomskih slojevaje tehnika koju u Hrvatskoj iz-vodimo samo mi i to zahvalju-jući opremi koju je Odjel za fi-ziku nabavio u sklopu RISKp ro j e k t a .
U prvoj fazi se uniformno pos-tavljaju tanki slojevi anorgan-skih materijala, u našem slučajutitanijevog dioksida i cink oksi-da, da bi se u idućoj fazi selektiv-nim reakcijama kemijski modifi-cirali. Na taj način se pripremajutanki »filmovi« materijala različi-te poroznosti. To je važno jer sumolekule različitih zagađivačarazličite veličine. Poroznost, od-nosno hrapavost površine je sto-ga ključna prilikom foto-aktiv-nosti tih materijala, pojasnila jeA m b ro žić osnovu ovog inovativ-nog pristupa. Tim trenutno jošuvijek provodi bazična istraži-vanja, no fotokatalitička svojstvadijela stvorenih uzoraka već setestiraju. Pomoću spektroskopi-je ispituje se da li pripremljeni»filmovi« mogu razgraditi organ-ske molekule industrijskih zaga-đivača, a članovi tima sa »susjed-nog« Odjela za biotehnologijutestirati će uskoro može li ovametoda pomoći kod razgradnjebakterija, konkretnije Escheri-chia Coli. Prvi neformalni rezul-tati su ohrabrujući, tvrdi Ambro-žić, a tim već nailazi i na neke no-ve potencijalne pravce istraži-vanja. Naša sugovornica je po-sebno ponosna na interdiscipli-narnost članova grupe: zah-
valjujući odobrenim sredstvimana projektu je zaposlena pos-tdoktorantica, kemičarka dr. sc.Maria Kolympadi Markovic kojaje na Odjel došla nakon specijali-zacije u Švicarskoj i Francuskoj;u timu surađuju fizičari prof. dr.sc. Mladen Petravić, doc. dr. sc.Ivana Jelovica Badovinac, doc.dr. sc. Ivna Kavre Piltaver, doc. dr.sc. Robert Peter i doc. dr. sc. IvaŠarić, biolog doc. dr. sc. Igor Ju-rak i kemičar doc. dr. Karlo Witti-ne s Odjela za biotehnologijuSve u č i l i šta u Rijeci, te vrhunskisvjetski priznat ekspert za ALDtehniku metodu prof. dr. sc. Ma-to Knez sa CIC NanoGUNE u SanSebastianu u Španjolskoj. Zah-valjujući projektu dodatno jeopremljen i Laboratorij za sinte-zu funkcionalnih materijala.
Manji troškovi
Us p j e šno osmišljena metodasmanjila bi troškove pročišća -vanja kroz primjenu solarneenergije, selektivnu adsorpcijuorganskih i bioloških zagađiva-ča, fotoinduciranu desorpcijuorganskih zagađivala, foto-in-duciranu razgradnju organskihonečišćujućih tvari i učinkovituregeneraciju, te ponovno koriš-tenje tankoslojnih materijala.
– Ovi novi keramički materijalise razlikuju od tradicionalnihmaterijala i procesa za pročišća -vanje i dezinfekciju vode upravozbog sintetskih postupaka kojećemo primijeniti, a koji će omo-gućiti narastanje potpuno novogtipa višenamjenskih keramičkihfilmova deponiranih na bioraz-gradivom tekstilu, pamuku ianorganskim makroporoznimpodlogama. Spomenute karak-teristike će proširiti potencijalkeramičkih materijala u različi-tim smjerovima primjene: od de-kontaminacije mora od naftnihizljeva do sustava za pročišća -vanje pitke vode, tvrdi Ambrožić.
Osnovna
ideja projekta
je za pro-
čišćavanje
vode
iskoristiti
cink oksid
i titanijev
dioksid –
materijale
koji u svom
nano-
području
imaju jaka
foto -
katalitička
svojstva i tzv.
foto-osjetljivu
močivost,
te su uz to
jeftini i
ekonomični
Doc. dr. sc.
Gabriela
Ambrožić
�
dioksid mogu razgraditi moleku-le nekog biološkog ili organskogzagađivača. Zahvaljujući svomdrugom svojstvu – k o n t ro l i ra n o j»močivosti« pod utjecajem UVsvjetlosti – ova dva materijalamogu potom očistiti i same sebe.Naime, izlaganjem svjetlosti tita-nijev dioksid i cink oksid mogupostati super-hidrofilni, odnos-no mogu intenzivno vezati vodu,a ukoliko se stave u tamni pros-tor, postaju pak super-hidrofob-ni i odbijaju vodu. Kapljica vodeu tom slučaju pokupi nečistoću smaterijala i počne »bježati«. Radise o svojevrsnom »samo-čiste-ćem« sistemu koji već ima nekeprimjene, primjerice, kod izradestakla koja se nikad ne magle. Ia-ko su spomenuta svojstva cinkoksida i titanijevog dioksida većodavno poznata, dosad još nitkonije pokušao primjeniti ih zap ro č i šćavanje vode u obliku tan-kih poroznih filmova. Ambrožić i
ODJEL ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI PROVODI AMBICIOZNI PROJEKT
RIJEČKI TIM RAZVIJA INOVATIVNU
metodu pročišćavanja vode
Cilj projekta vrijednog 980 tisuća
kuna je stvoriti ekonomičnu
metodu koja će koristiti zelene
izvore energije i biti primjenjiva i
na zabačenim područjima
ALD tehnika se u Hrvatskoj izvodi samo na Odjelu za fiziku
zahvaljujući opremi nabavljenoj u sklopu RISK projekta
Multidisciplinarni tim mahom je
sastavljen od članova Odjela za
fiziku i Odjela za biotehnologiju
Znanost je
odličan alat
za borbu
protiv
modernih
problema,
a među-
sektorski
dijalog je
važniji no
ikad prije
�
Jörg Hacker prilikom posjeta Medicinskom fakultetu u društvu ministrice Blaženke Divjak
i rektorice Snježane Prijić-Samaržija
I.
TO
MIĆ
� nastavak s 1. str.
� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ����������
Današnje
sveučilište
osniva se 17.
svibnja 1973.
godine kao
logično
okrupnjivanje
visoko -
obrazovnih
institucija u
zapadnoj
Hrvatskoj
�
Početak visokog školstva uRijeci veže se još uz 1632.godinu kad se na Isuso-vačkom kolegiju, koji je
tada posjedovao vlastitu knjiž-nicu, počinje predavati moral-na teologija. Poveljom kraljaFerdinanda II. od 31. srpnja1633. godine učenici Isusovač-kog kolegija dobivaju građan-ska prava i povlastice koje suimali članovi akademije ilis ve u č i l i šta u Grazu, Beču idrugdje u Europi.
Gradsko vijeće 4. veljače1724. godine zahtijeva otva-ranje studija filozofije, što 1. lip-nja iste godine odobrava carKarlo VI. tako da je Filozofski fa-kultet otvoren 1726. godine kaostudij u trajanju od dvije godi-ne. Teološki pak studij od 1632.godine održava nastavu uz pre-kide, a od 1728. redovito.
Na žalost, predani rad isusova-ca okončan je ukinućem njihovareda 1773. godine. Od tada pa do1780. godine u Rijeci djeluje jav-na Kraljevska akademija. Visoko-školsku djelatnost naobrazbesvećeničkih pripravnika nastavljase na filozofsko-teološkom učiliš-tu u Senju, uz manje prekide od
1806. pa sve do 1940. godine.U 18. i 19. stoljeću Rijeka pos-
taje važno industrijsko i trgo-vačko središte Europe, čije su sednevne novine tiskale na četiri-ma jezicima, a sva europska do-stignuća nalazila su plodno tlo iu ovome gradu. Rijeka je već1530. godine imala prvu tiskaru,a 1750. godine počinje s radom irafinerija šećera. Polovicom 19.stoljeća s radom započinjutvornica konopa, tvornica papi-ra, brodogradilište »Ganz-Da-nubius« (današnji »3. maj«), pr-va plinara u ovom dijelu Europete rafinerija nafte. Kolika je sklo-nost primjeni novih tehnologijagovori i činjenica da je 1866. go-dine u Riječkom tehničkom za-vodu proizveden prvi torpedote da je 1886. godine Peter Sal-cher u Rijeci snimio let pušča -nog metka i time potvrdio Ma-chovu teoriju o postojanjuzvučnog zida.
U 19. stoljeću dolazi do ob-nove visokoga školstva u Rijeci.Godine 1857. premještanjem izTrsta počinje djelovati Carsko-kraljevska mornarička akade-mija (K.u.K. Marine Akademie),no svega jednu godinu, da bi
1866. godine ponovo nastavilaradom i to sve do 1918. godine.U razdoblju od 1912. do 1918.godine u Rijeci je djelovala i Ma-đarska kraljevska eksportnaakademija (A fiumei magyar ki-ralyi kiviteli akademia). Više-glasje hrvatskoga, latinskoga,talijanskoga, njemačkoga i ma-đarskoga jezika, koje stoljećimadaje europsko ozračje učionica-ma, zamire između dva svjetskara t a .
V isokoškolska nastava u Rije-ci oživjela je utemeljenjem Vi-soke teološke škole 15. listopada1947. godine, Više pomorskeškole 4. travnja 1949, Više struč-ne pedagoške škole u Rijeci(1953) i Više ugostiteljske školeu Opatiji (1960), a posebice os-nivanjem Medicinskog fakulteta1955. godine. Uskoro se osniva-ju i Strojarski fakultet (1960) iEkonomski fakultet (1961) te Vi-ša tehnička građevinska škola(1969). U bliskoj suradnji sa vi-sokoškolskim ustanovama os-novanim u Rijeci otvaraju se iustanove u Puli: Viša ekonom-ska škola (1960) te Pedagoškaakademija (1961), te Pedagoškaakademija u Gospiću (1963).
Danas UNIRI
ima 10
fakulteta,
Akademiju
primijenjenih
umjetnosti, 4
sveučilišna
odjela,
Sveučilišnu
knjižnicu i
Studentski
centar
�
Odjel za fiziku osnovan je
2008. godine na
zasadama bogate tradicije
obrazovanja iz prirodnih
znanosti koja je u Rijeci
započela 1964. godine
organiziranjem najstarijeg
četverogodišnjeg
nastavničkog studija
Matematike i fizike.
Kadrovskim pojačanjima i
preseljenjem na Kampus 2012. godine Odjel za fiziku
dobiva novi zamah u razvoju. Eksperimentalni laboratoriji
opremljeni su vrhunskom istraživačkom opremom,
jedinstvenom u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz
preddiplomski studij fizike otvara se niz novih diplomskih
sveučilišnih studija istraživačkog i nastavničkog usmjerenja
koji privlače sve više studenata. Odjel sudjeluje i u izvođenju
nastave fizike na drugim sastavnicama Sveučilišta te
organizira i izvodi programe cjeloživotnog obrazovanja.
Uz bogatu međunarodnu suradnju i sudjelovanje u velikim
međunarodnim kolaboracijama, znanstveno-istraživački rad
Odjela brojem i kvalitetom publikacija u vrhunskim
međunarodnim časopisima među vodećima je na Sveučilištu
u Rijeci. Odjel se osobito ponosi nastavnom izvrsnošću i
perjanica je Sveučilišta i po zadovoljstvu studenata. U
2017. godini Odjel za fiziku zaokružio je obrazovnu
vertikalu osnivanjem Sveučilišnog poslijediplomskog
doktorskog studija Fizika.
Odjel za informatiku
Sveučilišta u Rijeci
kao samostalna
sastavnica Sveučilišta u
Rijeci postoji 10
godina. Osnovan je u
prosincu 2007. godine.
Međutim, OI svoje
začetke nalazi u ranim
sedamdesetim
godinama 20. stoljeća
na različitim visokoškolskim ustanovama (Visoka
industrijsko-pedagoška škola, Fakultet industrijske
pedagogije, Pedagoški fakultet, Filozofski fakultet).
Odjel danas organizira i izvodi studije na sve tri
akademske razine: od preddiplomske do doktorske.
Konkretnije – sveučilišni preddiplomski jednopredmetni
studij informatike, diplomski studij jednopredmetne
informatike (nastavnički smjer), diplomski studij
jednopredmetne informatike: modul poslovne informatike i
modul informacijskih i komunikacijskih sustava, diplomski
studij dvopredmetne informatike u suradnji s Filozofskim
fakultetom (nastavnički smjer), te poslijediplomski
doktorski studij »Informatika« u dvjema modulima:
Informacijski sustavi i Inteligentni računalni sustavi.
Trenutno Odjel ima 27 djelatnika, a ukupno je na
svim studijima upisano gotovo 500 studenata, što je
peterostruko povećanje u 10 godina samostalnog
djelovanja.
Odjel za
B i o t e h n o-
logiju osnovan je
29. rujna 2008.
godine.
Akademske
2009/10.
godine započeo
je s radom i
upisano je prvih
37 studenata preddiplomskog studija Biotehnologija i
istraživanje lijekova.
Danas Odjel ima ukupno 250 studenata koji
studiraju na preddiplomskom studiju i na 3 diplomska
studija. Titulu magistra/ce steklo je 140 studenata, a
preddiplomski studij završilo je ukupno 244 studenta.
U istraživanja na doktorskom studiju Medicinska kemija
uključeno je 55 studenata, dok ih je 10 doktoriralo.
Na Odjelu danas radi 47 djelatnika, 27 u
znanstvenonastavnom zvanju, 14 u zvanju
postdoktoranda i asistenta. Predanost nastavi i novim
metodama podučavanja iskazana je izuzetnim
uspjehom studenta te njihovim izvannastavnim
aktivnostima i studentskim razmjenama. Odjel za
Biotehnologiju je među vodećim sastavnicama
Sveučilišta u broju publikacija i projekata po
znanstveniku. U samo deset godina postojanja, Odjel je
izrastao u respektabilnu ustanovu u nastavnom i
znanstvenom području.
Sveučilišna
knjižnica
Rijeka je
nastala iz
stoljetne
tradicije
lokalnoga
obrazovanja,
a 2017.
godine
proslavila je 370. obljetnicu osnutka.
Nakon što je 1993. godine stupio na
snagu novi Zakon o visokim učilištima,
osnivač tadašnje Naučne biblioteke
postaje Sveučilište u Rijeci, pa 1995.
godine Naučna biblioteka mijenja ime u
Sveučilišna knjižnica. U prostorima
Sveučilišne knjižnice nalazi se stalna
kulturno-povijesna izložba Glagoljica,
jedina takva izložba u Hrvatskoj.
Otvorena je 30. prosinca 1968. godine
povodom 25. godišnjice pripojenja Iste,
Rijeke, Zadra i otoka matici Hrvatskoj i
ove godine obilježava svoj zlatni jubilej
– pedesetu godišnjicu otvorenja. Izložba
je usmjerena na prikaz glagoljske
baštine Istre i Kvarnera, a autori su joj
akademik Branko Fučić, dr. Vanda Ekl i
arhitekt Igor Emili.
10 GODINA ODJELA ZA MATEMATIKU
������ �� ������ ����� � ��������
10 GODINA ODJELA ZA INFORMATIKU
��������� � ��ć� ��� ��������
10 GODINA ODJELA ZA BIOTEHNOLOGIJU
����� ����� �� ���� ������
10 GODINA ODJELA ZA FIZIKU
����� � ������ � �������� ���������
15 GODINA ZAKLADE SVEUČILIŠTA
��������� ��� � ��� ������ ��
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
� ������ ����ž�� !��������
Zakladu Sveučilišta u Rijeci
osnovali su 2003. godine
Primorsko-goranska županija, Grad
Rijeka i Sveučilište u Rijeci,
opredijelivši se za javnu misiju
promicanja uloge i važnosti riječke
akademske zajednice, jačanje svijesti
o važnosti obrazovanja i istraživanja,
te osnaživanje intersektorske suradnje
s ciljem razvoja lokalne zajednice. U
proteklih 15 godina Zaklada je
provela više od 90 natječaja,
dodijelivši preko 9.8 milijuna kuna,
nagrađujući 93 znanstvenika i
umjetnika (47 žena i 46 muškaraca) i
poduprijevši gotovo 2 500 korisnika,
što znači da je ovo ne samo najstarija
sveučilišna zaklada u Republici
Hrvatskoj, nego i jedna od
najaktivnijih.
Od svog je osnutka Zaklada
osmislila i provela brojne
edukacijske projekte i donatorske
programe, javna događanja,
tribine i izložbe (pet Škola
održivog razvoja, projekt
Akademska zajednica u prometnoj
preventivi, šest donatorskih
aukcija slika, pet utrka Akademski
zec u Kastvu, građanska inicijativa
Nevidljive sile: Žene koje su
oblikovale naš grad) te nekoliko
međunarodnih projekata, posebno
u području odgovornog
istraživanja i položaja žena u
sustavu znanosti. Zaklada je
posebno aktivna u radu sa
studentima – od 2004. godine
organiziraju se studentski
natječaji; projekt Realizator
rješavanja poslovnih slučajeva u
suradnji sa STEP RI-om od
2016., na kojem je dosad
sudjelovalo više od 150
studenata; Fond za sufinanciranje
studentskih znanstveno
istraživačkih aktivnosti SIZIF (u
suradnji sa Studentskim zborom)
pokrenut 2017. godine.
385 GODINA VISOKOG OBRAZOVANJA U RIJECI
GODINA OBLJETNICA ����Č���Š�� � ���� ����� � ������ ��������
Današnje sveučilište osnivase 17. svibnja 1973. godine
kao logično okrupnjivanje vi-sokoobrazovnih institucija uzapadnoj Hrvatskoj čiji korije-ni sežu u 17. stoljeće kada jeosnovana Jezuitska gimnazijau Rijeci. Pod nazivom »Vladi-mir Bakarić« sveučilište je dje-lovalo od 1983. godine do po-četka devedesetih godina, ka-da se ponovno mijenja naziv u» Sve u č i l i šte u Rijeci«. U radSve u č i l i šta uključile su se dotad postojeće visokoškolskeustanove, a istodobno se osni-vaju i nove, poput Pravnogafakulteta (1973). Razvoj sastav-nica nastavlja se vrlo uspješnotako da se početkom 80-tih go-dina većina do tada viših školapretvara u respektabilne znan-
stvene jedinice – f a k u l t e t e.Do osamostaljivanja Repu-
blike Hrvatske riječko se Sveu-čilište sastoji od deset fakulteta(Ekonomski, Hotelijerski, Gra-đevinski, Medicinski, Pedagoš-ki, Pomorski, Pravni i Tehničkifakultet) u Rijeci i dva (Fakultetekonomije i turizma i Pedagoš-ki fakultet) u Puli, potom dvijes ve u č i l i šne knjižnice (u Rijeci iPuli). U to doba u sastavu Sveu-čilišta već djeluje i Studentskicentar Rijeka. Koncem devede-setih Pedagoški fakultet u Rijecimijenja naziv u Filozofski fa-kultet, a isto čini i onaj u Puli.
Godine 2003. započinje iz-gradnja sveučilišnoga kampusana Trsatu, a već 2005. godineustrojava se nova članica Sveu-čilišta, Akademija primijenje-
nih umjetnosti kao prva takvaustanova u Republici Hrvat-skoj. Godine 2006. u rujnu Vi-soka učiteljska škola u Rijecipostaje Učiteljski fakultet, a ustudenome dolazi do izdva-janja sastavnica koje su djelo-vale u Istri, a koje postaju osno-va najmlađeg hrvatskog sveuči-lišta »Juraj Dobrila« u Puli.Koncem 2007. godine Sveuči-lište u Rijeci osniva svoje prveodjele čiju okosnicu čine Odjelza matematiku, Odjel za fiziku,Odjel za informatiku te, počet-kom 2009. godine osnovani,Odjel za biotehnologiju.
Danas Sveučilište u Rijeciima 10 fakulteta, Akademijuprimijenjenih umjetnosti, 4s ve u č i l i šna odjela, Sveučilišnuknjižnicu i Studentski centar.
Razvoj znanosti na bogatoj obrazovnoj tradiciji
Odjel za matematiku
Sveučilišta u Rijeci je
znanstveno-nastavna sastavnica
Sveučilišta koja razvija
znanstveni i stručni rad u
znanstvenom polju matematika i
vodi brigu o razvoju kadrova iz
znanstvenog polja matematika.
Odjel za matematiku
Sveučilišta u Rijeci osnovan je
17. prosinca 2007. godine, a s
radom je započeo u travnju
2008. godine, s bazom
djelatnika Odsjeka za
matematiku Filozofskog
fakulteta. Odjel za matematiku
slijednik je institucija koje od
šezdesetih godina 20. stoljeća u
Rijeci izvode studije matematike.
Tako je prvi četverogodišnji studij
matematike počeo djelovati
akademske 1964./1965. godine,
kada je na tadašnjoj Višoj
stručnoj pedagoškoj školi (VSPŠ)
Odjel matematike i primijenjene
fizike organizirao četverogodišnji
studij Matematike i fizike.
Odjel za matematiku
Sveučilišta u Rijeci organizira i
izvodi preddiplomski studij
Matematika, diplomski studij
Diskretna matematika i primjene
te diplomske studije nastavničkog
smjera Matematika i Matematika
i informatika. Osim toga Odjel za
matematiku sudjeluje u izvođenju
zajedničkog doktorskog studija
matematike sveučilišta u Osijeku,
Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Odjel za matematiku pridonosi
razvoju Sveučilišta i društva
težeći nacionalno i međunarodno
prepoznatoj izvrsnost u
znanstvenoj i nastavnoj
djelatnosti. Odjel obrazuje
međunarodno priznate kvalitetne
i kompetentne stručnjake i
provodi međunarodno prepoznata
znanstvena istraživanja.
Poveljom
kralja
Ferdinanda II.
od 31. srpnja
1633. godine
učenici
Isusovačkog
kolegija
dobivaju
građanska
prava i
povlastice
koje su imali
članovi
akademije ili
sveučilišta u
Grazu, Beču i
drugdje u
Europi
�
45 GODINA PRAVNOG STUDIJA
���� ���� ����� �� ����� "����� �
Pravni fakultet uRijeci ove godine
slavi 45. godinapravnog studija u Ri-jeci, čime tu obljet-nicu dijeli i sa Sveu-čilištem u Rijeci. Go-dine 1973. pokrenutje OOUR Pravni stu-dij u okviru tadaš-njeg »Centra eko-nomskih znanostiSve u č i l i šta u Rijeci«
pod registarskom oznakom Us-375/73, da bi tri godine kasnije bioregistriran kao zasebna sastavnica u sklopu Sveučilišta u Rijeci.
Godine 1980. Fakultet dobiva i svoju zgradu u kojoj djeluje i da-nas. Od početka se na Pravnom fakultetu u Rijeci izvodio studijskiprogram koji je obrazovao diplomirane pravnike, danas magistreprava, i on je do danas iznjedrio mnoge ugledne članove naše zaje-dnice. Brojni drugi studijski programi uvode se kao odgovor na di-namične potrebe tržišta rada, tako da se trenutno izvodi šest studij-skih programa na svim razinama. Među njima je i studij »Pravo eu-ropskih integracija« uveden 2000. godine kao prvi poslijediplomskistudij europskog prava u Hrvatskoj, što je posebno značajno izdvo-jiti budući da je 2018. godine i peta obljetnica ulaska Hrvatske uEU. S ponosom ističemo da je diplomu o završetku jednog od stu-dijskih programa Pravnog fakulteta od početka djelovanja do krajap ro šle godine steklo ukupno 4917 studenata od čega 86% na studi-ju prava. Pored prepoznatljivosti prema nastavnoj izvrsnosti, Prav-ni fakultet u Rijeci izrastao je i u znanstveno-istraživačku institucijus međunarodnim ugledom i brojnim znanstvenim i stručnim pro-jektima doprinosi poboljšanjima u neposrednoj i široj zajednici.
MEDICINSKI FAKULTET
Č����� ��������� ������������������ $��č���š��
Medicinski fakultetosnovan je 1955.
godine i predstavljanajstariju sastavnicuriječkog Sveučilišta.
U obljetničkoj godiniSve u č i l i šta, pri Fakulte-tu će biti obilježeno 45godina studija Dentalnemedicine, 60 godina Za-voda za mikrobiologiju iparazitologiju, 50 godi-
na neurokirurgije u Rijeci, te 110. obljetnica otvaranja »Ubožnicebraće Branchetta«, zgrade koju danas s ponosom baštini fakultet.
Tradicija, unapređenje kvalitete i kontinuirani razvoj stručne,obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti temeljem su sa-mog fakuleta, ali i važnim dionikom uspješne tranzicije riječkogSve u č i l i šta u »društvo znanja«. U proteklih šest desetljeća Medi-cinski fakultet obrazovao je više od 10.000 diplomiranih studena-ta koji su postali dijelom identiteta te međunarodno priznate vi-sokoškolske i znanstvene ustanove. Danas na fakultetu studira1.200 studenata na 5 sveučilišnih studija i 700 studenata na 25poslijediplomskih sveučilišnih i specijalističkih studija, uz Dok-torsku školu u osnivanju, kao i novi program studija Medicine iDentalne medicine na engleskom jeziku. U novom razvojnomplanu fakulteta upravo internacionalizacija postaje ključni iza-zov, s ciljem značajnog sudjelovanja u programima znanstveno-nastavne mobilnosti EU.
20 GODINA FILOZOFSKOG FAKULTETA
������ �� �������� ������š � � ������
Počeci današnjegaFilozofskoga fakul-
teta sežu u 1953. godi-nu i vezuju se uz Višustručna pedagoškuškolu kao prvu viso-koškolsku ustanovudr uštvenih znanosti uRijeci, te uz Pedagoš-ku akademiju u Rijeci,koja se osniva 1960.godine na kojoj seobrazuju nastavnici
za predmetu nastavu.Tijekom godina i nakon različitih transformacija, ove godine obi-
lježavamo 40 godina od osnutka Pedagoškoga fakulteta (1978.) tedvadeset godina Filozofskoga fakultet u Rijeci (1998.) koji danasbroji deset različitih odsjeka, osam u humanističkim i dva u druš-tvenim znanostima. Fakultet polazi oko 1500 studenata na preddi-plomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini studiranja. Znanstvenadjelatnost ogleda se kroz 3 međunarodna projekta, 11 HRZZ proje-kata, 27 projekata sveučilišne potpore te sedam Erasmus + proje-kata.
Fakultet ima razvijenu izdavačku djelatnost, godišnje se obja-vljuje tridesetak knjiga te kontinuirano izlazi pet časopisa. Flumi-nensia, časopis za filološka istraživanja upravo je obilježio je 30 go-dina izlaženja. Zaposleno je 160 nastavnika i 40 osoba u stručnimslužbama.
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
��� ������ ���������� �������� ��� ���� ���� � ��������
Odjel za likovni odgoj ilikovne umjetnosti u
okviru kojeg se je izvo-dio program za obrazo-vanje nastavnika likov-nih umjetnosti započeoje s radom 1963. godinena Pedagoškoj Akade-miji u Rijeci kao dvogo-dišnji studij.
Osnivanjem Pedagoš-kog fakulteta sveučilištaVladimir Bakarić u Rije-
ci, u cilju kvalitetnijeg obrazovanja nastavnika likovnog odgoja i li-kovnih umjetnosti, a za rad u osnovnim i srednjim školama već1978. godine osniva se sveučilišni četverogodišnji studij likovnogodgoja i likovnih umjetnosti. Studij u Rijeci nastaje na inicijativuAkademije likovnih umjetnosti i Odsjeka za povijest umjetnosti Fi-lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te zahvaljujući radu iupornosti tada jedinog docenta na studiju u osnivanju mr. art.Slavka Grčka. Razvojem studijskog programa i usklađivanjem s po-trebama u društvu i obrazovnom sustavu dovelo je do izmjene stu-dijskog programa i uvođenjem većeg broja umjetničkih kolegija.Program je bio zamišljen na način da se trećina programa odnosina obrazovanje u području likovne umjetnosti, trećina na povijestumjetnosti i teoriju likovne umjetnosti i trećina na stručne pedago-ške i metodičke predmete.
Na prijedlog Odsjeka za likovne umjetnosti 2003. godine te pre-ma odluci fakultetskog Vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci, predla-že se ustrojavanje Odsjeka za povijest umjetnosti koji ostaje sastav-ni dio matičnog fakulteta i Odsjeka za likovne umjetnosti koji 2005.godine prerasta u Akademiju za primijenjene umjetnosti Sveučiliš-ta u Rijeci.
� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ���������� ����������
BEZ UMREŽAVANJA
gubimo šansu da
uhvatimo korak sa
suvremenim svijetomItalija, Slovenija i Austrija su nam najbliže zemlje, Trst i Ljubljana najbliža sjajna
sveučilišta, ali mi u mreži vidimo i Njemačku, Francusku i Norvešku s kojima već
razvijamo partnerstva na područjima i na temama gdje svi partneri vide mogućnost
specifičnog napretka u zajedničkom radu
PROF. DR. SC. SNJEŽANA PRIJIĆ-SAMARŽIJA REKTORICA SVEUČILIŠTA U RIJECI, O PROJEKTU »EUROPSKE MREŽE SVEUČILIŠTA«
Organizacijski odbor tršćanskog izdanjaESOF-a (Euroscience Open Forum) – naj-
većeg interdisciplinarnog znanstvenog sku-pa u Europi, objavio je još u veljači natječajza projekte koji će u »etapama« ostati otvo-ren sve do ožujka 2020. godine.
ESOF se svake druge godine odvija u dru-gom europskom gradu, pri čemu grad do-maćin nosi neslužbenu titulu Europskoggrada znanosti. Forum je posvećen promo-ciji znanstvenih istraživanja i inovacija iokuplja na tisuće znanstvenika, edukatora,inovatora, zakonodavaca, poduzetnika inovinara koji kroz cijeli niz tema raspravlja-ju o najvećim aktualnim znanstvenim dos-tignućima. Činjenica da je Trst dobio do-maćinstvo za 2020. godinu potvrđuje nje-gov status jednog od znanstvenih centaraEu ro p e.
– »ESOF2020 Trieste« će raditi na tome daojača i proširi postojeće internacionalnem re že posvećene znanosti, tehnologiji, ino-vacijama, te društvenom i kulturnom napret-
Aneli DRAGOJEVIĆ
MIJATOVIĆ
Formiranje »Europskem re že sveučilišta« inicija-tiva je kojoj se unutar Eu-ropske unije pridaje veliki
značaj i za koju se vjeruje da ćeuvelike definirati budućnostsustava financiranja i ukupnograzvoja visokog obrazovanja, is-t ra živanja i inovacija svih ze-
malja članica. Početak projektaoznačio je govor francuskogpredsjednika Emmanuela Ma-crona pod naslovom »Initiativefor Europe«, što ga je u rujnup ro šle godine održao na Sveuči-lištu Paris Sorbonne. Konzulta-cije i pregovori oko projekta Eu-ropske mreže sveučilišta poslje-dnjih se mjeseci intenzivno pro-vode na svim razinama, a dokonca godine očekuje se da pro-jekt krene u realizaciju. O samoj
Moderno europsko sveučilište
treba promovirati otvorenost
u svim njenim oblicima
Nedavno ste naglasili i važnost humanističkih znanosti
kao onih koje se bave čovjekom na svim područjima
djelovanja. Što su vrijednosti koje bi moderno europsko
sveučilište trebalo promovirati?
– Vrijednosti bi uvijek trebale biti na prvom mjestu u našim
razgovorima. Često se smatra da govor o interesima ugrožava
vrijednosti, ali to stoji samo ako su interesi bezvrijedni i svode
se na osobni probitak ili na neprihvatljivo poistovjećivanje
općeg dobra s koristi privilegiranih skupina. Nastojim naglasiti
da je opće dobro i interes i vrijednost. Humanisti obično
govore jezikom vrijednosti, a politika jezikom interesa, ali to
su samo dva načina da se kaže ista stvar. Moderno europsko
sveučilište treba promovirati otvorenost u svim njezinim
oblicima i kultiviranje humanosti kao najbolji put postizanja
općeg dobra. Prevedeno u jezik politike – u internacionalno
povezivanje, umrežavanje i širenje participacije, ili u jezik
interesa – u uključivanje u europske mreže sveučilišta.
U Europi
jača dezin-
tegracijski
proces kao i
napuštanje
ideje
vrijednosti
solidarnosti i
suradnje.
Zato treba
razvijati
strategije i
politike koje
povezuju.
Trebamo
prihvatiti
realnost
prema kojoj
je lakše
realizirati
povezivanje
na temelju
interesa nego
vrijednosti
�
Trebamo
pojačati naše
aktivnosti
kako bismo
osvijestili
izvrsne da
nas 15
članica EU –
većinom iz
Srednje,
Istočne i
Jugoistočne
Europe – koji
smo slabiji
na različitim
indeksima i
rang listama,
imamo
potencijal
doprinosa
koji izvrsna
sveučilišta
sigurno neće
moći sama
generirati, ne
samo zbog
broja ljudi i
konkretnih
sati rada,
nego i zbog
stručnosti
�
Samo 10
posto
ukupnih
sredstava
iz Horizona
2020 i drugih
relevantnih
EU fondova
direktno
povlače
institucije iz
središnje i
jugoistočne
Europe
�
većanja europske konkuren-tnosti, a to je povećavanje kapa-citeta i kvalitete europskih, ali inaših istraživanja i poučavanjaputem međunarodne i interkul-turalne suradnju. Još va žnije, vi-dim i mogućnost povezivanjasnažnijih i slabijih, premošta -vanje velikog jaza između 13članica koje su ocijenjene kaoizvrsne i inovatorske, i nas, kojipripadamo među 15 preostalihčlanica koje su ispodprosječne idaleko manje uspješne u povla-čenju sredstva iz EU fondova,Naime, samo 10 posto ukupnihsredstava iz Horizona 2020 idrugih relevantnih EU fondovadirektno povlače institucije izs re d i šnje i jugoistočne Europe.
Je li to i političko pi-tanje, odnosno pokušaj da seEuropa nametne, kao cjelina,u znanstvenim područjima,čime jača svoju vidljivost ina političkoj karti svijeta?
– Sasvim sigurno, radi se oprijedlogu francuskog predsjed-nika Macrona. Međutim, sma-tram da se politika i treba bavitiunaprjeđivanjem sustava obra-zovanja i znanosti, unutar kon-teksta onoga što se događa nasvjetskoj sceni. Št ov i še, sma-tram da su dobro europskoobrazovanje i znanost upravoono čime trebamo jačati svojeeuropske vrijednosti i vidljivostu vremenima u kojima na tompodručju gubimo tradicionalnuprednost. Uz Sjevernu Ameriku,Azija i Srednja i Južna Amerikabrojčano su nadmoćne kultureu velikom razvojnom zamahu, akvaliteta europskog obrazo-vanja još uvijek je visoko cijenje-na. Budući smo relativno mali,de-fragmentacija i umreža va n j eje jedini put da postojeću kvali-tetu i reputaciju i održi m o.
Interesne skupine
Obzirom da su eurointegra-cije u zadnje vrijeme sve višena udaru euroskeptika, moželi integracija sveučilišta pomo-ći i samoj integraciji Europe?
– Mo že i treba. U Europi jačadezintegracijski proces kao i na-puštanje ideje vrijednosti soli-darnosti i suradnje. Zato trebarazvijati strategije i politike kojepovezuju. Trebamo prihvatitirealnost prema kojoj je lakše rea-lizirati povezivanje na temeljuinteresa nego vrijednosti. Može-mo oko toga biti zdvojni, ali ipragmatični. Treba na sve nači-ne tražiti moduse promoviranjaeuropskih akademskih vrijed-nosti kroz zajedničke interese.
Budući da se radi o heteroge-nom području (EU), čija sveu-čilišta su na različitom kvalita-tivnom i financijskom stupnjurazvoja, na što bi trebalo pripa-ziti da ono što je zamišljeno kaointegrativni faktor ne postanedodatni faktor dezintegracije, ato će možda postati ukoliko ćebogatiji misliti da previše daju,a siromašniji da im se premalodaje, što je zapravo main-stream argument kada su u pi-tanju bilo kakve integracije,političke ili ekonomske?
– Ovaj je prijepor primjetanveć i u definiranju kriterija zaulazak u europske mreže sveuči-lišta. Ulažemo velik trud u ojača-vanje struje koja smatra da ćekvaliteta i konkurentnost porastikroz uključivanje i onih institu-cija sa slabijim rezultatima i nanižim mjestima na rang ljestvi-cama. Naime, postoji velik priti-sak interesnih skupina već pos-tojećih mreža – mahom sasta-vljenih od institucija iz bogatijihčlanica EU koje već imaju dobrerezultate – koji smatraju da će seeuropski novac najbolje iskoris-
titi za zadani cilj ako se alociraupravo njima. To je suprotnoonome za što se mi zalažemo, ato je povećanje istraživačkih iobrazovnih kapaciteta uz uklju-čivanje novih institucija. Treba-mo pojačati naše aktivnosti kakobismo osvijestili izvrsne da nas15 članica EU – većinom iz Sred-nje, Istočne i Jugoistočne Europe– koji smo slabiji na različitim in-deksima i rang listama, imamopotencijal doprinosa koji izvr-sna sveučilišta sigurno neće mo-ći sama generirati, ne samo zbogbroja ljudi i konkretnih sati rada,nego i zbog stručnosti.
Opasan scenarij
Naime, na našim institucija-ma rade izvrsni istraživači kojibi u boljim istraživačkim i insti-tucionalnim okolnostima zna-čajno doprinijeli. To čine kadaodu na druga sveučilišta i insti-tute, pa bi to mogli i kod kuće uboljim uvjetima. Ovdje ne go-vorim o vrijednostima, već ointeresima i onih najrazvijenij-ih i onih manje razvijenih. Na-ravno da EU mora razmišljati okoheziji u smislu smanjivanjarazlika i jednakopravnosti.
Postoji li dakle opasnost dai u pogledu europske znanos-ti ostanemo na periferiji, ka-ko se u ekonomskim krugovi-ma inače karakterizira našaekonomija, odnosno, stvara lise i u znanstvenom smislu»Europa dviju brzina«? Ili onaveć postoji te je ovo pokušajda se konačno spoje u jednu?
– Mislim da ova inicijativamože biti dobar mehanizamujednačavanja brzina, ako seprihvati stav inkluzivnosti i rav-nopravne participacije. Nisamnerealna, jasno je da treba vodi-ti računa i o kratkoročnim i odugoročnim rezultatima. Ne
možete od najboljih tražiti datrče s kuglom zavezanom za no-gu, pogotovo u kontekstu glo-balnog natjecanja za predomi-naciju u istraživanju i znanosti.Ako se baš želimo držati diskur-sa brzina, bolje je da većina (ia-ko možda ne i svi) neko vrijemevozi u trećoj, nego da neki vozeu četvrtoj, a neki u prvoj brzini –jer ćemo nakon nekog vremenasvi biti u četvrtoj, pa onda i upetoj. Alternativno, realna jeopasnost da neki uđu u šestu, aneki ostanu u prvoj ili stanu. Tikoji stanu, mogu svoju frustra-ciju prevesti u dopunsko neza-dovoljstvo, apatiju ili, još g o re,otpor. To je scenarij koji je zaEuropu, ali i za nas, najopasniji.
Kakva je pozicija i opred-jeljenje riječkog Sveučilišta:vidi li ono u ovim procesimašansu, s kakvim kartama ula-zi u pokušaj umrežavanja, nakoje kriterije će se usmjeritipažnja, te koja sveučilišta vi-dite kao prirodne partnere?Jesu li to Trst i Ljubljana, kojise spominju, i zašto? Što će toznačiti za riječke studente, is-traživače, nastavni kadar?
– Uvjerenja sam da bezu m re žavanja, integracije i de-fragmentiranosti na svim razi-nama gubimo svaku šansu dauhvatimo korak sa suvreme-nim svijetom.
Integrirani Pariz
Velika i uspješna sveučilištau Parizu su se integrirala, dokmi i na nacionalnoj razini idalje razmišljamo kako zadrža-ti status quo ili se čak dodatnousitniti. Stav uprave Sveučiliš-ta, koji promovirano na nacio-nalnoj razini, ali i na međuna-rodnim skupovima, jest da setreba povezivati u mreže sveu-čilišta koja su geografski rela-
tivno blizu kako bi suradnja bi-la operativnija i kako bi studen-ti na združenim studijima, is-t ra živači na zajedničkim pro-jektima i čelnici u zajedničkimtijelima mogli relativno brzo ijeftino doći do učionica uu m re ženim institucijama i dou m re žene znanstvene opreme,ili kako bi mogli donositi zajed-ničke odluke na dobrobit regi-ja. Također, važno je da se u kri-terijima uključivanja fokusira-mo na planirani učinak umre-žavanja kroz pametne specija-lizacije – na ono što će tek bitipostignuto, a ne samo na većpostojeće rezultate. Drugim ri-ječima, držimo da treba voditiračuna o konkretnoj operativ-nosti i razvijanju motivacije iinstitucija, a ne o dodatnomnagrađivanju postojećih rezul-tata. Italija, Slovenija i Austrijasu nam najbliže zemlje, Trst iLjubljana najbliža sjajna sveu-čilišta, ali mi u mreži vidimo iNjemačku, Francusku i Nor-ve šku s kojima već razvijamopartnerstva na područjima i natemama gdje svi partneri videmogućnost specifičnog napret-ka u zajedničkom radu.
Budući da su otpori veliki ina razini samog sveučilištaglede pokušaja snažnije inte -gracije sastavnica, očekujeteli otpore i kada je u pitanjuovo, svojevrsno transnacio-nalno umreža va n j e ?
– Zapravo i ne očekujem, jersam uvjerena da su svi svjesnida je ono nužno ako želimopostati i ostati relevantni u do-gađanjima na europskoj razi-ni. Pitanje unutrašnje integra-cije zatrovano je našim politi-kama i diskursom koji obe-shrabruju sastavnice i zapos-lenike da interes i vrijednostsagledaju izvan najužeg okvirasvoje sastavnice. Naravno dauvijek ima onih koji u umreža-vanju vide opasnost od gu-bljenja identiteta, težeg zago-varanja interesa malobrojnij-ih, ali i gubljenja pozicije si-gurnosti i moći. Neki od tihstrahova su legitimni, kao štoje legitiman strah da nas strujamože ubiti. Može, ali kakav bibio život bez struje. Stvari nisucrno-bijele, uvijek je mogućezajednički naći rješenje kojeće omogućiti izbjegavanje iopravdanih strahova. Realnaopasnost daljnje fragmentaci-je i nezainteresiranosti jestono što će nas osuditi na dalj-nje zaostajanje. Spadamo me-đu zemlje slabije učinkovitostii po tome što izdvajamomanje od 3 posto BDP zaobrazovanje i istraživanje, a toje važan pokazatelj naših raz-vojnih potencijala. Kao drugo,Hrvatska kao zemlja članicaprema ocjeni Europske komi-sije ima niz institucijskih imentalitetnih deficita – od ne-razumijevanja, nemotivirano-sti i otpora prema pravilimakoje se traže za projektno fi-nanciranje, preko nekvalitet-nih i neuspješnih projektnihprijedloga i kadrovske defici-tarnosti u vođenju institucija iu administraciji koja prijavlju-je i upravlja projektima, do to-ga da pokazujemo izolacionis-tičke stavove, imamo slaba is-kustva u međunarodnoj sura-dnji te da pokazujemo manjakfokusa na istraživanje i razvojna nacionalnoj razini. Umre-žavanje je šansa da se kaoSve u č i l i šte uključimo u efikas-nije skupine i na drugi načinpokušamo ojačati svoje kapa-citete kako bismo bili učinko-vitiji u financiranju iz europ-skih fondova.
inicijativi, te prijedlozima i sta-vovima riječkog Sveučilišta, raz-govaramo s rektoricom Sveuči-lišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježa-nom Prijić Samaržija.
Ako sam dobro shvatila, te-žnja je da se sveučilišta na po-dručju Europe približava -ju, surađuju, umrežavaju, sciljem povećanja kvalitete eu-ropske znanosti? Je li to poku-šaj i da se stvori sinergijskiefekt koji bi produkciju
znanja u EU učinio konkuren-tnijom u odnosu na Ameriku,ali i zemlje poput Indije, Kine,gdje postoji stanovita hiper-produkcija na tom području?
– Upravo je to suština inicija-tive. Fragmentiranost znan-stvenog i obrazovnog djelo-vanja u Europi čini nas objek-tivno manje konkurentima usvijetu koji naše institucije ve-zuje uz rezultate koji se rangi-raju radi privlačenja studenata,
znanstvenika i poslovnih par-tnera spremnih ulagati u istra-živanje i razvoj. Dakako da jemoguće polemizirati o oprav-danosti i smislenosti nastojanjada svoj sustav znanosti i obra-zovanja uključimo u ovakvosvjetsko natjecanje, ali se bojimda nas to neće učiniti boljima.
Znanost jača Europu
Međutim, u umrežavanju vi-dim vrijednost neovisnu od po-
��������
TRST - GRAD ZNANOSTI
ESOF2020
traži projekte
Natječaj za projekte će u
»etapama« ostati otvoren sve
do ožujka 2020. godine
Želimo da
program
uključuje i
niz
regionalnih i
među -
narodnih
događaja,
sa snažnim
učešćem
lokalnih
institucija i
građana, a
glavni cilj je
da u program
budu
uključene
zemlje
Centralne i
Istočne
Europe, te
posebice
Balkana
Nico Pitrelli
�
ku, sa specijalnim fokusomna sjevero-istočni dio Itali-je, centralno-istočni dioEurope i područje Balkana.Želimo da program uklju-čuje i niz regionalnih i me-đunarodnih događaja, sasnažnim učešćem lokalnihinstitucija i građana, a glav-ni cilj je da u program buduuključene zemlje Centralnei Istočne Europe, te posebi-ce Balkana, pojasnio je dr.sc. Nico Pitrelli u ime orga-nizacijskog odbora.
V iše je razloga, tvrdi on,zašto bi se institucije, gru-pe i pojedinci mogli uklju-čiti u aktivnosti vezane zaESOF2020 – p ovez i va n j e,u m re žavanje, mentorskiprogrami za mlade istraži-vače, informiranje o ak-tualnim trendovima i pos-tignućima, sudjelovanje uotvorenom dijalogu izme-đu znanstvenika, zakono-davaca i javnosti. Projektikoji se prijavljuju trebali biodgovarati vrijednostima imotu skupa »Znanost zaslobodu. Sloboda za zna-nost«, s naglaskom na triglavne »teme« – mladi,edukacija i trening; smanji-vanje nejednakosti, rodna ujednačenost, ra-zličitost i inkluzija; kreativnost, inovacije i na-predak društ va .
Prijavljene inicijative mogu se baviti i naj-većim trenutnim izazovima društva poputrasta stanovništva, migracija, očuvanja okoli-ša, održivih izvora energije, transfera tehno-logije, ekonomije, zdravlja, nanotehnologije,kognitivnih znanosti, Big Data, suradnjomznanosti i umjetnosti...
Prva etapa natječaja završila je 30. travnja irezultirala je s 32 prijedloga, kazao nam je Pi-trelli. Među onima koji su već odobreni suprimjerice okrugli stol o STEM profesijamabudućnosti i skup na temu kako tehnologije zai s t ra živanje svemira mogu poboljšati život naZemlji. Idući »dead-line« za prijedloge je 31.srpanj, a svi detalji se mogu doznati na adresih t t p : / / w w w. p ro e s o f 2 0 2 0 . e u / Ca l l Pro E s o f .
V. SIMIČEVIĆ
� �������� ��� ����� �� �� ����������
Studenti Akademije pri-mijenjenih umjetnostikoji pohađaju prvu go-dinu diplomskog studi-
ja Vizualne komunikacije i gra-fički dizajn uključili su se u ra-dionice čiji je krajnji cilj izradagrafičkog rješenja za jedanbroj priloga Vox Academiae.Riječ je o projektu suradnjeNovog lista i studenata Akade-mije koji je pokrenut na inici-jativu rektorice riječkog Sveu-čilišta prof. dr. Snježane PrijićSa m a r žija, a kako navodi jedanod mentora izv.prof.art. AljošaBrajdić, u radionice se uključi-lo 12 studenata koji čine prvugeneraciju diplomskog studijaVizualne komunikacije i gra-fički dizajn. U sklopu radioni-ca održano je i gostujuće pre-davanje poznatog grafičkog di-zajnera Ranka Novaka koji je,između ostalog, radio i kao di-zajner slovenskih dnevnih no-vina Delo. Novak je studenti-ma predstavio svoj rad i iskus-tvo u dizajnu dnevnih novina i,
kako pojašnjava Brajdić, nas-tavit će surađivati na projektu.
– Zajedno sa studentimaNovak je analizirao grafički iz-gled Voxa i uputio ih u mogu-ća poboljšanja, a sudjelovatće i u analizi studentskih pri-jedloga redizajna. Radionica-ma je prethodila i stručnapraksa u Novom listu i to jebio prvi susret studenata snovinarskom kućom. Radilisu na konkretnim projektimate prisustvovali procesu prije-loma. Imali su prilike vidjetida se novinska kuća ne korististandardnim alatima kojimase mi koristimo, ali i da profe-sionalci odrade nešto u neko-liko sati za što njima treba ne-koliko tjedana, navodi Braj-dić.
Uz njega radionice mentorirai doc.art. Marko Koržinek, aBrajdić kaže da je boravak stu-denata u Novom listu za njih bioneprocjenjivo isksutvo. Ideja ra-dionice je da autor najboljeg rje-šenja dizajna Voxa grafički pri-
premi jedan od idućih brojeva.– Po završetku radionica do-
bit ćemo 11 ili 12 studentskih ra-dova, a potom će povjerenstvosastavljeno od predstavnika No-vog lista, Sveučilišta te mentoraradionice odabrati najbolji di-zajn, najavljuje Brajdić.
Dodajući kako se radi o pilotprojektu ujedno najavljuje da jeintencija nastaviti realizirati ra-dionice s budućim generacija-ma. Razmišlja se i povezivanju skolegijem ilustracija na način dase u projekt uključi veći broj stu-denata sa zadatkom izrade ilus-tracija vezanih uz temu Voxa.
Studenti uključeni u radioni-ce pohađaju studij koji se prviput provodi u sklopu jedne aka-demije koja razvija suvremene i
tradicionalne likovne i vi-zualne umjetnosti te će uzstručnu izobrazbu dobiti i um-jetnički aspekt obrazovanja, aspecifičnost studija je i uvo-đenje modula projektno pro-blemske nastave.
Ingirid ŠESTAN KUČIĆ
Radionicama
je prethodila
i praksa u
Novom listu.
Imali su
prilike vidjeti
da se
novinska
kuća ne
koristi
standardnim
alatima
kojima se
koristimo,
ali i da
profesionalci
odrade nešto
u par sati
za što njima
treba
nekoliko
tjedana
Aljoša Brajdić
Dizajner Ranko Novak:
Čitljivost je na prvom mjestu
Ranko Novak, koji je radio i kao profesor grafičkog dizajna
na Akademiji za likovnu umjetnost Sveučilišta u Ljubljani, za
trendove po pitanju grafičkog dizajna časopisa i novina kaže
kako su i dalje vrlo jednostavni, jer sve se svodi na to da
časopis mora biti čitljiv.
– Osnovna stvar su tekst, fotografija ili ilustracija. U osnovi
novinarstvo se nije promijenilo. Još
uvijek imamo naslov koji daje
osnovnu informaciju o tekstu,
te podnaslov koji objašnjava
tekst i u konačnici sam tekst.
Jedina promjena u
posljednje vrijeme je
smanjenje formata kojoj
pribjegavaju neki časopisi,
kao i činjenica da su časopisi
danas pod velikim utjecajem
kapitala i marketinga, što nekad
nije bilo tako, tumači Novak.
Na izgled novine ili časopisa,
dodaje, utječe i publika kojoj su namijenjeni, jer oni za mlađe
čitatelje sadrže više fotografija, a manje teksta, dok ozbiljnije
časopise obilježava jednostavnost.
– Ono što se u posljednje vrijeme fantastično razvilo je
tipografija koja je napravljena tako da je prilagođena jeziku.
Tipografija koja odgovara engleskom jeziku ne odgavara
slovenskom ili hrvatskom jeziku, navodi Novak.
Dodajući kako je po pitanju grafičkog dizajna novine
»konzervativac«, Novak ističe da su oduvijek, pa tako i danas
»mikrolokacije« važne, jer svaki čitatelj želi da kolumna koju
prati uvijek bude na istom mjestu.
ORIGINALNE RADIONICE
grafičkog dizajna
Krajnji cilj radionica je izrada grafičkog rješenja za jedan broj
priloga »Vox Academiae«. Povjerenstvo sastavljeno od
predstavnika Novog lista, Sveučilišta te mentora odabrati će
najbolji studentski rad
�
PROJEKT SURADNJE AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI I NOVOG LISTA
I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavnog urednika: Anto RAVLIĆ � Urednica priloga: Vedrana SIMIČEVIĆ � Grafička urednica Tea LILIĆ PRIBANIĆ
FOOTB-ALL MIX: Izložba dizajnerskih plakata s motivima iz nogometa
RIJEKA � Povodom Svjetskognogometnog prvenstva u Rusiji,Rijeka će uz druge svjetske me-tropole biti domaćin zanimljiveizložbe dizajna originalnih plaka-ta pod nazivom FOOTB-ALLMIX. Izložba 32 dizajnerska pla-kata koja će biti postavljena u ho-dniku trgovačkog centra ZTC ot-
vara se 7. lipnja. Projekt je osmis-lio i organizirao brazilski dizajnerFelipe Taborda – jedan od najbo-ljih svjetskih dizajnera i bolivijskadizajnerica Susana Machicao.
Organizatori neobične izložbe spopularnim motivima iz svijeta no-gometa, koja zbog aktualnosti imaširoku publiku i koja uključuje emi-
nentne dizajnere iz cijeloga svijeta,željeli su njome probuditi veći inte-res za likovnu umjetnost i dizajn.
Iz l o žba je realizirana na inicija-tivu Akademije primijenjenihumjetnosti u suradnji sa ZTC-omte uz podršku Sveučilišta u Rijeci.
Za rad na projektu pozvano je 32dizajnera i dizajnerica koji su izra-
dili plakate pod zajedničkim nazi-vom »FOOTB-ALL MIX«. Plakatipredstavljaju nogomet kao svojevr-snu definiciju najpopularnijegsporta na svijetu. U rješenjima sevidi određena kultura zemlje kao ipristup dizajnu u odnosu na nogo-met. Svaka država koja sudjeluje nanadolazećem Svjetskom nogomet-
nom prvenstvu u Rusiji ima svog di-zajn predstavnika, a iz Hrvatske jeto Boris Ljubičić. Na izložbi još sud -jeluju i poznati svjetski dizajneripoput Nevilla Brodyja, VladimiraChaika, Alaina Le Querneca, FonsaHickmana, Slavimira Stojanovića,Alejandra Magallanesa, Kena Ca-toa, te brojna druga poznata imena.
��������Ć
���������Ć