Post on 09-Oct-2015
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
1/79
LLEEAAPPOOppiinneeFFoojjnniiccaaPrirodne vrijednosti i potencijali opine Fojnica
SSaarraajjeevvoo//FFoojjnniiccaa,,aauugguusstt 22000044..
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
2/79
Opina Fojnica LEAP
2
Ovaj projekat je finansiran od strane Rebulike Austrije Austrijske Agencije za razvoj
Uz tehniku pomoRegionalnog centra za okoli/ivotnu sredinu
za Srednju i Istonu Evropu - Ureda za Bosnu i Hercegovinu
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
3/79
Opina Fojnica LEAP
3
SSAADDRRAAJJ
1 PODRUJE ISTRAIVANJA 5
1.1. GEOGRAFSKI POLOAJ PODRUJA ISTRAIVANJA 5
1.1.1. Astronomsko-geografski poloaj 5
1.1.2. Fiziko-geografski poloaj 6
1.1.3. Administrativno-politiki poloaj 8
1.2. FIZIKOGEOGRAFSKE I BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
PODRUJA ISTRAIVANJA 9
1.2.1. Geoloko-petrografske karakteristike 9
1.2.2. Geomorfoloke karakteristike 15
1.2.3. Klimatske karakteristike 21
1.2.4. Hidrografske karakteristike 36
1.2.5. Pedoloke karakteristike 49
1.2.6. Fitogeografski poloaj 52
1.2.7. Karakteristike biodiverziteta 56
1.3. DRUTVENO-GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE 58
1.3.1. Stanovnitvo 58
1.3.2. Naselja 62
2. PRIRODNI RESURSI 66
2.1. Rudna i mineralna nalazita 66
2.2. Poljoprivredna zemljita 67
2.3 ume i umska zemljita 70
3. PRIVREDA 71
3.1. Vodoprivreda 72
3.2. Drutvena infrastruktura 75
4. POSEBNO ZATIENI PROSTORI 76
4.1. Regionalne vrijednosti 764.2. Lokalne prirodne vrijednosti 76
5. KULTURNO ISTORIJSKO NASLIJEE 78
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
4/79
Opina Fojnica LEAP
4
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
5/79
Opina Fojnica LEAP
5
1 PODRUJE ISTRAIVANJA
Da bi se podruje istraivanja to potpunije obrazloilo i razumjelo neophodno
je da se ono najprije poloajno odredi u odnosu na najvanije pokazateljeireg i ueg geografskog poloaja, a zatim da mu se predstave osnovne
fizikogeografske i biogeografske karakteristike.
1.1. GEOGRAFSKI POLOAJ PODRUJA ISTRAIVANJA
Osnovne odrednice geografskog poloaja odreene prirodne cjeline su njen
astronomski, fizikogeografski i administrativno-politiki poloaj.
1.1.1. Astronomsko-geografski poloaj
Opina Fojnica se rasprostire priblino izmeu 43o55'i 44o00'N, to praktino
znai da se nalazi gotovo na polovini meridionalnog rastojanja izmeu
ekvatora i sjevernog geografskog pola (Karta 1.). Ona u stvari pripada
prijelaznoj zoni izmeu krajnjih junih dijelova sjevernog umjerenog
landaftnog pojasa u sjeverne dijelove sjevernog suptropskog landaftnog
pojasa. U odnosu na granicu (prijelaznu zonu) sektornosti prostor se nalazi
zapadno i pripada priatlantskom zapadnom landaftnom sektoru sjevernog
suptropskog i umjerenog pojasa u BiH. Pomenuta granica takoer mu, sa
aspekta zonalno-pojasnih tipova landafta, definie poloaj u zapadni dio, u
kojem egzistira umsko-travni tip visinske pojasnosti. U okviru postojeih
fiziko-geografskih landaftnih regiona prostor Opine pripada
unutranjodinarskoj bosanskoj landaftnoj oblasti i to sredinjobosanskom
landaftnom podruju, na prijelazu u vanjskodinarsku bosanskohercegovaku
landaftnu oblast i u visokogorsko bosanskohercegovako landaftno
podruje.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
6/79
Opina Fojnica LEAP
6
1.1.2. Fiziko-geografski poloaj
Geoloki poloaj terena odreen je njegovom cjelokupnom pripadnou
paleozojskim geolokim formacijama, koje dominiraju u irem regionu. Njihovu
spoljanju granicu tvore uglavnom formacije mezozojske i djelimino (naistoku i sjeveroistoku) kenozojske starosti. Konkretnije, ovaj prostor tvore
uglavnom staro i mladopaleozojske geoloke formacije koje imaju dosta
sloenu litostratigrafsku osnovu, nastalu kao posljedica brojnih strukturnih
poremeaja koji su se, kroz brojne tektonske faze i podfaze, odvijali u
geolokoj prolosti ovog podruja. U navedenom irem terenu su
fragmentarno uoljive i formacije sa slatkovodnim pliocenskim nevezanim i
kvartarnim, uglavnom glacijalnim i fluvioglacijalnim sedimentima. Intenzivan
utjecaj tektonike na formiranje primarnih crta reljefa vidljiv je i kroz nekoliko,
uglavnom, sekundarnih rasjeda, koji se prostiru po unutranjosti i obodu
podruja.
S generalnog geomorfolokog aspekta teren pripada Evroazijskom
morfosistemu mlaeg ulananog gorja. U uem pogledu pripada zapadnoj
sredozemnoj zoni, u okviru koje je dio geomorfostrukturne cjeline sredinjih
bosanskih Dinarida ili dinarske miogeosinklinale. S morfoklimatskog aspekta
cijelo podruje pripada fluvijalno-erozionoj oblasti sjevernog umjerenog
pojasa, sa dominantnim fluvijalno-erozionim i fluvijalno-akumulativnim tipom
reljefnih oblika. U odnosu na regionalno-morfoloki poloaj moe se
konstatovati da je to sredinji planinsko-kotlinski prostor sa dominantnim
sredogorskim i visokogorskim tipom reljefa. Karakteristike supstrata
kombinovane sa lokalnom topografijom i razvijena hidrografska mrea
odreujue su za osnovne kvantitativno-kvalitativne karakteristike povrinske
morfoskulpture.
Za ope klimatske karakteristike, osim poloaja u krajnjem junom dijelu
sjevernog umjerenog pojasa, u zoni prijelaza u sjeverne sijelove sjevernog
suptropskog pojasa, za iri prostor opine Fojnica jako je bitno da je lociran u
prostoru koji je gotovo podjednako podloan utjecaju toplih i vlanih
maritimnih zranih masa sa Atlantika i suhog i hladnog kontinentalnog zraka iz
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
7/79
Opina Fojnica LEAP
7
unutranjosti azijskog kontinenta. U toku godine, osim pomenute zonalne
cirkulacije, postoji i meridionalna cirkulacija, kojom hladni i suhi arktiki
maritimni zrak iz prostora Arktika, preko niskog skandinavskog gorja,
srednjeevropskih nizija, snienja na karpatskom planinskom sistemu I
Panonskog basena dospijeva u doline Vrbasa i Bosne, doprinosei takopovienju klimatskih kontrasti u cijelom prostoru. Uvaavajui ove injenice i
jo neke regionalne i lokalne klimatske modifikatore (visina i pravac pruanja
dominantnih planinskih sistema, opte reljefne karakteristike terena i sl.),
moe se konstatovati da navedeni prostor pripada irem podruju sa
izmijenjeno planinskim i planinskim tipom klime.
Sveukupna teritorijalna pripadnost crnomorskom rijenom slivu, osnovna je
odlika hidrografskog poloaja cjelokupne ire regije. Okosnicu hidrografske
mree ine rijeke Vrbas i Fojnika rijeka, u dijelu tokova koji kontaktiraju ovo
podruje, koji se nalazi u njihovim izvorinim oblastima. Osim njih, postoji vei
broj manjih vodotoka koji, cijelom svojom duinom ili donjim dijelovima toka,
pripadaju opinskom podruju. Svi oni u stvari predstavljaju lijeve ili desne
pritoke navedenih glavnih vodotoka. Najvei od njih su Jezernica i Bistrica,
koji samo u gornjim dijelovima tokova pripadaju irem terenu Prokokog
jezera. Takoer se moe konstatovati da svi pomenuti vodotoci sa ovog
podruja imaju preovlaujui kontinentalni pluvijalno-nivalni reim
vodosnadbijevanja sa maksimom u aprilu i martu.
Prostorna rasprostranjenost pedolokog supstrata ire regije kojoj pripada
Fojnica, u direktnoj je vezi sa osnovnim odlikama matinog stijenskog
materijala, optim klimatskim karakteristikama, dominantnim tipom reljefom,
razvijenou hidrografske mree i zastupljenou pojedinih vrsta ivih
organizama koji uestvuju u procesu humusne razgradnje. Uvaavajui
navedene faktore moe se konstatovati da u navedenom podruju du veih
rijenih dolina dominiraju hidromorfna tla s veim brojem razliitih podtipova,
dok su u irem podruju oko njih razvijeni distrini kambisol i ranker iz
automorfnog razdjela tala.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
8/79
Opina Fojnica LEAP
8
Za iri biogeografski poloaj ovog podruja odreujui faktor su
fizikogeografska obiljeja bosanskih Dinarida, koja su rezultirala
obrazovanjem tri razliite biogegografske regije i jednim glavnim vegetacijskim
pojasem kojeg tvore liarske listopadne ume klase Querco-Fagetea.
Analizirano podruje s biogegrafskog aspekta pripada Evrosibirsko-boreoamerikoj regiji, s dominantnim biomom bukovih bukovo-jelovih uma
unutar kojeg je najzastupljeniji ekosistemom bukovih i bukovo-jelovih uma
evropske bukve. Pored njih, u ogranienim arealima rasprostranjenja,
zastupljeni su i ekosistemi planinskog bora krivulja.
1.1.3. Administrativno-politiki poloaj
Opina Fojnica sa aspekta administrativno-politikog ustroja pripada
srednjobosanskom kantonu. Povrina opine iznosi 299,98 km2, dok ukupan
broj stanovnika prema popisu iz 1991.godine iznosi 16296 stanovnika. Prema
ovim podacima prosjena gustina naseljenosti iznosi 53,8 st / km2. Od
najvanijih bosanskohercegovakih saobraajnica, za ovo podruje su vane
dvije (koje su meridionalnog pravca pruanja), koje su smjetene dolinama
rijeke Bosne i Vrbasa. Trea znaajnija saobraajnica prostire se sjeverno od
ove oblasti i ima preovlaujui upredniki pravac pruanja, tako da povezuje
prve dvije na relaciji Jajce Zenica (Karta 2. i 3.).
Sa aspekta regionalnogeografske pripadnosti istraivano podruje pripada
makroregionalnoj cjelini planinsko-kotlinske Bosne, odnosno gornjovrbasko-
plivskoj mezoregionalnoj cjelini (Nurkovi, 1988).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
9/79
Opina Fojnica LEAP
9
1.2. FIZIKOGEOGRAFSKE I BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
PODRUJA ISTRAIVANJA
1.2.1. Geoloko-petrografske karakteristike
Svojim poloajem u centralnim Dinaridima - lee u zoni paleozojskih kriljaca i
mezozojskih krenjaka - izmeu busovake i vrbaske dislokacije, naslage
centralnobosanskog palozoika ine sloen strukturni kompleks. Kako to
navode ii& Pami(1979) prve podatke o paleozojskim naslagama planine
Vranice dali su Mojsisovics, Tietze & Bittner (1880). Na njih su se nadovezali
Katzer (1903; 1926), pa Milojkovi (1929), te Jaki (1929). Prouavanja
paleozojskih tvorevina u centralnoj Bosni poelo je relativno rano. Meutim,
mnoge nejasnoe jo uvijek ostaju. Za donji dio kriljevitih naslaga, koje lee
ispod devonskih, jo nije naen zadovoljavajui stratigrafski poloaj. Tome je
svakako doprinio i metamorfizam izvren u uslovima facije zelenih kriljaca,
koji u dubljim dijelovima prelazi u faciju epidot-amfibolsku. U paleozojskim
naslagama centralne Bosne izdvojene su tvorevine od nesigurnog silura do
permotrijasa. O eventualnom prisustvu ordovicijskih naslaga moe se samo
nagaati. Na Vranici su utvrena sva tri dijela devona: donji, srednji i gornji
(ii & Pami, 1979). U donjem dolaze karbonatne stijene (krenjako-
dolomitska facija), dok je u srednjem devonu izdvojena krenjaka od
dolomitske oblasti. Paleozojskim naslagama centralne Bosne pripadaju tereni
izmeu Jajca na sjeverozapadu, Tarina i Konjica na jugoistoku, Busovae na
istoku, te Donjeg i Gornjeg Vakufa na zapadu.
Geoloka graa cjelokupne regije planine grupe Vranica rezultat je vrlo
dugog geolokog razvoja, to je rezultiralo obrazovanjem veoma sloenih
strukturnih i litostratigrafskih odnosa. U geolokom pogledu ovo podruje
spada u bosanskohercegovake kriljave planine skupa sa Velikim Ivanom,
Bitovinjom, Zecom, Matorcem, i itom. Ove planine se pruaju u pravcu
jugoistok-sjeverozapad. Najvie planine itavog podruja obrazuju jedinstvenu
morfoloku cjelinu koja proizilazi iz jedinstvene geoloke podloge. Sve ove
planine su u niim - padinskim dijelovima, izgraene od kriljaca i riolita, za
razliku od najviih dijelova, gdje se javljaju krenjaci, dolomiti i mermeri. Na
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
10/79
Opina Fojnica LEAP
10
Vranici se mogu nai i silikatne i karbonatne stijene. Od karbonatnih stijena
najznaajniji su krenjaci, dolomiti, rjee mermeri trijaske ili uope
paleozojske starosti. esti su krenjaci sa prelazima u dolomite. upljikavi
krenjaci su dalji oblik karbonatnih stijena na kojima se uglavnom razvijaju
kalkomelanosoli. Od predstavnika karbonatnih supstrata bitno je istai i pojavutercijernih sedimenata, i to istih ili laporaca sa glincima. Silikatne stijene su
zastupljene predstavnicima eruptivnih i kristalastih kriljaca. Od eruptivnih
stijena najznaajniji su kvarcporfiri, koji su uglavnom paleozojske starosti.
Glavni izlivi kvarcporfira prave slivove koji su ralanjeni i poremeeni
erozijom. Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata,
neto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih kriljaca
zastupljeni su gnajsevi, mikaisti, filiti i argiloisti. Gnajsevi su zastupljeni na
podruju Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pjeaari zauzimaju uglavnom
grebene. Sjeverne padine Vranice su graene od kiselih silikatnih stijena, gdje
dominantnu ulogu imaju kristalasti kriljci.
Devonski teren na podruju Loike, Krstaca, i Smiljevae smatra se posebnim
zbog pruanja krenjakog kompleksa u cjelini, koje je SE-NW ili skoro:
sjever-jug. Krenjake naslage na jugu grade Golet, Glavicu, i Loika, te
Krstac i Smiljevaku kosu na sjeveru. U podini prevladavaju sericitno-hloritno-
kvarcni kriljci. Mjestimice su vrlo rasprostranjeni rioliti. Krenjaci grade
najvie vrhove (Loika, Glavica). Oni su uslojeni i ponekad jae dolomitini
(Treskavica). Na Smiljevakoj kosi iznad Prokokog jezera su masivni. Na
kontaktu sa riolitima (Krstac) javljaju se mermeri. Dolomiti, inae podreenog
znaenja, smei su i karakteristinog izgleda. Ima ih u podnoju Smiljevake
kose, uz obalu jezera, te na riolitima. Devonske naslage strukturno ine blago
zatalasanu plou, rasjedima razbijenu u vie blokova. Pored draka krinoida
skoro svuda mogu nai, istina rijetko, korali i stromatoporide.
Srednji i gornji pliocen, kvartar
Krajem tercijara dolazi na Zemlji do velikih klimatskih kolebanja koja se
zavravaju kvartarnim glacijacijama. Istvoremeno, vre se snana tektonska
kretanja koja zahvaaju i nau zemlju. Dinaridi se intenzivno izdiu i izlau
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
11/79
Opina Fojnica LEAP
11
denudaciji i eroziji, prvo glacijalnoj, a kasnije jo i lednikoj. Rijeke prenose
ogromne mase materijala koje taloe po svojim dolinama ispunjavajui mjesta
koja tektonski tonu. Njihovi sedimenti ouvani su do danas u manjoj koliini u
obliku terasa, dok u tektonskim potolinama dostiu veliku debljinu. Na visokim
planinama, kao to je Vranica, mogu se nai gotovo svi genetske tipovekvartarnih naslaga, ali posebnu panju privlae naslage lednikog porijekla
(ii & Pami, 1977). ii & Pami (1977) navode da je Katzer (1902)
smatrao da se na Vranici mogu izdvojiti dvije glacijalne epohe: starija nia i
mlaa via. Starija bi imala snijenu granicu na 1 100 m, a mlaa na 1 600 m.
Isti austori navode da je Grund (1910) naao na Vranici 27 cirkova i sedam
velikih dolinskih gleera, dok Katzer (1924) Prokoko jezero naziva
gleerskim, jer je u njemu naao gleerske nanose.
Geoloko-petrografske karakteristike opine Fojnica odraz su opih
geotektnoskih odnosa koji postoje u iroj regiji. Ukupan broj postojeih
geolokih formacija koje dominiraju u povrinskom rasprostranjenju opine
iznosi 10 koje se pojavljuju na ukupno 34 izolirana areala (Karta 4).
Najvee povrinsko rasprostranjenje imaju formacije karbona openito
(oznaka C) sa ukupnom povrinom od 10811,3 ha. One se rasprostiru na
ukupno 3 odvojena areala od kojih najvei sa 10516,0 ha zauzima gotovo
cijelu junu polovinu opine. Karbonske tvorevine praktino nigdje nisu
pouzdano utvrene niti hronoloki posebno izdvojene, to je uglavnom razlog
za njihovo uopeno oznaavanje. Njima pripada metamorfni kompleks stijena
kojeg izmeu ostalog tvore grauvakni metapjeari, koji su superponirani u
odnosu na devonske tvorevine.
Na drugom mjestu po vrijednosti povrinskog rasprostranjenja dolaze
formacije riolita i kvarcporfirita (oznaka xPz2) koje na ukupno 14 izdvojenih
areala zauzimaju ukupnu povrinu opine od 7604,3 ha. Najkrupnije
individualne cjeline ovih formacija se nalaze u sjevernim dijelovima opine sa
vrijednou od 2306,965, odnosno 2201,240 ha povrinskog rasprostranjenja.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
12/79
Opina Fojnica LEAP
12
Silur devonske formacije (oznaka S,D) predstavljene dolomitima,
vapnencima, klastitima i skriljavcima se u dva odvojena areala rasprostiru na
oko 6301,9 ha. Najrasprostranjeniji su u sjevernim i sjeveroistonim
dijelovima dijelovima opine gdje su im povrinski izboji ogranieni
formacijama riolita i kvarcporfirita ili se nalaze u njihovoj podini.
36,0
7,4
1,51,0
21,0
4,5
0,8
25,3
0,71,7
C
D
nlT
O,S
P3
Q2
S,D
T1
T21
xPz2
36,0
7,4
1,51,0
21,0
4,5
0,8
25,3
0,71,7
C
D
nlT
O,S
P3
Q2
S,D
T1
T21
xPz2
Grafikon 1. Povrinska rasprostranjenost geolokih formacija na prostoru
opine Fojnica
Silurske tvorevine u ovom prostoru jo uvijek nisu jasno izdvojene osim na
osnovu superpozicije silurskih naslaga koje ine podinu devonskim. Uglavnom
se radi o pelitskim, pelitsko-psamitskim i rjee isto psamitskim koje su
naknadno metamorfisane u kriljce. Ove naslage na analiziranom prostoru
(centralna Vranica) tvore planinske vrhove. Obino se pojavljuju uz rasjede iliunutar riolitskih masiva. U mineroloko-petrografskoj strukturi dominiraju
tamnosivi do sivocrni sercitno-hloritno-kvarcni kriljci sa primjesama finog do
sitnozrnog i izrazito bijelog kvarcita. Pored njih utvreni su i alevroliti, kvarcno-
grafitini kriljci, soivasta leita krenjeka ili dolomita te tamne kriljave
silicijske stijene. Navedene mineroloko-petrografske sastojine su najee
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
13/79
Opina Fojnica LEAP
13
manje promijeane sa naslagama donjeg devona, zbog ega su i dobile
navedenu oznaku.
Naslage Devona: klastiti, krenjaci i filitoidi (oznaka D) se uglavnom
rasprostiru po zapadnim i junim dijelovima opine. Broj izdvojenih cjelina saovim naslagama iznosi 6 sa ukupnom povrinom rasprostranjenja od
2224,7 ha. Naslage donjeg devona su predstavljene svijetlosivim sprudnim do
sivoplavim ploastim krenjacima, masivnim dolomitima i rjee mermerima,
koji u ovisnosti od prostora mijenjaju svoje maseno uee.
Znaajnije povrinsko rasprostranjenje ostvaruju i naslage Verfena openito
(oznaka T1) koje su petrografski predstavljene kriljavim i pjeskovitim
laporcima, crvenkastim i sivozelenim pjearima, krenjakim pjearima i
glinenim kriljcima. U minerolokoj strukturi dominiraju zelenkasti kriljavi
alevroliti sa primjesama natirija. Njihovo ukupno povrinsko uee u okviru
dvije izolovane cjeline iznosi 1358,2 ha.
Manje povrinsko rasprostranjenje imaju formacije iz kvartarne periode
odjeljak Holocen openito (oznaka Q2) koji je razvijen u prostoru aluvijalne
ravni Fojnike rijeke nizvodno od grada Fojnice. Vrlo ogranieno
rasprostranjenje imaju i aluvijalni nanosi u kompozitnim proirenjima rijeke
eljeznice. Ukupna povrna koju imaju holocenske naslage na podruju
opine iznosi oko 496,8 ha. Monost glinovito-pjeskovito-ljunkovitih
sedimenata ovih aluviona nije posebno istraivana iako im pretpostavljena
debljina nije vea od nekoliko metara. Njihova mineroloko-petrografska
struktura u svakom sluaju je odraz paleoklimatskih uvjeta pod kojima je
vreno taloenje izumrlog biljnog i ivotinjskog svijeta i erodovanog
pedolokog supstrata. S tim u vezi pretpostavljeno je prisustvo tamnosmee
do modrosive laporovite gline i urosmeeg sitnozrnog pijeska sa znaajnijim
primjesama ljutura od izumrlih pueva. Takoer se mogu pretpostaviti i
ostaci izumrle vegetacije posebno zajednica Querceto-carpinetum.
Naslage koje se nalaze na prijelazu iz Anizijskog u Ladinski kat koje
predstavljaju porfiriti, keratofiri, kvarckeratofiri, andeziti i daciti (oznaka T)
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
14/79
Opina Fojnica LEAP
14
imaju povrinsko rasprostranjenje od 439,7 ha. One su sadrane u samo
jednom podruju na krajnjem jugu opine. Ove naslage predstavljaju dio
vulkanogeno-sedimentne serije koja pripada anizijskom katu na prijelazu u
ladinski. Silifikovani glinoviti kriljci ukastozelene i crvene boje sa pelitskom
strukturom. Odlomci plagioklasa, karbonata i hlorita dominiraju u minerolokojstrukturi.
Formacije ordovicijum silur (oznaka O,S) koje petrografski predstavljaju
klastiti, mramori i filiti su povrinski zastupljene u dva manja izolovana
podruja na jugu opine sa ukupnom povrinom od 309,5 ha. Ove naslage su
jako metamorfisane. Hloritsko-sercitski kriljci i rjee metamorfisani pjeari
se javljaju u niim dijelovima stratigrafskog stuba, dok su u gornjim njegovim
horizontima zastupljeni argiloisti, tamni alevroliti, sercitsko-hloritski pjeskoviti
kriljci i kriljavi pjeari.
Anizijski kat: dolomiti, krenjaci i roznjaci (oznaka T21)su takoer zastupljeni
na samo dva mala podruja povrine od 241,5 ha, koja su locirana u
jugoistonom dijelu opine. Dolomiti su svjetlosivi, masivni i raspadnuti na
povrini, na osnovu ega se mjestimino obrazuju tanke nakupine
dolomitinog pijeska. Krenjaci su tamnosive i rumenkaste boje, ploasti i
uglavnom dobro uslojeni. Ove naslage uglavnom stoje u konkordantnom
odnosu na verfenske laporce i ploaste krenjake donjeg trijasa.
Najmanju povrinsku zastupljenost imaju gornjo permske naslage (oznaka P3)
koje ine kalciti i sericitsko - kloritski kriljci koje se u okviru jedne cjeline u
jugoistonom dijelu rasprostiru na 209,8 ha povrine.
Na prostoru opine su registrovana i dva velika rasjeda sa ukupnom duinom
od 18,6 km. Prvi se protee du sjeverozapadnog dijela opine na ukupnoj
duini od oko 9,1 km, dok se dugi, u ukupno 4 odvijena dijela, rasprostire du
krajnjih junih dijelova opine.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
15/79
Opina Fojnica LEAP
15
1.2.2. Geomorfoloke karakteristike
Cjelokupni prostor Bosne i Hercegovine (pa samim tim i ira regija opine
Fojnica) pripada zapadnom dijelu sredozemne zone mlaih vjenanih planina.
Skelet savremenog reljefa izgraen je tokom alpskog tektonskog ciklusa, tj.tokom staroalpske tektogeneze kada su pored spoljanjih i unutranjih izdvojeni
i sredinji bosanski Dinaridi. U toku mezoalpske tektogeneze obrazovane su
osnovne tektonske navlake, a u mladoalpskoj je obrazovana savremena
morfostrukturna osnova reljefa sa periodom intenzivnog ubiranja, rasjedanja i
navlaenja (paleogena tektonika) i periodom radijalne tektonike i razlamanja
veformiranih struktura koja traje i danas (neotektonski period). Ovi procesi se
manifestuju kao diferencirana kretanja zemljine kore u vidu relativnih vertikalnih
pomjeranja, tj. pojedini se blokovi izdiu, a drugi tonu, pri emu cijeli Dinarski
masiv ima trend izdizanja. Ove savremene tektonske crte reljefa djelimino su
modelirane naknadnim djelovanjem ukupno etiri kvartarne glacijacije sa
periodima interglacijacija i evstatikim kolebanjima morskog nivoa. Recentnim
egzogenim procesima u uvjetima humidne klime formiran je veoma kompleksni
morfoskulpturni sklop.
Istaknuti odnosi vrlo ilustrativno pojanjavaju morfogenetski faktor koji je
uzrokovao svu recentnu morfostrukturno-morfoskulpturnu sloenostcjelokupnog reljefa u podruju grupe Vranica, koja pripada prijelaznoj zoni iz
spoljanjih u unutranje Dinaride. Ove planine pripadaju planinsko-kotlinskoj
oblasti Bosne i Hercegovine sa meugorskim, unutargorskim i predgorskim
reljefom, koja se prostire od peripanonske Bosne na sjeveru do pregibne zone
izmeu vanjskih i sredinjih Dinarida, koju ine visoke dinarske planine:
Grme, Srnetica, Vitorog, Vranica, Bitovinja, Bjelanica, Treskavica, Zelengora
i Magli, prema jugu. Orografski pravci planina "grupe" Vranice (NW-SE)
najee se poklapaju s poloajem osa nabora. Postoje takoer i orografskipravci (SW-NE) koji markiraju pruanje variscijskih struktura .
Planina Vranica pripada grupi visokih planina u Bosni i Hercegovini. Istom
paleozojskom geolokom graom se odlikuju Dobruka planina, Zec-planina,
Bitovnja, Kreuika planina, it i Pogorelica, te su one u geolokoj i
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
16/79
Opina Fojnica LEAP
16
geografskoj literaturi nazivaju grupa Vranica. Granice ovog podruja
uokviruju dolina rijeke Vrbasa Prozora i dolina rijeke Rame na jugozapadu,
doline rijeka Lave i Kozice odnosno Kiseljaka na sjeveroistoku, te dolina
rijeke Neretve, Konjica, Treanica, i Bradina na jugoistoku. Najvii vrhovi koji
ujedno predstavljaju morfostrukturnu okosnicu cjelokupnog podruja su:Nadkrstac (2110 m), Krstac (2069 m), Loika (2107 m), Treskavica (2023 m),
Tikva (1922 m), Straica (1806 m) i dr. Jednoobraznost geoloke grae
uvjetovala je u velikoj mjeri i jednoobraznost erozije i denudacije. Zbog toga
su planinska bila iroka i zaobljena, a padine neposredno iznad dolina,
duboko ralanjene i sloene. U prvom sluaju voda i snijeg nisu imali
ruilaku snagu, dok su u drugom sluaju kanalisane vode ruile i modelirale
terene graene od kriljaca na relativno strmim padinama.
Najveim dijelom tereni u prostoru grupe Vranica imaju duboko vertikalno i
horizontalno ralanjenje sa visokim, gotovo vertikalnim, uglovima nagiba i,
uope, vrlo izraenom ukupnom energijom reljefa. Ovo je izrazito planinsko
podruje u kojemu dominira arijaka struktura sa irokim navlakama. Planine
su sa stanovita strukturne geomorfologije tipa morfotektonskih antiformi (horst
antiklinale i horstantiklinorijumi) sa visinama esto preko 2.000 m. Nii,
meuplaninski (unutargorski) prostor je ispresjecan velikim brojem rijenih
dolina koje su, najee, polifazne, poligenetske, polimorfne, esto kompozitne
i kanjonaste, a u cjelini se ispoljavaju kao antecedentne i epigenetske forme.
Imaju jako neusaglaen i stepenast uzduni profil. Pravac pruanja im je, u
zavisnosti od ugla koji imaju u odnosu na direktrise osnovnih morfostruktura,
transverzalan, dijagonalan ili poprean. Malo vea podruja sa uravnjenijim
terenom susreu se u kompozitnim proirenjima Vrbasa, Bistrice i Fojnike
rijeke (Voljevako, Gornjo Vakufsko, Fojniko, Gromiljako i dr.). Tektonski su
predisponirana i naknadno oblikovana uglavnom polifluvijalnim procesima.
U ukupnoj morfoskulpturi dominiraju fluvijalni oblici predstavljeni, s jedne
strane, rijenim koritom i dolinskim stranama (fluvioerozivne forme), a s druge
strane, proluvijalnim plavinama, aluvijalnim akumulativnim terasama, aluvijalnim
polojnim ravnima te rijenim adama (fluvioakumulacione forme).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
17/79
Opina Fojnica LEAP
17
Na padinskim stranama je zastupljena padinska morfoskulptura formirana
fluviodenudacionim procesima spiranja, oburvavanja, jaruanja, osipanja,
teenja i klienja. Pored njih, fragmentarno, najee kao relikti, susreu se
paleoglacijalni oblici.
Na planini Vranici je bila razvijena specifina dolinsko-cirkna i ravnjako-
supodinska mreasta glacijacija, kao i glacijacija na planinskim padinama,
sedlima i vrhovima. Samo najnepristupanija mjesta, sa izrazito strmim i
otrim formama, nisu mogla biti prekrivena snijegom i ledom. Na njima je bio
razvijen antiplanacioni i gravitacioni proces sa mraznim raspadanjem. Neki
geomorfolozi smatraju da je ta glacijacija bila intenzivnija od one koju danas
vidimo u Alpama. Oni takoer smatraju da je tektonsko izdizanje Dinarida u
risu i virmu, pored opteg zahla
enja, dovelo do planinske glacijacije, a da jeza ranijih glacijalnih epoha reljef bio nizak, odnosno da je leao ispod snijene
granice, tj. hionosfere. Od navedenih elemenata glacio-nivaciono-kriogene
paleogeomorfoloke morfoskulpture danas susreemo samo reliktne forme
reljefa koji samo detaljnom rekonstrukcijom ukazuju na svoje porijeklo. Ovaj
tip morfoskulpture zauzima samo oko 1,2 % teritorije opine i pripada klasi
ovog tipa reljefa > 800.
U uvjetima navedenih geoloko-tektonskih odnosa i pod direktnim uticajimaklime i rijene mree razvijena je vrlo raznovrsna morfoskulptura, koja je
genetski uvjetovana. Konkretnije, na opinskom podruju su prisutni
akumulativno-erozivni oblici fluvijalne, pluvijalne, nivalne, merzlotne,
gravitacione, lakustrijske i krke morfoskulpture (karta br.6.).
Fluvijalni (akumulativni i erozivni) oblici su razvijeni neposredno uz i u rijenim
koritima i predstavljeni su uglavnom slabije razvijenim jednostranim ili
dvostranim aluvijalnim ravnima i terasama na kontaktu s njima. To su uglavnommakro i mezo reljefne forme koji su primarno tektonski predisponirane a u
kasnijim fazama razvoja su naknadno fluvijalno oblikovane Pored njih prisutne
su brojne mikrofluvijalne forme od kojih su posebno karakteristini plavinski
nanosi i manja rijena ostrva koji predstavljaju akumulativne oblike. Zbog
slabije razvijenosti fluvioakumulativnom tipu morfoskulpture pripada reljefna
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
18/79
Opina Fojnica LEAP
18
klasa od 30 100, na koji otpada oko 3 % povrine opine. Fluvioerozivni rad
vodotoka je posebno vidljiv u procesima regresivne erozije pod ijim se
uticajima sniavaju i destruiraju razvoa, pa vodotoci poprimaju piraterijska
obiljeja. Intenzitet fluvijalne destrukcije je vidljiv uglavnom cijelom duinom
pritonih tokova Fojnike rijeke i eljeznice, osim u neposrednom prostoruua. Zato je uzduni profil, shodno geolokoj grai terena, tih tokova uglavnom
izrazito neusaglaen i karakterie se prisustvom brojnih malih brzaka i
vodopada ije dimenzije rijetko kada prelaze 1 m.
64%
26%
5%
3% 1%1%
Fluvio-denudacioni, kl.rel jefa 300 - 800 Fluvio-denudacioni, kl.reljefa > 800
fluvio-krski, kl.reljefa 5 - 30 Fluvijalni akumulativni, kl.reljefa 30 - 100
Fluvi jalni erozivni, kl .rel jefa 30 - 100 Glacijalno-nivacioni , k l. rel jefa >800
64%
26%
5%
3% 1% 1%
Fluvio-denudacioni, kl.rel jefa 300 - 800 Fluvio-denudacioni, kl.rel jefa > 800
fluvio-krski, kl.reljefa 5 - 30 Fluvijalni akumulativni, kl.reljefa 30 - 100
Fluvijalni erozivni , k l. rel jefa 30 - 100 Glacijalno-nivacioni, kl .rel jefa >800
Grafikon 2. Povrinska rasprostranjenost geomorfolokih formacija na prostoruopine Fojnica
Na padinskim stranama su vrlo intenzivni fluviodenudacioni procesi spiranja,
oburvavanja, jaruanja, klienja i teenja kojima se produktivni pedoloki sloj i
nevezani stijenski materijal doprema u neposrednu aluvijalnu zaravan (posebno
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
19/79
Opina Fojnica LEAP
19
na strmim dolinskim stranama onih vodotoka ija izvorina elenka se nalazi u
prostoru najveih planinskih vrhova). Pored njih, kao vrlo vaan geomorfoloki
agens je pisutno fiziko (temperaturno i mrazno) razoravanje, bioloko
raspadanje i hemijsko rastvaranje matinog stijenskog materijala, to znaajno
doprinosi cjelokupnoj poveanoj eroziji. Najei nain transporta materijala odmjesta nastanka pri planinskim vrhovima jesu lijebovi decimetarskih do
metarskih dimenzija koja se nazivaju tocila. Oni se zavravaju na neposrednom
kontaktu sa aluvijalnim ravnima, pa se na tim mjestima obrazuju manje ili vee
stijenske nakupine, razliitog stepena usitnjenosti i oblikovanosti, koji se
nazivaju sipari. Spajanjem vie odvojenih siparskih konusa u jedan se obrazuju
plazevi. To su mjesta glavne akumulacije destruiranog stijenskog materijala i
pedolokog supstrata sa padinskih strana, koji onda dalje predstavljaju
izvorine oblasti za dodatne geomorfoloke procese na njima. Intenzitet ovih
procesa direktno je ovistan, osim o klimatskim specifinostima, i o ukupnoj
(horizintalnoj i vertikalnoj) ralanjenosti reljefa kao i o vrsti geoloke podloge. S
tim u vezi fluviodenudacioni proces je diferenciran na dvije reljefne klase:
I klasa reljefa: od 300 800 na koju otpada oko 64 % i
II klasa reljefa: > 800 na koju otpada oko 26 % od ukupne povrine opine.
Kao vrlo ilustrativan primjer raznovrsnosti morfoskulpture jesu urnisi i urniska
tocila, odnosno komadi stijenskog materijala vrlo velike monosti, koji se nakon
otkidanja od matinih karbonatno-dolomitinih kompleksa preneseni u pridnene
padinske dijelove. Na mjestima odvajanja tragovi su vidljivi u obliku urniskih
ogledala, nia i potkapina. Njihovo odlaganje uglavnom je haotino, s obzirom
da je duina transporta uvjetovana njihovom monosti, intenzitetu agensa i dr.
Glavne izvorine oblasti za njih su vii hipsometrijski nivoi veine
morfostruktura, to potvruje njihov identini mineroloko-petrografski sastav.
Fluviokka morfoskulptura je rasprostranjena na krenjako-dolomitskom
supstratu, i predstavljena je brojnim mezo i mikro reljefnim formama.
Najznaajniji i pojavno najfrekventniji predstavnici ovih formi su vrtae, koje su
uglavnom do metarskih dimenzija. Pored njih mogue je utvrditi prisustvo
manjih morfolokih uvala ija geneza je vie vezana za rad stalne tekuze vode
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
20/79
Opina Fojnica LEAP
20
nego iskljuivo za samo krki proces. Brojni su primjeri prisustva manje
razvijenih rebrastih i mreastih krapa decimetarskih dimenzija koje su
razvijene na ogolienim krenjako-dolomitskim stijenskim masama nastalih na
strmim padinskim stranama. Intenzitet cjelokupnog fluviokrkog procesa vidljiv
je posebno u jugoistonim dijelovima opine gdje zauzimaju oko 5 % odukupne povrine opine. Razvijenost ovog tipa morfoskulpture je oznaena
reljefnom klasom od 5 30, odnosno slabo razvijenim morfolokim formama
reljefa.
Posebno mjesto u formiranju reljefa pripada glacijalnim pojavama u diluvijumu,
to se oituje u gornjim regionima sa ostacima kretanja gleera i morena, pri
emu je vrlo esto ostala gola stijena ili veliki blokovi kamenja. Pojava velikih
nagiba i otrih grebena je esta pojava, to uvjetuje odreenu dinamiku
stvaranja tla i njegovog odravanja.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
21/79
Opina Fojnica LEAP
21
1.2.3. Klimatske karakteristike
Opte klimatske karakteristike ovog podruja su odraz kvantitativnih vrijednosti
klimatskih elemenata i kvalitativno-kvantitativne veliine uticaja nekolikoosnovnih klimatskih faktora od kojih su najvaniji: fizikogeografski poloaj,
reljef, stepen kontinentalnosti, estine i pravci ciklonskih i anticiklonskih putanji i
sl. Na osnovu navedenih injenica moe se konstatovati da je za utvrivanje
klimatskih karakteristika navedenog terena neophodno najprije izvriti pregled
osnovnih klimatskih elemenata, zatim izanalizirati uticaje pomenutih klmatskih
faktora, a nakon toga utvrditi klimatski tip i njegove osnovne karakteristike. U
skladu s ciljem istraivanja u ovome radu e biti prezentovane osnovne
karakteristike samo nekoliko glavnih klimatskih elemenata i sa vrlo kratkim
predstavljanjem klimatskih faktora i prezentovanjem utvrenog klimatskog tipa.
Orografski sklop terena Bosne i Hercegovine se u velikoj mjeri modifikatorski
odraava kako na njene ope klimatske karakteristike tako i na klimu pojedinih
njenih segmenata. Prostor peripanonske Bosne iroko je otvoren za upliv
hladnog kontinentalnog zraka koji dolazi sa sjevera i sjeveroistoka. Dolinama
veih rijeka (Vrbasa i Bosne), koje imaju preteno meridionalni pravac pruanja,
ovi utjecaji se proiruju duboko u unutranjost planinsko-kotlinskog prostora,tako da ostvaruju i konkretne uticaje i u prostoru planina gupe Vranica. Juni i
jugozapadni dijelovi Bosne i Hercegovine se rasprostiru neposredno uz
jadransku obalu. Najzapadnija taka se nalazi na Pljeevici, na svega 60 km
zrane linije od mora. Idui ka jugoistoku ona se sve vie pribliava obali, i na
velikom dijelu to rastojanje iznosi svega 1 km, a u zalivu Neum - Klek granica
izbija na morsku obalu. S obzirom na ovakvu situaciju, logino bi bilo oekivati
da se morski utjecaji osjeaju duboko u unutranjost Bosne i Hercegovine, to
u stvarnosti nije tako. Naime, primorska fasada planinskih sistema Dinare i
Velebita ograniava ove utjecaje na usko priobalno podruje. Dublje u
kontinentalnu unutranjost jadranska klima prodire jedino dolinom Neretve i
njenih pritoka, iako taj utjecaj stoji u obrnutom odnosu sa udaljenou od
morske obale. Ustvari, prava jadranska klima osjea se otprilike do Mostara, a
u znatno izmijenjenoj varijanti ti se utjecaji ire u gornjem dijelu toka i dolinama
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
22/79
Opina Fojnica LEAP
22
njenih pritoka kao i u bonim krkim poljima. Na osnovu toga moe se zakljuiti
da su na ope klimatske karakteristike analiziranog prostora uticaji jadranske
(maritimne) klime dosta slabo izraeni.
Barometarske depresije i preovlaujue prostorne putanje po kojima se
uglavnom kreu ostvraju takoer su od velikog znaaja za postojee klimatske
odnose. Od veeg broja njih, koje se kreu nad i u neposrednoj blizini Bosne i
Hercegovine vanije su samo putanje koje imaju oznaku V. Putanjam Vkreu
se depresije preko Sredozemnog mora. Putanja Va ima smjer: Biskajski zaliv -
dolina Rone - sjeverna Italija - sjeverni Jadran (Rijeki zaliv). Depresije koje se
kreu ovm putanjom utjeu na pluviometrijski reim sjevernog Jadrana, naroito
u kasnu jesen i sredinom proljea. Prije nego to dospije do Rijekog zaliva, od
putanje Vase odvaja krak koji skree ka jugoistoku (paralelno sa Apeninima)
prema Grkoj i dalje, prema Libanu. Ovaj krak je oznaen sa Ve. U Rijekom
zalivu se putanja Va rava u tri pravca: Vb, Vci Vd. Putanja Vb je usmjerena
ka sjeveroistoku (Bratislava Krakov - Varava). Ovom putanjom depresije se
najee kreu u proljee i jesen i tada utjeu na pluviometrijski reim
sjeverozapadnih i, donekle, sjevernih dijelova nae zemlje. Putanja Vc je
kanalisana Posavinom i Podunavljem ka Crnom moru. Njome se depresije
najee kreu u periodu maj - juni (glavni maksimum) i u drugoj polovini jeseni
(sekundarni maksimum). Ove zrane mase u navedenim periodima donoseobilje vlage sa Atlantika, koja se izluuje u naoj Posavini i njenom obodu.
Putanja Vd je usmjerena obalskim pojasom Jadranskog mora i dalje, preko
june Makedonije, zavrava u Egejskom moru. Tu se rava u dva pravca Vd1i
Vd2. Vd1 je usmjerena ka crnom moru, a Vd2 zavrava u istonom
Sredozemlju. putanjom Vd depresije se uglavnom kreu u martu, novembru i
decembru i tako direktno odreuju pluviometrijski reim naeg primorja i
Hercegovine.
Planinsko podruje bosanskohercegovakih Dinarida ima svjeu planinsku
klimu okarakterisanu vrlo snanim modifikatorskim uticajem reljefa koji ima
vrlo znaajnu ulogu u distribuciji padavina. Na prostoru grupe planine Vranice
je naglaena raznolikost klimatskih faktora, to je prije svega uvjetovano
geografskim poloajem, nadmorskim visinama i raznolikou reljefa. Ovo se
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
23/79
Opina Fojnica LEAP
23
posebno manifestira niskim zimskim temperaturama i svjeim ljetima, kao i
poveanjem koliine padavina i veim udjelom snijega u godinjoj koliini
padavina. Kie su este i u toku ljeta (Spahi, 2002). Vlaga u Bosnu i
Hercegovinu dolazi sa zapada i juga, tako da Dinaridi djeluju kao efikasna
prepreka na kojoj se kondenzuje veliki procenat vlage koju donose kinivjetrovi. Vranica ini prepreku za toplija mediteranska strujanja sa juga, a
Vlai sa ograncima Vranice (it, 1700 m) za strujanja sa zapada. Sa
sjevera ovo podruje stoji pod uticajem kontinentalne klime. Stoga se planine
izdvajaju kao otoci iznad susjednih nizinskih podruja koja se odlikuju manjom
koliinom padavina.
Cjelokupna statistiko-klimatska analiza numerikih pokazatelja u prostoru
Brko distrikta zasnovana su na rezultatima kontinuiranih mjerenja glavnih
klimatskih elemenata, obavljenih na meteorolokoj stanicama: Travnik,
Prozor, Bugojno i Sarajevo (Karta 6). Iako navedene meteoroloke stanice
svojom topolokom lokacijom ne pripadaju direktno neposrednom prostoru
Prokokog jezera, njihovi podaci mogu posluiti kao bazno polazite u
procjeni opih klimatskih karakteristika terena.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
24/79
OpinaFojnicaLEAP
24
Karta6.To
pografskipoloajmeteorolokihs
tanica
c
c
c
c
M.S.Travnik
M.S.Bugojno
M.S.Prozor
M.S.Saraje
vo
5000
0
5000
10000
metara
N
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
25/79
Opina Fojnica LEAP
25
Meteoroloka stanica Travnik je locirana na 44 14 sjeverne geografske irine
i 17 40 istone geografske duine, pri vremenskoj razlici u odnosu na Grini
G = +1h 11min, na nadomrskoj visini od 581 m.
Srednja godinja temperatura zraka za dati desetogodinji period (1973-1984)
je bila 8,4 C. Najhladniji mjesec u godini je januar (srednja dnevna
temperatura zraka -1,49 C), dok je najtopliji mjesec bio juli (srednja dnevna
temperatura zraka 17,17 C ). Najnia srednja dnevna temperatura zraka je
zebiljeena u januaru 1983. godine (-4,8 C), dok je najvia srednja dnevna
temperatura zraka od 18,1 Czabiljeena u julu 1984. godine.
Na osnovu raspoloivih podataka o toplinskom karakteru, klima se na ovoj
stanici moe oznaiti kao umjereno topla (ut).
Ukupne mjesene padivine u datom periodu se kreu u rasponu od 544 mm u
februaru do 1054 mm u oktobru. Srednje godinje koliine padavina iznose
990,1 mm.
Rezultati analize mjesenog kinog faktora (Tab. 1) za meteoroloku stanicu
Travnik pokazuju da januar, februar, novembar i decembar imaju perhumidnu
klimu. Pet mjeseci u godini (mart, april, maj, septembar, i oktobar) imaju
humidnu, dok juni ima semihumidnu klimu. Juli i avgust su jedini mjeseci u
godini koj imaju obiljeja semiaridne klime.
Humidnost klime na meteorolokoj stanici Travnik je predstavljena
klimadijagramom (Graf. 1).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
26/79
Opina Fojnica LEAP
26
Grafikon 3. Klimadijagram za meteoroloku stanicu Travnik
Meteoroloka stanica Prozor je locirana na 43 50 sjeverne geografske irinei 17 38 istone geografske duine, pri vremenskoj razlici u odnosu na Grini
G = + 1 h 10 min, i nadmorskoj visini od 800 m.
Srednja godinja temperatura zraka za dati desetogodinji period (1973-1984)
na ovoj meteorolokoj stanici iznosi 8,8 C. Najhladniji mjesec u godini je
januar (srednja dnevna temperatura zraka -0,49 C), dok je najtopliji mjesec
juli (srednja dnevna temperatura zraka 17,69 C). Najnia srednja dnevna
temperatura zraka u datom periodu je zabiljeena u januaru 1983. godine (-
3,9 C), dok je najvia srednja dnevna temperatura zraka zabiljeena u julu
1976. godine (21,6 C).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
27/79
Opina Fojnica LEAP
27
Ukupna mjesena koliina padavina se kree u rasponu od 803 mm u
septembru do 1698 mm u decembru, pri emu je srednja godinja koliina
padavina 1245,1 mm.
Na osnovu obraenih podataka se moe konstatovati da se prema toplinskomkarakteru klima na ovoj meteorolokoj stanici moe oznaiti kao umjereno
topla (ut).
Rezultati analize mjesenih kinih faktora za meteoroloku stanicu Prozor
(Tab. 2) pokazuju da sedam mjeseci godinje (januar, februar, mart, april,
oktobar, novembar, i decembar) imaju perhumidnu klimu. Mjesec maj je jedini
mjesec u godini koji ima humidnu klimu, dok juni i septembar imaju
semihumidnu, avgust semiaridnu, a juli aridnu klimu.
Humidnost klime na meteorolokoj stanici Prozor je predstavljena
klimadijagramom (Graf. 2).
Grafikon 4. Klimadijagram za meteoroloku stanicu Prozor
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
28/79
Opina Fojnica LEAP
28
Meteoroloka stanica Bugojno je locirana na 44 04 sjeverne geografske
irine i 17 28 istone geografske duine, pri vremenskoj razlici u odnosu na
GriniG = + 1 h 10 min, i nadmorskoj visini od 562 m.
Srednja godinja temperatura zraka za dati desetogodinji period (1973-1984)
na meteorolokoj stanici Bugojno iznosi 8,7 C (Graf. 3). Najniu srednju
mjesenu temperaturu zraka ima januar (-1,1 C), a najviu juli (17,7 C).
Najvia srednja dnevna temperatura zraka je zabiljeena 1984. godine u
mjesecu julu (18,5 C), dok je najnia srednja dnevna temperatura zraka
zabiljeena 1983. godine u mjesecu januaru (4,8 C).
Ukupne mjesene koliine padavina variraju izmeu 488 mm u februaru do
1082 mm u oktobru, dok srednja godinja koliina padavina iznose
881,8 mm.
Prema toplinskom karakteru klima na ovoj meteorolokoj stanici se moe
oznaiti kao umjereno topla (ut).
Analiza mjesenog kinog faktora prema Graaninu (Tab. 3) pokazuje da
etiri mjeseca u godini (januar, februar, novembar, i decembar) imaju klimu
perhumidnog karaktera, dok tri mjeseca u godini (mart, april, i oktobar) imaju
humidan karakter klime. Mjeseci maj i septembar imaju semihumidan karakter
klime, a juni, juli i avgust semiaridan karakter klime.
Humidnost klime na meteorolokoj stanici Bugojno je predstavljena
klimadijagramom (Graf. 3).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
29/79
Opina Fojnica LEAP
29
Grafikon 5. Klimadijagram za meteoroloku stanicu Bugojno
Meteoroloka stanica Sarajevo je locirana na 43 52 sjeverne geografske
irine, 18 26 istone geografske duine, pri vremenskoj razlici u odnosu na
Grini G = + 1h 14 min., na nadmorskoj visini od 630 m.
Srednja godinja temperatura zraka za dati desetogodinji period (1973-1984)
za ovu stanicu iznosi 9,48 C (Graf. 4) Najniu srednju mjesenu temperaturu
zraka ima januar (-0,4 C), a najviu juli (18,55 C). Najvia srednja dnevna
temperatura zraka (19,4 C) je zabiljeena u julu 1973. godine, kao i u julu i
avgustu 1984. godine. Najnia srednja dnevna temperatura zraka (-4,1 C) je
zabiljeena u januaru 1983. godine.
Ukupna mjesena koliina padavina varira izmeu 604 mm u januaru, i 1083
mm u oktobru. Srednja godinja koliina padavina za navedeni period iznosi
939,3 mm.
Prema toplinskom karakteru klima na ovoj meteorolokoj stanici se moe
oznaiti kao umjereno topla (ut).
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
30/79
Opina Fojnica LEAP
30
Analiza mjesenog kinog faktora (Tab. 4) za meteoroloku stanicu Sarajevo,
pokazuje da etiri mjeseca u godini (januar, februar, novembar, i decembar)
imaju perhumidan karakter klime. Mjeseci mart, april, i oktobar se odlikuju
humidnom klimom, dok se maj, juni i septembar odlikuju semihumidnom
klimom. Mjeseci juli i avgust imaju semiaridan karakter klime.Humidnost klime na meteorolokoj stanici Sarajevo je predstavljena
klimadijagramom (Graf. 4).
Grafikon 6. Klimadijagram za meteoroloku stanicu Sarajevo
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
31/79
OpinaFojnicaLEAP
Tabela1:Osnovnipluvio-termikiparametrizameteorolokustanicuTravnik
Mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Sred.mjes.temper.(C)
-1,49
1,04
5,31
7,58
12,71
15,99
17,17
16,67
14,36
9,19
3,03
-0,36
8,5
Sred.mjes.padav.(mm)
72,30
54,40
67,10
69,90
91,70
99,40
78,20
83,40
95,20
10,54
87,50
85,30
74,6
KFm
-
52,31
12,64
9,22
7,21
6,22
4,55
5,00
6,63
11,47
28,88
-
12,0
Oznakahumiditeta
ph
ph
h
h
h
sh
sa
sa
h
h
ph
ph
ph/p
Tabela2:Osnovnipluvio-termikiparametrizameteorolokustanicuProzor
Mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Sred.mjes.temp.(C)
-0,49
1,37
4,66
7,37
12,78
16,04
17,69
17,32
14,40
9,37
3,89
1,20
8,8
Sred.mjes.padav.(mm)
83,60
89,60
97,00
10,76
98,20
89,50
53,80
87,40
80,30
14,89
12,51
16,98
61,2
KFm
-
65,40
20,82
14,60
7,68
5,58
3,04
5,05
5,58
15,89
32,16
141,50
14,8
Oznakahumiditeta
ph
ph
ph
ph
h
sh
a
sa
sh
ph
ph
ph
ph
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
32/79
OpinaFojnicaLEAP
Tabela3:Osnovnipluvio-termikiparametrizameteorolokustanicuBugojno
Mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Sred.mjes.temper.(C)
-1,10
1,18
5,14
7
,61
13,04
16,42
17,75
17,01
14,13
9,45
3
,46
0,35
8,1
Sred.mjes.padav.(mm)
49,60
48,80
59,10
6
1,40
77,90
81,50
63,10
79,40
75,30
10,82
8
6,30
91,20
65,4
KFm
-
41,36
11,50
8
,07
5,97
4,96
3,55
4,66
5,33
11,45
2
4,94
260,60
12,4
Oznakahumiditeta
ph
ph
h
h
sh
sa
sa
sa
sh
h
p
h
ph
ph/h
Tabela4:Osnovnipluvio-termikiparametrizameteorolokustanicuSarajevo
Mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Sred.mjes.temp.(C)
-0,40
1,83
5,96
7,97
13,76
17,05
18,55
17,89
15,17
10,32
4,16
1,53
9,5
Sred.mjes.padav.(mm)
68,90
60,40
64,20
81
,40
82,70
90,90
74,10
69,90
77,50
10,83
86
,60
85,40
71,1
KFm
-
33,01
10,77
10
,21
6,01
5,33
3,99
3,91
5,11
10,49
20
,82
55,82
13,8
Oznakahumiditeta
ph
ph
h
h
sh
sh
sa
sa
sh
h
ph
ph
ph/h
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
33/79
Opina Fojnica LEAP
33
Orografske karakteristike reljefa su uvjetovale i velike razlike u temperaturi
izmeu podnoja planine (Fojnica, 680 m) i najviih vrhova (Nadkrstac, 2110 m).
Godinje padavine u Fojnici iznose 1234 mm, a srednja godinja temperatura je
8,2C (Vukorep, 1979). Istraivanja su pokazala da temperatura zraka generalno
opada sa porastom nadmorske visine, pri emu se ravnomjernije i jae opadanje
javlja tek na nadmorskim visinama od 1700 1800 m (Jovii, 1977). Meutim,
ove promjene u znatnoj mjeri ovise od topografije kao i visine planinskog
podruja. Za izraunavanje srednje godinje temperature zraka na istraivanom
podruju planine Vranice koritena je funkcija koju je predloio Jovii (1977) a
iji su parametri prilagoeni ovom podruju. Dobiveni rezultati pokazuju da je
prosjena srednja godinja temperatura zraka na 1600 m 4,2 C, na 1800 m
2,7 C dok na vrhu Vranice (Nadkrstac, 2110 m) iznosi 0 C. Stopa evaporacija je
niska usljed niskih temperatura. Najvei procenat gubitka vode otpada na
oticanje putem povrinskih voda.
Na osnovu nekoliko prezentovanih klimatskih elemenata moe se zakljuiti da
ovo podruje karakterie planinski tip klime. Osnovne odlike ovog tipa klime
jesu niske temperature, snien zrani pritisak, snani vjetrovi, smanjena vlanost
zraka i visoka godinja koliina padavina sa zna
ajnim u
eem izlu
evina u
vrstom (snijenom) obliku.
Prosjeni godinji broj sati stvarnog sijanja Sunca se kree u granicama od 1600
do 1700 sati godinje, to otprilike odgovara bosanskohercegovakom prosjeku.
Konkretnije, vrijednost kvantitativna vrijednost godinje izohele na liniji Jajce -
Travnik - Bjelanica Kalinovik iznosi preko 1600 sati i ima trend porasta prema
najviim dijelovima planina ove oblasti. Ovakav zakljuak se namee kao
posljedica zakonomjernog porasta prozranosti zraka sa porastom nadmorske
visine u centralnom - planinskom dijelu Bosne i Hercegovine. Na osnovu toga se
moe sasvim pouzdano zakljuiti da i neposredni prostor Prokokog jezera ima
blisku godinju vrijednost insolacije: izmeu 1550 do 1600 sati. Ovo je svakako
prosjek, s obzirom da na vrijednost insolacije direktni utjecaj ostvaruju lokalne
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
34/79
Opina Fojnica LEAP
34
morfoloke specifinosti prostora posebno uglovi nagiba i ekspozicije terena,
pa su u vezi s tim prisutna poveanja ili smanjenja vrijednosti u odnosu na
navedeni prosjek.
Srednja godinja temperatura zraka u ovom klimatskom tipu je u prosjeku ispod
9 C. Najtopliji mjesec ima srednju temperaturu iznad 10C s tim da ne prelazi
gornji termiki prag od 18C. Najhladniji mjesec je januar sa negativnom
srednjom temperaturom koja je ispod -3 C. Ukupno etiri mjeseca (decembar
april) u prosjeku imaju negativnu temperaturu. Prosjeno godinje kolebanje
temperatua nije veliko i kree se u rasponu od 18 C do 19 C. Vrlo ralanjen
reljef na mikro i mezo planu izuzetno pogoduje obrazovanju karakteristinih
termikih obrta temperaturnih inverzija. One su naroito razvijene tokomzimskog dijela godine, posebno u nonim satima, kada prisustvo debelog
snijenog pokrivaa uzrokuje vrlo intenzivno rashlaivanje topografske povrine.
Negativne zimske temperature i visoka koliina padavina uvjetuje obrazovanje
snijenog pokrivaa vrlo velike monosti (i do nekoliko metara debljine) usljed
ega je njegovo prisustvo pomjereno do u kasno proljee.
Osnovni tipovi godinjih doba koja se ovdje pojavljuju su umjereno toplo (Fojnicai nii hipsometrijski nivoi) do prohladno ljeto (Prokoko jezero i vii hipsometrijski
nivoi) i umjereno hladne, hladne i surove zime.
Isparavanje u ovom prostoru je poveano i generalno raste sa porastom
nadmorske visine jer se smanjuje zrani pritisak. Ali, poto sa porastom
nadmorske visine temperature opadaju, to se moe zakljuiti da apsolutna
vlanost opada sa porastom nadmorske visine. Oblanost je tokom ljeta najvia
pri vrhu planina i smanjuje se sa opadanjem nadmorskih visina, zbog pojave
dolinskih vjetrova. Zimi je situacija obrnuta.
Godinja visina padavina po pravilu je velika, ali i na njen godinji tok znaajan
uticaj ostvaruju morfoloke specifinosti terena. U prosjeku ona se u ovom
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
35/79
Opina Fojnica LEAP
35
prostoru kree od oko 1200 mm pa do oko 1500 mm, i vremenski su gotovo
ravnomjerno rasporeene, pa sunih mjeseci gotovo i da nema. Konkretnije
godinje relativno kolebanje padavina iznosi oko 5 % - 8,6 %. Glavni maksimum
padavina je u poznoj jeseni ili na samomo poetku zime (novembar decembar)
dok glavni minimum padavina nastupa u obino u avgustu.
Dominantni vjetrovi su takoer uvjetovani reljefnim sklopom, koji ga svojom
morfologijom modificira i u smislu pravaca i intenziteta puhanja. U sutini mogu
se utvrditi dvije vrste vjetrova koji imaju dnevni period. To su dolinski i gorski
vjetar ili danik i nonik. Pored njih, svakako su mogue pojave vjetrova
regionalnog prostornog obuhvata ija pojava je vezana za prisustvo
barometarskih depresija. Njihov intenzitet esto puta moe imati orkanskikarakter (preko 20 m/s).
U ovakvim klimatskim uvjetima prestaje kompaktna zona ume i mogue su
pojave vrlo oskudnih areala rasprostranjenja krljavih stabala bukve, smre i
klekovine bora. Dominantni tip vegetacije je travna koju predstavljaju planinski
panjaci unutar kojih su prisutne brojne rijetke i endemine vrste.
Shodno svim iznesenim karakteristikama glavnih klimatskih elemenata i klimatskih
faktora mogue je, pored ve iznesenog (opisnog) klimatskog tipa odrediti
klimatski tip ovog podruja i sa aspekta Kepenove klasifikacije klime. Konkretnije,
u irem prostoru se mogu utvrditi dva glavna klimatska tipa (Karta 8 - Geografski
raspored glavnih klimatskih tipova u Bosni i Hercegovini (po W. Kppenu)). Prvi od
njih ima oznaku Cf i zastupljen je po najniim hipsometrijskim nivoima masiva
Vranice (oko Fojnice i okoline) i njegovom neposrednom obodu do nadmorske
visine od oko 1.000 m. Na osnovu utvrenog termikog reima ovog prostornog
dijela masiva i iznesenih statistikih pretpostavki pluviotermikog reima, ovaj
glavni klimatski tip se dalje moe izdiferencirati u klimatski podtip Cfb
umjerenotopla vlana klima s toplim ljetom.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
36/79
Opina Fojnica LEAP
36
Na nadmorskim visinama od preko 1.000 m se moe utvrditi Df glavni klimatski tip,
koji se, analogno godinjem termikom reimu, moe izdiferencirati u dva
klimatska podtipa. Dfb klimatski podtip ili vlana borealna klima s toplim ljetom se
prostire u visinskom pojasu od 1.000 do 1.500 m nadmorske visine, dok je od
1.500 m nadmorske visine pa do najviih vrhova je zastupljen Dfc klimatski podtip
ili vlana borealna klima sa svjeim ljetom.
1.2.4. Hidrografske karakteristike
Planine "grupe" Vranice ine vododjelnicu slivova Jadranskog i Crnog mora.
Bosna i Vrbas prikupljaju vode crnomorskom, a Neretva jadranskom slivu. Glavnipovrinski vodotoci se nalaze po obodu planine Vranice. Rama, Neretvica i
Neretva su kolektori povrinskih voda na jugozapadnim padinama, Lava,
Fojnika rijeka i Lepenica sa Bosnom na sjeveroistonom, a Vrbas na
jugozapadnom dijelu podruja. Kao i uvijek, geoloko-geomorfoloke
karakteristike terena uslovljavaju karakter uzdunih rijenih profila. Na planinskim
bilima nagib je blag, za razliku od padinskih dijelova uz Vrbas i Fojniku rijeku.
1.2.4.1. Rijeni sistem i rijena mrea
Prostor opine Fojnica ima razvijenu rijenu mreu koja gotovo cjelokupno (preko
90 % povrine oine) pripada neposrednom slivnom podruju Fojnike rijeke.
Samo krajnji sjeverni dijelovi opine koji hidrografski gravitiraju toku Kozice
pripadaju slivu rijeke Lave. Prema nainu postanka cjelokupna rijena mrea
ima obiljeja normalne hidrografske elenke, zbog ega se unutar nje mogu
izdvojiti svi rangovi vodotoka: curci, manji potoci, potoci, manje rijeke i rijeke.Vrlo
karakteristino za postojeu hidrografsku elenku je i prisustvo velikog broja
izvora kontaktnog tipa koji su dovoljno vodoizdani da se od njih direktno
obrazuju manji tokovi. U odnosu na geoloku grau terena i preovladavajue
fizikogeografske uvjete prostor opine Fojnica ima povrinski tip rijene mree
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
37/79
Opina Fojnica LEAP
37
sa gotovo neznatnim udjelom podzemnog oticanja. Na bazi toga realno je
oekivati da je i duina povrinskog oticanja (l0) dosta velika. Konkretnije,
koristei osnovnu formulu za duinu povrinskog oticanja, prema kojoj je l0
priblino jednaka polovini obrnuto srazmjerne veliine gustine rijene mree,
dobije se vrijednost od oko 1 km. Navedena vrijednost ukazuje da gotovo
polovina padavinske vode u slivu Fojnike rijeke ispari prije nego to dotekne u
vodotok.
Ukupan broj vodotoka koji obrazuje cjelokupnu povrinsku rijenu mreu iznosi
820, dok ukupna duina svih tokova, odreena planimetrisanjem duina
vodotoka sa topografskih karta razmjere 1 : 25000 (listovi: Bitovnja planina, it,
Nadkrstac, Merdanii, Fojnica, Kiseljak i Busovaa) iznosi 600,62 km. Okosnicu
cjelokupne rijene mree ini Fojnika rijeka, sa pritokom eljeznicom. Nastaje
sutokom tokova Jezernice i Borovnice u prostoru Tovarita odakle i nosi
navedeni hidronim, sa duinom od 38,17 km. Izvorinu elenku joj predstavljaju
navedeni tokovi Jezernice (9,14 km) i Borovnice (6,19 km) i potoka Pavlovac
(5,66 km) sa pritokama, s tim da se za izvorite uzima dua pritoka Jezernica, pa
se moe konstatovati da nastaje u prostoru Prokokog jezera (Suhojezerski
potok). Ukupni rijeni pad joj iznosi 1339 m, dok prosjeni pad ima vrijednost od
24,3 . Njena rijena dolina se moe okarakterisati kao polimorfna s veim
brojem manjih kompzitnih proirenje i suenja. U jednom takvom veem
dolinskom proirenju, u prostoru sutoke Fojnike rijeke i eljeznice, smjeten je
manji grad i opinsko sredite Fojnica. Dugi glavni vodotok je rijeka eljeznica
ija duina u dijelu koji pripada opini Fojnica iznosi 28,64 km.
Postojea rijena mrea se u odnosu na stalnost vodosnadbijevanja moe
izdiferencirati na stalne i periodine tokove (karta 7.). Stalni vodotoci su ono kod
kojih je ukupno priticanje vode u rijeno korito vee od gubitka vodeisparavanjem ili poniranjem, ili konkretnije kod kojih snadbjevenost rijenog korita
vodenom masom pozitivna tokom cijele godine. Ukupan broj stalnih vodotoka na
cijeloj teritoriji opine iznosi 211, koji ostvaruju ukupnu duinu od 354,22 km ili
oko 59 % od duine cjelokupne rijene mree. Osim spomenutih glavnih tokova
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
38/79
Opina Fojnica LEAP
38
Fojnike rijeke i eljeznice glavni stalni tokovi su: Jezernica, Borovnica, Zavol,
Runjeviki potok, Mujagin studenac, Grozniavica, Odove bare, Robov potok,
Poarna, Puhovaki potok, Kalimanac, Javorovaki potok, Konjuh, Neretvica,
Bukovski potok, Korita, Pavlovac, Jastrebac, Bistrica, Antonov potok, Kajesevac,
Ponjusina, Ripulja, Parezski potok, Brtlonjak, Banove sjee, Stupnjak, Ljutes,
Buk, Zahor, Hamac, Bukovik, Brloki potok, Radi potok, Veliki Vranjak, Mali
Vranjak, Boanija, Strugovi, Moila, Zahorski potok, upljiki potok, Brloni
potok, emernika rijeka, Kozica, Studenac, Poljanski potok, Luki potok, Garski
potok, Razdolje, Sajevica, Brvanjski potok, Srdeljski potok, Ljeevaki potok,
Lijeva rijeka, Popratinski potok, Boevaki potok, Gorocvijet, Rastinica,
Zeleniki potok, Dehenemski potok, Otigoski potok, Ploarski potok, Ludeki
potok, Rastov, potok, Krivodol, Treniki potok, Bikavac i Mraki potok. Periodinivodotoci su oni kod kojih je pozitivan vodni bilans vodene mase u rijenom koritu
prisutan samo tokom jednog dijela godine, odnosno tokom padavinske sezone.
Broj periodinih tokova (ili suica i suhaja) na podruju opine iznosi 609 to je
oko 74 % od ukupnog navedenog broja vodotoka. Njihova ukupna duina iznosi
246,34 km ili 41 % od cjelokupne duinske sume vodotoka cijele opine. Glavniji
periodini tokovi su: Suhojezerski potok, Korito, Brezovik, Vuak, Podrosulja,
Markov potok, Raanski potok, Vratolomski potok, Lastva, Milodraka
esma,
Lajeviki potok, Jeli, Javorak, Mlinski potok, Pusine, Osojski potok, Zdrava
voda, Vujak, Slanci, Asin potok, Plandiki potok i Bijela voda. Osim navedenih
tipova vodotoka na teritoriji opine je identificirano nekoliko vodotoka koji imaju
karakter ponornica. Oni su vezani za krka podruja, posebno u irem prostoru
Uketovca i Orlovae. Na bazi iznesenih injenica se moe konstatirati da
dominantnu ulogu u povrinskoj rijenoj mrei, bez obzira na njihov manji broj,
imaju vodotoci koji imaju stalni reim vodosnadbijevanja.
Rangiranje rijene mree na nivou opine je izvreno prema Sherveovoj
klasifikaciji i u odnosu na generalisanu mreu vodotoka koja je dobivena
planimetrisanjem sa karte razmjere 1 : 200000 (listovi Sarajevo i Travnik) (karta
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
39/79
Opina Fojnica LEAP
39
8.). Najvei rang od 37 je utvren kod Fojnike rijeke, dok eljeznica na uu ima
rang 37.
estina vodotoka je odreena odnosom broja tokova s jedne i povrine opine
Fojnica s druge strane, odnosno:
Df= N / F
Na ovaj nain je izraunata prosjena estina vodotoka koja za cijeli prostor
opine iznosi 2,7 / km2, to se uklapa u prosjek planinsko-kotlinskog prostora
Bosne i Hercegovine, gdje su tokovi kratki ali esti.
Gustina rijene mree odreena po Neumannovom obrascu predstavlja odnos iz
duine svih vodotoka s jedne i povrine opine Fojnica s druge strane, odnosno:
Gf= L / F
Na ovaj nain odreena gustina rijene mree iznosi 2,0 km/km2, to je za oko
40 % iznad bosanskohercegovakog prosjeka.
Analizirana na planu rijena mrea opine Fojnica pripada dendroidnom tipu, to
je posljedica dominantne nekarbonatne grae terena.
1.2.4.2. Rijeni reim
Vodostaj
Ovaj osnovni hidroloki pokazatelj rijenot reima nainstrumentalno je mjeren
samo na Fojnikoj rijeci i to na vodomjeru Fojnica podstijene. Broj vodomjera je1911, tip vodomjera je vodomjerna letva a poetak rada vodomjera datira od
1956.godine.
Usrednjeni rezultati godinjeg toka srednje visine vodostaja u
etrdesetogodinjem periodu predstavljeni su na narednom grafikonu.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
40/79
Opina Fojnica LEAP
40
Grafikon 7. Godinji tok srednjih mjesenih vodostaja na Fojnikoj rijeci (u cm)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
cm
Srednji mjeseni vodostaj Prosjeni godinji vodostaj
Prosjeni godinji vodostaj izmjereni u navedenom vremenskom periodu (1956.
1985.) iznosi 99,1 cm, ali je uoljiva izrazita neravnomjernost u godinjem toku.
Konkretnije, u godinjem hodu srednjih vodostaja mogu se izdvojiti dva
karakteristina vremenska intervala unutar kojih su evidentni visoki odnosno
snieni vodostaji. Period visokih vodostaja pada u vremenskom intervalu od
februara do maja, sa prosjekom od 119,1 cm, sa maksimumom u aprilu 130,5
cm. Snieni vodostaji su registrovani u periodu juni oktobar sa periodskim od
80,3 cm. Minimum vodostaja nastupa u augustu kada iznosi svega 70,3 cm.
Analizom grafikona godinjeg toka moe se uoiti prisustvo jo po jednog
sekundarnog maksimuma odnosno minimuma vodostaja. Sekundarni maksimum
pada na decembar sa vrijednou od 112,1 cm, dok sekundarni minimum
nastupa u januaru kada mu je vrijednost bliska godinjem prosjeku - 99,2 cm.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
41/79
Opina Fojnica LEAP
41
Slian godinji hod imaju srednji visoki vodostaji (Grafikon 8). Oni predstavljaju
aritmetiku sredinu najviih voda tokom svih dvanaest mjeseci u
etrdesetogodinjem periodu. Prosjeni godinji visoki vodostaj na Fojnikoj rijeciiznosi 150,5 cm.
Grafikon 8. Godinji tok srednjih mjesenih visokih vodostaja na Fojnikoj rijeci (u cm)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150160
170
180
190
200
210
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
cm
Srednji visoki mjeseni vodos taji Srednji godi nji protic aj
Povieni visoki vodostaji nastupaju tokom perioda febrar maj sa prosjekom od
177,7 cm. Maksimum visokih vodostaja nastupa tokom aprila kada iznosi 189
cm. Periodski minimum srednjih visokih vodostaja takoer nastupa u identinom
vremenu sa srednjim, odnosno u vremenskom intervalu od juna do septembra,
kada prosjek iznosi 113,4 cm. Najmanju mjesenu vrijednost srednjeg visokog
vodostaja ima takoer august sa 93,7 cm. Za visoke vode je neto izraeniji
sekundarni novembarsko-decembarski maksimum vodostaja sa vrijednou od
190,9 cm. Ova poveanje visokih voda povezano je sa sekundarnom
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
42/79
Opina Fojnica LEAP
42
padavinskom sezonom u periodu kasna jesen rana zima. Visina kinih
padavina tokom nje je dosta visoka i vremenski postojana to rezultira
znaajnijim poveanjem dotoka padavinske vode u rijena korita odnosno
porastom nivoa vode u njima. Sekundarni padavinski minimum, je slino kao i
kod srednje vidsokih voda, vezan za januar, ali je i on sa vrijednou od 146,3
cm znatno izraeniji od spomenutog analoga. Ovo je posljedica prije svega
sniene koliine padavina jer je to vrijeme drugog padavinskog minimuma u
planinsko-kotlinskoj oblasti BiH. Zbog preovlaujuih negativnih zimskih
temperatura padavine se uglavnom izluuju u vrstom stanju i vezane su za
mjesto, pa je zbog praktino zanemarljivog otapanja njihov dotok u rijena korita
izrazito malen.
Trei karakteristini pokazatelj vodostaja su srednje niske (male) vode, koje su
predstavljene na grafikonu br. 9.
Grafikon br.9. Godinji tok srednjih mjesenih niskih vodostaja na Fojnikoj rijeci (u cm)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
cm
Srednji niski mjeseni vodostaji Prosjeni godinji vodostaj
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
43/79
Opina Fojnica LEAP
43
One prestavljaju aritmetiku sredinu najniih vodostaju tokom svih dvanaest
mjeseci u analiziranom etrdesetogodinjem periodu.
Prosjeni godinji niski vodostaj ima vrijednost od 78,3 cm, ali je izrazita
neravnomjernost u godinjem hodu i ovdje izrazita. Vrijeme nastupanjapovienijih malih voda pada na prvu polovinu godine (januar juni) sa
periodskim prosjekom od 89,7 cm. Masimalni niski vodostaji nastupaju tokom
aprila sa vrijednou od 105,2 cm. Druga polovina godine (juli decembar) se
karakterie sa smanjenim niskim vodostajima to reprezentira polugodinji
prosjek od 66,8 cm, sa minimumumom niskih voda u augustu od svega 61,3 cm.
Ovakav vremenski reim rasporeda niskih voda ima slinu uzroniku analogiju
koja je utvrena i kod visokih voda, a to su prije svega pojave uglavnokratkotrajnih (viednevnih) sunih perioda tokom kojih se dotok vode u rijena
korita znaajno smanji. Ovo je posebno karakteristino za dva najtoplija mjeseca
juli i august kada je vremenski kontinuitet sniene visine padavine (a time i
dotoka vode u rijena korita) praktino prisutan tokom cijele njihove duine
trajanja. Povoljnija situacija sa aspekta reima hranjenja vodotoka je tokom
proljenih mjeseci kada se osim prisustva prve padavinske sezone vodotoci
dodatno vodosnadbijevaju sa otopljenom vodom od snijenog pokrivaa,ime je
mogunost pojave bezvodnih perioda smanjen na najmanju moguu mjeru.
Proticaj
Proticaj je funkcija vodostaja i predstavlja najvaniji element rijenog reima koji
predstavlja promjene koliine vode u vodotocima.
Godnji hod srednjih mjesenih proticaja u viegodinjem periodu na Fojnikoj
rijeci je predstavljen na grafikonu br.10. Prosjeni godinji srednji proticaj iznosi18,2 m-3 sec-1. U godinjem hodu ovog tipa proticaja se mogu izdvojiti dva
karakteristina perioda.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
44/79
Opina Fojnica LEAP
44
Grafikon 10. Godinji tok srednjih mjesenih proticaja na Fojnikoj rijeci (u m-3 sec-1)
0
2
4
6
810
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
m-3sec-1
Srednji mjeseni proticaji Srednji godinji proticaj
Period povienih vodostaja je vremenski pozicioniran na januar maj tokom
kojeg prosjek iznosi 26,9 18,2 m-3 sec-1 sa maksimom u februaru 30,1 m-3 sec-1
i aprilu 33,6 m-3 sec-1. Preostali (dui) dio godine se karakterie vrijednostima
ispod godinjeg prosjeka. Periodski srednjak iznosi 11,9 m-3 sec-1, sa minimalnim
proticajima tokom augusta 9,3 m-3 sec-1, septembra 10,3 m-3 sec-1i oktobra
8,9 m-3 sec-1. Ovakav godinji hod srednjih proticaja je posljedica itavog niza
faktora od kojih su najznaajniji fizikogeografski izraeni preko veliine utjecaja
klimatskih elemenata (visinae padavina, temperature i isparavanja), reljefa
(posebno njegove ralanjenosti), geoloke gra
e, tipova tla i gustine rije
ne
mree. Na vrijednosti proticaja posebnu ulogu ostvaruju i antropogeni faktori
rijenog reima koji se na prostoru opine ogledaju preko intenziteta obrade tla,
stepena urbanizacije, intenziteta umske sjee i izgradnje vjetakih
hidroakumulacija.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
45/79
Opina Fojnica LEAP
45
Srednji maksimalni mjeseni proticaji su predstavljeni na grafikonu br.11. Njihov
godinji prosjek iznosi 43,7 m-3 sec-1to je za oko 2,4 puta vie od prethodnog
analoga (srednji proticaji).
Grafikon 11. Godinji tok srednjih mjesenih maksimalnih proticaja na Fojnikoj rijeci.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
m-3sec -1
Srednji maksimalni mjeseni p rot icaj i S rednj i godinj i p rot icaj
Odreene razlike postoje i kad je u pitanju godinji hod. Konkretnije, period
povienih maksimalnih vodostaja vremenski obuhvata takoer pet mjeseci ali u
intervalu decembar januar, sa vrijednou prosjeka od 65,0 m-3 sec-1.
Maksimalni proticaji nastupaju u decembru 70,6 m-3 sec-1 i martu 67,1 m-3
sec-1
. Period smanjenih maksimalni vodostaja nastupa tokom perioda maj novembar, sa periodskim prosjekom od 28,5 m-3 sec-1. Minimumi ovih vodostaja
su vremenski pozicionirani na juni 21,2 m -3 sec-1i oktobar 21,0 m-3 sec-1.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
46/79
Opina Fojnica LEAP
46
Treu karakteristinu kategoriju proticaja predstavljaju srednji minimalni mjeseni
proticaji, iji godinji prosjek na Fojnikoj rijeci iznosi svega 9,9 m-3 sec-1(grafikon
br. 12).
Grafikon 12. Godinji tok srednjih mjesenih minimalnih proticaja na Fojnikoj rijeci.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1011
12
13
14
15
16
17
18
19
20
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
m-3sec -1
Srednji minimalni mjeseni prot ic aji S rednji godi nji prot ic aj
Vrijeme nastupanja povienih minimalnih proticaja je pozicioniran na period
januar maj sa periodskim prosjekom od 14,1 m-3 sec-1. Masimalnu mjesenu
vrijednost ima april sa 19,3 m-3 sec-1. Preostali dio godine (juni decembar) ima
periodski prosjek ispod godinjeg sa svega 6,9 m-3 sec-1. Minimum ovog tipa
proticaja nastupa u augustu 5,4 m-3 sec-1i oktobru 5,7 m-3 sec-1.
Na osnovu iznesenih stavova o kvantitativno-vremenskoj dinamici godinjihtokova vodostaja i proticaja moe se definisati i tip rijenog reima na Fojnikoj
rijeci. U odnosu na klasifikaciju M.Pardea, prilagoenu fizikogeografskim
karakteristikama opine Fojnica, utvreni tip rijenog reima se moe
okarakterisati kao pluvijalno-nivalni umjereno-kontinentalna varijanta.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
47/79
Opina Fojnica LEAP
47
1.2.4.3. Jezera
Na prostoru opine Fojnica se moe identificirati nekoliko prirodnih akvatorija, od
kojih je najvanije Prokoko jezero. Locirano je na jugoistonoj strani Vranice, u
podgorini najvieg vrha Nadkrstac (2110 m) na nadmorskoj visini od 1485 m.
Slika br.1. Batimetrijski plan prokokog jezera. (Izvor: Spahi, 2001.)
5 7 mPros ena dubina
1 3 0mMaksimalna dubina
276.214 7Za remina ezera
1 4Koefici ent razuenosti
1.060 0 mDuina obalne lini e
133 4 mSredn a irina ezera
191 3 mMaksimalna irina
426 0 mDuina ezera
48.330 0Povrina ezera
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
48/79
Opina Fojnica LEAP
48
Postanak jezera se uglavno vezuje sa antropogenim utjecajima u smislu
zaepljavanja odvodnih kanala koji su locirani po dnu jezerske kotline za potrebe
napajanja stoke. Osnovni pokazatelji morfometrijskih karakteristika ovog jezera
predstavljeni su na slici br.1. Prema planu Srednjebosanskog kantona/upanije o
valorizaciji prirodne sredine Prokoko jezero predstavlja nukleus zatienog
prirodnog podruja spomenik prirode.
Pored Prokokog jezera na prostoru opine posebno u njegovim krajnim
zapadnim i jugozapadnim dijelovima utveno je prisustvo vie jezerskih
akvatorija vrlo malih dimenzija (karta 7.). Najznaajnija je skupina od ukupno 9
manjih jezera u prostoru izvorine elenke rijeke Bistrice, od kojih najvee ima
povrinu od 2936,5 m2. Nastala su ispunjavanjem veih vrtaa padavinskom
vodom, i hidroloki reimi su im uglavnom povezani sa godinjim tokom visine
padavina. U drugoj oblasti, du istonih padina prokoke kotline je registrovano
ukupno 7 malih jezeraca, iji postanak je slian prethodnim.
1.2.4.4. Izvori
Na prostoru opine Fojnica postoji veliki broj izvora koji su gravitacionog tipa i
razliitog stepena vodoizdanosti. Veoma su razliiti i po vremenu trajanja pa se
mogu okarakterisati kao oni koji imaju stalni, periodini ili povremeni karakter.
Njihov ukupni broj na opinskoj teritoriji, odreen sa TK = 1 : 25000 (karta 7.)
iznosi oko 140, meu kojima su najvaniji: Kuljavica, Klade, Vodice, Poarna,
Ilijino vrelo, Biliino vrelo, Kotline, Muka voda, Studenac, estanovac, Veselica,
Jasen vrela, Strievica, Pusina, Tugola, Rosilj, Moila, Drenakovac, Kolovoja i
Studenac.
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
49/79
Opina Fojnica LEAP
49
1.2.5. Pedoloke karakteristike
Budui da vegetacijski pokrivamora biti adekvatan kako bi sprijeio eroziju tla i, u
zonama koje su tome podlone, rezistentan na djelovanje lavina, kapacitetprihvata je nii za ovakva tla u odnosu na slina tla u nizinskim podrujima (Karta
9).
1%3% 1%2%
5%
88%
Litosol,kalkomelanosol i mozaik litosol-kalkomelanosol na krenjacima i dolomituKalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krenjaku
Rendzina i kompleks litosol-rendzina na dolomitu
Kompleks ranker-distrini kambisol na kiselim silikatnim stijenama
Distrini kambisol na kiselim silikatnim stijenama
Fluviosol
1%3% 1%2%
5%
88%
Litosol,kalkomelanosol i mozaik litosol-kalkomelanosol na krenjacima i dolomitu
Kalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krenjaku
Rendzina i kompleks litosol-rendzina na dolomitu
Kompleks ranker-distrini kambisol na kiselim silikatnim stijenama
Distrini kambisol na kiselim silikatnim stijenama
Fluviosol
Grafikon 13. Uee glavnih tipova tala na podruju opine Fojnica.
Na silikatnim kiselim supstratima nalaze se svi lanovi serije od rankera,
distrinog kambisola, luvisola, brunipodzola i podzola te pseudogleja. Na
karbonatnim supstratima se takoer mogu nai svi lanovi razvojne serije kao to
su kalkomelanosoli, rendzine na dolomitu i laporcu, te kalkokambisoli i luvisoli na
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
50/79
Opina Fojnica LEAP
50
krenjacima. Najznaajniji tip tla je distrini kambisol koji zauzima najvee
povrine i pokazuje najveu heterogenost u svojim svojstvima (Vukorep, 1979).
Pojedini tipovi tla su iskljuivo uvjetovani reljefom, kao to su to rankeri ili luvisoli
na kiselim silikatnim stijenama. Od planinskih tipova tla, pored raznih skeletnih,
netipskih tala, po stijenama, kamenjarima, toilima, morenama, zatim tala koja su
zadrala boju podloge (litohromatska tla) potebno je istai vrlo rasprostranjene
planinske crnice, tipska tla planinskog pojasa. U ovisnosti od podloge planinske
crnice se dijele na karbonatne i beskarbonatne. Kisele crnice mogu nastati i na
karbonatnoj podlozi, na mjestima na kojima nije osigurano naknadno
snabdijevanje karbonatima. Crna boja potjee od humusa koji se tamo
nagomilava, jer nema povoljnih uslova za mikrobioloko razaranje organske
materije. Ovaj proces nagomilavanja humusnih materija javlja se ve naapsolutnoj visini od 1000 m, a tipino je razvijen u onom dijelu planinske zone
koja prima vie padavina.
1.2.5.1. Tla na silikatnim supstratima
Tresetno tlo. Osnovna karakteristika ovog tipa tla je bogatstvo organskom
materijom, kisela reakcija, i bogatstvo hranjivim materijama. Tresetna tla serazvijaju na vrlo vlanim stanitima sa prilino stabilnim nivoom podzemne vode.
Dubina je do 15 cm, a pH vrijednost varira izmeu 3.4 i 6.6. Sadrina humusa u
% apsolutno suhog tla varira izmeu 4.5 i 30.3. Sadraj fizioloki aktivnog P2O5
se kree izmeu 0.5 i 29.0, a K2O5izmeu 6.3 i 38.5 mg/100 g tla.
Ranker (humusno/silikatno tlo) pripada klasi A-C i razvija se na filitima i
kvarcporfirima. Vrlo je malo zastupljeno, i to uglavnom na najviim nadmorskim
visinama, a preovladavaju litini rankeri na kvarcporfiritu i filitu. Na drugim
silikatnim stijenama je vrlo rijedak, ili ga nema kao to je to sluaj sa verfenskim
sedimentima. Sadraj humusa varira i kree se do 20%. Ovo su kisela do jako
kisela tla (pH 4.1 - 5.6), dubine do 30 cm, najee pod travom, malog kapaciteta
za vodu, a slabo su snabdjevena i sa hranjivim elementima. Sadraj fizioloki
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
51/79
Opina Fojnica LEAP
51
aktivnog P2O5se kree izmeu 0.7 i 9.5, a K2O5izmeu 2.5 i 24.5 mg/100 g tla.
Snabdijevenost fosforom koji je pristupaan za biljke je niska. Rankeri su po
mehanikom sastavu ilovae.
Podzol predstavlja terminalnu fazu razvoja tala na kiselim silikatnim stijenama.
Ovaj tip tla se razvija na relativno suhim stanitima bora krivulja na filitima i
kvarcporfirima. Ova tla su jako kisela i slabo snabdijevena bazama i hranjivim
materijama. Prema nainu postanka razlikuju se primarni podzoli koji su nastali iz
rankera i sekundarni podzoli koji su nastali iz distrinih kambisola.
Dubina je do 15 cm, a pH vrijednost varira izmeu 3.4 i 4.4. Sadraj humusa u %
apsolutno suhog tla varira izmeu 12.6 i 30.3. Sadraj fizioloki aktivnog P2O5se
kree izmeu 0.5 i 7.5, a K2O5izmeu 6.3 i 13.2 mg/100 g tla.
Distrini kambisol ili kiselo smee tlo je najrasprostranjeniji tip tla na istraivanom
podruju. Sree se pod razliitom vegetacijom, a razvija se na filitima,
kvarcporfirima, argiloistima, mikaistima, gnajsevima i verfenskim sedimentima.
Ovako velika heterogenost geoloke podloge uslovljava veliki broj varijeteta. Ova
tla su duboka, kisele reakcije, a stepen zasienosti tla bazama ne prelazi 30%.
Siromana su fosforom i kalcijem, a bogata kalijem.
1.2.5.2. Tla na karbonatnim supstratima
Kalkomelanosol ili krenjaka crnica je najmlai predstavnik serije tala na
krenjacima. Zauzima relativno velike povrine a javlja se uglavnom na viim
nadmorskim visinama pod rudinama ili umom bora krivulja. Ovo je plitko tlo,
bogato humusom, koje ima prakastu do zrnastu strukturu. Plitkoa ograniava
biljnu produkciju.
Organogeni kalkomelanosol je najmlai predstavnik klase tala A-C i razvija se
pod borom krivuljom. Ovo su vrlo humozna tla praskaste strukture. Totalna sjea
omoguava odnoenje eolskom erozijom ovog tipa tla. To su slabo kisela do
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
52/79
Opina Fojnica LEAP
52
neutralna tla. Sadre vioske koncentracije biljkama dostupnih fosfora i kalija.
Dubina organogenog kalkomelanosola je do 30 cm, a pH vrijednost varira
izmeu 6.9 i 7.8. Sadraj humusa u % apsolutno suhog tla varira izmeu 13.7 i
24.1. Sadraj fizioloki aktivnog P2O5se kree izmeu 1.5 i 40.0, a K2O5izmeu
6.3 i 11.5 mg/100 g tla.
Organomineralni kalkomelanosol je obino pod umskom vegetacijom. Ovaj tip
tla je neto dublji u odnosu na prethodni. Struktura je obino zrnasta, ima visok
kapacitet apsorpcije, i siromani su biljci pristupanim hranjivima, a posebno
fosforom.
Dubina organomineralnog kalkomelanosola je do 30 cm, a pH vrijednost varira
izmeu 5.9 i 6.4. Sadraj humusa u % apsolutno suhog tla varira izmeu 4.5 i8.7. Sadraj fizioloki aktivnog P2O5se kree izmeu 1.0 i 2.3, a K2O5 izmeu
6.9 i 8.7 mg/100 g tla.
Rendzina na dolomitu je lan iz klase A-C koji se formira na karbonatnim
supstratima. Ovo tlo je vrlo esto krajnji stadij razvoja, i ima neutralnu do slabo
alkalnu reakciju. Ovo je srednje duboko tlo.
1.2.6. Fitogeografski poloaj
Specifian geografski poloaj planine Vranice ima utjecaj i na ekoloke prilike
ovog podruja, to je dovelo i do razlike o poimanju fitogeografske pripadnosti
planine Vranice kod pojedinih autora. Lakui (1970) smatra da vegetacija
subalpinskog i alpinskog pojasa na podruju Dinarida pripada provinciji alpsko-visokonordijske regije koja se diferencira na etiri sektora. Prema fitogeografskoj
klasifikaciji on je ovo podruje svrstao u oblast kontinentalnih Dinarida (Lakui,
1970, 1975). Istraivano podruje je udaljeno zranom linijom od Jadranskog
5/19/2018 prirodne vrijednosti i potencijali.pdf
53/79
Opina Fojnica LEAP
53
mora oko 100 km, a od Posavine oko 90 km. U vegetacijskom pogledu ovaj
prostor pokazuje brojne slinosti sa Alpama, Karpatima.
1.2.6.1. Flora i fauna