Post on 17-Jul-2015
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 1/177
Naslov izvornika:
Bhagavan Sri Sathya Sai Baba
THE RAMA STORY
(STREAM OF SACRED SWEETNESS)
RAMAKATHA RASAVAHINI
© Sri Sathya Sai Books and Publications Trust,
Prasanthi Nilayam P.O. PIN 515134,
Ananthapur Dist. (A.P.) India
©2000Sathya Sai sredisnje vijece Hrvatske - zajednica udruga
Za iZdavaca:
Renata Chalupa-Prvan
Urednica:
dr. Visnja Cipek-Marek
ShagavanSri Sathya Sai Saba
v
PRICA 0 RAMI
RIJEKA SVETE SLATKOCE
RAMAKATHARASAVAHINI
Prevela 5 engleskoga
Stanka Hrabac
Sathya Sai sredisnje vijece Hrvatske - zajednica udruga
Zagreb
2000.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 2/177
o OVOJ KNJIZI
Prica 0 Rami (Rijeka svete slatkoce) milijunima je
muskaraca, zena i djece bila trajni izvor utjehe u tuzi,davala im zivotnu snagu kad ih je obuzimala kolebljivost,
prosvjeCivala ih kad su bili zbunjeni, nadahnjivala u tre
nucima potistenosti, vodila ih iz neprilika. To je snazna
Ijudska drama u kojoj se Bog utjelovljuje kao covjek te na
golemoj pozornici sVijeta okuplja oko sebe savrsene i ne
savrsene Ijude, isticuCi ono Ijudsko i ono najnize - zivotinj
sko i demonsko - kako bi nam kroz pouku i primjer
darovao vrhovnu mudrost. To je prica koja svojom
njeznoscu prebire po strunama Ijudskog srca i budi u
njemu jasne odjeke zanosa sto odisu zivotom, suosjeca
njem, radoscu, obozavanjem, ekstazom i predanoscu, ova
nam prica daruje preobrazbu iz zivotinjskoga u Ijudsko, ubozansko koje je nasa bit.
Nijedna prica u Ijudskoj povijesti nije tako snazno utje
cala na covjekovo srce. Ona nadilazi miljokaze povijesti i
zemljopisne granice, ona je oblikovala i produhovila
obicaje i ponasanje mnogih narastaja. RamayaT}.a, Prica 0
Rami, postala je Ijekovita tvar u krvotoku covjecanstva na
golemim prostranstvima zemaljske kugle. Duboko se
usadila u svijest Ijudi poticuCi ih i upucujuCi na put istine,
ispravnosti, mira i Ijubavi.
U legendama i uspavankama, mitovima i pricama,
plesu i drami, kiparstvu, glazbi i slikarstvu, kroz obred,
poeziju i simbole, Rama je postao sam zivotni dah, blazen
stvo, riznica bezbrojnim traziteljima i sadhakama. Likovi iz
Price 0 Rami pozivali su ih da se ugledaju na njih i sami se
1
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 3/177
uzdignu, pruzali su blistave primjere svojim dostignucima i
smionim dozivljajima, opominjali kolebUivce da se klone
poraka i nasilja, oholosti i sitnicavosti, hrabrili svojom vjer
noscu i duhovnom snagom. Svakom jeziku i narjecju, sto
ga je ljudski izricaj izmislio kako bi izrazio svoje uzvisene
zelje, ova je Prica a Rami dodala jedinstvenu, trajnu
slatkocu.
Sai ((sa) - Bog - cija je misao univerzum, cija je Volja
povijest tog univerzuma, autor je, upravljac, glumac, svjedok i ocjenjivac drame koja se neprestano odigrava u vre
menu i prastoru. On je sada odlucio da nam isprica pricu
jednoga epskog djela, drame u kojoj je sam glumio
Raminu ulogu. U liku Rame Sai je poucavao, nadahnjivao i
okrepljivao, ispravljao, tjesio i hrabrio svoje suvremenike u
tretayugi. Kao i Rama On je sada zauzet istom zadacom.
Vecina onaga sto su citatelji casopisa Sana thana Sarathi
s gorljivoscu i zadovo!jstvom citali u nastavcima, mjesec
za mjesecom, sve ave godine kao pricu a Rami, sve se to
sada pojavilo pred njima kao "suvremeni dogadaji" i
iskustva, kao izravni savjet za sadasnje prableme i teskoce.
Dok citaju ave stranice, citatelji ce cesto biti ugodno
iznenadeni istovjetnoscu Rame iz ave price sa Sai Ramom
Ciji su suvremenici.
"Znanost" je ukalupila ovu Zemlju u cahuru svemirskog
broda u kojem covjecanstvo mora prozivjeti svoju sudbinu.
"Sai znanost"l, kao sto znamo, ubrzano oblikuje ovaj
svemirski brad u sretni dam Ijubavi. Saijeva je Volja da ova
prica bude najcudotvorniji lijek koji ce ukloniti bolesti sto
onemogucavaju univerzalnu Ijubav, odagnati sve brajnije
prohtjeve osjetilnih zadovoUstava, nepostovanje roditelja,
uciteUa, starijih, duhovnih voda i voditelja te iskorijeniti
lakoumnost i drskost u drustvu, bracnim i obiteUskim od
nosima. Taj ce lijek suzbiti pribjegavanje nasilju, kao uvri
1 igra rijeci - science = znanost (izgovara se kao saiens, sal ens, lat. Ens =bit, bitak, bice, one sto jest, stvarnost)
2
Jezenom obliku nemoralnog ponasanja koje opsjeda
covjeka, a djelotvoran je i protivi se covjekovoj sklonosti
teraru i mucenju kao sredstvima za postizanje osobnih izajednickih ciljeva.
Tu je Sai Rama na svoj jednostavni, slatki i okrepljujuCi
nacin ukratko ponovio pricu Svoga bozanskog zivota u liku
Rame. Kakva je velika sreca sto ovu bozansku pricu
mozemo utisnuti u svoj urn, u svoja srca! Napredujmo
citajuCi ovu knjigu, razvijajmo se u korisne i odusevUeneinstrumente koji ce provesti Njegovu misiju preobrazbe
covjecanstva u jednu obitelj i pomoCi svakomu ad nas da
ostvari Sai Ramu kao zbilju, jedinu zbilju koja jest.
Sai je izjavio da je On taj isti Rama koji je dosao
ponovno kako bi pronasao Svoje nekadasnje saveznike i
radnike (bantu, kako ih je nazvao na teluskom jeziku) da bi
im dodijelio uloge u Svojoj sadasnjoj misiji uspostavUanja
ispravnosti i uzdizanja covjeka na nebo mira. Dok
pramisUamo a prvom dijelu ave price, malirna Ga da i
nama dodijeli uloge, a kao nagradu neka nam milostivopodari viziju toga neba.
N. Kasturi
(urednik casopisa Sanathana Sarathi)
3
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 4/177
UNUTARNJE ZNACENJE PRICE
Rama boravi u svakom tijelu, On je atmarama, Rama
(izvor blazenstva) u svakom pojedincu. Njegovi blagoslovi
sto izviru iz tog unutamjeg izvora donose mir i blazenstvo.
On je samo utjelovljenje dharme - svih zakona moralnosti
koji drze covjecanstvo zajedno u Ijubavi i jedinstvu.
Ramayaf).a, Prica 0 Rami, daje nam dvije pouke: upucuje
nas u vrijednost nevezanosti te istice potrebu da covjek
postane svjestan Boga koji se nalazi u svakom bicu. Vjera u
Boga i nevezanost za pojavni svijet, kljucevi su Ijudskog
osloboaenja. Napustite teznje osjetilnog svijeta i ostvarit cete
Ramu. Slta je napustila raskos Ayodhye i tako je mogla biti s
Ramom u doba njegova "progonstva", no kad je ceznutljivo
pogledala zlatnog jelena i pozeljela ga, izgubila je Raminu
blizinu. Odricanje vodi do radosti, vezanost donosi tugu.
Budite u svijetu, ali nemojte biti dio njega. Ramina braca,
prijatelji, pratitelji i suradnici, svi su oni primjeri Ijudi prozetih
dharmom. Dasaratha sa svojih deset osjetila predstavnik jepojavnog svijeta. Tri svojstva promjenljive prirode: urav
notezenost (sattva) , zestina (rajas) i tromost (tamas) tri su
kraljice. Cetiri zivotna cilja (puruSartha) cetiri su sina.
sacuvati kroz mukotrpne nevolje u zivotnim kusnjama. Po
trudite se da svoja srca ocvrsnete i ojacate dok promisljate 0
veliCini Ramayaf).e. Ojacajte u vjeri da je Rama istinska
stvamost vasega postojanja.
LakSmaf.1a je intelekt, Sugrlva predstavlja sposobnost
razlucivanja (viveka). Vall simbolizira ocaj, a Hanuman je
utjelovljenje hrabrosti. Most je graaen preko oceana zab
lude. Tri glavna zloduha (rakSasa) - Ravaf.1a, Kumbhakarf.1a i
VibhISaf.1a - personifikacije su svojstava zestine, tromosti i
uravnotezenosti. SIta predstavlja svijest 0 univerzalnom Ap
solutu (brahmajri.ana) sto je pojedinac mora dosegnuti i
BABA
SADRZAJ
Rama, prine i princip 6
14raljevska dinastija
26ema nasljednika od njegaSinovi................................................... . 35
Guru i ucenici 49
Poziv i prva pobjeda 64
Osvajanje Site 92
Jos jedan izazov 146
Pripreme za krunidbu 157
Dvije zelje 169
I LakSmal)a . 198
SIta je upoma i pobjeauje 224
Odlazak u progonstvo............................. 237
U sumi . 245
Medu pustinjacima . 267
Potistenost se nadvila nad Ayodhyom 280
Braca se susrecu 306
Okrunjene sandale 342
5
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 5/177
RAMA - PRINC I PRINCIP
Ime Rama srZ je Veda, Prica a Rami je ocean mlijeka,
cist i moean. Maze se sa sigurnoseu tvrditi da sve dodanas nijedan spjev takve veliCine i ljepote nije izniknuo iz
bilo kojeg drugog jezika iii zemlje. Iz njegove pjesnicke
imaginacije nadahnuee crpe svi narodi i sve zemlje, i naj
veee je blago koje je svaki Indijac naslijedio.
Rama je bozanski zastitnik hinduista. Ime koje covjek
dobiva rooenjem odnosi se na tijelo u kojem atman bo-
ravi. Tijelo je poput zgrade. Maze se sa sigurnoseu reCi da
nema lndijca koji nije upio nektar ave price a Rami
(Ramakatha) .
Ramayana, ep a Raminu utjelovljenju, sveti je tekst sto
ga s postovanjem izgovaraju ljudi najrazlicnijih pripadnosti,
ucenjak i neznalica, bogatas i siromah. lme koje
Ramayar:ta slavi prociseuje sva zla, preobrazava gresnika i
otkriva lik sto ga ime predstavlja, lik koji je caroban kao i
samo ime.
Kao sto je more izvor svih voda na Zemlji, taka su i sva
biea nastala iz Rame. More bez vade je nestvarno, biee bez
Rame ne maze postojati, ni sada niti je ikad prije moglo
postojati. Azurni ocean i svemoguCi Gospod imaju mnogo
toga zajednickog.
Ocean je prebivaliste Svemogueega, kao sto kazuju
mitovi i Iegende. One opisuju kako se SvemoguCi odmara
na zmiji koja pluta Oceanom mlijeka. To je i razlog zasto je
veliki pjesnik Valmiki, Pracetasov sin koji je sastavio ep,
svako pjevanje nazvao - kar:tc;la. Kar:tc;la znaCi "voda,
vodeno prostranstvo".
Kanc;la znaCi i "seeerna trska". Bez obzira na to koliko
je trska zgnjecena, ma koji njezin dio zvakali slatkoea se ne
mijenja. "Rijeka" Price a Rami krivuda mnogim okukama,
a slatkoea njezine njeznosti, sazaljenja i samilosti (karur:ta)
trajna je, njezina se vrijednost ne smanjuje tijekom cijele
price. Rijeka se usmjerava i tece kroz tugu i cudo, ismi
javanje i strah, nasiIje i Ijubav, kroz ocaj i rjecitost, no
njezin glavni podzemni tok jest Ijubav prema dharmi
(ispravnosti i moralnosti) te samilost kojudharma
potice.Nektar u PriCi a Rami jest poput rijeke Sarayu koja tiho
protjece uz grad Ayodhyu u koj em je rooen i gdje je vladao
Rama. Rijeka Sarayu izvire u himalajskom jezeru uma
(manasasarovara) , ondje je i ova prica nastala! Ramina
"rijeka" nosi sIatkoeu samilosti, "rijeka" Laksmane,
(Raminog brata i odanog pratitelja) ima slatkoeu o d a n ~ s t i (bhakti). Kao sto se rijeka Sarayu ulijeva u Gangu i njihove
se vode zdruzuju, tako se u Ramayar:ti zdruzuju rijeke
njezne samilosti i odanosti (Ramina i Laksmal}ina "rijeka").
Samilost (karur:ta) i ljubav (prema) stvaraju skladnu sliku
Ramine velicanstvenosti. Ta je slika ispunjenje najdraze
ceznje srca svakog !ndijca, dozivjeti je, ciIj je svakog du-hovnog stremljenja.
No nastojanje pojedinca tek je jedna polovica teznje za
ispunjenjem, druga je polovica Bozja milost. Covjek se
postupno razvija v!astitim naporom i Bozjim blagoslovima.
Taj razvoj ga prenosi preko mracnog oceana dvojnosti
prema imanentnome i transcendentnom Jednom.
Ramayar:ta se ne smije Citati kao zapis a ljudskom zivo
tu vee kao prica 0 dolasku i djelovanju avatara (utjelovlje
nja Boga). Vlastitim iskustvom covjek mora odlucno nas
tojati ostvariti uzore sto ih ta prica otkriva. Bog je svezna
juCi, sveprozimajuCi, svemoean. RijeCi koje izgovara dok jeutjelovljen u Ijudskom liku, djela koja se udostoji Ciniti tije
kom Svoga zemaljskog zivota, nedokuCiva su i posebno
vazna. Dragocjeni izvori Njegove poruke olaksavaju covje
76
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 6/177
canstvu put do oslobodenja. Ne gledajte Ramu kao po-
tomka solarne dinastije2, niti kao vladara kraljevstva Ayod-
hye, ni kao sina kralja Dasarathe. 11 su odnosi tek uzgredni
i sporedni suo Takva je pogreska postala uobicajena kod
danasnjih Citatelja. Njih zanimaju tek osobni odnosi i srod-
stvo medu likovima price koju Citaju, a ne istrazuju duboko
one vrijednosti sto ih ti likovi predstavljaju i na koje ih
upucuju.
Analizirat cu tu pogresku: Ramin je otac imao tri zene -prva je bila takva i takva, druga je bila ovakva, treca je
imala ove osobine! Njezine su sluskinje imale ovakve ruzne
osobine ... Ratovi sto ih je vodio Dasaratha, Ramin otac,
nosili su oznaku tih i tih posebnosti ... Kad covjek na taj
naCin promatra stvari, mastanje ga odvede na stranputicu,
u podrucje trivijalnosti i varljivosti, prisiljava ga da zane-
mari dragocjenu srz. Ljudi ne shvacaju da proucavanje
povijesti mora obogatiti zivot, uCiniti ga vaznim i vrijednim
truda, a ne tek zadovoljiti njihov apetit za beznacajnim
Cinjenicama i bezvrijednim idejama. Valjanost i vrijednost
povijesti lezi duboko u cinjenicama te ih ona oploduje
poput podzemne vode. Nosite naocale smjerne odanosti(bhakti) i postojane posvecenosti Bogu (sraddha) , tada
cete spoznati Cistu mudrost koja ce vas osloboditi i osigu-
rati yam trajno blazenstvo.
Kao sto Ijudi cijede sok iz vlaknaste trstike i ispijaju nje-
govu slatkocu, kao sto pcela sise nektar iz cvijeta bez
obzira na njegov oblik iii boju, a moljac leti prema sVjetlu
plamena ne obaziruCi se na vruCinu i svoju neizbjeznu
smrt, tako bi i duhovni trazitelj (sadhaka) trebao upijati
njeznost, sazaljenje i samilost (karur:tarasa) kojima je na-
2 solama dinastija (suryavaTT1sa) kraljevska je dinastija potekla od Iksvakua,sin a Manua Vaisvata, ciji je otae bio Sunee (visavat). Dvije su glavne 50-
lame dinastije: starija je vladala u Ayodhyi i potjece od Iksvakua, najstari-jeg sina Vikuksia; Rama je pripadao toj dinastiji; mlada le vladala u Mithili,
a osnovao jU je mladi Iksvakuov sin Nimi. U Visl1upuranI se detalJno na-
vodi rodoslovlje ovih dinastija
8
topljena Ramayar:ta i ne bi se trebao obazirati na druge
stvari. Kad jedemo neku vocku, najprije odbacujemo
njezinu koru, a zatim sjemenke i sitna vlakna. Prirodno je
da voce ima i te dijelove. lpak, nitko nece jesti koru i sje-
menke samo zato sto ih je platio. Sjemenke nitko nece
progutati i probaviti, niti ce itko zvakati koru voca. I u
ovom vocu nazvanom Ramayar:ta, vanjski dio, to jest koru
cine price 0 demonima, Ijudozderima i slicnim cudo-
vistima (rakSasa). Losa djela tih zlih Ijudi tesko su pro-bavljive sjemenke, a svjetovni su opisi poput ne bas ukus-
nih sitnih vlakana, oni su samo ovojnica koja sadrzava
socnu hranu.
Oni koji u ovoj svetoj vocki traze njeznost, sazaljenje i
samilost (karur:tarasa) trebali bi se vise usredotoCiti na
sredisnju pricu nego na detalje koji je uljepsavaju iii op-
terecuju. Poslusajte Ramayar:tu na taj naCin, to je najbolji
oblik duhovnog ucenja zasnovanog na slusanju prica
(sravar:ta).
Jednom je prigodom vIa dar Pariksit dodirnuo stopala
mudracu Suki te ga zamolio za upute u rjeSavanju jedne
sumnje koja ga je dugo mucila: "Gospodaru, jedna me
sumnja vee dugo zaokuplja. Znam da mi je samo ti mozes
objasniti, nitko drugi. Slusao sam price 0 zivotu svojih
predaka, price 0 onomu najstarijemu velikomu Manuu,
price 0 djedovima i ocu. Sve sam to proucavao s velikom
paznjom. Uocio sam da se u zivotu svakoga od njih
spominje poneki mudrac ([si) odan vladaru, neki uceni
sveti covjek koji je pripadao dvoru, posjeCivao ga i poma-
gao u poslovima upravljanja zemljom. Koje je pravo
znacenje tako velikog broja ucenih Ijudi (koji su se odrekli
svih vezanosti i zelja, koji su shvatili da je svijet sjena i
zamka a Jedan, jedina zbilja)? Bili su povezani s kraljevima
i vladarima, a igrali su sporedne uloge i savjetovali sarno
onda kada su ih pitali. Znam da se oni nisu upustali ni u
kakvu aktivnost bez dovoljnih i ispravnih razloga. Njihovo
9
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 7/177
ponasanje uvijek je bilo cisto i neokaljano. No, sve to ne
rjesava moju sumnju. Kakva je bila njihova uloga? Molim
te, razjasni mi to!"
Suka se tada nasmijao i odgovorio: "Bez sumnje,
postavio si dobro pitanje. Slusaj! Veliki ee mudraci i sveti
ucitelji uvijek htjeti podijeliti sa svojim zemljacima istinu
koju su shvatili, sveto iskustvo koje su stekli, uzvisena djela
sto su ih imali cast uCiniti i Bozju milost za koju su bili
izabrani da je prime. Oni traze da budu blizu onih koji suna vlasti, onih koji su upueeni u upravljanje ljudima. Nji-
hova je namjera da ih iskoriste kao instrumente za
uspostavljanje i osiguravanje mira i napretka na Zemlji. Oni
usaduju visoke ideale u njihove umove, upueuju ih kako
da na uzvisen nacin ispune te ideale i ubrzaju provodenje
ispravnih djela u skladu s pravednim zakonima. I vladari su
pozivali i srdacno docekivali mudrace, zahtijevali su od njih
da budu na njihovim dvorovima kako bi od njih mogli
nauciti umijeee upravljanja i djelovati prema njihovim
savjetima. V1adar je bio njihov gospodar i zastitnik. Svoje
su dane oni provodili s vladarima kako bi uz njihovu po-
moe ostvarili zelju svoga srca: 'Neka svi sVjetovi budu sretni(lokal). samastal). sukhino bhavantu).' Zeljeli su vidjeti
kako se sreea i mir sire svijetom. Stoga su kraljevima
pokusavali darovati sve vrline, ispuniti ih moralnim zako-
nima discipline, naoruzati ih svim vrstama znanja kako bi
mogli djelotvorno i mudro viadati kraljevstvom, sto bi ko-
ristilo njima i njihovim podanicima.
Bilo je i drugih razloga. Poslusajte! Doznavsi da ee se u
kraljevskoj dinastiji roditi stanovnik Neba vjecnog blazen-
stva, onaj koji ee darovati radost covjecanstvu i biti zastit-
nik Ijudskog morala, odnosno sam voda solarne dinastije,
mudracima koji su imali sposobnost predvidanja dogadaja
dopusten je pristup kraljevskim dvorovima kako bi dozivjeli
blazenstvo dodira s Bozjim utjelovljenjem kad se one po-
javi. Bojali su se da ee im poslije biti onemogueen pristup
~ o N j ~ g a , da ee im promaknuti blazenstvo za kojim su
ceznuh. Stoga su iskoristili svoju sposobnost predvidanja
buduenosti i smjestili se u kraljevski glavni grad medu
mjestane zeljno ocekujuCi Bozji silazak.
Toj casnoj grupi pripadali su Vasistha Visvamitra
Garga, Agastya te mnogi drugi mudraci' ( r ~ i ) . Oni n i s ~ imali nikakvih tjelesnih potreba, vladali su sobom, nisu ni
od koga nista trazili, bili su uvijek zadovoljni. Na dvorovima
tadasnjih vladara nisu se pojavljivali radi polemika niti daP ? k ~ z U sjaj s ~ o j e ucenosti, niti radi sakupljanja skupo-
qenIh darova sto su ih dobivali takvi govornici i gosti, niti
da se kite titulama sto bi ih optereCivale, a koje su takvi
zastitnici davali svojim miljenicima. Vise su ceznuli za
darsanom (blazenstvom vizije) Gospoda te za prigodom da
podupru ispravnost (dharma) u Ijudskom djelovanju. Nisu
imali nikakvih drugih ciljeva.
. "TIh. su dana kraljevi predano razmisljali a Bogu! Pos-
Jeclvah su pustinjake i mudrace u njihovim povucenim
skrovistima je r su zeljeli da im oni otkriju na koji nacin
mogu usreCiti i zadovoljiti svoje podanike. Cesto su mu-
drace pozivali u svoje palace, pitali ih za savjete 0 naCinima
dobrog upravljanja drzavom. U to su doba zivjeli mudrac i i
uceni ljudi koji nisu bili sebicni, nisu tezili moCi, vee su
nudili savjet kraljevima. Nikomu u kraljevstvu nije ne-
dostajalo hrane, odjeee, sklonista niti je itko bio bolestan.
Svi su dani bili svecanost, sva su vrata bila ukrasena ze-
len!m vijencima. V1adari su znali da je njihova najsvetija
duznost osigurati dobrobit svojih podanika, a podanici su
osjeeali da je viadar srce politickog tijela, potpuno su
vjerovali da on vrijedi koliko i njihovo vlastito srce i kao
takvog su ga cijenili, postovali i iskazivali mu zahvalnost."
Suka je objasnio ulogu mudraca na kraljevskim dvo-r o v i m ~ ~ a ~ v a k o jasan i otvoren naCin pred velikim brojem
okuplJenIh sto su sjedili oko njega.
1110
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 8/177
Jeste Ii uocili da sto god Cine veliki ljudi, koje god
drustvo odaberu, uvijek su na putu pravednosti, na
Bozjem putu, a njihova djela pridonose dobrobiti cijeloga
sVijeta. I zato, kad se cita iii pripovijeda Ramayana iii neki
drugi tekst 0 Bogu, covjek se mora usredotoCiti na
velicanstvenost i tajanstvenost Bozju, na istinu i iskrenost
koja je svojstvena tim tekstovima te na primjenu ovih
osobina u svakodnevnom zivotu. Ne smije se pridavati
vaznost nevaznim stvarima. Najvaznije sto covjek trebanauciti jest to kako i na koji nacin mora obavljati svoju
duznost.
Kad se Bog pojavi u Ijudskom Iiku da podupre
dharmu, ponasa se poput ljudi je r im treba postati zivotni
uzor i darovati im iskustvo radosti i mira. Njegova kretanja
i djelovanja (ma) mozda se mogu ciniti obicnima i svaki
dasnjima. No svako takvo djelovanje izraz je Ijepote, istine,
dobrote, radosti i ushita. Bozje ee utjelovljenje privuCi svijet
svojom caroIijom, proCistit ee srce koje kontemplira 0
Njemu, savladati uznemirenost uma, rastrgati yeo iluzije
(maya), ispuniti svijest slatkoeom. U zivotima avatara
nema "obicnosti" niti "svakidasnjosti". Sve sto se cinitakvim, zapravo je "nadcovjecno" i "nadnaravno" te zas
luzuje krajnje postovanje!
Prica 0 Rami nije prica 0 pojedincu vee 0 univerzumu!
Rama je personifikacija onog univerzalnog sto se nalazi u
svim biCima. On je u svima, zauvijek, On je u svim pros
torima. Prica se ne odnosi na neko proslo razdoblje vee na
sadasnjost i buduenost koja nema kraja, na vrijeme koje je
bez pocetka i vjecno!
Nijedan mrav ne moze ugristi bez Ramine volje, nijedan
list ne moze otpasti s grane, ako ga Rama ne potakne!
Zrak, vjetar, vatra, voda i zemlja - pet elemenata od kojih
lacnosti. Univerzum postoji i djeluje zbog privlacnosti koju
jedan element ima nad drugim.
To je Ramin princip, bez kojega bi univerzum postao
kaos. Otuda potjece i aksiom3; "Kad ne bi bilo Rame, ne
bi bila ni panorame (univerzuma).
je stvoren univerzum - boje Ga se i ponasaju se u skladu s
Njegovim odredbama! Rama je princip koji privlaCi cak i
posve razIicite elemente u prirodi i omiljen je zbog te priv
12
3 aksiom - vrhovno nacelo, ocevidna spoznaja, vrhovni zakon
13
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 9/177
KRALJEVSKA DlNASTIJA
U besprijekorno cistoj solarnoj dinastiji rooen je vrlo
utjecajan, nadaleko poznat i dobro naoruzan vladarK h a ~ v a n g a kojega su njegovi podanici voljeli, postovali i
bili mu odani. T1jekom svoje vladavine obasipao je velikom
srecom narod koji ga je stovao kao da je sam Bog.
Khatvanga je imao sina jedinca po imenu Dilipa. Djecak je
rastao blistajuCi znanjem i vrlinom. S ocem je dijelio radost
i povlasticu da cuva i vodi Ijude. Druzio se sa svojim po-
danicima jer je htio saznati njihove radosti i tuge, zelio je
otkriti kako se najbrze osloboditi bola i nevolja. Bio je
zaokupljen njihovim blagostanjem i napretkom. Otac je
promatrao kako mu sin izrasta u ispravna i snazna mladica
punog vrline i mudrosti. Trazio mu je nevjestu jer mu je
nakon vjencanja namjeravao prepustiti dio teretaupravljanja ddavom. Trazio jU je nadaleko i nasiroko na
kraljevskim dvorovima jer ona je trebala biti princu dostoj-
na pratiteljica. Napokon je izabrao magadhansku princezu
SudaksiJ:lu. Narod i dvor proslavili su njihovo vjencanje
nenadmasnim sjajem i veseljem.
Sudaksina je bila olicenje svih vrlina koje mogu krasiti
zenu. Bila je pobozna i jednostavna, vjerna muzeva
stovateljica. Sluzila je svoga gospodara i obasipala ga
Ijubavlju kao da je on sam njezin zivot. Koracala je njego-
vim stopama i nikad nije skretala sputa ispravnosti.
I Dilipa je bio samo utjelovljenje ispravnosti i stoga nije
imao nikakvih potreba niti ga je uznemirivalo bilo kakvo
razocaranje. Cvrsto se ddao uzora i djelovanja svoga oca
kad se to odnosilo na ddavnicke poslove. Tako je mogao
postupno i bez ikakvih smetnji preuzeti na sebe punu
14
odgovornost upravljanja drzavom te svojemu ocu osigurati
odmor u danima starosti. K h a ~ v a n g a se radovao kad je
razmisljao 0 vrlinama svoga sina i promatrao njegovu
darovitost, sposobnost djelovanja i zivotnu mudrost. Tako
je proslo nekoliko godina. Jednog dana K h a ~ v a n g a je
zatrazio od dvorskih astrologa da izaberu povoljan dan i
sat za krunidbu Dillpe i onog dana koji su oni odredili,
ustolicio ga je kao vladara kraljevstva.
Otada se Dilipa isticao kao kralj. Njegovo se kraljevstvoprotezalo od mora do mora, a pripadalo mu je i sedam
otoka u oceanu. Njegova je vladavina bila tako pravedna,
puna milosroa i potpuno u skladu s uputama sto su bile
zapisane u svetim tekstovima, da su kise stizale u pravo
vrijeme i trajale onoliko koliko je bilo potrebno, a zetve su
bile bogate i obilne. Cijelo se kraljevstvo zelenilo, bilo je
prekrasno, veselo i puna izobilja. Zemlja je odzvanjala
svetim zvukovima Veda koje su se recitirale u svakom selu,
proCiscavajuCim ritmom mantri koje su se po cijeloj zemlji
pjevale prigodom prinosenja Zrtava. Svi su podanici zivjeli
skladno.
Unatoc blagostanju, bilo je ocito da kralja zaokupljaneka cudna tjeskoba jer njegovo je lice postupno gubilo
sjaj. Situacija se nije promijenila ni nakon nekoliko godina.
Ocaj je urezao jOs dublje crte na njegovu licu. Jednog je
dana otkrio kraljici Sudaksini uzrok svoje tuge: "Draga,
nemamo djece i zato sam zalostan. Jos me vise rastuzuje
spoznaja da ce ova dinastija lksvaku zavrsiti sa mnom. Tu
nesrecu mora da je izazvao neki grijeh koji sam poCinio.
Ne znam odredi!i nacin kojim bih mogao izbjeCi ovu zlos-
retnu sudbinu. Zelio bih od naseg obiteljskog ucitelja Va-
s i s ~ h e nauciti kako da ~ t e k n e m Bozju milost i okajem gri-
jeh. Tuga me razdire. Sto mi ti savjetujes, koji je najbolji
nacin da se osvoji ta milost?"Sudaksina nije trebala dugo razmisljati 0 odgovoru:
"Gospodaru, i mene razdire isti strah, tuga mi je obuzela
srce. No nisam ti to htjela pokazati. Potiskivala sam strah
15
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 10/177
u sebi jer sam znala da ga ne smijem otkriti, osim ako mi
to 'ti dopustiS, gospodaru mojo Uvijek sam spremna i zelim
ti pomoci i slijediti doslovno sve sto je u vezi s tobom je r je
to najbolji naCin da nadvladam svoju tugu. Zasto bismo
odgadali? Pozurimo se i posavjetujmo s postovanim Va-
sisthom", rekla je ona. Dilipa je odmah naredio da se
pripremi kocija za hodocasce u uCiteljevo pustinjacko bo-
raviSte. Zapovijedio je da ga toga dana nitko ne prati. Sam
je upravljao vozilom i stigao do jednostavne kolibice svoga
bozanskog ucitelja (gurudeva).
Kad su zaculi kociju, pustinjaci koji su se nalazili blizu
asrama posli su do svoga gospodara da ga obavijeste 0
dolasku vladara kraljevstva. Vasistha je kralja obasuo bla-
goslovima Cim ga je ugledao na vratima i s mnogo ga
Ijubavi upitao za zdravlje i napredak njegovih podanika,
rodaka i prijatelja.
Sudaksil}a je dotaknula stopala mudraceve supruge,
poznate ArundhatI, koja je bila olicenje svih vrlina sto krase
najplemenitije zene. Arundhati ju je s mnogo Ijubavi
zagrlila, zanimala se za njezin napredak i uvela je u unu-
trasnje prostorije pustinjacke nastambe.
Kao sto je i prilicilo vladaru kraljevstva, Dilipa je upitao
Vasisthu odrzavaju Ii se neometano yajfie i yage sto su ih
p u s t i ~ j a c i morali izvoditi kao dio kulturne tradicije, zani-
mao se imaju Ii pustinjaci teskoca u pribavljanju hrane,
mogu Ii se neometano baviti svojim proucavanjima i du-
hovnim aktivnostima te napadaju Ii njihove nastambe div-
Ije zvijeri. On zarko zeli, rekao je, da njihovo ucenje i du-
hovne aktivnosti dobro napreduju, bez ikakvih smetnji koje
bi mogle biti posljedica nepovoljne okoline iii oprecnih in-
teresa.
Kad su kralj i kraljica usli u kolibicu, sjeli su na
ovako neobicnog dolaska samo u pratnji kraljice. Kralj mu
je priopCio uzrok svoje zalosti i zamolio ga za jedini lijek
koji mu moze pomoci, to jest za njegovu milost.
SlusajuCi tu molbu, Vasistha je utonuo u duboku
meditaciju. Na trenutak je zavladala potpuna tisina. Kralj je
sjeo u lotos polozaj na goli pod i uronio svoj um u Boga. Ikraljica se predala Bogu.
Napokon je Vasistha otvorio oci i rekao: "Bozju volju ne
moze osujetiti nijedan covjek, bez obzira na njegovu moe
iii autoritet. Ja nemam te moCi da promijenim Bozju
naredbu. Ne mogu osigurati dovoljno milosti kako bih ti
svojim blagoslovom podario sina kojega zelis. 11 si na
sebe navukao prokletstvo. Kad si se jednom priblizavao
prijestolnici, vracajuCi se kuCi s putovanja, bozanska krava
Kamadhenu odmarala se U osvjezavajucoj sjeni Bozjeg
drveta kalpataru4• Primijetio si je, no zahvacen mrezama
svjetovnih uzitaka, ignorirao si je i ponosno prosao pokraj
nje. Kamadhenu je zabolilo to zapostavljanje, povrijedilo ju
je sto si joj propustio odati postovanje. Pobojala se da ce
je i tvoji podanici poceti zapostavljati, kad i sam kralj nije
ispunio svoju duznost. Ako vladari ne postuju Vede, niti su
odani brahmanima koji ih proucavaju i provode u djelo,
kad zanemaruju kravu koja hrani covjeka i pocnu se
ponasati bezobzirno, pomislila je, u zemlji nece bitidharme.
Toga dana Kamadhenu te proklela da neces imati sina
koji bi te naslijedio na prijestolju. Medutim, izjavila je,
budd Ii poslusao savjet gurua i poceo ponizno i s
postovanjem sluziti kravi i zahvalno je stovati, kletva ce biti
ponistena, a ti ces biti nagraden sinom nasljednikom.
Stoga, od ovog trenutka pocni zajedno s kraljicom
stovati kravu, kako to nalazu sveti tekstovi, i budi siguranponudena mjesta zajedno s okupljenim mudracima i nji-
hovim ucenicima. Vasistha je savjetovao ucenicima da se
povuku u svoje kolibice, a kralja upitao za razlog njegova
16
da ces dobiti sina. Blizi se vrijeme kad se krave vracaju s
4 kalpalaru _ drvo koje ispunjava zelje
17
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 11/177
pase. Moje blago, bozanska krava NandinI, upravo se
priblizava kolibi. Idi, sluzi joj odano i s cvrstom vjerom. U
odredeno vrijeme hrani je i poji, peri je i vodi na pasu te
pripazi da jo j se nista ne dogodi."
Vasistha je tada uputio kralja i kraljicu u obredni zavjet
stovanja krave (dhenuvrata) te ih poslao u staju sa svetom
vodom i ponudama za prinosenje htve, a sam je posao na
rijeku da se okupa i obavi vecernje molitve.
Jednog dana dok je NandinI zadovoljno pasla travu usumi, vidio ju je lav i slijedio je zeleCi je pojesti. DilIpa je to
opazio pa je upotrijebio sve svoje umijece da odvrati lava
od tog nauma. Odlucio je ponuditi vlastito tijelo u zam
jenu. No taj lav, premda je bio podmukao i okrutan,
strogo je slijedio dharmu. Ganut do samilosti zrtvom sto
ju je kralj zelio uciniti da spasi kravu koju je stovao, lay je
pustio kravu i kralja iz svojih pandzi i napustio to mjesto.
NandinI je bila puna neopisive zahvalnosti i radosti
zbog te DilIpine geste samopozrtvovanja pa je rekla:
"Kralju, ovog trenutka nestalo je k1etve koja te muci. lmat
ces sina koji ce osvojiti cijeli svijet, podrzavat ce nacela
dharme i provoditi je u djelo, steCi ce ugled na zemlji i na
nebu, uzdiCi ce slavu dinastije, a sto je jos vaznije, nastavit
ce dinastiju Iksvaku u kojoj ce se jednog dana roditi sam
Gospod, Naraya':la. Neka se taj sin brzo rodi." Tako je
NandinI blagoslovila kralja. U njegovoj pratnji sveta se
krava vratila u Vasisthin asram.
Vasisthi nije trebalo nista reCi jer on je vee sve mao.
Cim je ugIedao lica kralja i kraljice pretpostavio je da je
njihova zelja ispunjena. Stoga ih je blagoslovio i dopustio
im da se vrate kuci. DilIpa i kraljica Sudaksi':la poklonili su
se pred mudracem i stigli u svoju palacu presretni zbog
dom i kraljevstvom, tisuce su se radosnih podanika oku
pile oko palace. Ulice su bile ukrasene zastavama i zelenim
liscem. Mnogi su plesali od razdraganosti i pozivali ostale
da im se pridruze u veselju. Mahali su plamenom kamfora
da svecano proslave rodenje djeteta. Nepregledne su
kolone ljudi, dok su se kretale prema dvoru, uzvikivale:
"Sretno! Sretno!"
DilIpa je odredio da sam ministar izvijesti 0 rodenju
nasljednika veliki broj okupljenih ljudi ispred dvora. Njihovoradosno k1icanje dopiralo je do samoga neba. Pljesak je
bio glasan i dugotrajan, a k1icanje je odzvanjalo ulicama.
Mnogo je vremena proslo dok se mnostvo nije razislo
kucama.
Desetog dana kralj je pozvao svoga gurua i proslavio
obred davanja imena novorodenom djetetu
(namakaraf).a). lzabrano je ime Raghu zbog polozaja zvi
jezda u trenutku rodenja. Svojim tepanjem i igrom
djetesce je u svima izazivalo radost. Svi su ga voljeli jer je
bio bistar i prekrasan. Kad je odrastao, hrabro je, odlucno
i djelotvorno pomagao svomu ocu!
Jedne noci - nitko nije mogao naslutiti zasto - kralj je
rekao kraljici: "SudakSi':la, postigao sam mnoge pobjede,
uspio sam svecano obaviti mnogo obrednih prinosenja
zrtava. U mnogim sam se strasnim bitkama borio s
mocnim neprijateljima i sve ih pobijedio, ukljucujuCi i Iju
dozdere i mocne titaneS! Blagoslovljeni smo sinom koji je
vrijedan poput dragulja. Nema vise nista sto bismo mogli
postici.
Provedimo ostatak zivota u stovanju Boga. Raghu je
riznica svih vrlina, u svakom je pogledu sposoban preuzeti
teret vladanja. Povjerimo mu kraljevstvo, a mi cemo se po
takva obrata dogadaja.Dijete je raslo u kraljiCinoj utrobi kao sto je blagoslov
obecao. Nakon odredenog broja mjeseci u povoljnom tre
nutku rodio se sin. Kad su se sretne vijesti prosirile gra
vuCi u tisinu sume, zivjeti od korijenja i sumskih plodova,sluzit cemo mudrace koji zive prema strogom zavjetu, is-
S titan _ gorostasno, divovsko bice
1819
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 12/177
punjeni poboznim mislima i bozanskim teznjama, posvetit
cemo svaki trenutak slusanju Bozjeg ucenja (sraval}a),
meditirat cemo 0 njegovu dubljem znacenju (manana) i
slijediti izabrani put (nididhyasana). Ni na trenutak necemo
popustiti lijenosti koja nastaje iz neznanja (tamas)."
Cim je svanulo, kralj je pozvao ministre i naredio im da
pripreme sve za princevu krunidbu i vjencanje. Ispunjen
duhom odricanja upitao je svoju kraljieu za njezino mis
Ijenje. Sudaksif.1a je zaplakala od radosti i zahvalnosti.Rekla je da ne moze pozeljeti vecu srecu, a duznost jo j je
da ucini ono sto on zapovijedi i postupi prema njegovim
planovima. Njezino odusevljenje i dobrovoljno prihvacanje
njegovih odluka ohrabrili su ga jos vise.
Dillpa je pozvao i sve ucenjake i mudraee te im priopCio
svoju namjeru da proslavi krunidbu i vjencanje svoga sina.
Oni su to rado prihvatili i ta su dva svecana obreda
proslavljena s mnogo sjaja. Tada je otae dao prineu
dragoejene savjete 0 upravljanju ddavom, naglasavajuCi
potrebu da se unaprijedi izucavanje Veda, da se odgajaju oni
koji ce proucavati vedsku znanost, da se uvedu zakoni koji
su za dobrobit svih. Nakon toga je otisao u sumu zajedno skraljicom odlucan da stekne Bozju milost.
Od toga je dana vladar Raghu upravljao kraljevstvom u
skladu s uputama sto su mu ih davali panditi, imajuCi pred
sobom dva cilja: srecu svojih podanika i poboljsanje is
pravnog zivljenja. Vjerovao je da je to vaznije od zivota.
Stoga nije zalio truda da te ideale provede u djelo, upucu-
jUCi i svoje ministre da se pridrzavaju toga puta. Premda
mlad, bio je pun vrlina. Koliko god neki problem bio tezak,
on ga je brzo shvacao i otkrivao nacin kako da ga rijesi.
UsreCivao je svoje podanike i oni su biIi zadovoljni. Losim
je kraljevima davao stroge lekcije. Pridobivao ih je mirolju-
bivim nacinom i mudrom diplomatskom taktikom iii je
osnivao male vojne jediniee kako bi ih privukao, iIi je ot
voreno prekidao s njima odnose i pokoravao ih na bojnom
polju.
20
Bavio se djelatnostima koje su osiguravale dobrobit
podanika i unapredivale kulturu pohranjenu u Vedama. Svi
su Ijudi bez obzira na zivotnu dob, ekonomski polozaj iii
obrazovanje velicali njegovu vladavinu. Govorili su kako je
nadmasio svoga oea u tjelesnoj snazi, hrabrosti, isprav
nom djelovanju i samilosti te osigurao trajni ugled dinastiji
i imenu sto ga je nosio.
Raghu se osobito brinuo za pustinjake koji su asketski
zivjeli u sumama. Nastojao je da ih nitko ne uznemiruje isam se pobrinuo za njihovu zastitu i potporu. Stoga su mu
oni bili zahvalni i veoma skloni.
Kautsa, ucenik postovanog ucitelja Varatantua, nakon
zavrsetka svoje izobrazbe dosao je na Raghuov dvor.
Zamolio je kralja da mu pomogne pri obredu zahvalnosti
sto ga je moran prirediti svom ucitelju i Raghu mu je dao
potreban novae. Kautsa je bio sretan sto je novae koji je
primio cist, sto su ga skupili Ijudi kojima to nije bio prob
lem vee su ga dali dobrovoljno i puni zahvalnosti. Raghu
nije ubirao ni novcica vise nego sto je bilo doista potrebno
- uvij ek se bojao da ne naljuti Boga. Novae mu je kralj
uruCio s mnogo Ijubavi i obzira, stoga je Kautsa bio sretani zahvalan. Njegovo se sree ispunilo Ijubavlju i on je rekao
kralju: "Budi uskoro blagoslovljen sinom koji ce biti pos
vuda slavan." Tada je napustio dvor.
Njegove su se rijeci obistinile jer je nakon deset mjeseci
Raghu bio doista blagoslovljen sinom neopisive Ijepote!
Dvorski svecenici izveli su obred krstenja i davanja imena.
Dijete koje su nazvali Aja bilo je carobno. Kako je rastao,
djecak je postajao sve zivahniji i zeljniji svladati sve vjestine
i znanja. U svemu se istieao. Kad je odrastao, cijelom se
zemljom prosirio glas 0 njemu kao 0 vrsnom znaleu Veda i
dobro odgojenom mladicu.
S vremenom je Raghu, kao i njegov otae, osjetio
potrebu da teret zezla prepusti prineu, a sam se povuce u
sumu i kontemplira 0 Bogu. I on je sazvao ministre da
21
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 13/177
krunidbenim obredom prenesu vlast. Taj se obred trebao
izvesti istodobno s obredom Ajina vjencanja s odabranom
nevjestom. Indumati, sestra Bhojaraje, vladara iz Ma-
gadhe, bila je izabrana za Ajinu zivotnu pratiteljicu. Nakon
sto je Aja bio ustolicen na prijestolju, njegovi su kraljevski
roditelji otisli pustinjacima u sumu.
Zajedno s kraljicom, kao svojom dragom pratiteljicom
Aja je zadobio povjerenje podanika zbog svoje mudrosti i
suosjecajnosti. Strogo se drzao ocevih savjeta a naCinu isredstvima upravljanja drZavom. Aja je valia i postovao
svijet i njegove stanovnike, smatrao ih odrazom i slikom
lndumati koju je duboko valia. Bio je radostan i pun
zanosa. Dane i tjedne je provodio s njom u osami prek-
rasne sume diveCi se sjaju i Ijepoti prirode.
U meduvremenu, kraljica je rodila sina i roditelji su bili
presretni zbog toga. Vijest su poslali svome postovanom
ucitelju Vasisthi. Zeljeli su prirediti obredne svecanosti za
novorodeno djetesce koje je dobilo ime Dasaratha.
Dasaratha je postao mezimac svih koji su ga vidjeli i
imali prilike da se s njim poigraju. Djetesce je mahalo
rucicama i nozicama kao da je stvoreno samo za veselje i
radost. Cinilo se da se hrani blazenstvom i zivi tek zato da
pruzi blazenstvo drugima.
Jednom su po obicaju Aja i Indumati pas Ii u sumu da
se odmore u prirodi. Toga dana tisina i blagost bile su
ocitije nego inace. Sjedili su u sjeni jed nag drveta i
ljubazno razgovarali kad se iznenada podigao snazan vjetar
donoseCi neopisivo sladak miris, a zaculi su i carobne
zvukove bozanske glazbe. Ustali su i svuda naokolo trazili
uzrok tih tajanstvenih pojava. Tada su visoko na nebu
medu oblacima ugledali Brahmina duhovnog sina
(manasaputra) Naradu, kako se nekamo zuri. Dok su gapromatrali, otpao je cvijet s vijenca sto ga je nosio na
svome cuperku. Vjetar ga je ponio zrakom i spustio upravo
na Indumatino tjeme. Aju je zadivio taj neobicni dogadaj,
22
ali se zaprepastio kad je shvatio da je kraljica istog tre-
nutka pala mrtva na zemlju!
Smrt zene koju je valia taka iskreno i duboko kao sam
svoj zivot bila je uzrok njegova ocajnog bola, njegov je plac
odzvanjao ad jednoga do drugog kraja sume. I zemlja je
podrhtavala suosjecajuCi s njim, a drvece je stajalo tiho,
ukorijenjeno u cudu zbog tuge koja je obuzela kraljevo
srce i potpuno ga svladala.
Narada je CUO kraljeve jadikovke, njegovo jecanje izapomaganje dok je naricao nad tijelom svoje Ijubljene. S
namjerom da ga utjesi sisao je s neba i rekao mu: "Kralju,
tuga nema smisla kad smrt zaprijeti. Tijelu je dosudeno
radanje i umiranje. Ono sto je uzrok rodenju, uzrokuje i
smrt. Zeljeti saznati zasto se to dogada, ravno je ludosti.
Djela su Bozja izvan lanca uzroka i posljedica. Obican ra-
zum ne maze ih odgonetnuti. U najboljem slucaju maze
samo nagadati, koliko mu to njegove mogucnosti
dopustaju. Kako razum maze shvatiti nesto sto je izvan
njegova dometa?
Smrt je neminovna za svako utjelovljeno bice. Ali,
buduCi da se Indumatina smrt cini neobicnom, moram ti
reCi zasto se to dogodilo." Narada je privukao Aju k sebi i
nastavio: "Slusaj, u drevno doba mudrac Trnabindu bio je
vrhunski asket i Indra je odluCio provjeriti njegova dostig-
nuca i dubinu njegova mira. Stoga je poslao bozansku
carobnicu Haril)i da ga namami u svijet senzualnosti. No
mudrac je bio imun na njezine lukavstine, one ga nisu
uznemirivale. Otvorio je oCi i rekao: 'Cini se da nisi obicna
zena! Mazda si bozanska djevica. No, tko god bila, morat
ces pretrpjeti kaznu jer si pozeljela uCiniti lose djelo, izvesti
sramotan plan! Bi t ces protjerana s neba i rodena kao
zena da naucis sto znaci biti covjek.' Proklevsi je taka, mu-
drac je zatvorio oCi i ponovno urania u meditaciju.
Haril)i se stresla ad straha, pokajala i gorko zaplakala.
Zamolila ga je da joj oprosti i ne protjera je s njezina neba,
23
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 14/177
takvom hrabroscu kJanjali su se njegovu prijestolju. Svijet
ga je velicao kao junaka bez premea, kao uzor vedrine i
drzavnika najviseg ranga.
ganutljivo ga je molila da ponisti prokJetstvo. Tada se mu
drae malo smeksao i rekao: '0 , ti gresniee! Ja ne mogu
povuCi svoje rijeci. Ali dat cu ti priliku da budes oslo
boaena. Slusaj, u trenutku kad ti na glavu padne evijet s
neba, tvoje ce Ijudsko tijelo pasti, a ti ces se moci vratiti na
nebo.' Indumati je to bozansko bice i ona je danas postigla
osloboaenje. Kad je evijet koji sam nosio pao na nju,
oslobodila se prokJetstva. Zasto da zbog toga budes
tuzan? To nema nikakva smisla." Narada je potom govorio
o duznostima vladara, 0 njegovoj odgovornosti te 0 tome
kako on svima mora biti uzor. Govorio je 0 prolaznosti zivo-
ta, tajni smrti i krajnjoj sudbini svih bica koja su roaena.
Nakon toga vinuo se prema nebu.
Nesposoban da spasi svoju Ijubljenu, Aja je priredio
pogrebne svecanosti i stigao u glavni grad. Tako zalosna
mogao ga je utjesiti samo prine Dasaratha i dati mu novu
volju za zivot. No Aja je ipak provodio dane mrzovoljan i
turoban. Vrijeme je prolazilo. Dasara tha je odrastao pa mu
je otae povjerio upravljanje kraljevstvom. Aja sam sjedio je
na obali rijeke Sarayu, odlucan da ispuni zavjet posta
(anaSana). UskracujuCi svome tijelu hranu, brzo je kopnio inapustio tijelo.
Cim je Dasaratha to CUO, pozurio se na obalu rijeke
Sarayu u zelji da oplace gubitak svoga dragog oea. Od
mah se pobrinuo za sprovod. Osjecao je olaksanje sto je
otae odustao od zivota na takav naCin, ispunjavajuCi zavjet.
To mu je dalo snagu pa je nastavio obavljati duznosti
vladara koristeCi se svojim raznovrsnim sposobnostima.
Uskoro je Dasarathina slava obasjala sve gradske cet
vrti poput zraka izlazeceg Sunea. On je bio neustrasiv i
umio je upravljati s deset bojnih kola, sva su umijeca bila
skupljena u njemu jednomu i stoga je ime koje je nosio
Dasaratha - junak koji upravlja s desetero kola - bila vrlo
prikJadno. Nitko nije mogao odoljeti jurisu njegovih
snaznih bojnih kola! Svi vladari u smrtnom strahu pred
24 25
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 15/177
NEMA NASLJEDNlKA OD NJEGA
Za Dasarathu i njegovu slavu euo je i Ravar:ta, demon-
ski kralj Lalike. Bio je tako pun zavisti da je skovao plankako da ga sigurno unisti i trazio je samo izgovor da
Dasarathu izazove na borbu. Jednog mu je dana po glas
niku poslao poruku da ee se, ako mu ne plati porez,
morati susresti s njim na bojnom polju i dokazati svoju
premoe u borbi. Ovaj je poziv bio protiv opeeg morala, no
kakav moral je demon (rakSasa) cijenio ?
Cuvsi sto je glasnik rekao, Dasaratha se samo prezirno
nasmijao. Jos u prisutnosti glasnika, odapeo je ostre
smrtonosne strijele koje su doletjele na Laliku i zatvorile
gradska vrata!
ObraeajuCi se izaslanicima, Dasaratha je rekao: "Dakle,
gospodo! Sada sam zatvorio vrata vaseg grada - utvrde.
Vas ih gospodar neee moCi otvoriti ma koliko to
pokusavao. To je porez koji plaeam vasemu drskom go-
spodaru." Kad su se izaslanici vratili na Laliku i izvijestili
Ravar:tu 0 svemu, on se zaprepastio nasavsi doista sva
vrata evrsto zatvorena. Oeajnieka nastojanja Ravar:te i nje
govih Ijudi dozivjela su neuspjeh, oni nisu mogli otvoriti
nijedna vrata. No kad se Ravana postidio, dogodilo se
nesto neobieno, strijele su se vratile u Ayodhyu, a vrata su
se otvorila.
Ali Ravar:ta je odluCio pokoriti sve vladare svijeta. Shva
tio je da to moze postiCi jedino miloseu Bozjom, stoga se
uputio u dubine sume i odabrao pogodno i prikladno
mjesto za obavljanje pokore.
26
Njegova su odricanja bila doista tako intenzivna i zado
voljavajuea da su prisilila i samoga Brahmu da se pojavi
pred njim i obeea mu ispuniti sve sto pozeli: "Ravar:ta,
zazeli bilo sto, ispunit eu zelju tvoga srca", rekao je
Brahma. Ravar:ta je razmisljao 0 uvredi koju mu je nanio
Dasaratha. Pomislio je kako ee Dasaratha mozda ima ti jos
snaznije sinove od kojih ee jos vise trpjeti. Stoga je pozelio
ovu zelju: "Gospode, blagoslovi me ovim darom milosti
neka se Dasarathi ne rodi nijedno dijete." Nato je Brahma
rekao: "Neka tako bude" i odmah nestao, bojeei se da
Ravar:ta ne bi izrekao i drugi ludi zahtjev, ako bi on i dalje
stajao pred njim. Ravar:ta se oholio naokolo, ponos an i bez
straha, veseleCi se svojoj hrabrosti i uspjehu.
U meduvremenu, drugi je jedan plan nastao u njegovoj
glavi! Pomislio je: "Dasaratha je mladie za zenidbu. Ako
uspijem sprijeeiti da se uopee ne ozeni, bit eu dvostruko
sigurniji." KoristeCi se svojim demonskim sposobnostima,
prosudio je kako postoji velika vjerojatnost da se
Dasaratha ozeni s keeri kralja Kosale. Stoga je odluCio
unistiti tu princezu! Kad nekomu predstoji propast, on
postaje neposten, kako kaze poslovica. Ravar:ta je prerusen
dosao u Kosalino kraljevstvo te oteo princezu. Zatvorio ju
je u drvenu skrinju i bacio u morske valove.
Ravar:ta nije shvaeao istinu da se nikad nista ne moze
dogoditi bez Bozje volje. Brahma je zelio drukCije - valovi
su odnijeli skrinju do obale i ona se zaustavila na lijepoj
plazi. Sljedeeeg je dana Sumantra, Dasarathin glavni mini-
star, slueajno posjetio to mjesto kako bi se odmorio u
miru i razmislio 0 ddavnim problemima. Pogled mu je pao
na skrinju pa ju je otvorio. lznenadio se kad je u njoj vidio
prekrasnu djevojku privlaenih blistavih oeiju, s aureolom
bozanskog sjaja. Obuzelo ga je sazaljenje pa ju je njezno i
slatko upitao sto se dogodilo da su je zatvorili u tu skrinju.Ona je odgovorila da je princeza iz kraljevstva Kosale,
ime joj je Kausalya, ali ne zna kako je dospjela u skrinju
27
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 16/177
niti tko ju je u nju stavio. Igrala se sa svojim prijateljicama
u dvorskim vrtovima i ne sjeca se sto se dogodilo. Su-
mantra je bio ganut njezinom jednostavnom i iskrenom
pricom pa je rekao: "Takve surove lukavstine mogu se
pripisati samo demonima (rakSasa). Njihove postupke
covjek tesko shvaca. Povest cu te do tvoga oca i predati te
u njegove ruke. Podi sa mnom! Krenimo odmah!"
Sumantra ju je smjestio u svoju koCiju i odvezao se do
Kosale gdje ju je predao kralju i na dvoru ispricao sve sto
je znao.
Kralj je Sumantri postavljao razna pitanja. Otkrio je da
on nije nitko drugi nego ministar na dvoru Dasarathe,
vladara Ayodhye te da se njegov gospodar jos nije ozenio.
Obradovalo ga je to otkrice pa je rekao kako je odlucio
svoju kcer koju je on doveo natrag i spasio od propasti,
ozeniti za njegova gospodara. Stoga ga moli da obavijesti
kralja 0 njegovoj ponudi. Iskazao je Sumantri sve pocasti
uz duzno postovanje i poslao ga kuCi sa svojim dvorskim
svecenikom i prikiadnim darovima.
Sumantra je Dasarathi opisao i najsitnije pojedinosti
svega sto se dogodilo. Kako bi potvrdio svoje prihvacanjeponude kralja iz Kosale, Dasaratha je s dvorskim
svecenikom iz Kosale poslao svoga dvorskog svecenika s
posebnim darovima. Datum i vrijeme vjencanja bili su ut-
vrdeni. Dasaratha se i sam uputio u glavni grad kraljevstva
Kosale, pracen velicanstvenim bojnim nizom slonova,
kola, konjice i pjesaka. Svecana pjesma, sto su je izvodili
glazbenici koji su stupali uz njega, dosizala je do neba,
odzvanjala do obzora. Yjencanje Dasarathe i Kausalye
proslavljeno je velicanstveno i raskosno. Kralj Kosale poz-
vaG je Sumantru k sebi i rekao mu: "Ti si uzrok ove ra-
dosti. Naravno, nikad se nista ne dogada bez Bozje volje.
Ipak, kako da ti platim dug, kako da ti iskazem svojuzahvalnost? Molim te, nemoj me odbiti, vee prihvati moju
ponudu. Ozeni se i ti danas u mojoj prijestolnici. Ako se
28
slazes, priredit CU odmah svadbenu svecanost kojom
cemo proslaviti taj radosni dogadaj."
Dasaratha i Sumantra pristali su na taj prijedlog. Su-
mantra se vjencao s kceri Viradasa iz obitelji Ganga. Vijest
o istodobnome vjencanju kralja i njegova ministra na is-
tome mjestu i istog dana prosirila se po gradu, cak po
cijelome kraljevstvu! Podanici su bili zadivljeni i veseli.
Svecanosti su trajale tri dana, a gosti su se zabavljali
glazbom, dramom, plesom i drugim zabavama. NoCi idani bili su ispunjeni odusevljenjem i radoscu.
Cetvrtog dana Dasaratha se vratio u Ayodhyu zajedno
sa svojom kraljicom, dvorjanima te ministrom, njegovom
suprugom i pratnjom. Usli su u grad, a podanici, koji su se
radovali vjencanjima svoga kralja i ministra, glasno su ih
pozdravljali. Plesali su ulicama i radosno klicali, sve dok
nisu promukli. Stajali su i cekali da vide svoju kraljicu. Na
cestu kojom su gosti stizali podanici su izlijevali ruzinu
vodu i mahali plamenovima kamfora.
Dasaratha se ponovno prihvatio svojih kraljevskih
duznosti, s Ijubavlju i brizljivoscu upravljaoje
kraljevstvom.Cesto je sa suprugom odlazio na izlete u sume i provodio
dane u sreCi i zadovoljstvu. No dok su tako prolazili dani,
mjeseci i godine, sjena tuge zamracivala je kraljevo lice.
Zalostila ga je bol sto nije imao djece.
Savjetovao se sa svecenicima, panditima i ministrima i
kad je saznao da je njihovu zelju potvrdila ozbiljna Kausa-
lyina molba, ozenio se s drugom zenom, Sumitrom. Su-
mitra je svojim zivotom opravdavala svoje ime jer je doista
bila puna samilosti i vrlina. Kausalya i Sumitra bile su
emotivno vezane jace nego da su majka i kci. Jedna se
trudila da usreci onu drugu, obje su posjedovale duboku
duhovnu snagu, nepristranost i suosjecajnost. No iako suprosle mnoge godine, nije bilo ni traga nasljedniku. Po-
taknut ocajem i na nagovor kraljica kralj se ozenio i
29
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 17/177
trecom zenom. Bila je to Kaikeyi, neobicno carobna kCi
kralja Kekaye iz Kasmira.
Meautim, kralj Kekaye postavio je nekoliko uvjeta prije
nego sto je pristao da se njegova kCi uda za Dasarathu.
Uporno je trazio da sin kojega rodi Kaikeyi ima pravo na
prijestolje. Ako kralj Ayodhye na to ne pristane, izjavio je,
ni on nece pristati na taj brak. Garga, dvorski svecenik,
prenio je tu poruku u Ayodhyu. Kausalya i Sumitra znale
su za zarku kraljevu zelju da se ozeni princezom Cijoj su seIjepoti svi diviJi. Znale su da je duznost prave supruge
poslusati i najmanju zelju svoga muza i uCiniti sve kako bi
se ta zelja ostvarila. Isto su tako dobro znale da vladarsku
lozu Ayodhye nece nikada oskvrnuti sin koji ce prekrsiti
dharmu. Stoga ce sigurno Kaikeyin sin roaen u kraljevskoj
dinastiji biti utjelovljenje ispravnosti, osloboaen svih mana.
Zato su smatrale da bi Dasaratha trebao obecati kako ce
sin trece supruge naslijediti prijestolje. Molile su ga
sklopljenih ruku: "Gospodaru, kakvu vecu srecu od tvoje
imamo? Prihvati uvjete kralja Kekaye, ozeni se njegovom
kceri i osiguraj nasljednika dinastiji Raghu. Nema potrebe
o tom ni trenutka promisljati."
RijeCi kraljica raspirile su piamen njegove zarke zelje za
sinom. Stoga je poslao Gargu natrag s mnogim darovima,
dajuCi time svoj pristanak na uvjete, obavjestavajuCi kralja
da ce se pozuriti sa svadbenim obredom. Sam je obred
bio proslavljen vrlo raskosno i sjajno.
Dasaratha se vratio u svoju prijestolnicu presretan, sja
jeCi poput Mjeseca meau zVijezdama, dok je prolazio uli
cama u povorci, pracen svojim trima kraljicama. On se
prema svakoj od njih ponasao s jednakim postovanjem, a
one su jedna prema drugoj pokazivale jednaku Ijubav i
obzirnost kao i prema kralju. Obozavale su ga i bojale seda ga ne ozlovolje. Nastojale su svim snagama ispuniti
njegove zelje, a ne ih sprijeciti jer su ga stovale kao Boga,
kako i zahtijevd tradicija vjerne zene. Zivjele su u tako
bliskom uzajamnom postovanju pa se cinilo da su sve tri
jedan dah premda su bile tri tijela!
Prolazile su godine. Ni kralj ni kraljice nisu vise bili
mladi, usli su u svoje srednje godine i priblizavali se sta
rosti, no nije bilo nikakvih znakova da ce se roditi sin.
Premda su prostorije palace namijenjene kraljicama bile
vrlo udobne i imale razne dodatne prostore u kojima se
mogao provoditi sretan zivot, njihova su srca razdirali ne
mir, zabrinutost i ocaj.Jedne su veceri njih cetvero (kralj i njegove tri kraljice)
sjedili u jednoj odaji dvora i satima razgovarali, zabrinuti za
buducnost Ayodhye. Razmisljali su 0 napretku i sigurnosti
kraljevstva. Svatko je pokusavao reCi nesto razborito i
Ijubazno. Na posljetku, nesposobni rijesiti sve te probleme,
ustali su duboko potisteni i odlucili se posavjetovati s
obiteljskim uCiteljem Vasisthom te prihvatiti njegov savjet.
U osvit dana Vasistha je uz duzno postovanje pozvan na
dvor. Savjet su zatrazili i od mnogih pandita i savjetnika.
Kralj je pred njih iznio problem - tko ce vladati golemim
prostorom izmeau dva mora, kraljevskim imanjem koje je
vlasnistvo dinastije Raghu. Say ocajan, jadikujuCi je
zamolio nazocne mudrace za savjet.
Vasistha je dugo razmisljao. Napokon je otvorio oCi i
rekao: "Kralju, ne moras se toliko brinuti. Ayodhya se ne
smije ostaviti bez gospodara. Ona ne smije trpjeti kao
udovica. To podrucje mora biti radosno, sretno i
napredno, u njemu se moraju neprekidno odrzavati
svecanosti, mora b iti uvij ek sve zeleno od cvjetnih vijenaca.
Ayodhya ce biti zastitnica ispravna zivljenja, odzvanjat ce
glazbom i radoscu. Ne pristajem odgajati princa bilo koje
druge dinastije za prijestolje u Ayodhyi. Milost Bozja je ne
dokuciv dar. Zavjet ispravnosti sto ga ispunjavas sigurnoce ti donijeti vrhunsku radost da dobijes sina. Ne odgaaaj
vise! Pozovi mudraca Rsyasrngu, Vibhal)c;lakina sina, neka
on bude vrhovni svecenik i zajedno s njim prinesi zrtvu
310
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 18/177
I
(yaga) prema obredu propisanome za one koji zele dobiti
sina (putrakame.sti). Izvedi sve potrebne ceremonijalne i
obredne pripreme za zrtvu. Tvoja ee se zelja bezuvjetno
ispuniti."
Kraljice su slusale te utjesne rijeci sto ih je Vasistha tako
uvjerljivo izgovarao. Obuzelo ih je blazenstvo (ananda).
Pupoljak nade ponovno je procvjetao u njihovim srcima.
Povukle su se u svoje odaje, moleCi se usrdno Bogu.
Meau svojom pratnjom kralj je trazio najprikladnijegglasnika kojega ee poslati ~ s y a s f n g u , VibhaI:l9akinu sinu,
kako bi ga pozvao u prijestolnicu radi ove misije. Napokon
je pozvao k sebi svoga starog prijatelja Romapada, kralja
driave Anga. Nakon sto mu je dao sve potrebne upute i
opremivsi ga svime sto mu je trebalo, poslao ga je k mu-
dracu. U meauvremenu, na obalama svete rijeke Sarayu
obavljale su se pripreme za prinosenje irtve (yaga).
Izgraaeni su lijepi zrtveni oltari u skladu sa svetim vedskim
zapovijedima. Prijestolnica je bila okieena zastavama i
cvjetnim vijeneima.
Kako se i pretpostavljalo, veliki mudrac ~ s y a s f n g a sa
svojom suprugom Santom usao je na radost svih u pri
jestolnicu Ayodhyu.
Vladar Dasaratha svecano ga je docekao na glavnom
ulazu u dvor i prema obicaju oprao noge tomu glasovitom
svetom covjeku, a svoju je glavu poprskao s nekoliko kap
Ijica vode koju su posvetila mudraceva stopala. Tada je
pao na koljena pred Vasisthom i zamolio ga da se kod
~ s y a s f n g a zauzme za ispravni postupak izvoaenja nam-
jeravane irtve .
~ s y a s r n g a je zatrazio da ministri i ucenjaei sjednu po
propisanom redu. I kralju je naredio da sjedne na svoje
prijestolje. Tada je opisao razliCite dijelove obreda kako biih dvorski sveeeniei mogli zapamtiti i na njih se usmjeriti.
Govorio je 0 takvim pojedinostima da je svatko znao cak i
mjesto na kojem ee sjediti u dvorani.
32
Mudrac je odluCio da prinosenje zrtve pocne sutra
tocno u sedam sati. Vijest se odmah prosirila eijelim gra
dom. Prije svanuea svaka je ulica bila ukrasena zelenim
vijencima, sve su ceste bile prepune Ijudi koji su se gurali
prema golemom otvorenom prostoru na obali rijeke
Sarayu, gdje se obred trebao izvesti. Obala je bila puna
znatizeljnih podanika.
Sa svojom suprugom Santom, ~ s y a s f n g a je usao pod
posebno izgraaeni obredni mantap gdje je sjedio kralj skraljicama dok su vedsko pjevanje, zvuei lovackog roga,
trube i klarineta te radosni uzviei podanika odzvanjali do
neba. ~ s y a s f n g a je preuzeo ulogu Brahme - glavnog or
ganizatora obreda. Ucenim je Ijudima podijelio razne
duznosti kao sto su molitve, reeitiranje, pjevanje, obred
kajanja i tako dalje, vee prema njihovim sposobnostima.
Zrtvene ponude6 bacao je u svetu vatru uz propisane
manlre sam ~ s y a s r n g a s brizljivom tocnoseu i dubokom
odanoseu i vjerom.
Izvatre koju su odrzavali tocno prema svetim spisima,
pred svima se poput iznenadnog bljeska uzdigao Bozji lik
koji je zasjao zasljepljujuCim sjajem. U rukama je drzaosvetu posudu. Velik broj okupljenih, ukljucujuCi i sveeenike,
skamenili su se od cuda, strahopostovanja, straha i ra
dosti. Obuzelo ih je iznenadno blazenstvo i osjeeaj ta
janstvenosti. Kralj i kraljice plakali su od radosti, sklop
Ijenih su ruku promatrali bozansko biee i upuCivali mu
svoje molitve.
~ s y a s f n g a je nastavio smjerno izgovarati mantre, kako
su sveti tekstovi i propisivali, bacajuCi u vatru irtvene
ponude. Iznenada je, kao u dan stvaranja svijeta, odjeknuo
glas sa svoda nebeskoga. Sveeenik je zaprepasten sjeo i
pokusavao zapamtiti poruku: "Kralju,primi
ovuposudu
i
zrtvena ponuda - prema obicajima Zrtvenih obreda u vatru su se bacale
zle misli i zelje te razne stvari koje su imale duhovnu simboliku: riza, ghi.itd.; nikada se nisu zrtvovale zivotinje
33
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 19/177
podijeli svetu hranu (payas) koja je u njoj na tri jednaka
dijela i daj je svojim kraljicama", objavio je glas. Nakon sto
je pruzila posudu kralju tajanstvena osoba koja je izronila iz
vatre, nestala je u njoj.
Veselje obicnih Ijudi, princeva, pandita i svecenika koji
su vidjeli ovaj veliki dogadaj, bilo je bezgranicno. Uskoro su
obavljeni zavrsni obredi te se kralj s povorkom vratio u
palacu, noseCi svetu posudu koju su mu sami bogovi
stavili u ruke.
SINOVI
Nakon sto su zavrsile obredno kupanje (kako je savje
tovao ucitelj) kraljice su usle u dvorski hram gdje se
nalazio oltar obiteljskog bozanstva. V a s i s ~ h a je dovrsio bo-
gostovni obred. Hrana (payas) koju je dala bozanska
osoba stavljena je u tri zlatne posude. Tada je V a s i s ~ h a pozvao Oasarathu i rekao mu da te posude preda svojim
zenama - prvu posudu Kausalyi, drugu Sumitri a trecu
Kaikeyl. Kralj je uCinio kako mu je naredeno. Kraljice su
uzele posude i pale nicice pred V a s i s ~ h o m i Oasarathom.
V a s i s ~ h a je odredio da smiju uzeti hranu tek nakon sto se
ponizno zahvale ~ s y a s f n g i koji je izvodio htveni obred.
Kausalya i Kaikeyi stavile su svoje posude na oltar da
budu na sigurnome mjestu te su posle na obredno ku
panje sa svojim sluskinjama koje su im nakon kupanjaosusile kosu, a potom ih pocesljale. Sumitra je dosla na
terasu i stavila svoju posudu na malu ogradu. Ook joj se
kosa susila na suncu, cijelo je vrijeme razmisljala 0 svojoj
neobicnoj nevolji. ana je bila druga kraljica. Po nasljed
nom pravu, na prijestolje ce se popeti sin najstarije kra
Ijice. I sin Kaikeyi, trece kraljice, moze osvojiti prijestolje
prema kraljevu obecanju. Sumitra se pitala sto ce se do-
goditi sa sinom kojega ce mozda ona roditi? On nece biti
ni tu ni tamo. Zasto uopce imati sina koji bi patio jer nema
polozaja ni vlasti? Silo bi mnogo bolje da se takav sin
uopce ne rodi, nego da se rodi i bude zapostavljen, mislila
je.
No tako je razmisljala sarno trenutak. Uskoro se sa
brala. Znala je da se mora dogoditi ono sto su bogovi
34 35
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 20/177
odlucili i nitko to ne moze sprijeCiti. Sjetila se da je to bila
zapovijed kraljeva ucitelja. Stoga je posla prema posudi
odlucna da pojede hranu koja se nalazila u njoj. Kad gle,
odjednom doleti orao, otme joj hranu svojim kljunom i
odleti visoko, visoko put neba.
Sumitra je pozalila zbog svoga nepazljivog odnosa
prema dragocjenoj hrani. Pomislila je da ce se kralj vrlo
uzrujati ako dozna sto se dogodilo. Nije znala sto da uCini.
Posla je ravno svojoj "sestri" Kausalyi i ispricala jo j cijelupricu. Upravo je tada i Kaikeyi stigla sa zlatnom posudom
nakon sto je svezala svoju osusenu kosu. Njih su se tri vrlo
voljele, bile su poput sestara koje je povezivala jedna jedi
na srebrna ni t Ijubavi za Oasarathu.
Kako bi sprijecile da kralj sazna za neugodni dogadaj,
dale su donijeti drugu zlatnu posudu te su Kausalya i
Kaikeyi stavile u nju dio hrane iz vlastitih posuda. Sada su
sve tri zajedno mogle poCi u hram. Jele su posvecenu
hranu dok je Rsyasrnga izgovarao svoje molitve, a drugi
starjeSine i uceni Ijudi pjevali prigodne vedske himne. Kra
Ijice su tada srknule posvecenu vodu i pale nicice pred
oltar, dotaknuvsi stopala Rsyasrnge, a potom su otisle usvoje odaje.
Vrijeme je prolazilo. Vijest da su kraljice trudne prosirila
se medu podanicima. Tijela kraljica postala su blistava.
Proslo je i devet mjeseci. Ovorkinje i njegovateljice
ocekivale su sretan dogadaj i pomno se brinule 0 kralji
cama. U meduvremenu su saznale da su Kausalyu spopali
trudovi te su se pozurile do njezine palace. Ook su bile na
putu k njoj, saznale su da je kraljeva supruga rodila princa!
Orugog je dana i Kaikeyi rodila sina. Radosne su vijesti
ispunile cijelu zenanu7 veseljem. Sljedeceg dana Sumitra
je nakon trudova rodila sinove blizance.
zenana - odaje u kojima borave samo zene; rijec je
urdskog podrijetla i odnosi se osobito na prostore u
muslimanskim kucama
Posvuda su se pojavili osobiti znaci. Oobre su vijesti sve
ispunile radoscu. Zemlja se zaodjenula zelenilom, drvece
je procvjetalo, a zrak bio pun glazbe. Oblaci su prosipali
mirisne kapljice kise, no samo iznad zgrada u kojima su
lezali novorodeni u svojim kolijevkama. Oasarathina radost
bila je bezgranicna. Ook ga je godinama prije tistila tjesko
ba je r nije mogao imati sina, sada mu je roaenje cetiriju
sinova odjednom pruzilo neopisivo zadovoljstvo i srecu.
Pozvao je svecenike, dao im zlata i mnogo krava te im
darovao velike povrsine zemlje. Organizirao je dijeljenje
novca i odjece siromasnima, onima koji nisu imali gdje
Zivjeti darivao je kuce, a gladne je hranio. Svuda kamo je
oko dopiralo, culo se kako ljudi pozdravljaju sretni dogaaaj
i veselo uzvikuju. Podanici su se skupljali u golemim
dvoranama da bi izrazili svoju radost glazbom i plesom.
Ponosili su se sto sada imaju princeve kraljevske loze. Bili
su razdraganiji nego onda kad su i sami dobivali sinove.
Zene su nudile svoje sluzenje Bogu iz zahvalnosti za ovaj
cin milosti uvjerene da je roaenje kraljevskih sinova bilo
znak Bozje milosti.
Oasaratha je na dvor pozvao uCitelja kraljevskedinastije, V a s i s ~ h u , a on mu je savjetovao da se obrati
ucenom astrologu koji ce zapisati horoskope novoroaenih.
Astrolog je izjavio da je dijete Kausalye roaeno u najpo
godnijem trenutku u bozanskoj polovici godine
(uttarayar:zajB u mjesecu caitra 9, u sVijetlom dijelu prve
polovice mjeseca, devetog dana. Blistala je zvijezda
punarvasu lO , bio je ponedjeljak, znak zodijaka pripadao je
lavu (sifT1halagna), bilo je razdoblje pobjede (abhijit) kad
se svijet bezbrizno odmara, a vrijeme je bilo stabilno (ni
pretoplo ni prehladno). Kaikeyin je sin roaen sljedeceg
dana, takoaer u svijetloj polovici mjeseca caitra, desetog
8 uttan'iyaQa _ prva polovica godine kad Sunce putuje prema sjeveru
9 caitra _ prvi mjesec u hindu istickom kalendaru koji odgovara dijelu naseg
ozujka i travnja
10 punaroasu _ ime sed me mjeseceve kuce; takoder ime VisQua i Sive
36 37
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 21/177
dana, u utorak (gaT).qayoge) II . Treeeg su dana rodeni bli
zanci, bio je jedanaesti dan mjeseca caitra, mjeseceva
kuea aSle5aJ2, vrijeme vrddhiyoge13 Te su podatke dali
astrologu i zamolili ga da ih ucrta u kartu, napise strucne
horoskope i obavijesti kralja sto je saznao.
Tada je Dasaratha zamolio Vasisthu da odredi najpo
voljnije vrijeme za obred davanja imena djeci. Mudrac je
nekoliko trenutaka sjedio u tisini, udubljen u meditaciju.
Vizija kojom je bio obdaren kao jogin otkrila mu je
buduenost. Prenuvsi se iz te vizije, rekao je: "Kralju, tvoji
sinovi nisu obicni smrtnici. Oni su jedinstveni, imaju
mnoga imena, nisu Ijudska vee bozanska biea koja su
uzela Ijudski lik, oni su bozanske osobe. Svijet ima sreeu
sto su ovdje, a mislim da i ja imam veliku priliku sto mogu
sudjelovati u obredu davanja imena ovoj bozanskoj djeci."
Majke su tri, no otac je jedan i stoga je Vasistha odredio da
se desetodnevno razdoblje "necistoee" racuna od dana
kad je Kausalya dobila dijete. Jedanaesti dan nakon
rodenja Kausalyina sina, izjavio je mudrac, najpovoljniji je
za obred davanja imena. Kralj je pao nicice pred Vasisthina
stopala, zahvalan za tu milost, a ucitelj se tada povukao usvoj pustinjacki stan.
Astrolog se takoder slozio s tim danom. Poceo je
zapisivati stvari potrebne za obred. Potom je taj popis dao
glavnom sveeeniku, a kralj ga je obasuo darovima.
Dasaratha je naredio da se napisu pozivnice za obred.
Poslao ih je feudalnim vladarima, plemiCima i dvorjanima,
mudracima i ucenim Ijudima diljem svoga kraljevstva,
kako je dolikovalo polozaju i drustvenom statusu poz
vanoga. Glasnici koji su raznosili pozive bili su ministri iii
11 gaCldayoga - naziv za desetu astrolosku yogu. U ovom kontekstu yoga seodnosi na promjenljivu podjelu vremena s obzirom na duljinu zajednickeputanje Sunca i Mjeseca. Takvih yoga ima 27.
12 aSleSa _ naziv za devetu mjesecevu kucu koja sadrzi pet zvijezda
13 lJrddhiyoga _ naziv za i 1. astrolosku yogu
dvorski panditi, sIuzbenici iii sveeenici, a njihov je drustveni
polozaj odgovarao statusu pozvanih.
Proslo je deset dana. Grad Ayodhya bio je uljepsan i
ukrasen, postao je caroban. Milozvucne melodije ispu
njavale su zrak i sirile se na sve strane po cijelom kra
Ijevstvu, a Ijudi su se zadivljeno pitali, pjevaju Ii to nebeski
andeli. Ulice su bile natopljene mirisima, a grad preplavljen
posjetiteljima. Nitko drugi osim mudraca i dvorjana nije
mogao uCi u unutrasnje odaje palace. Za ostale, bilo da se
radilo 0 princevima iii seljacima, bili su uredeni posebni
prostori. U dvoristu palace podigli su i pandale gdje su se
smjestili gosti i uzvanici kako bi mogli promatrati obred
davanja imena sa svim popratnim pojedinostima.
Ubrzo se iz kraljevske palace zacula glazba. Sveeenici
su pjevali vedske himne. Tri su kraljice usle u prekrasno
ukrasenu dvoranu noseCi novorodene sinove. Zracile su
poput b ~ z a n s k i h majki koje nose bogove - Brahmu,
Visr:lUa i Sivu. Blazenstvo i sjaj sto im je blistao na licima
bili su neopisivi.
Cim su podanici primijetili da su kraljice stigle, iz nji
hovih su se srdaca vinuli uzvici pozdrava. Zene su prednjima mahale prigodnim sVjetiljkama. Za njih su bila pri
redena tri posebna mjesta. Najprije je sjela Kausalya, a
potom Sumitra i Kaikeyi. Vladar Dasaratha sjeo je s desne
strane Kausalye.
Sveeenici su zapoceli obred, strogo pazeCi na sve po
jedinosti. Upalili su svetu vatru i u nju bacali Zrtvene ponu
de uz recitiranje prikladnih mantri. Na zlatne pladnjeve
prosipali su i stavljali rizina zrnca na koja su prostirali
svilenu tkaninu. Majke su polozile svoju djecu na tu svilu.
Kausalyino dijete je promatralo Vasisthu kao da je on bio
njegov bliski znanac! Nastojao mu se pribliziti i izgledalo jeda mu se svida njegovo drustvo, da zeli biti blizu njega. Svi
su se cudili tom neobicnom ponasanju. Vasisthu je zbog
toga obuzela radost pa je plakao od sreee. S mnogo je
38 39
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 22/177
napora brisao suze i svladavao se. Tada je, uzevsi nekoliko
zrnaca rize, rekao: "Kralju, dijete koje je rodeno da
obraduje Kausalyu, podarit ce radost i svim Ijudima. Nje-
gove ce vrline svima donijeti utjehu i zadovoljstvo, radost i
srecu. Jogini i duhovni trazitelji naci ce u njemu velik izvor
radosti. Stoga, od ovog trenutka, njegovo ce ime biti
Rama, to jest 'onaj koji donosi radost'o I mudraci su
pozdravili ime kao vrlo prikladno i vazno pa su uzviknuli:
"Odlicno,odlicno!"
Tada je Vasistha pazljivo pogledao Sumitrine blizance.
Opazio je da ce stariji biti junak, nepokolebljiv borac, ob-
daren velikim bogatstvom, da ce zeljeti sluziti Bogu i nje-
govoj pratiteljici Laksmi i to ce sluzenje za njega biti poput
samoga zivota. Stoga je za njega odabrao ime Laksma':!a.
Za mladeg je brata Vasistha pretpostavljao da ce svim si-
lama unistavati neprijatelje, a istodobno ce biti zadovoljan
sljedbenik puta svoga starijeg brata pa ga je blagoslovio
imenom Satrughna (onaj koji unistava neprijatelja).
Potom je spustio pogled na dijete koje je bilo izvor
Kaikeyine radosti. Primijetio je da ce to dijete ispuniti sva
srca Ijubavlju i radoscu, da ce sve zadiviti svojim nevjero-
jatnim prianjanjem uz dharmu, da ce via dati svojim po-
danicima s mnogo suosjecaja i naklonosti. Zato mu je dao
ime Bharata (onaj koji vlada). Podanici su bili sretni kad su
culi da uCitelj tako opsirno opisuje blistavu buducnost
djece. Ispunila ih je Ijubav prema princevima i od toga su
ih dana zvali Rama, Laksma':!a, Satrughna i Bharata.
Dasaratha je priredio o bilnu gozbu za sve koji su bili na
obredu, razveselio je sve prisutne, nudio im svoju gosto-
Ijubivost i darivao ih prema njihovu drustvenom polozaju.
Mnoge je obasipao bezbrojnim darovima u dobrotvorne
svrhe, a kao dio obredne pokore dijelio je krave, zemlju,zlato i druge vrijedne stvari siromasnima i potrebitima.
Pazio je na potrebe svakog pojedinca tako da nitko nije bio
nezadovoljan ni razocaran. Kad je obred zavrsio, Ijubazno
ih je ispratio, a oni su se vratili svojim kucama.
PrirtCevi su brzo rasH, zahvaljujuCi njeznoj brizi svojih
majki. No one su odmah primijetile nesto cudno. Uskoro
su naime opazile da Laksmana obicno trazi Ramu, a
Satrughna Bharatu. Odkad se ~ o d i o , Laksma':!a je uvijek
plakao. Dadilje, majke (ayi) i ostali pokusavali su mu
davati razne lijekove i sredstva za smirenje, no nisu mogli
ublaziti Laksma,:!ine tegobe, niti zaustaviti njegov plac.
Sumnjali su da dijete pati od unutrasnjih bolova te su
pokusali pojacati doziranje lijekova. Ali nista nije koristilo.
Sumitra je bila sigurna da na djetetove bolove ne djeluju
lijekovi. Stoga je poslala po Vasisthu. Duboko mu se pok-
lonila cim je usao u sobu. "Gospodaru", molila je "moj
Laksma,:!a place odkad se rodio i vapi za necim sto ne
mogu otkriti. Pitala sam za savjet lijecnike i davala mu
propisane lijekove. No njegov je plac svaki dan sve jaci. Ne
voli vise ni majCino mlijeko! Sto se tice sna, on gotovo i ne
spava. Kako ce biti zdrav i jak ako tako nastavi? Molim te,
reci mi zasto se tako ponasa, blagoslovi ga, mozda
prestane njegov neprekidni plac."
Vasistha se malo zamislio a tada rekao: ,,0, kraljice!
Njegova je bol izuzetna, a ti je pokusavas izlijeCiti uobica-
jenim naCinom i lijekovima. On tezi za necim sto je izvan
razumijevanja jednog smrtnika. Ucini sto CU ti kazati i di-
jete ce se smiriti i bi t ce sretno. Istog trenutka kad to
ucinis, prestat ce plakati i pocet ce se zadovoljno igrati.
Uzmi ga odmah i polozi uz Ramu, Kausalyino dijete. To je
pravi lijek." Nakon toga Vasistha je otisao, blagoslovivsi
majku i dijete. Kad je to cula, Sumitra je uzela svoje dijete i
polozila ga u drugu kolijevku uz Ramu. Od tog trenutka
Laksma,:!a je prestao plakati, poceo se smijati i igrati.
Oni koji su vidjeli tu preobrazbu, smatrali su je velikimcudom. Laksmana koji je dotada plakao, poceo je naglas
veselo tepati, od radosti udarati nozicama, mahati veselo
40 41
.... - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - , . . . . - - ~ - -
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 23/177
I
rucicama, poput ribe koja je bacena natrag u vodu i pliva
sretno brzim pokretima. U Raminoj prisutnosti bio je
uron jen u blazenstvo, Cinilo se da je svjestan milosti kojom
ga Rama obasipa.
I Satrughnina prica bila je slicna. On je bio melankolik,
nije volio jesti ni igrati se, izgledao je vrlo slab i uvijek
umoran. Sumitra se zabrinula zbog toga pa je ponovno
pozvala uCitelja na dvor i pitala ga za razlog njegova
ponasanja. Vasistha se opet nasmijesio i rekao: "Majko,
tvoja djeca nisu obicna roda! Rodena su zato da sudjeluju
u bozanskoj drami! Polozi Satrughnu na isti lezaj s Bhara-
tom! Tada ee svi njegovi dani biti radosni, a on ee biti vrlo
sretan. Ne trebas se vise brinuti." Potom ju je blagoslovio i
otisao. Sumitra je odmah poslusala njegove upute i otada
je Satrughna provodio vrijeme u Bharatinu drustvu. Kad
su bili zajedno, djeca su stalno bila u nekom neopisivom
blazenstvu, napredovali su iznad ocekivanja. Poput
sunceva sjaja iz sata u sat poveeavala se njihova inteligen-
cija i Ijepota.
Sumitra nije trebala vise nista raditi za svoju djecu. No
buduCi da su joj njezini blizanci bili dragi kao vlastiti zivot,dio je vremena provodila s Kausalyom, a dio s Kaikeyl,
njegujuCi djecu i brinuCi se 0 njihovim potrebama. Isla je
od jedne palace do druge i uzivala u svom poslu poput
dadilje koja se brine 0 udobnosti djece. "Nije mi dosudeno
da im budem majka", ponekad je u samoCi tugovala.
Cesto se pitala kako je nastala ta cudna situacija da njezi-
na djeca budu sretna s onim drugim majkama, a ne s
njom.
Napokon je posla Vasisthi i zamolila ga da je umiri. On
joj je objasnio pravi razlog !1jezine zabrinutosti rekavsj da je
Laksmana 'did Rame, a Satrughna 'did Bharate. Cim je
i z g o v o r i ~ te rijeCi, Sumitra je uzviknula: "Da, da! Sada
shvaeam. Sretna sam sto sam od tebe saznala istinu."
Tada je pala niCice pred njim i povukla se u svoje odaje.
Razmisljala je: "Kad je orao odnio dragocjeni dar
bozanske hrane (payas) sto ju je poslao Bozji glasnik,
toliko sam se uplasila na pomisao da bi se kralj mogao
razljutiti zbog moje nepaznje, da sam to ispricala Kausalyi i
KaikeyL Obje su mi dale dio hrane iz svojih posuda. I
stoga jedina ja medu kraljicama imam blizance sto je
posljedica podijeljenog dijeJa blagoslovljene hrane koju
sam pojela! Oh, kako je tajanstvena volja Bozja. Nitko ne
moze shvatiti Njegovu moe i velicinu. Tko moze izmijeniti
Njegovu odluku?"
"Da", tjesila se, "ja sam ih nosila devet mjeseci, trpjela
sam porodajne bolove, no njihove su prave majke Kausa-
lya i Kaikeyl, u to ne treba sumnjati." Bila je tako cvrsto
uvjerena u to da je dobrovoljno povjerila svoju djecu
Kausalyi i Kaikeyi, a ona im se pridruzila u njezi i brizi za
njih.
Dadilje i brojni rodaci kraljevske obitelji osjeeali su
veliku radost dok su promatrali djecu u igri. No nakon nji-
hova odlaska Kausalya bi uporno zahtijevala da se vrlo
strogo izvedu obredi koji cuvaju djecu od "zla pogJeda".
Bila im je tako naklonjena i predana da mnogo puta nijeraspoznavala dan od noCi, niti noe od lOre novoga dana.
Nije djecu pustala iz vida cak ni na trenutak! Bilo da se
kupala iii bila zauzeta molitvom u hramu, njezin se um
neprestano bavio djecom i ona bi se zurila k njima sto je
brZe mogla. Sve je poslove obavljala hitro kako bi mogla
provesti sto vise vremena njegujuCi ih.
Jednog je dana kupala Ramu i LaksmaJ:lu. Na dimu s
mirisnih stapiea posusila je i namirisala njihovu kosu. Po-
tom ih je odnijela u zlatnu kolijevku, pjevala im sIatke
uspavanke i njihala ih da ih uspava. Kad je vidjela da su
zaspali, zamolila je dadilje da pripaze na njih, a ona je
otisla u svoje odaje da pripremi dnevnu hranu za
zrtvovanje Bogu i izvede obred stovanja. Uzela je zlatni
pladanj s hranom i ponudila je Bogu. Nedugo nakon toga
432
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 24/177
vratila se u hram kako bi s pladnja uzela i dala djeci dio
hrane posveeene Bogu. Kako Ii se iznenadila kad je ondje
pred oltarom nasla Ramu da sjedi na podu s posveeenom
hranom pred sobom i jede sa zadovoljstvom one sto je
ona ponudila Bogu! Nije mogla vjerovati svojim oCima,
cudila se: "Sto to vidim? Varaju Ii me oCi? Je Ii to istina?
Moze Ii to biti istina? Kako je ovo djeteSce koje je spavalo u
kolijevci, moglo doCi do oltara? Tko ga je doveo ovamo?"
Potrcala je prema kolijevci i zavirila u nju. Ugledala je
Ramu kako spava. UVjeravala je samu sebe da je krivo
vidjela. Posla je u hram da ukloni posudu s hranom koju je
stavila na oltar. No nasla je da je gotovo prazna! Kako to
moze biti, cudila se. To sto je vidjela dijete u hramu, mo-
gla je biti varka. No, sto je s posudom koja je sada bila
gotovo prazna? Kako to moze biti opticka varka?
Istodobno ju je razdirala zadivljenost i nevjerica. Uzela je
posudu s ostacima hrane i pozurivsi do kolijevke, stala
promatrati dva djeteta. Vidjela je da Rama nesto zvaee u
ustima i oCito uziva u okusu. ZabavljajuCi se, promatrala je
njegovo lice, kad gle, ugledala je cijeli univerzum kako se
okreee u njemu. Izgubila je sVijest0
sebi i svojoj okolini.Stajala je kao skamenjena, zureCi, zaslijepljena tim je
dinstvenim prizorom.
Dadilje su se zacudile kad su vidjele njezino ponasanje,
bile su zabrinute i jecale su, no ona ih nije cula. Jedna ju
je dadilja uhvatila za stopalo i tresla je dok nije dosla k
sebi. Osvijestila se u trenutku, brzim trzajem. Ugledala je
dadilje oko sebe i zatecena cudom, sjela na rub postelje.
Okrenuvsi se prema njima, upitala je: "Jeste Ii pazile na
dijete?" A one su odgovorile: "Naravno, ovdje smo vee
dugo. Nismo oci odvajale od njega." - "Jeste Ii primijetile
neku promjenu na njemu?", pitala ih je brzo. "Nismo
primijetile nikakvu promjenu. Dijete cvrsto spava, kao stovidis", bio je odgovor. Kausalyu je mucilo, je Ii njezina vizija
bila tek obmana iii cinjenica? Ako je bila istinita, zasto
djevojke nisu nista primijetile? Dugo je 0 tome razmisljala,
a na kraju se utjesila zakljuckom da se od takve djece
mogu ocekivati samo bozanske objave jer su rodena kao
plod Bozje milosti. Njegovala ih je i hranila s dubokom
majcinskom brigom, a djeca su brzo rasla i sve vise blis
tala poput mladog Mjeseca. Osjeeala je neizrecivu radost
dok ih je tetosila, odijevala i kitila draguljima.
Ramino djecastvo bilo je jednostavno, no uzviseno. Vrlo
cesto, zaboravljajuCi da je on njezino dijete, Kausalya muse duboko klanjala, sklapala ruke pred njim jer je znala da
je on bozansko biee. Odjednom bi se uplasila pomislivsi
sto bi Ijudi rekli da je vide kako se klanja vlastitu djetetu i s
mnogo postovanja dodiruje njegova stopala. Da prikrije
svoju zbunjenost, uzdigla bi pogled i molila: "Gospode,
cuvaj moje dijete od zla i nepravde." Sklopila bi oCi kon
templirajuCi 0 bozanskom djetetu, molila je Boga da je
snaga Njegove obmane (maya) ne pokoleba u vjeri.
Zaprepastavala ju je sVjetlost koja je okruzivala njegovo
lice. Bojala se da bi drugi mogli posumnjati u njezin zdrav
razum kad bi im ispricala svoja iskustva. A nije ih vise mo-
gla ni drzati za sebe. Bila je tako zbunjena da se cestoneobicno ponasala, kao da ju je zanijelo uzbudenje zbog
bozanske igre njezina djeteta. Ponekad bi silno zazeljela
otkriti svoje srce Sumitri iii Kaikeyi kad su bile blizu nje. No
svladavala se kako one ne bi posumnjale u istinitost njezi
na iskustva i smatrale ga pretjeranim iii zeljom da velica
vlastita sina.
Napokon se jednog dana ohrabrila i kralju Dasarathi is
pricala cijelu tu cudesnu i uzbudljivu pricu. On ju je paz
Ijivo saslusao a potom rekao: "Draga moja, to je samo
tvoja masta, ti previse volis to dijete. Zamisljas da je on
Bog i svaki njegov pokret i Cin promatras u tom svjetlu,
zbog toga ti on izgleda cudesan i neobican. To je sve." Tajje odgovor nije zadovoljio pa ju je kralj pokusao utjeSiti
nekim posebnim dokazima, a potom je poslao u njezine
44 45
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 25/177
odaje. Unatoc Dasarathinim uvjeravanjima kraljicu koja je
bila svjedok cudesnih dogaaaja nije moglo nista uvjeriti u
protivno, cak ni njegove rijeci.
Stoga je posla do Vasisthe da ga pita za misljenje 0 is
tinitosti svoga iskustva. On ju je saslusao i objasnio joj:
"Kraljice, ono sto si vidjela prava je istina, a ne plod tvoje
maste. Tvoj sin nije obicno Ijudsko biee, vee je bozanskog
podrijetla. Dobila si ga za sina zbog zasluga iz mnogih
prijasnjih zivota. Graaani prijestolnice imali su jedinstvenu
sreeu da se spasitelj Ayodhye rodi kao sin Kausalye."
Ljubazno je blagoslovio kraljicu i s njom se rastao. Kausa
lya je shvatila istinu Vasisthine izjave! Znala je da je njezin
sin sam Bog i vrlo se radovala gledajuCi gao
Prolazili su mjeseci. Djeca - Rama, Laksmana,
Satrughna i Bharata - naucila su puzati, sjediti na podu i
kretati se naokolo. Svi oko njih morali su biti neprestano
spremni paziti na njih kako ne bi pali i ozlijedili se. Dobili
su i raznovrsne igracke. Djeca s majkama i dadiljama pro
vodila bi tako dane u neprestanom vrtlogu radosti, nisu
osjeeala da vrijeme prolazi. Djecaci su se vee mogli sami
podizati i stajati, drzeCi se c:vrsto za majcine iii dadiljineruke. Mogli su se i uhvatiti za zid i ustati, napraviti nekoliko
koraka. Njihova nastojanja i uspjesi veselili su njihove maj
ke. Kao papigice tepali su slatkim glasom nekoliko nera
zumljivih rijeci od kojih su drugi prstali od smijeha. Majke
su ih naucile rijeci "mama" (ma) i "tata" (bap) i bile su vrlo
sretne kad su ih djeca pravilno izgovarala.
Svakog dana u zoru trljale su njihova tijela Ijekovitim,
mirisnim uljem. Tada bi uzele mirisni prasak i kupale ih u
svetim vodama rijeke Sarayu. Potom su im susile kovrcavu
kosu na dimu mirisnih stapiea, stavljale im crnilo oko
ociju, tockice na obraze a obredne znakove na celo kako bi
od njih odvratile zle poglede. Oblacile su im prekrasnu
svilenu odjeeu, Ijuljale ih na Ijuljackama na kojima bi cvrsto
zaspali uz zvukove melodioznih uspavanki. BaveCi se tim
ugodnim duznostima, majke su osjeeale da nebo nije
daleko ni vremenski ni prostorno, ono je bilo posvuda oko
njih.
A dragulji kojima su ih kitile! Svakog dana djeca su do-
bivala novi i sve sjajniji nakit: ukrase oko gleznjeva,
zveckave zlatne lanciee sto se nose oko struka ukrasene
dragim kamenjem, ogrlice od devet dragulja. BojeCi se da
bi taj nakit mogao ozlijediti njihova njezna tijela, on je bio
oblozen mekim, barsunastim vrpcama.
Igre i razonoda malih princeva nadilazile su svaki opis.
Kad su vee mogli hodati, iz grada su dovodili njihove
vrsnjake koji su se s njima igrali. Ta su djeca dobivala
ukusna jela, igracke i razne druge darove. I dadilje koje su
ih dovodile na dvor bile su obilno nahranjene. Kausalya,
Sumitra i Kaikeyi bile su tako sretne s djecom da su zabo
ravljale brinuti se za vlastito zdravlje i udobnost.
Nakon toga razdoblja njege i odrastanja u palaCi, kad
su djeca navrsila tri godine, dadilje su ih pocele izvoditi na
igraliste gdje su trcala i bila razigrana do mile volje. Na
povratku kuCi docekivale bi ih majke i njegovale ih s
mnogo Ijubavi i briznosti. Jednog je dana Dasaratharazgovarao s kraljicama i tom je prigodom spomenuo
kako djeca neee nauciti mnogo od onoga sto je vrijedno
ako se budu druzila samo s dadiljama. Njihova inteligen
cija i umjesnost ne mogu se na taj naCin razvijati. Stoga je
odreaeno najpogodnije vrijeme da nauce pisati. Bili su
pozvani ucitelji koji su ih trebali uputiti u to umijeee.
ad toga su dana carobni mali djecaci stanovali u kuCi
svoga uCitelja. Morali su se odreCi skupocjene kraljevske
odjeee i oblaciti jednostavnu odjeeu omotanu oko struka i
prebacenu preko ramena. BuduCi da odgoj ne moze do-
bro napredovati ako se djeca nalaze u atmosferi roditeljske
Ijubavi i brige, morali su zivjeti s uciteljem i upijati lekcije
danju i noeu. Jer vise se nauCi sluzenjem uCitelju, proma-
trajuCi ga i slijedeCi njegov primjer. Morali su zivjeti od jed-
46 47
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 26/177
I
nostavne hrane koju im je ucitelj davao. A ipak su blistali
kao utjelovljenja idealnih trazitelja istine (brahmacarin).
Kad bi majke bile tuzne zbog odvojenosti i pozeljele ih
vidjeti, posjetile bi uCiteljevu kueu i bile sretne gledajuCi
kako djeea napreduju.
[ uCitelj je bio presretan kad je otkrio postojanost i en-
tuzijazam svojih stieenika. CUdila ga je njihova inteligencija
i neobicna moe pameenja, sve ga je to ispunjavalo
zadivljenoseu i radoseu. Primijetio je da je Rama imimnosklon ucenju. On je shvaeao stvari tako brzo da je svaku
lekciju mogao tocno ponoviti kad ju je cuo sarno jednom.
UCitelj je bio zadivljen pronieavoseu Ramine inteligeneije.
Odlucio je da njegov napredak ne smije usporavati
potreba da se braea dovedu na njegovu razinu. Stoga se
prema onoj trojici drukCije odnosio, a Rami je posveCivao
posebnu paznju.
I L a k s m a ~ a , Bharata i Satrughna svladavali su svoje
zadaee izvanredno dobro, no toliko su ceznuli za Raminim
drustvom i prijateljstvom da su gubili svako zanimanje za
ucenje i svoje duznosti prema uCitelju Cim Rame nije bilo
na vidiku. Stoga ga nisu mogli dostiCi u ucenju, vee suzaostajali za njim.
Jednom iii dvaput, L a k s m a ~ a se usudio reCi ucitelju da
ih ne zanima nikakva lekcija ni ucenje. Bi t ee sretni sarno
ako budu u Raminu drustvu! L a k s m a ~ a je zivio sarno za
Ramu. UCitelj je primijetio taj cudan odnos izmedu njih i to
ga je potaknulo na razmisljanje. Sjetio se kako je mudrae
Vasistha govorio da su oni zapravo nara i Narayana
(covjek i Bog), nerazdvojna bozanska moe.
48
GURU I NJEGOVI UCENICI
Braea su zivjela u kuCi svoga uCitelja i odano mu sluzila.
Odrekli su se dvorskih udobnosti i dobrovoljno se podvrgli
svim nevoljama pustinjackog zivota. Ponizno su i zdusno
ispunjavali uciteljeve zelje. Svoju su izobrazbu zavrsili u vrlo
kratkom vremenu ovladavsi svim predmetima. Jednog je
dana kralj Dasaratha sa svojim ministrom dosao u kueu
njihova uCitelja. Bio je izvan sebe od radosti dok ih je
slusao kako recitiraju vedske himne i cuo kako svete
mantre prelaze preko njihovih usana jasno i brzo poput
blistavih kaskada. Bio je sretan sto su njegovi sinovi tako
mnogo naucili.
Rama se duboko poklonio pred oeem. Kad su to vid-
jela njegova tri brata i oni su ucinili isto. Ucitelj je ponudio
kralja i njegova ministra da sjednu na pocasna mjestapokrivena jelenjom kozom. Dasaratha je poceo razgovarati
s uciteljem zeleCi saznati koliko su djeea napredovala u
svom ucenju. Rama je kretnjama upozorio braeu da ne
trebaju prisluskivati njihov razgovor. Napustio je sobu uz
guruovo dopustenje, noseCi sa sobom knjige i pozvao
bracu da ga slijede. Oni su u svemu slijedili Ramu, sutke
su osluskivali cak i njegove pokrete.
Vasistha i Dasaratha primijetili su sto se dogodilo. Bilo
im je drago da je Rama ispravno shvatio razlog uciteljeva
razgovora s oeem. Svidjelo im se i ispravno Ramino
ponasanje i naCin na koji je on bio primjer i uzor trojicibrace. Vesel iii su se sto su braca postala tako diseiplini-
rana.
49
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 27/177
Vasistha se nije mogao suzdrzati vee je rekao: "Kralju,
tvoji su ~ i n o v i ovladali svim u m i j e C i m a ~ a Rama je svladao
sve sastre. On nije obican smrtnik. Cim sam ga poceo
poducavati recitiranju Veda, on ih je ponavljao kao da ih
vee otprije zna. Samo Onaj koji je nadahnuo himne moze
ih tako ponavljati, nitko drugi. Vede nisu "knjige" koje je
Rama mogao procitati u svoje slobodno vrijeme! One su
se prenosile preko gurua do ucenika, dok je jedan reciti-
rao, drugi je slusao, i nisu se mogle nikako drukCije saznati
osim od gurua! To je razlog zasto se nazivaju i sruti (onosto se cUje). One su sam dah Soga koji se izrazio tim
mantrama. Nisam vidio nikoga da ih je tako svladao kao
Rama. Zasto kazem "vidio"? Nisam ni "cud' da je netko
postigao tu izvanrednu vjestinu!
Mogu ti ispricati jos mnoga nadljudska djela tvoga sina.
Kralju, kad samo pomislim kako sam imao sreeu sto sam
dobio te djecake za svoje ucenike, mislim da je to nagrada
za odricanje kojemu se vee dugo podvrgavam. Tvoji sinovi
ne trebaju nista vise uCiti. Sad moraju vjezbati samo
upotrebu luka i strijele i steCi slicne vjestine primjerene
kraljevskim princevima. Zavrsili su s ucenjem koje sam im
ja mogao prenijeti i postali vjeSti u svemu sto sam ih
mogao nauciti. Ovaj je dan izuzetno pogodan. Povedi ih sa
sobom."
Dasaratha kojega je mjesecima razdirala bol zbog od-
vojenosti od sinova, zaplakao je od radosti kad je CUO te
rijeci. Nije mogao prikriti svoje zadovoljstvo. Okrenuo se
ministru koji je bio uz njega pa mu naredio da 0 dobrim
vijestima obavijesti kraljice i zamoli ih da dodu u pusti-
njacki stan s darovima sto ih ucenici moraju dati ucitelju
prije nego napuste njegovo boraviste. Sumantra se
pozurio u dvor i svima priopCio te novosti. Pripremio je
darove i vratio se brze nego sto su ocekivali.
U meduvremenu su djecacima spremili stvari koje su
im pripadale i sve to utovarili u kociju, kako je savjetovao
Vasistha. Po naredbi njihova oca djeca su odala postovanje
svom guruu propisanim obredom, predali mu darove i pali
nicice pred njim, zamolivsi ga za dopustenje da odu kuei.
Vasistha ih je privio u narucje, stisnuo im ruke i pomi-
Iovao ih, blagoslovivsi ih i nevoljko im dopustivsi da odu.
Sol zbog rastanka natjerala mu je suze na oci. Dopratio ih
je do koCije u koju su se oni popeli i odvezli. SkJopljenih
ruku jos su dugo gledali za svojim guruom kojega su
ostavili. A on je stajao na istome mjestu, obraza mokrih od
suza. Dasaratha je primijetio tu vezu izmedu uCitelja i svo-
jih sinova i bio je vrlo zadovoljan.
Stigavsi kuCi, guru je teska srca usao u svoj pustinjacki
dom. Kamo god je pogledao, vidio je tamu bez sVjetlosti.
Pobojao se da bi ga mogla sputavati ta vezanost za
djecake. OdluCio je meditirati i nadvladati bUjicu sjeeanja
koja su nadirala. Uskoro je prevladao tu vanjsku obmanu
uronivsi u unutarnje blazenstvo (ananda). Shvatio je da su
djecaci utjelovljenja ispravnosti (dharma), dobrocinstva
(artha) , nastojanja (kama) i oslobodenja (mok.$a) , da su
uzeli Ijudski Iik zeleCi na Zemlji ponovno uspostaviti ove
velike uzore zivota punog Sozje milosti. To mu je pruziloduboki mir.
Dasaratha je odlucio izvjezbati djecake u upotrebi oruzja
i time upotpuniti izobrazbu sto su je primili. Stoga je na
dvor pozvao ucitelje streljastva i druge strucnjake. Pripre-
mio je sve sa zeljom da princevi nauce umijeee napada i
obrane. No tko se mogao smatrati pozvanim da bude
ucitelj tih djecaka koji su vee gotovo ovladali svim vjesti-
nama? Oni su samo "glumili" ulogu Ijudskih biea i pret-
varali se da nesto uce.
Tko moze nauciti da povlaci konce Onoga koji drzi sve
niti ove lutkarske predstave? Ljudi koji ni sami ne mogu
prepoznati svoju zbilju pod krinkom opsjene (maya) zeljeli
su bozansku braeu izvjezbati i nauCiti umijeea pojavnog
svijeta koja su potrebna za svjetovni zivot. No djecaci su
50 51
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 28/177
dosli da spase svijet od propasti. lato su morali biti u
ovom svijetu i od ovoga svijeta, morali su postovati nje
gove obicaje ako su oni sluzili njihovoj namjeri. Ljudi nisu
mogli razumjeti njihova djela, je r ona su bila iznad
shvaeanja Ijudskog intelekta i maste, bili su bespomoeni
kad su ih pitali za objasnjenje. No trebali su uciti kako da
slijede uzore sto su ih djecaci predstavljali. Tako je Rama
bio kao zeravica pokrivena pepelom, kao jezero s debelom
naslagom mahovine, poput Mjeseca skrivenog oblacima.
A braea su slijedila njegove stope.
Rama i Laksmana pokazivali su umjesnost u ratnim lu
kavstinama i vjestinama 0 kojima cak ni strucnjaci ni
ucitelji nisu imali pojma. To ih je zaprepastilo i uplasilo.
Cetiri princa nisu nikad odapela strijelu na zivotinju ili
pticu. Nikad nisu prekrsili zavjet koji su svecano dali - da
ee upotrijebiti oruzje samo ako bude doista potrebno, a ne
zbog uzitka ubijanja ili ranjavanja. UCitelji su ih cesto od-
vodili u sumu radi pjesacenja iii natjecanja u streljastvu.
No kad bi im za cilj postavili zivotinje ili ptice i pozvali ih da
odapnu strijele u njih, oni su to odbijali uciniti uz objas
njenje da se ove strijele ne smiju upotrijebiti protivneduznih Ijudi i zivotinja, vee za zaStitu dobra, za dobrobit
cijeloga svijeta, za sluzenje Ijudima. Oni ih imaju zbog toga
i neee se njima koristiti radi hirovitih zabava, tako su
djecaci tvrdili i odbijali izvrsiti takva naredenja. UCitelji su
morali prihvatiti njihove argumente. Svaka rijec, svaki
Ramin cin izrazavao je suosjeeajnost. Kad bi LakSmar;a
uperio svoju strijelu na pticu iii zivotinju, Rama bi stao
pred strijelu i ukorio ga: "Laksmar;a, kakvu je stetu uCinila
ta zivotinja tebi iii svijetu? lasto je zelis ubiti? la r ne znas
da se kaznjavanje neduznih biea protivi pravilima sto ih
propisuje kraljevski moral?"
Kralj je cesto sjedio medu svojim ministrima zajedno s
princevima i s njima raspravljao 0 problemima politicke
uprave, sudskih presuda i 0 primjeni moralnih nacela u
upravljanju drzavom. Pripovijedao je price 0 svojim pradje
dovima i drugim pripadnicima kraljevske dinastije, pricao
im je kako su zadobivali Ijubav i privrzenost svojih po
danika, kako su vodili ratove protiv "demona" a za
"bogove", kako su osvajali milost i Bozju pomoe svojim
nastojanjima. I otac i sinovi jednako su se veselili tim
pricama. Mnogo puta izmjenjivali su se i ministri na tom
ugodnom zadatku.
Ook su tako rasli, godine su prolazile, a ministri su se
uvjerili da se princevima mogu povjeriti neka podrucja
uprave. Podanici su se nadali da ee se zemlja pretvoriti u
nebo kad oni jednom odrastu i preuzmu uzde upravljanja
drzavom. Vee i sam pogled na njih budio je u podanicima
srdacnu privrzenost. Razgovor koji bi potekao medu njima
bio je veoma ugodan i skladan. U gradu Ayodhyi nije
postojao nitko tko nije volio te nesebicne princeve
skromne i pune vrlina, nitko tko nije jasno pokazivao zelju
da bude u njihovoj blizini. Ojeca Ayodhye voljela su ih kao
sami sebe, a stanovnicima grada su vrijedili kao vlastito
srce.
Kad im je bilo jedanaest, dvanaest godina, Oasarathaje jednog dana pozvao k sebi ministra Sumantru koji je bio
riznica vrline te ga ovlastio da pripremi sve potrebno da se
princevi pocnu poducavati najvisemu duhovnom znanju 0
oslobodenju (paravidya). Rekao je kako jedino to du-
hovno znanje moze covjeku dati snage da izvrsava svoju
dharmu premda je on mozda vrstan u svjetovnom znanju
(aparavidya). Najvisa moralna kultura mora se u djecu
usaditi u njihovim najranijim godinama.
Uspjeh iii neuspjeh u kasnijim godinama izrasta iz im-
presija i iskustava stecenih u ranim godinama zivota. Te su
rane godine temelj za zgradu kasnijih godina. Stoga je
Oasaratha rekao ministru: "Povedi princeve kraljevstvom,
neka upoznaju ne sarno zivotne uvjete u kojima \judi zive
nego i svetost hodocasnickih mjesta, upoznaj ih sa sve
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 29/177
toscu tih mjesta, s pOVIJeSCU hramova, svetih Ijudi i mu-
draca koji su ih uCinili svetima, neka se napiju s izvora
bozanskosti koja ih posvecuje. Cini mi se da bi bilo dobro
kad bi to uCinili. Godine ce im donijeti skJonost osjetilnim
zeljama i potrebama. Prije nego postanu htve takvih teznji,
najbolje je usaditi u njih postovanje i strahopostovanje te
odanost Bogu koji je imanentan u univerzumu. To je jedini
naCin da se spasi njihova covjecnost, da se ne ponizuju do
animalnosti, sto je bitno za one koji vladaju kraljevstvom.Posavjetuj se s guruom i uciteljima i smjesta pripremi
takvo putovanje."
Odusevljen tom pomisli da su princevi dobili i ovu
veliku povoljnu mogucnost, Sumantra je s velikim zado-
voljstvom sve pripremio, a sam se spremio da ih prati. I
kraljice su saznale za to hodocasce na koje se princevi
spremaju. Bile su sretne sto poduzimaju tako svetu pus-
tolovinu za koju su i one vrsile velike pripreme kako bi nji-
hovo putovanje bilo sto uspjesnije i korisnije. Odredili su
im i nekoliko njegovateljica i vrsnjaka koji ce ih pratiti. I
sami su princevi bili neopisivo sretni na pomisao da ce
posjetiti sveta mjesta u zemlji. Bili su odusevljeni svojompratnjom pa su zamolili kralja da i njima osigura odjecu i
sve potrebno za putovanje.
I sljedeceg dana u vrijeme odredeno kao najpovoljnije
za putovanje princevi su se pokJonili pred roditeljima,
dodirnuvsi njihova stopala celom, pali niCice pred uCite-
Ijem, a majke su im stavile svete oznake na celo i obraze
kako bi sprijecile los utjecaj zlih pogleda i zastitile ih od zla.
Skinuli su kraljevsku odjecu i odjenuli se poput pustinjaka,
to jest ovili su svilene dhotije oko struka, a svilene salove
prebacili preko ramena. Oprostivsi se od svih, popeli su se
u koCiju. Palaca je odzvanjala od pobjednickih povika stosu se uzdizali susana tisuca podanika koji su se okupili da
ih isprate. Straza koja je pratila kociju kretala se ispred i iza
nje.
Prolazili su dani, tjedni cak i mjeseci! Princevi su pos-
jetili svaki hram, zavirili u svaki kutak, upijali svetost svakog
mjesta, pred svakim oltarom sluzili bogosluzje s vjerom i
odano, nakon pomna istrazivanja upoznali bi se s povi-
jescu nekog hodocasnickog mjesta i sa svim onim svetim
Ijudima kojima su hramovi bili posveCivani. Nisu se obazi-
rali ni na kakvu drugu misao niti aktivnost tijekom cijeloga
tog hodocasca. Sumantra im je opisivao svetost svakog
mjesta tako slikovito i prisno da su im srca treperila.
Princevi su ga obasipali pitanjima, trazeCi dublje i detaljnije
objasnjenje njegovih prica, a on je bio vrlo zadovoljan tom
njihovom nezasitnom potrebom pa im je davao sve vise
informacija i poticaja za razmisljanje.
Tako su putovali tri mjeseca od Kanyakumarija do
Kasmira, od istocnog do zapadnog mora. Suosjecali su s
nevoljama Ijudi i neudobnostima smjestaja hodocasnika
svih vjeroispovijesti. Uvijek kad bi ih susretali, molili bi
ministra Sumantru da se pobrine za njih i osigura im
potrebne povlastice.
MladiCi su bili puni razumijevanja ako je trebalo po-
praviti i prosiriti hramove, osigurati izvore pitke vode,zasaditi drvorede, otvoriti sredista za raspodjelu vode zed-
nim mjestanima, sagraditi prenoCista i utemeljiti zdravst-
vene centre. Kad je Rama izrazio zelju da se takvim
zahtjevima udovolji, Sumantra je bez okJijevanja na to
pristajao i brinuo se da se odmah ucini sve sto je moguce
samo da Rama bude zadovoljan. Princevima je bilo vrlo
drago sto kraljevstvo ima tako vjernog i korisnog ministra
kakav je Sumantra. Govorili su da je zemlji koja ima takve
ministre osigurano blagostanje i napredak.
lzvjestaji 0 hodocascu princeva stizali su u Ayodhyu
noseni posebnim glasnicima koji su trcali na smjenu tamo
i natrag s vijestima sto su ih prikupili. Kad je doslo do
nekih zakasnjenja, kraljice je obuzimala tjeskoba. Tada bi
zamolile Vasisthu da ih on tocno izvijesti 0 hodocasnicima.
5455
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 30/177
Vasistha je imao sposobnosti jogina i mogao je otkriti sto
im se dogada. Stoga bi smirivao kraljiee uvjeravajuCi ih da
su princevi sretni i uskoro ce se vratiti u prijestolnieu. Te su
vijesti ohrabrivale majke i ulijevale im sigurnost. Nakon
toga ucitelj bi ih blagoslovio i povlacio se u svoj pustinjacki
stan.
U meduvremenu u gradu su saznali dobre vijesti
princevi se priblizavaju Ayodhyi. StiCi ce vjerojatno za dva
dana! Stoga su na glavnim ulaznim vratima prijestolniee
izvrsili sve pripreme da kraljevski grad doceka cetiri prinea
koji su uspjesno zavrsili svoje dugo i naporno hodocasce i
stekli zasluzenu slavu svojom odanoscu i suosjecajnoscu
tijekom toga pobjedonosnog putovanja. Ceste su bile
poprskane ruzinom vodom kako bi se uklonila prasina.
Podignuti su slavoluci i izvjeSene zastave. S obje strane
eeste stajale su zene s pladnjevima. Na njima su bile
svjetiljke s blistavim plamenovima kojima su zeljele
pozdraviti princeve dok budu prolazili.
Princevi su stigli do glavnih ulaznih vrata kako je na
javljeno. Pred njima su gradani mahali plamenovima, a ani
su koracali glavnom eestom posutom latieama mirisnaevijeca. Grupe glazbenika i pjevaca koje su pjevale pjesme
dobrodosliee polako su se kretale ispred njih. Svecenici su
recitirali himne sto su prizivale Sozje blagoslove na is
taknute potomke kraljevske obitelji. Sumantra je hodao uz
princeve na Cijim je Iicima sjajio nadzemaljski sjaj.
Kad su stigli pred vrata dvora, izvrseni su mnogi obredi
da poniste utjeeaj .,zlih pogleda". Tada su ih uveli u unu-
trasnjost odaja, gdje su ih cekale majke koje su ceznule da
ih vide. Sinovi su potrcali prema njima i pali im pred sto
pala. One su ih podigle i uzbudeno grlile nekoliko minuta,
izgubivsi se u uzbudenoj radosti i blazenstvu sto su i njih i
sinove obuzeli nakon sto su uronili u Saga. Od velike
Ijubavi koja ih je obuzela svojim su suzama radosnieama
smocile princevima kosu a onda je susile krajevima svojih
sarija, milovale ih i Ijubile, posjele ih u hila i s mnogo ih
ljubavi hranile slatkom rizom i rizom pomijeSanom s usi
renim mlijekom.
Oh, uzbudenje i razdraganost majki bili su neopisivi.
801 zbog odvojenosti ad sinova koju su morale podnositi
tri duga mjeseea mogla se tek malo ublaziti jedino time
sto su ih sada nekoliko dana dananocno smjele njegovati i
brinuti se za njih. Zeljele su da im ani pricaju a hodocascu,
a mladiCi su to Cinili slatkim, jednostavnim, iskrenim naci
nom, opisujuCi svetost svakog svetista onaka kako im je to
objas li o Sumantra. One su slusale s takvim zarom i
vjerom da se cinilo kako i one dozivljavaju zanos sto ga
svaki hram daruje ozbiljnomu hodocasniku.
Dasaratha je proslavio povratak mladih princeva s nji
hova svetog puta prinosenjem Zrtve bogovima. Priredio je
sjajnu gozbu za sve svecenike koji su uspjesno zavrsili ho-
docasce u Kasiju i Prayagi. Darovao im je i novae.
I taka, ad onaga dana kad su se princevi rodili, u glav
nom gradu i u cijelom kraljevstvu neprestano su se
odrzavale svecanosti i proslave. Grad Ayodhya odzvanjao
je neprekidnim veseljem. Proslave i svecane zabave ujedinile su podanike u jednu obitelj povezanu Ijubavlju i
zahvalnoscu. Dani njihova rodenja (deveti, deseti i jedana
esti dan prve poloviee mladog Mjeseea) svakog su mje
seea bili ispunjeni predivnim obredima kako bi se obiljezio
taj radosni dogadaj. Cak i onda dok su mladiCi bili na ho
docascu, ti su se dani slavili jednako taka velicanstveno
kao da su ani u gradu. Iznimke su bili ani dijelovi
svecanosti u kojima je bila potrebna njihova nazocnost.
Sve drugo - gozbe, darovi, igre, pies - sve se to odrzavalo
sa zanosom.
Roditelji su primijetili da su se princevi malo promijenili.
Smatrali su da je to posljediea hodocasca. Njihova ih je
preobrazba iznenadila, no nadali su se da ce utjeeaj neo
bicna naCina zivota sto su ga morali provoditi na ho-
5756
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 31/177
I
docaseu, oslabjeti s vremenom. Promatrali su njihovo
ponasanje i reagiranje s velikom paznjom. No nista se nije
mijenjalo, nije bilo znakova da ee se bilo sto promijeniti.
Rama je ostajao uglavnom u svojim odajama. Nije se
kao prije kupao u tocno odredeni sat, nije vise zelio nositi
kraljevsku odjeeu niti je volio poslastiee, nije vise sjedao na
zlatno prijestolje. Cinilo se da je uronio u kontemplaciju 0
Apsolutu, 0 necemu sto je izvan osjetila i uma. BuduCi da
je njihov brat izgledao mrzovoljan i zlovoljan, tri su mladabrata bila uvijek uz njega, nikad ga nisu napustala radi igre
iii nekoga drugog razloga.
Njih su cetvoriea boravila u sobi iza zatvorenih vrata, a
majke su morale povremeno kueati kako bi im donijele
hranu. Ma koliko su se trudile i pokusavale otkriti zasto se
mladiei tako ponasaju, nisu mogle pronaCi razlog! Sam
Rama udostojio se ovako odgovoriti na njihova pitanja:
"Moja je narav takva, ne trazite razlog tomu."
Majke su uskoro shvatile da se takvo stanje vise ne
moze kriti pa su 0 tome obavijestile Dasarathu, a on je
naredio da se mladiCi dovedu k njemu. Zacudio se i
zabrinuo kad je otkrio da im je sada trebalo mnogo vre-
mena da dodu, dok bi prije vrlo brzo dojurili. Vee se spre-
mio da sam ode do njihovih odaja kad je dvorjanin najavio
da princevi stizu! Oea je obuzela radost i zagrlio ih je. Tada
je sjeo okruzen sinovima i zanimao se za njihove razonode
i probleme. Dok bi prije postavio samo jedno pitanje,
djecaci bi odgovarali kao da ih je postavio deset. No toga
je dana na svojih deset postavljenih pitanja jedva dobio
jedan odgovor.
Dasaratha je privukao Ramu u svoje krilo i njezno ga
upitao: "Sine, zasto odbijas razgovor? Cemu ta sutnja? Sto
zapravo zelis? Sto jos osim tebe imam na sVijetu? Reci misto ti treba? Ispunit eu ti sve zelje, obeeavam ti. BuduCi da
se ne druZiS s braeom niti se igras s njima kao prije, i oni
su nesretni." Premda ga je kralj Ijubazno milovao po lieu i
58
gledao ga s mnogo ljubavi, Rama nije rekao nista vise
nego da je posve zadovoljan i nista mu ne treba. Proma-
trajuei to cudno ponasanje, Dasaratha se zabrinuo i up-
Iasio, suze su mu se skupile u oCima, no mladiCi su ostali
neosjetljivi na njegovu zalost. Otae im je rekao jos nekoliko
njeznih rijeCi 0 tome kako bi se sinovi trebali ponasati i
zatim ih poslao u njihove odaje.
Pozvao je Sumantru zeleCi se s njim posavjetovati. Pitao
ga je nije Ii se mozda nesto dogodilo za vrijeme ho-docasea sto bi mladiee potreslo, iii ih je mozda vratio kuCi
suvise rano, a oni su vjerojatno zeljeli posjetiti neka druga
mjesta koja su ih zanimala. Dasaratha mu je dosadivao s
tako mnogo pitanja da se Sumantra zacudio i uplasio.
Usne su mu podrhtavale dok je odgovarao: "Za vrijeme
putovanja nije se dogodilo nista sto bi oneraspolozilo
princeve, nisu se susreli ni s kakvom teskoeom. Postovala
se svaka njihova zelja i bilo jo j je odmah udovoljeno. Dijelio
sam milostinju koliko god su zeljeli, gdje god su savje-
tovali, naredio sam da se grade konacista za hodocasnike.
Ni zbog cega nisam oklijevao ili kasnio. Nikad mi nisu
spomenuli nijedan dogadaj koji im nije bio po volji, nitisam ja primijetio da se nesto neobicno dogodilo. Ho-
docasee je bilo dugo putovanje radosti i stovanja Boga."
Dasaratha je dobro poznavao svoga ministra. Napokon
je rekao: "Sumantra, ti si plemenit, dobar covjek. Znam
pouzdano da neeeS nesto propustiti niti pogrijeSiti. No,
primjeeujem da su mladiCi dozivjeli preobrazbu nakon ho-
docasea iz nekog neobjasnjivog razloga. Nemaju vise
potrebu ni za jelom ni za igrom.
lako ljudi iz njegove okoline pokusavaju razgovarati s
njim, Rama im ne odgovara niti daje naslutiti razlog svoga
cudnog ponasanja. Utonuo je u vlastitu svijest 0 laznosti
svega postojeeega. Zacuden sam. I kraljiee su to toliko
uzele k sreu da su silno zabrinute." Dok se Dasaratha zalio
Sumantri, vjerni je ministar odgovorio: "Ako mi dopustis,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 32/177
razgovarat cu s pnneevlma i pokusati ustanoviti sto ih
muci." Dasaratha je rekao: "Vrlo dobro! Idi odmah. Kad
jed nom saznamo uzrok, lijecenje nece biti tesko, izljecenje
tada nije daleko."
Teska srea, vrlo zabrinut Sumantra se pozurio u odaje
princeva. Nasao se pred iznutra zakljucanim vratima, a
straza je stajala ispred njih. Kad je pokueao, Laksmana je
otvorio vrata i pustio ga da ude. Dugo je razgovarao s
mladiCima 0 mnogocemu zeleCi otkriti razlog njihova cud-
nog ponasanja. No nije mogao prodrijeti u njihovu ta-
janstvenost. Primijetio je razliku izmedu povjerljiva duha
zajednistva u kojem je uzivao za vrijeme hodocasca te
ovog suzdrzljivog ponasanja koje je nastalo u posljednjih
nekoliko mjeseei. Sa suzama u oCima preklinjao je Ramu
da mu otkrije razloge svoje melankolije, a Rama se nas-
mijeSio i rekao: "Sumantra, kako mogu objasniti nesto sto
je moja narav. Nemam nikakvih potreba ni zelja. Ne trebas
se zbog toga zabrinjavati."
Nesposoban da bilo sto ucini Sumantra se vratio
Dasarathi i sjeo do njega. "Osjecam da bi bilo dobro kada
bismo sutra pozvali gurua da nam savjetuje sto trebaCiniti", rekao je ministar i otisao ga potraziti kad mu je to
kraJj dopustio.
Kralj je bio tuzan, zapustio je sve svoje duznosti, nije se
obazirao na drzavnicke poslove, u njegovu su se umu
izmjenjivale mnoge teorije koje su trebale objasniti
ponasanje njegovih sinova. Oni su ulazili u doba adoles-
eeneije i stoga su takve promjene temperamenta prirodne,
razmisljao je on. Podijelio je to svoje misljenje s kraljieama
i to ga je za neko vrijeme smirilo.
Kad su saznale da na dvor dolazi V a s i s ~ h a , kraljice su
obavile sve potrebne pripreme i docekale ga pred obitelj-
skim oltarom. Guru je upravo tada stigao i svi su pali
niCiee pred njim. Zasuli su ga gorljivim pitanjima 0 neo-
bicnom ponasanju mladica i promjenama koje su ih
zadesile. Svi su plakali. Primijetivsi uzbudenje kralja i kra-
Ijiea, Vasistha je pokusao pomocu svoje unutarnje vizije
potraziti uzrok tuge princeva. Uskoro je njegova prodorna
Cistoca otkrila istinu. U tom se trenutku okrenuo prema
kraljieama i utjesio ih: "Nista se lose nije dogodilo s njima.
Oni su jos djeea. Nema u njima ni traga bilo kakvih svje-
tovnih zelja, njihov je um neokaljan. Ne brinite se, dovedite
ih k meni, a vi se povueite u svoje odaje."
To je uvjeravanje razvedrilo kralja i kraljiee. Poslali su po
princeve, a sami su se povukli. Laksmana, Bharata i
Satrughna brzo su se spremili za susret s g ~ r u o m cim su
do njih doprle vijesti da ih on zeli vidjeti. No Rama nije po-
kazivao nikakve znakove zurbe. On je po obicaju bio uro-
njen u kontemplaeiju. Stoga mu je Laksmana dotaknuo
stopala i zamolio ga: "Najbolje da se odmah pozurimo
inace ce se nasi roditelji zalostiti sto se usudujemo ne
poslusati uCiteljevu zapovijed." Laksmat:la je dugo i uporno
preklinjao Ramu navodeci mu mnogobrojne razloge. Na-
pokon su Laksmana, Bharata i Satrughna zajedno sa svo-
jim najstarijim bratom Ramom bili spremni da se pojave u
sobi u kojoj se nalazio obiteljski oltar. Pali su niciee predguruova stopala, a potom su s postovanjem stali pred
njega.
Vasistha ih je Ijubazno zamolio da dodu blize i sjednu
uz njega. Svi su poslusali, no Vasistha je zelio da mu se
Rama jos vise priblizi. Grlio ga je s mnogo Ijubavi, milujuCi
mu kosu i doticuCi ramena. Zatim ga je upitao: "Rama,
zasto si postao tako tih i sutljiv? Tvoja majka i otae pate,
zalosni su i uplaseni je r ne mogu objasniti tu tvoju
neshvatljivu promjenu. Moras se vise brinuti za njihovu
srecu i svojim ponasanjem dokazati vrijednost ovih
dragoejenih pravila: postupaj s majkom kao s Bogom
(matr deuo bhaua) , postupaj s oeem kao s Bogom (pitr
deuo bhaua)." Vasistha je Rami nabrojio mnogo takvih
primjera, mnoge istine 0 kojima bi trebao razmisljati.
610
----
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 33/177
Rama je sjedio i smijesio se dok je slusao gurua. Kad je
Vasistha zavrsio, mirno je odgovorio: "UCitelju, govoris 0
majci, no tko je zapravo'majka'? Tko je ustvari'sin'? Na kraju,
sto je'tijelo'? A sto je pojedinac alvin)? Je Ii taj pojavni svijet
stvaran? IIi, je Ii Vrhovna dusa stvarna? Ovo je tijelo tek
odraz Vrhovne duse, zar ne? Pet elemenata koje sadrzava
tvar sto se lOve'tijelo' takoder su materija od koje se sastoji
cijeli univerzum. Ovaj univerzum nije nista drugo vee povezi-
vanje tih pet elemenata, zar ne? Elementi su postojani,
unatoc svim promjenama i kombinacijama. Oni takoderimaju svoj dublji temelj. Ako to ne shvatimo, ako ovaj
stvoreni univerzum smatramo stvarnim, ako covjek popusti
caroliji ove laznosti i odbaci istinu zbog lazi, sto da se kaze
na takvo golemo neznanje? Sto pojedinac dobiva ako se ne
obazire na vjecnu apsolutnu istinsku stvarnost, na atmana?"
Kad je Vasistha otkrio da se Rama dotaknuo tako
dubokih filolOfskih problema, primijetio je i krug svjetleCih
zraka duhovnog sjaja koje su se sirile i okruzivale njegovo
lice. Znao je da je svjetlost dokaz bozanskosti koja
pokusava probiti iznutra. Stoga je zelio da sam Rama
odgovori na pitanja koja je i postavio. A odgovori i ob-
jasnjenja sto ih je dao bili su pravi glas Bozji, Vasistha jebio potpuno svjestan te Cinjenice. U mislima mu se poklo-
nio bojeCi se da drugi nesto ne primijete i rekao: "Sine,
vidjet eu te opet na vecer". Napustio je dvor ne susrevsi se
s Dasarathom, tako je bio obuzet sreeom sto je uspio ras-
vijetliti Ramino stanje. On je volio princeve s radosnim os-
jeeajem zahvalnosti i Ijubavi.
Dasaratha je vidio princeve tek nakon nekog vremena. I
on je opazio cudesan sjaj bozanske svijesti koji je izvirao iz
njihovih pogleda. Nije mogao razumjeti kako se to do-
godilo i navecer je jedva cekao Vasisthin dolazak. Cim je
mudrac usao u svetiste, sinovi, njihove majke i Dasarathapali su niCice pred njim i sjeli ruku sklopljenih u poboznoj
poniznosti.
Odjednom je Rama sve iznenadio postavivsi pitanja:
"Kakva veza postoji izmedu individualne duse alvin), Boga
(deva) i prirode (prakrti)? Je Ii to troje jed no? IIi su to
razliCiti entiteti? Ako su jed no, kako su posta Ii tri i zbog
cega? Koje je to jedinstveno nacelo sto ih sjedinjuje?
Kakva se korist postize spoznajom da su oni razliCiti, ako
se napusti spoznaja 0 njihovoj Jednosti?" Roditelji su se
zaprepastili dubinom tih pitanja u njeznim Raminim godi-
nama. Potpuno su uronili u niz uputa i istrazivanja iz ko-
jega su izvirali dragocjeni zakljucci sto su razjasnjavalipostavljene probleme, kao da je samo nebo odgovaralo na
pitanja sto ih je postavljala Zemlja. Zaboravili su da je
Rama njihovo dijete. Noeni su sati prolazili u analizi i
spoznaji velike monisticke mudrosti.
Vasistha je osjetio da su rijeci koje su tekle s Raminih
usana doista kapi nektara besmrtnosti koji covjecanstvu
moze osigurati mir. Blagoslovio je kralja i kraljice pa se
vratio u svoju osamu. Dijalozi izmedu Rame i njegova
uCitelja saCinjavaju tekst YogavasiSthta, rasprave koja je
puna smisla i mudra, a naziva se i RamagUa.
Rama je provodio dane uronjen u vedantu, Bio je sam,
u razgovoru sa sobom, a u drustvu je bio sutljiv i cesto se
smijao beznacajnim stvarima. Dasaratha se zabrinuo.
Uznemirivala ga je pomisao sto Ii se sve moze dogoditi
braCi. Nastojao je onu mladu trojicu drzati podalje od
Rame, no oni nisu nikako na to pristajali pa su ih uvijek
morali ostavljati u njegovu drustvu.
Kralj i kraljice bili su ocajni jer svi su se njihovi snovi 0
radosti i slavi srusili. Postajali su zdvojni, nisu primjeCivali
nikakvih znakova poboljsanja iii preobrazbe u svojim si-
novima. Odbrojavali su sate i minute, zabrinuti, provodeCi
vrijeme u molitvi. Ramu nije zanimala ni hrana pa je zbog
neredovitih obroka izgledao slab i narusena zdravlja.
632
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 34/177
POZIV I PRVA POBJEDA
U podrucju istocno od kraljevskog grada Ayodhye, tih
je dana mudrae Visvamitra provodio strogu pokoru. Od-
lucio se za sveti obred polOat kao yajna. No ma koliko ga
puta zapocinjao, demoni bi obred oskvrnuli i ukaljali nje-
govu svetost. Baeali bi komade mesa na sveto mjesto i
time ga uCinili nepodobnim za takve vedske obrede. I na
mnogo drugih naCina postavljali su mu zapreke i
sprecavali izvodenje obreda. Visvamitra je bio na rubu svo-
jih snaga, stoga se uputio u kraljevsku prijestolnieu Ayod-
hyu k samom kralju.
Kad su stigle vijesti da dolazi sveti covjek, kraIj je
poslao svoje ministre da ga uz duzno postovanje dovedu
na dvor. Docekali su ga na gradskim vratima otprativsi ga
ravno do vrata kraljevske palace, gdje su sveeeniei reeitiralivedske himne. Dasaratha mu je oprao stopala i, kao sto
nalazu sveti tekstovi i kao sto je obicaj kad se docekuju
mudraei, svoju je glavu poskropio kapljieama tako pos-
veeene vode. Potom su Visvamitru uveli u unutrasnje odaje
i ponudili mu pocasno mjesto, dok su s mnogo
postovanja oko njega stajali clanovi kraljevskog dvora.
"Danas je doista velik dan", uskJiknuo je Dasaratha. Izrazio
je svoju radost zbog guruova neocekivana dolaska i prilike
koju je dobio da ga sluzi i stuje. Visvamitra je naredio
kralju i ministrima da sjednu i oni su poslusali.
Zatim je mud rae dobrostivo upitao za zdravlje i napre-
dak kralja i kraljevske obitelji te za mir i blagostanje kra-ljevstva. Pitao ga je jesu Ii obiljezja njegove vladavine snaga
i sigurnost, osigurava Ii njegova vlada stalni napredak svo-
64
jih podanika. Dasaratha je odgovorio da zbog milosti
Bozje i blagoslova svetih Ijudi i mudraea, njegovi podanici
s duznom odgovornoseu i rado obavIjaju svoje zadatke
bez straha od neuspjeha. Drzavna uprava ima pred sobom
zadatak trajnog unapredivanja njihova blagostanja, a jed-
nako tako njegova vlada na mnogo nacina sluzi Ijudima da
poboljsaju i ocuvaju svoju sreeu i sigurnost. Dasaratha je
zarko zelio salOati razlog mudraceva dolaska. Uvjeravao ga
je da je uvijek spreman ispuniti i najmanju njegovu zelju. S
velikim je zarom izjavio da ee izvrsiti bilo koju duznost stomu je mudrae odredi. Zelio je samo salOati sto moze za
njega uCiniti. Visvamitra je odobravajuei kimnuo gIavom.
Okrenuo se Dasarathi i rekao: "Neeu sada pred tobom
objasnjavati da si vrlo pravedan vIadar, da postujes goste i
ponilOe molitelje, da si olicenje vjere i odanosti. Cinjeniea
da je kraljevs vo sretno pod tvojom upravom, dovoljan je
dokaz za t Blagostanje podanika ovisi 0 karakteru
vladara. Kad su vladari dobri, podanici uzivaju mir, iii, ako
su Iosi, Ijudi su nemirni. Gdje god sam se raspitivao, rekJi
su mi da samo u Ayodhyi zive podanici puni Ijubavi i vjer-
nosti za vIadara i vladar pun nakJonosti i obzira prema
njima. U svakom kutku i zakutku tvoga kraljevstva CUO
sam te radosne vijesti! Stoga lOam da tvoje rijeCi izviru
ravno iz srea, u to ni najmanje ne sumnjam. 11 ne odstu-
pas od svoga obeeanja, vee se uVijek drzis rijeCi koju si
jednom dao."
Ove mudraceve rijeci duboko su dirnuIe Dasarathu.
"Veliki Ijudi bave se samo onim stvarima koje pomazu
dobrobiti svijeta. I sto god cinili, uvijek se pridrzavaju
izriCitih naloga svetih tekstova. Mora postojati valjan razlog
da oni 0 necem razmisljaju je r svaki je njihov cin potaknut
Bozjom voljom. Stoga sam uvijek spreman, sa svim sna-
gama sto mi stoje na raspolaganju, da ti sluzim i ispunimti i najmanju zelju", odgovorio je Dasaratha. I dalje je
obeeavao da ce ispuniti svaku mudracevu zapovijed.
65
---- - - - - - - - - - - - - - - - - . . . . - - - - - : - - - -
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 35/177
Visvamitra je bio vrlo zadovoljan: "Da, kao sto si rekao,
mi ne izlazimo bez razloga iz nasih pustinjackih domova.
Dosao sam k tebi radi uzvisena zadatka! Presretan sam sto
sam CUO tvoj odusevljeni odgovor! Raduje me sto je moja
poruka urodila plodom." - "Os ta t ees kod svog obeeanja,
zar ne?", pitao je Visvamitra. Dasaratha je bez oklijevanja
odgovario: "UCitelju, ti bi mozda morao to pitanje postaviti
nekomu drugom, jer Dasaratha nije covjek koji bi pogazio
zadanu rijec. On ee radije zrt vati svoj zivot nego osra
motiti se i ne odrZati obeeanje. oje veee blago od moral-
nosti i postenja moze vladar posjedovati? Jedino mu je to
izvor snage dok obavlja svoje raznovrsne odgovorne
poslove. Ako to dvoje izgubi, kraljevstvo postaje palaca bez
svjetla, mjesto opustoseno glupostima i stranackim bar
bama koje razdire anarhija i terorizam. A na kraju i sam
kralj propada. Siguran sam da takva nesreea neee jos
mnoge godine zadesiti moju dinastiju. Stoga, nemoj
sumnjati u moje obeeanje, reci mi razlog svog dolaska u
Ayodhyu i prihvati sluzenje koje ti ovaj sluga spremno
nudi."
Visvamitra je odgovorio: "Ne, nisam nimalo sumnjao utebe. Te sam rijeci izgovorio jednostavno zato da cujem
ovo tvoje uvjeravanje 0 nepokolebljivoj odanosti istini!
Znam da su vladari dinastije Iksvaku cvrsto vezani uz
duznost odrZavanja zadane rijeci. No od tebe zahtijevam
sada samo jedno. Ne radi se ni 0 bogatstvu ni 0 vozilima,
ni 0 kravama ni 0 zlatu, ni 0 regimenti Ijudi iii pratnji. Tre
bam samo tvoja dva sina, Ramu i Laksmanu, da me
prate. Sto na to kazes?" upitao je mudrae. .
Tada se Dasaratha srusio, onesvijestio se i nije se dugo
mogao oporaviti. Kad je nakon nekog vremena dosao k
svijesti, tesko je hvatao zrak da izrece nekoliko rijeci:
"UCitelju, kakve ees koristi imati od tih djecaka? Zadatakkoji si im namijenio bolje eu izvrsiti ja, zar ne mislis tako?
Daj mi priliku. Dopusti da iskaristim svoj zivot. Bit ee mi
drago ako mi kazes 0 cemu se radi." Mudrae je odgovorio:
" Cvrsto sam uvjeren da zadatak koji ovi mladiCi mogu
izvrsiti, ne moze obaviti nitko drugi. Ni tvoji mnogobrojni
podaniei, a ni ti ne mozes to uciniti. MladiCi poput ovih do
sada jos nikad nisu bili rodeni niti ee se ikad roditi, vjeruj
mit
Odlucio sam izvesti svecani Zrtveni obred (yajfta). No
Cim zapocnem s pripremama, odnekud se skupe zli duhovi
i demoni. Njihovo je ometanje svetogrde. Oni me preki
daju i onemogueavaju. Zelio bih da mladiCi uniste demone
i spase obred, kako bih ga mogao uspjesno privesti kraju.
To je moja zelja. Sto sada kazes?", pit ao je Visvamitra
ozbiljnim, gromkim glasom.
Kralj je odgovorio: "Ucitelju, kako ovi njeZni, maleni
djecaei mogu izvesti tako tezak zadatak? Evo mene, zelim i
spreman sam ti pomoei. DoCi eu sa svojim bojnim ko
njima, pjdastvom, konjieom i slonovima i cuvat eu tvoje
pustinjacko boraviste i podrucje na kojem se izvodi obred.
Pobrinut eu se da se bez ikakva prekidanja uspjesno iz
vede. Imam iskllstva LI borbi protiv demonskih sila jer, kao
sto znas, borio sam se za bogove protiv demona i pobijedio. I sad to mogu posve lako uCiniti. Odmah eu pripre
miti sve da te pratim. Dopusti mi da to uCinim", preklinjao
ga je Dasaratha.
Kad je mudrae to CLIO, uvjeravao je Dasarathu: ,,0
kraljll, nisam zadovoljan, lInatoc svemu sto si rekao. Jos
jed nom tvrdim da ti ne mozes izvrsiti taj zadatak. Zar ne
shvaeas da je to cak izvan moje moCi, a mene smatraju
gotovo svemogueim i sveznajuCim! Kako onda mozeS ti
uspjesno obaviti taj zadatak? 11 gledas u ovim djecaeima
tek obicnu djeeu. Ta je pogreska nastala zbog tvoje ocin
ske Ijubavi prema njima. Ja vrlo dobro znam da su oni
sama bozanska moe u Ijudskom liku. Ne oklijevaj, odrzisvoju rijec koju si mi tako spremno dao i posalji ih odmah
sa mnom. IIi eLI pomisliti da ne drzis obeeanu rijec i otiei.
6667
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 36/177
Ucini jedno iii drugo, ali brzo! Ovo nije prilika za kolebanje
iii odlaganje!" Kralj se prestrasio ostrine mudraceva glasa.
Obuzeo ga je strah. U ocaju, pozelio je pozvati na dvor
svoga uCitelja. Vasis!ha je stigao. Kad je ugledao Visvami-
tru, mudraci su se nasmijesili jed an drugomu i pozdravili
se s mnogo postovanja. Vasis!ha je CUO od kralja sto se
dogodilo. Naravno, vrlo je dobro znao za bozansko podri-
jetlo princeva. Stoga je odlucio savjetovati kralja da se ne
brine vee da sinove dragovoljno povjeri Visvamitrinoj brizi i
Ijubavi.Dasaratha se ispncavao da djecaci vee nekoliko mje-
seci nisu dobra zdravlja, nisu cak ni tjelesno izdrzljivi da se
upuste u borbu s demonima. "Vee smo dugo zabrinuti za
njih i ovaj je zahtjev da ti oni pomognu dosao kao sol na
ranu. Moje srce ni najmanje ne pristaje da ih posaljem
ususret demonima. Branit eu svoju djecu cak pod cijenu
vlastita zivota", jadikovao je kralj.
Visvamitra ga je prekinuo: "Kralju, zasto se ovako
ponasas? Ne bi smio davati obeeanja koja ne mozes ispu-
niti. Velik je grijeh ako vladar nesto obeea, a pritom ne
misli na sve Cinjenice koje bi mogle iCi u prilog iii protivnecega. A kad ga zatraze da obeeanje odrzi, on odgada,
povlaCi se i cak radi syprotno. Takav kralj poput tebe nije
vrijedan postovanja. Zalim, ali odbijam po moe koju mi
nudis. Ukazana pomoe koliko god se Cinila mala, vrijedna
je kao htvovanje samog zivota ako je potaknuta dubljim
potrebama za sluzenjem sto su pohranjena u srcu. No
pomoe koja se pruzi preko volje i okJijevajuCi, iako izgleda
velika, nije takva. Nemam zelje da ti uzrokujem bol i
iznudim pomoe od tebe. Budi sretan sa sobom i svojim
grijehom, ja odlazim." Visvamitra je ustao i pokusao otiei.
No kralj mu je pao pred stopala i zamolio ga za viSe ob-
jasnjenja i malo vremena. Molio je da ga pouCi sto mu jeduznost. Preklinjao je mudraca da ga uvjeri u cestitost
svoga zahtjeva kako bi on mogao ispuniti njegovu molbu .
Visvamitra je savjetovao Dasarathu: "Kralju, ti si
zapreka na putu neizbjeznoj kozmickoj objavi, moenom
ispunjenju, no kako je tvoje srce zahvaeeno roditeljskom
naklonoseu, istina ti je skrivena. Tvojim se sinovima neee
nista dogoditi, ne, nikada. Ne radi se tu ni 0 kakvoj velikoj
hrabrosti, vee se silna bozanska moe utjelovila u ovim
mladiCima s namjerom da unisti demone i njihovu silu.
Stoga, odmah posalji po princeve. Nemoj sad razmisljati 0
njihovoj tjelesnoj snazi niti procjenjuj njihovu inteligenciju.
Razmisljaj samo 0 bozanskosti koja svakog trenutka nji-hova zivota zraci iz njih. Upamti, nema moei koja bi tomu
mogla stati na put!" Nakon jos nekoliko slicnih objas-
njenja, Vasistha je poslao po Ramu i LakSma,:!u. Cim su
culi da ih trebaju mudraci Visvamitra i Vasis!ha, princevi su
dojurili i usavsi u dvoranu pokJonili se s postovanjem, naj-
prije ocu, tada Vasisthi i Visvamitri. Sa smijeskom koji mu
je titrao na usnama, Visvamitra je pozvao mladiee: "Hoeete
li sa mnom?" Oni su bili odusevljeni pozivom.
Cuvsi to, Dasaratha se jOs vise obeshrabrio i probli-
jedio. Rama je vidio kako je njegov otac zalostan jer je
prihvatio mudracev poziv pa mu se priblizio i njezno rekao:
"Oce, zasto si tuzan kad idem s velikim mudracem? Ima Ii
boljeg nacina da se iskoristi ova tijelo nego staviti ga u
sluzbu drugima? Tijelo sma dobili samo radi toga. A sud-
jelovati u svetoj zadaCi asketa i moCi im pruziti pomoe kad
ih drugi uznemiruju, nije Ii to uzviSena svrha tijela? Nama
nije nista nemoguee, zar ne? Unistit eemo demone koliko
god bili divlji i osigurati mir mudracima. Ako nam
dopustis, spremni sma odmah poei." Te rijeCi ispunjene
hrabroseu trebale su donekJe smanjiti Dasarathin nemir.
No kralj se jos borio sa sobom, nije mogao odluCiti sto
da kaze. Privukao je Ramu k sebi i rekao: "Sine, demoni
nisu obicni neprijatelji. Izvjestaji govore da se medu njimanalaze Sunda, Upasunda, Marica, Subahu i drugi. Oni su
strasno okrutni. Nemoguee je opisati njihov izgled, toliko
68 69
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 37/177
su jezivi i grozni. Jos niste imali priliku vidjeti tako zas-
trasujuce Iikove. Ne smijem ni pomisliti na trenutak kad
cete se naCi licem u lice s njima. Kako se mozete boriti s
tim varalicama koji se umiju vjesto prikriti i fizicki preo-
braziti na razne nacine? Jos niste ni culi rijec borba, niti ste
vidjeli stvarnu bitku na bojnom polju. A sada vas iznenada
lOvu da se borite s tako strasnim neprijateljem. Sudbina je
doista veoma okrutna! Zar se moji sinovi na samom
pocetku zivota moraju suoCiti s tako strasnom kusnjom?"
RazmisljajuCi tako, Dasaratha je gorko i tjeskobnozaplakao. I Laksmal}a je primijetio ocevu slabost pa je
upitao: "Oce, cemu suze? Mi nismo bojazljive djevojke!
Bojno je polje nase popriste ispravnosti, a rat je duznost
koju nam odreauje zakon, odgovorni smo za zastitu
pravednosti. Sluzenje mudracima i briga da se postuju
moralni zakoni nas su zivot. lznenaauje me sto si tuzan jer
cemo sudjelovati u tako slavnom pothvatu. Svijet ce ti se
smijati zbog tvojih slabosti. Posalji nas s Ijubavlju i bla-
goslovima. I ja cu pratiti brata i vratiti se ovjencan pobje-
dom."
Rama je vidio da je otac strasno uznemiren zbog njega.
Priblizio se prijestolju i s mnogo ljubavi primio ga za ruku:
"Oce, cini se da si zaboravio tko si, u kakvoj si se kra-
ljevskoj obitelji utjelovio, koji su tvoji preci i kako su velik
ugled stekli. Sjeti se toga i tada neceS plakati. Rodio si se
u dinastiji Iksvaku. Do danasnjega dana prozivio si svoj
zivot kao pravo olicenje dharme. Sva tri svijeta proglasila
su te za covjeka koji se drzi svojih obeeanja jer ih smatra
duznoscu, proglasili su te cuvarom i olicenjem dharme,
najhrabrijim junakom na bojnom polju i na svim drugim
mjestima. Svjestan si da nema vecega grijeha nego pre-
krsiti jednom zadanu rijec. Tvoja ce blistava slava po-
tamnjeti ako ne oddis rijec kojusi
dao mudracu, a tvojisinovi to nece moCi podnijeti. Kad ne postupas prema
zadanoj rijeci, ne mozes ni dobiti nagradu za zrtvu koju
prinosis, ne koriste ti cak oi pothvati kao sto su kopanje
bunara i sadnja drveca. Zasto odugovlacis sa svojim
obecanjem? Mi, tvoji sinovi, mislimo da je sramotno cak i
slusati da je Dasaratha prekrsio svoju zadanu rijec i stoga
moramo pognuti glave. To je neizbrisiva mrlja na ugledu
same dinastije. Tvoja Ijubav prema sinovima je slijepa, ne
temelji se na razluCivanju. Ona ce nas kazniti, a ne zastititi.
Ako te doista pokrece naklonost prema nama, trebao bi
paziti i na nas ugled, zar ne? Naravno, mi te ne mozemo
savjetovati, ti sve to znas. Tvoja naklonost uvukla te u tostetno neznanje, ona ti onemogucava da prepoznas svoju
duznost. Sto se nas tice, mi se ni najmanje ne bojimo.
Bozica pobjede svakako ce nas stititi. Ne oklijevaj, bla-
goslovi nas i povjeri mudracu." Tako je Rama preklinjao
oca i sagnuvsi glavu, dotaknuo njegova stopala.
Dasaratha ga je zagrlio i pomilovao, rekavsi: "Sine, is-
tina je sve sto si rekao, sve je to dragocjeno i vrlo vrijedno.
Nisam Iud da to poricem. Ovog eu trenutka poCi s cetiri
krila svoje vojske i zastititi obred prinosenja Vtsvamitrine
zrtve, uz cijenu svega sto posjedujem. No moj um ne
prihvaca prijedlog da u narucje tih demona posaljem vas
koji ste tek nedavno izvjezbani u umijecu ratovanja i
upotrebe oruzja. Nijedan otac ne bi dobrovoljno ponudio
tigrovim sapama sinove koje je rodio. A postupate Ii i vi
ispravno sto svoje roditelje gurate u tako golemu tugu? Mi
smo vas dobili velikim odricanjima i pazili vas kao zjenicu
oka. Ali, jao, sto itko moze uciniti ako je sama sudbina
protiv njega? Ne okrivljujem tebe ni druge. To je posljedica
grijeha koje sam ja sam ucinio."
Dasaratha je tako jadikovao i drzao rukama glavu.
Rama se tada nasmijao i rekao: "Oce, zasto si tako slab?
Govoris 0 tome kako ces nas prepustiti tigrovim sapama!
NisiIi
shvatio dami nismo
Zrtveni janjci? Povjeruj radije dasmo lavlja mladuncad, posalji nas sa svojim blagoslovima
da obavimo tu svetu zadaeu. Kraljevi ne smiju odlagati
710
-- -- - - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------_.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 38/177
izvrsenje svojih uzvisenih zadaca." Kad je CUO ove ostre
Ramine primjedbe, Vasistha je ustao i naredio: "Odlicno!
Dasaratha, jesi Ii CUO lavlju riku? Zasto da sakali zavijaju
nakon toga? Ustani! Posalji poruku majkama da dodu
ovamo, a s tvojim sinovima neka raspolaze Visvamitra."
Dasaratha je sada znao da ne moze uCiniti nista drugo
nego poslusati. Poslao je po kraljice.
One su se pojavile s velovima na glavi, dotakJe su sto-
pala mudracima i Dasarathi, potom su se uputile prema
sinovima i ostale pokraj njih, milujuCi ih njezno. V a s i s ~ h a jeprvi progovorio: ,,0, majke princeva, nas Rama i
Laksmal}a spremni su otiCi s Visvami trom kako bi zastitili
obred prinosenja htve koju sprecavaju i ometaju demon-
ske horde. Blagoslovite ih prije njihova odlaska." Cim je to
cula, Kausalya je zacudeno podigla glavu i upitala: "Sto to
cUjem? Hoce Ii ti neiskusni mladiCi cuvati i zastititi htveni
obred sto ga veliki mudrac prinosi? Cula sam kako su
mantre sa svojim bozanskim potencijalom najbolje oruzje.
Kako se covjek moze usuditi i sam preuzeti teret da spasi
obred od unistenja? Odgovornost za uspjesan zavrsetak
ovisi 0 pravicnosti svecenika koji prinosi htvu."
To se i V a s i s ~ h i ucinilo tocnim. No ipak je pomislio da bisituaciju trebalo bolje razjasniti. " Majko Kausalya! Pri-
nosenje Visvamitrine htve nije obican obred! Pojavljaju se
mnoge zapreke i zabrinjavaju ga." V a s i s ~ h a je nastavio sa
svojim objasnjenjem, no Kausalya ga je prekinula: "Doista
me cudi sto cUjem da su mudraci i sveti Ijudi zabrinuti
zbog prinosenja htava sto ih izvode. Vjerujem da nikakva
moe ne moze sprijeciti nijednu svetu odluku. Mudrac
njeguje svoju zelju i cezne za njezinim ispunjenjem kako bi
objavio bozansku svjetlost i mir. Sumnjam da j e Visvamitra
mozda iznio ovaj zahtjev kako bi provjerio kraljevu
privrZenost prema svojoj djeci. Kako bismo inace
povjerovali da ovi maleni, njezni izdanci mogu sacuvati od
stete obred koji ovaj mudrac obdaren svim misticnim i
misterioznim moCima zeli obaviti?"
72
Dok je Kausalya govorila, a nJezlna ruka milovala
Raminu kosu, Dasaratha ju je slusao i iznenada u trenutku
shvatio istinu hrabro zakJjuCivsi: "Da, Kausalyine rijeCi
sadrze pravu istinu. Ovaj je zahtjev iskusenje za mene.
Sada sam siguran u to. UCitelju, kako se mogu ja, slabic,
suprotstaviti tvome izazovu? Prihvatit cu tvoju volju bez
obzira kakva bila!" S tim se rijecima duboko pokJonio pred
Visvamitrom, a on ga je pogledao i rekao: "Kralju, dokazao
si svoju vrijednost. Ovi mladiCi nisu obicni Ijudi. Njihova su
umijeca i sposobnosti bezgranicne. Mi to znamo, ali drugine znaju. No ova je prilika pocetak njihova pobjedonosna
pohoda, to je uvod u niz njihovih uspjeha. Time uzimaju na
sebe zavjet zastite ispravnosti (dharmarakSWla). Uskoro ce
se vratiti s bozicom pobjede. Zbog toga mi odmah predaj
mladice."
Visvamitra je pozvao mladice i po!ozivsi svoju pok-
roviteljsku ruku na njihove glave, izgovarao himne, blagos-
livljajuci ih. Oni su se pokJonili svojim majkama koje su ih
b!agoslovile i bili su spremni za odlazak.
Dasaratha je primijetio kako im lica sjaje od radosti i
hrabrosti. Svladao je tugu sto je uzburkala osjecaje u
njemu, polozio ruke na njihova ramena, priblizio se
Visvamitri, duboko mu se pokJonio i rekao: "UCitelju, ova
dvojica su od danas tvoji sinovi, njihovo zdravlje i sreca
ovisit ce 0 tebi. Ako odredis da s njima pode i nekoliko
njihovih osobnih cuvara, rado cu ih poslati."
Nato je Visvamitra prasnuo u smijeh: ,,0, kralju, ti si
doista Iud! Ima Ii ikoga tko moze njih stititi? Te junake koji
idu u pobjedonosni pohod da spase obred od unistenja!
Trebaju Ii oni ikoga? Oni su tu da zastite Cin prinosenja
htve (yajnaY koji mi ne mozemo zastititi. Trebaju Ii tako
snazni junaci ikoga da ih stiti? Naravno, tvoj te oCinski os-
jecaj potpuno zaslijepio. Kralju, dovest cu ih k tebi kadzavrse zadacu zbog koje ti ih uzimam. Ne brini se, vladaj
svojim kraljevstvom pravedno i dugo."
73
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 39/177
\lisvamitra je ustao. Svi su mu iskazali duzno
postovanje. On je prvi napustio dvoranu, a dva su ga
princa slijedila. Cim su stigli do glavnog ulaza palace,
zaculi su nebeske bubnjeve i famfare sto su odzvanjale s
neba, a pljusak cvijeea spustio se na njih. Ook su hodali
ulicama, sa svakog se praga cula glazba skoljki 14 , trube su
orile na svakom koraku. Muskarcima, zenama i djeci, svim
graaanima bez obzira na dob, princevi su izgledali poput
dva mlada laviea koja idu za postarijim lavom. Nitko nije
znao zasto princevi hodaju bosi i zasto napustaju dvor snadaleko poznatim mudracem. Stoga su se svi poceli pi-
tati u kojoj to misiji oni sudjeluju. Ministri, dvorjani i
graaani pratili su ih samo do gradskih vrata jer takva je
bila kraljeva zapovijed. Ondje su se oprostili od njih i kre-
nuli natrag.
Princevi su nastavili putovanje. \lisvamitra je isao prvi,
Rama ga je slijedio, a Laksmal!a je bio na zacelju. S obje
strane puta rasli su redovi carobnog drveea. Ispunila ih je
Ijepota prirode koja im se otkrivala pred ocima. Nakon ne-
kog vremena usli su u dio dzungle koji nije bio nastanjen
Ijudima. \lisvamitra je naredio da odsad svi nose koznate
stitnike na zglobovima ruku i prstima. Zamolio ih je da
skinu svoje lukove s ramena i budu spremni. Ovako
opremljeni kretali su se kroz isprepleteno grmlje tihom
sumom koja je izazivala strah, neustrasivi i sjajni, kao da
vladaju prostorom. Uskoro su stigli do rijeke Sarayu.
Sunce se spremalo na pocinak, stoga je \lisvamitra pozvao
Ramu i Laksmal!u, blago i njezno: "Oragi moji, poaite
odmah do rijeke i obavite obredno pranje ruku i nogu.
Tada eu yam dati dVije misticne mantre koje su krunski
dragulj svih mantri, a zovu se snaga (bala) i nadsnaga
(atibala) i obje daju silnu moe. One ee yam vraeati
svjezinu kad budete umorni, sprecavat ee iscrpljenost uvi-
jek kad budete izlozeni naporu, neee dopustiti bolesti da
14 skoljke u koje se puse stvaraju glazbu, one su stari indijski instru ment
yam se priblizi, spasit ee vas od demonskih utjecaja.
Oakle, uVijek kad budete negdje na putu, ako ih se sjetite,
one ee yam ugasiti zea i utoliti glad, podarit ee yam ve-
drinu zdravlja i obasuti vas radoseu i zanosom, ojacat ee
vase udove i um. Rama, ave su dvije mantre vrhunske,
nad svima su drugima, vrednije su i korisnije ad svih
drugih." \lisvamitra je dugo i opsirno opisivao njihovu moe.
Rami nije bilo potrebno da mu netko 0 njima prica, slusao
ga je s ocitim iznenaaenjem. Laksma l!a je pak promatrao
Ramu i mudraca, i u sebi se smjeskao.
Ovaj je dogaaaj dobra pouka za svijet u koji je Rama
dosao kako bi ozivio dharmu, to je pouka sto ju je dao
svojim ponasanjem, vise nego rijeCima. "Privid (maya)
nitko ne moze izbjeCi, koliko god snazan bio. On ee ga u
trenutku obmanuti, njegova moe neee oslabjeti tako dugo
dok je htva zaokupljena vjerovanjem da je tijelo'. Privid se
neee dati zaplasiti ni imenom ni slavom, ni umjesnoseu ni
inteligencijom osobe koju zeli posjedovati. Tek kad covjek
odbaci svoje ime i lik, oslobodi se svijesti a tijelu i ucvrsti
se u atmanu, tek tada moze izbjeCi nesporazum sto ga
obmana nameee." To je bila ta pouka! Jer, znajte, \lisvami-
tra je imao vlast nad tim dvjema mantrama. U njemu je
bila pohranjena velika koliCina duhovnog blaga. Ipak,
shvatio je da unatoc vlastitim, nadaleko poznatim sposob-
nostima, jedino Rama ima moe potrebnu da nadmudri i
unisti demonske horde koje su namjeravale prekinuti ob-
red htvovanja sto ga je sam zelio svecano obaviti. Savje-
tovao je Oasarathi da ne smije osjeeati prema sinu preve-
liku Ijubav jer ga ana zasljepljuje pa ne vidi Raminu bozan-
sku velicanstvenost. Rekao je da je Rama zastitnik cijeloga
svijeta, vjerovao je da ne postoji nikakvo junacko djelo koje
Rama ne bi mogao nadmasiti. A ipak je bio spreman da
uvede u tajne mantre iste te princeve kao da su djeca
obicnih Ijudi. I \lisvamitru je oCito sputavala obmana! I on
je podlegao obmani da prosuauje prema prividnim
svojstvima. Rama je razotkrio moe koju je na mudraca
754
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 40/177
izvrsio smrtni stisak privida, sam je zaodjenuo i1uzijom
Visvamitrin um te ga prisilio da se ponosno prihvati tih
pocetnih obreda inicijacije u manlre. Rama i Laksmana
zavrsili su svoje kupanje u rijeci kako im je naredio
Visvamitra. Potom se mudrac obratio Rami da ga uvede u
te dvije mantre. Rama ih je ponavljao za uciteljem i klimao
glavom poput pocetnika koji ih uci. I LaksmaDa je cinio
isto. Klimali su glavama kao da su pristali biti Visvamitrini
ucenici. Uskoro se smracilo i umjesto na postelju braca su
legla na gustu travu, a Visvamitra je sjeo uz njih i poceo impricati price iz davnih vremena. Izgledalo je da su mladiCi
zaspali, ocito zbog iscrpljenosti nakon dugotrajna
pjesacenja. Visvamitra je prekinuo price udubivsi se u misli
o vlastitoj sudbini i zivotnom cilju.
U meduvremenu je lOra pocela svitati nad zemljom.
Raznobojne ptice leprsale su s grane na granu stabla pod
kojim su spavala braca i njezno cvrkutale kao da ih zele
probuditi! Njihov je cvrkut slicio glazbi zracnih pjevaca. No
ptice nisu mogle probuditi spavace! Stoga je Visvamitra
prisao Rami i sapnuo mu da je svanulo. Rama je sjeo,
probudio Laksmanu koji je spavao do njega i oba su se
poklonila pred mudracem. Zatim su izveli svoje obredno
kupanje u rijeci Sarayu - uzimali su rukama svetu vodu i
ponovno je ispustali, izgovarajuci himne u slavu bozice,
zastitnice rijeke. Okupali su se i izveli obred sandhyaS koji
je zahtijevao pjevanje gayatri mantre. Nakon kratkog vre
mena bili su spremni za pokret. Stali su pred mudraca
sklopljenih ruku, a on je rekao da sada mogu poCi prema
njegovu pustinjac kom domu. Rama ga je poslusao i oni su
krenuli, mudrac naprijed, a braca za njim. Uskoro su stigli
do utoka rijeke Sarayu u Gangu. Braca su pala nicice pred
svetom rijekom. PromatrajuCi to sveto mjesto, ugledali su
asram. Cijeli je prostor oko njega bio ispunjen nebeskim
vibracijama i oni su osjetili da je to drevno mjesto puna
15 sandhyti _ intenzivna meditacija 0 Gospodu
uspomena vrijednih postovanja. Laksmana je upitao mu-
draca: "Ucitelju, tko zivi u tom svetom boravistu? Kako se
lOve uzvisena osoba koja ovdje obitava?" Mudrac se nas
mijeSio i odgovorio da je u drevna vremena ovamo dolazio
Bog Siva sa svojom bozanskom pratnjom zeleCi se
podvrgnuti strogom zivotu prije kraljevskog vjencanja s
ParvatI. Ook je ovdje ispunjavao svoje bozanske obveze,
njegovo je duhovno djelovanje sprecavao bog Ijubavi
(manmatha) te izazvao Ijutnju u njegovu bozanskom srcu.
Stoga je Siva otvorio svoje trece oko iz kojeg su bljesnuliplamenovi koji su tako plamtjeli da su boga Ijubavi spalili
do pepela. Tijelo mu je bilo unisteno i zato ga danas
nazivaju "ananga" - onaj koj i je bez udova. Rijec "anga"
znaci ud. Buduci da je Manmatha ovdje izgubio svoje
udove, taj se dio zemlje otada naziva Anga. To je bogato
podrucje. Ovim se pustinjackim mjestom koristio dakle
Siva, a od toga vremena ovamo neprestano dolaze
narastaji njegovih poklonika. Svi se oni stapaju sa Sivom
zbog njihova gorljivog odricanja. To podrucje kao svoje
stanovnike prihvaca samo stroge sljedbenike dharmickog
puta. Mudrac je predlozio da ovdje prenoce i nastave pu t
nakon jutarnjeg kupanja u Gangi. Rama i LaksmaDa nisumogli svladati svoju radost kad im je to Visvamitra pred
lozio. Bili su presretni te su prihvatili njegov prijedlog da se
okupaju u svetoj rijeci. U meduvremenu se prosirila vijest
da je Visvamitra blizu asrama i sa sobom vodi dva hrabra
kraljeva sina. Mnogi su pojurili da ih docekaju i prime pod
svoj pustinjacki krov.
Te su noCi mudrac i mladiCi ostali u Sivinu asramu,
hraneCi se vocem i korijenjem, promatrajuCi sa zanima
njem aktivnosti u asramu. Princevi su slusali price koje im
je Visvamitra pricao, a vrijeme je brlO protjecalo u toj bujici
blazenstva. t im je svanulo, okupali su se, Ijubazno se
oprostili od stanovnika asrama i nastavili put. Ova su
ucenika slijedila svoga gurua. Morali su prijeCi Gangu
stoga su ih neki stanovnici toga podrucja prevezli preko
76 77
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 41/177
rijeke na drugu obalu. Prije nego ce se vratiti, domoroci su
se s postovanjem oprostili od njih i poklonili se pred
Visvamitrom koji im je zahvalio na njihovu gostoprimstvu.
Bio im je zahvalan zbog dubine njihove odanosti i osjecaja
predanosti Bogu. Blagoslovio ih je i oni su otisli.
Upravo tada protutnjala je zemljom buka slicna
grmljavini podzemne bujiee. Ugledali su rijeku kako se
pjenusa i uzdize u visokim valovima s bijelom pjenom na
vrhu. Rama je upitao mudraea: "Ucitelju, zasto je odjed
nom bijesna bujica ispunila bazen i kako je mogla podig-
nuti svoje valove tako brzo i visoko?" Mudrae je odgovorio
da se na tom mjestu obiIna i bijesna rijeka Sarayu rusi u
tihu i mirnu Gangu. Zbog toga se cuje ova tutnjava i njezin
odjek. lzgovorio je ove rijeci mirno i nehajno jer to je za
njega bio uobicajeni prizor pa je nastavio: "U pradavna
vremena jednom je Brahma pozelio golemo jezero pokraj
planine Kailase, i one se ondje odmah stvorilo. Poznato je
kao Manasasarovara. Rijec znaCi jezero (sarovara) uma
(manas) , tako su ga nazvali bogovi. Kad se otapa snijeg i
padaju kise, vode se jezera preliju, a bujiea iz jezera
postaje rijeka Sarayu koja pokraj Ayodhye tece prema
Gangi. Sarayu je sveta rijeka jer njezine vode izviru iz jezera
koje je nastalo voljom samoga Brahme." Nastavili su put
slusajuCi uzbudljive price koje su objasnjavale svaku rijeku,
svaki komadic tla.
Sada su usli u duboku, tamnu sumu koja je budila
strah. Rama je upozorio ucitelja da ne vidi nikakav trag da
je covjek ikad zakoraCio u tu sumu. Prije nego je mud rae
mogao bilo sto reCi, njihovu su pozornost privukli jezivi
urliei iz Ijutitih grla velikog krda zivotinja - tigrova, lavova,
leoparda i drugih zivotinja. Cinilo se da ce se zemlja ras
puknuti. Ugledali su i divlje zivotinje koje su se iserpljivale
meausobnom smrtonosnom borbom, a neke su bjezale ugrmlje da budu podalje od tog prizora nasilne smrti. Suma
je bila dom gusto izraslih krosnji banyana, deodara,
punije i svete smokve, drveca koje je dopiralo do neba i
sirilo obilnu sjenu preko cijelog tla.
Nije bilo nikakve staze koja bi ih vodila, morali su sami
rasciscavati pu t kako bi se mogli kretati. Laksmar:'!a nije
mogao obuzdati svoju znatizelju pa je upitao Visvamitru:
"Tko vlada ovom strasnom sumom i kako mu je ime? A
uCitelj mu je ispricao: "Ovdje gdje sada raste dzungla, prije
su blistala poput zemlje bogova dva mala kraljevstva
Malada i Karosa. Zapravo, ljudi su govorili da su taj pros
tor bogovi posebno stvorili i njegovali. Prica se da je bog
lndra morae trpjeti zbog poCinjena grijeha jer je ubio Vrtru.
Za kaznu ga je zahvatio bol nezasitne gladi. Mudraci ovog
podrucja doveli su ga u to strasno stanje, a tada mu
naredili da se okupa u svetoj Gangi. Kad je izronio, izlijevali
su mu na njegovu glavu bezbrojne vrceve vode iz svete
Gange, cijelo vrijeme izgovarajuCi svete himne i mantre.
Time je bio opran njegov grijeh (ubijanje osobe visokekaste) 16.
Brahma je bio zadovoljan sto je okaljan grijeh (mala) i
sto su prestali krikovi (krosa) gladi. Stoga je ta kraljevstva
prozvao Malada i Karosa i ona su postala slavna zbog njegovih blagoslova. Volja bogova obdarila je ta dva podrucja
zitarieama, zlatom i svim drugim plodovima obilja i
napretka.
Uskoro se tu pojavila okrutna Ijudozderka Taraka i
pocela pustositi ovu bogatu i mirnu zemlju. Ona se mogla
pretvoriti u bilo koji lik sto bi ga pozeljela (yakSif}V. Kruzile
su glasine da je od samog svog roaenja bila obdarena
snagom tisucu slonova! Rodila je sina Maricu koji je imao
moe i hrabrost samoga Indre. Majka i sin zajedno izazivali
su posvuda strasan kaos i nevolju. Dzungla u kojoj zivi ova
divlja Ijudozderka udaljena je odavde oko devet i pol milja.
Ona je pretvorila u strahovitu pustos ove dVije bogate
16 duhovno prociscavajuCi aspekt vode
798
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 42/177
doline, Maladu i Karosu. Ratari s tih plodnih polja od
straha su pobjegli izbezumljeni njezinom pojavom i tako je
dzungla postajala sve strasnija. Nekad gusto naseljeni gra-
dovi i sela napusteni su i upropasteni, nije ostalo ni traga
Ijudskim naseljima. Nitko nije mogao zarobiti ni unistiti
Ijudozderku jer je ona uVijek izmieala pokusajima da bude
unistena. Jos se nitko nije usudio stati na kraj njezinoj
izopacenosti. Ne znam ni za koga drugoga osim vas, da,
to mi govori moja najdublja intuieija, nitko osim vas ne
moze unistiti to cudoviste tako razorne moci! To dvoje,majka i sin, vode i stite demone, a oni onemogucuju i
sprecavaju Zrtveni obred (ycyna) i druge svete obredepustinjaka."
\Jisvamitrine su rijeCi dirnule Ramu koji je tesko mogao
zatomiti Ijutnju sto je rasla u njemu pa je rekao s velikom
~ o n i z n o s c u i postovanjem: ,,0, ti veliki medu pustinjaeima!
Cuo sam da ta nadnaravna bica (yakSa) nemaju neku
posebnu moc. Osim toga, ova Taraka je zenskog roda,
dakJe slabijeg spola. Kako moze tako terorizirati sve sta-
novnistvo? Kako i gdje je stekJa svu tu moC? Kako je mo
gla ovaj kraj tako potpuno unistiti kad ga je blagoslovio
Brahma i svi drugi bogovi? To je neSto u sto je tesko
povjerovati." \Jisvamitra mu je ispricao ovu pricu: "Rama,
objasnit cu ti, poslusajl U proslosti je zivjelo nadnaravno
bice imenom Suketu, bogata obdareno vrlinama i hra-
broscu. Nije imao djeee da ga naslijede pa je provodio
strogu pokoru kako bi umilostivio bogove i primio njihove
blagoslove. Napokon je Brahma bio zadovoljan njegovom
pokorom i pojavio se pred njim. Blagoslovio ga je i rekao
mu da ce dobiti kcer koja ce biti obdarena izvanrednom
snagom, inteligeneijom i sposobnoscu. Suketu se obrado
van tom daru, premda se radilo 0 kceri a ne sinu.
Vratio se kuci. Rodila mu se kCi kako je bilo i na-javljeno. Dijete je brzo raslo i jacalo. lako je pripadala
slabijem spolu, Brahminom miloscu imala je snagu tisucu
slonova, kretala se naokolo bez ikakvih pravila i ogra-·
nicenja, kao da jo j je pripadalo sve sto je vidjela! Bila je
vrlo Iijepa i stoga je Suketu posvuda trazio jednako tako
Iijepog mladozenju. Napokon je nasao jednoga koji se
zvao Sunda i Suketu mu je dao svoju kcer za zenu. Nakon
tri godine ona je rodila sina Marieu, 0 kojem sam ti pricao.
Majka i sin postali su nepobjedivi u borbi. Sunda se upus-
tio u svoje demonske pustolovine i pokusao ometati pri-
nosenje Zrtava mudraea pa je navukao na sebe mrznju
Agastye koji je prokJeo podlog momka, a ta je kJetva ubilamudraee i spasila ih od daljnjih nevolja. Da bi se osvetila,
Taraka je povela sina sa sobom i domogla se Agastyina
asrama. Mudraea su upozorili na moguCi Tarakin napad
pa je on i majku i sina prokJeo i pretvorio u Ijudozdere. To
ih je jos vise naljutilo. Urlali su vrijedajuCi Agastyu. Sa zas-
trasujuce krvavocrvenim ocima krenuli prema njemu , a
on je u tom trenutku osjetio da bi odgadanje napada bilo
vrlo opasno. Stoga je prokleo Taraku da izgubi svu svoju
Ijepotu i postane ruzno cudoviste. No, kJetva je nije
obuzdala, nastavljala je napadati s jos vecom okrutnoscu.
Zato je Agastya pobjegao od njezine osvete na sigurnije
mjesto. Ljutita zbog izjalovljene osvete Taraka je iskalilasvoj bijes na kraljevstvo Malade i Karose, unistavajuCi
Ijetinu i vrtove, pretvorivsi eijeli prostor u gustu dzunglu."
Kad je \Jisvamitra zavrsio, Rama je rekao: "UCitelju,
Taraka posjeduje sve te moCi i snagu zato sto je njezino
rodenje bilo Brahmin dar za pokoru koju je izvrsio Suketu.
No ona je zloupotrijebila sve to i navukJa na sebe mrznju i
prokJetstvo. Ubiti zenu bezocan je grijeh, to spominju i
sveti tekstovi, zar ne? Zbog tog razloga Agastya ju je
vjerojatno samo protjerao uz kJetvu da postane ruzna.
Inace, zar ne bi veliki mudrae koji je uzrokovao muzevu
smrt ubio i njegovu zenu? Cuo sam da ratnici ne smiju biti
podli i ubijati zene. Reci mi sto je moja zadaca! Spreman
sam je izvrsiti."
810
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 43/177
Visvamitra je bio zadovoljan sto je Rama iznio sve te
sumnje koje mu je diktirala dharma. "Nije mi nepoznata
cinjenica da je ubijanje zena bezocan grijeh. Unatoc tomu,
vazno je zastititi duhovno napredne Ijude - sveeenike, Ijude
koji su puni vrline, a treba zastititi i krave. Dharma je is
prepletena s to troje. Nema grijeha, ako se nesto uCini radi
unapredivanja dharme i otklanjanja adharme. Zar ne znas
uzrecicu - dharma spasava one koji je spasavaju (dharmo
rakSati rakSita/:l). Ta zastita nije nasilje koje se koristi zato
da netko postane slavan. Akose
nasilje koristi da bi sesacuvao mir i napredak cijeloga svijeta, uvjeravam te da
one ne moze izazvati nikakvu losu reakciju. Medutim,
stvaranje, ocuvanje i unistavanje izrazi su bozanskog zako
na, oni se dogadaju Bozjom voljom i ne ovise 0 covjeko
vim hirovima. Vi ste bozanska utjelovljenja, imate autoritet i
duznost. Nikakva se prljavstina ne moze prilijepiti uz vatru,
tako ni grijeh ne moze okaljati Boga. Volja koja stvara,
duznost koja zastieuje moze izvrsiti i duznost kaznjavanja.
Kazna koja ee stiCi majku i sina za grijehe ne moze se izb
jeei. Moramo smatrati sretnom okolnosti sto ces ti danas
Iisiti zivota Taraku prije nego ona nagomila jos vise grijeha
zbog kojih bi morala mnogo patiti. 11 ees sarno posluzitionomu sto je najbolje za nju i zemlju. To nije ni lose ni
gresno. Aka se sada budes povodio za osjeeajem suos
jeeanja, to bi svijetu nanijelo bezgranicnu stetu, doprinijelo
bi propasti dharme, omogueilo bi Taraki da podlegne jos
veeem broju grijeha. Zasto da ti dalje pricam i objas
njavam tisueu razloga? Sve sam vidio svojim duhovnim
okom, ti si se utjeIovio u ljudski Iik kako bi razorio potom-
stvo demona (rakSasa). To je tvoja misija i tvoja zadaea.
Moras je obaviti danas i moras je ispunjavati cijelog zivota.
Zastita dharme i unistenje demona, ljudi s demonskim
osobinama - to su ciljevi koji su te potakli da se rodis u
liku covjeka. Znao sam tu istinu. zbog toga sam pojurio ktebi da mi pomognes. Zasto bih inace trazio tvoju zastitu i
pomoO Pustinjaci i ani koji izvode pokoru u osami sume
traze pomoe vladara ave zemlje, ne zbog sebe vee zbog
cijeloga svijeta. Oni su napustili vezanosti i zive jedino ad
voea i sumskog korijenja koje sami skupljaju. Nakon
nekoliko mjeseci iii godina postavljaju sebi jos teza ogra
nicenja u zelji da izgube svijest a tijelu i stope se sa svjet
Ioseu. Zbog cega bi se takvi Ijudi morali brinuti a tome sto
se dogada sa sVijetom? No mudraci. ostvarene duse, osim
sto spasavaju sebe, rasvjetljavajuCi ana sto su otkrili, nas
toje i drugima pokazati put kojim su tesko koracali.
veliCinu cilja na koji su stigli, nastoje potaknuti i druge nadisciplinu koja ee im omoguCiti da budu spremni prihvatiti
Istinu. Kad bi se mudraci brinuli samo a sebi i svom oslo
bodenju. sto bi se dogodilo s ostalim sVijetom? Ljudi bi
sve dublje tonuli u nemoral, a i dharma bi potonula. Zbog
toga pustinjaci odrzavaju vezu sa svijetom. a ne da zado
volje neke svoje teznje. Oni su poput lotosa sto zivi na
vodi. Izvana izgleda da su zapleteni u mrezu svjetovnosti,
no ani nisu vezani za svijet i neee mu dopustiti da ih
okalja. Njiho v je cilj jedan i sarno jedan: napredak i dobro
bit svijeta, ani se brinu samo za njegovanje dharme, a
ovise jedino 0 Bogu."
Kad je ovim rijeCima Visvamitra otkrio tu istinu, Rama jeodgovorio kao neznalica koji nije upoznat s onim sto je
cuo: "Svijet ne razumije da rijeCi pustinjaka i mudraca
imaju uzviseno znacenje jer je ana u njih usadeno. Pitao
sam te a moralnosti takva ubijanja da bih saznao kako ti
tumacis ispravnost toga Cina. U mo m pitanju nemoj nista
drugo traziti. Moj otac Dasaratha naredio mi je da slusam
mudraca Visvamitru i uCinim sto on zapovijedi. Zelim sli
jediti oceve naredbe. 11 si veliki mudrac ([si), podvrgao si
se strogim pokorama. Kad takvi kao ti izjave da se Taraka
smije ubiti i da to nije grijeh vee je ispravno i moraIno,
znam da necu uciniti nista lose. Spreman sam izvrsiti bilo
koju zadaeu koju mi odredis radi njegovanja dharme idobrobiti Ijudi." Tada je uzeo luk te poceo provjeravati nje
govu zategnutost. a to je proizvelo zvuk sto je nadaleko
832
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 44/177
odjeknuo. Cijela se dzungla probudila, divlje su se zivotinje
razbjezale na sve strane. Taraka je bila uzasnuta tim
nenadanim glasnim i zastrasujuCim zvukom. Razbjesnila se
te je potrcala prema mjestu odakle je odjekivao! Rama je
ugledao to cudoviste koje se posrcuCi kretalo prema
njemu, visoko kao planina, navaljujuei poput golema
divljeg slona. Nasmijesio se i rekao Laksmani: "Brate, po-
gledaj tu silnu ruznoeu! Moze Ii obican covjek prezivjeti
pogled na to demonsko bice? Vee i sama njezina vanjstina
je strasna! A sto da kazem 0 njezinoj moei? A ipak, ona je
zena. Moj se um ne slaze potpuno s odlukom da je ubi-
jem. Vjerujem da ee to cudoviste i samo umrijeti! Ako jo j
se odreZu ruke i noge, to ee mozda biti dosta da je unisti."
Taraka je pojurila prema Rami rasirenih ruku kako bi ga
uhvatila i stavila u usta kao komad kolaca! Urlala je divlje i
jezivo. Sklopljenih oCiju, Visvamitra je molio da se braCi ne
dogodi nikakvo zlo u toj borbi. Taraka se sve viSe
priblizavala Rami, no sa sve veCim oklijevanjem, jer je od
njegove prisutnosti osjeeala cudnu vrstu straha. Priblizila mu
se jednom iii dva puta, no morala se brzo povuei. Skakala je
naokolo bijesna, ljuta na sebe! Prasina koju je uzdigla
smracila je i ispunila prostor. Rama, Laksma':'!a i Visvamitrastajali su sutljivi i neko vrijeme nepokretni. Taraka je bila
vjesta u obmanjivanju, a poznavala je i umijeee unistavanja
pa ih je zasipala brojnim kamenjem koje je padalo naokolo
poput kise. Rama je tada odluCio da Ijudozderka vise ne
treba zivjeti, da je ne treba postedjeti ni zato sto je zena.
Stoga je izvukao luk i odapeo strijelu u tijelo nevidljive
Tarake, pogadajuei tocno u one mjesto gdje se ona tada
pritajena nalazila. Ona je jos jednom pojurila prema Rami,
no njegove strijele rastrgale su joj obje ruke. Pala je na tlo
urlicuCi od bolova u smrtnoj mud. LakSmana joj je odrezao
noge, jednu po jednu. Taraka se mogla, prema vlastitoj zelji,
preobraziti iz jednog lika u drugi. Stoga je zamijenila jedanlik i ubrzo poprimila drugi te se pojavila svjeza i ljutita pred
njima! Pretvarala se da je mrtva, no uskoro je poskocila ziva!
I tako se istodobno preobrazavala u bezbrojne likove i nas-
tavljala svoj stari trik s kisom kamenja. Pokazivala je svoje
izopacene vjestine i zle trikove. Rama i Laksmana zadobili su
nekoliko ozljeda, premda su bili oprezni. Kad je to vidio,
Visvamitra je znao da se vise ne smije oklijevati, da Taraku
odmah treba ubiti. I stoga je rekao: "Rama, nemoj oklijevati,
ovo nije trenutak kad treba misliti da je ona zena i praviti
ustupke! Odstranjivanje njezinih udova nece biti ni od kakve
koristi. Dok god postoji u njima zivot, ovi se demoni mogu
pretvariti u bezbroj likova. Zato je ubij! Kad padne mrak,njezin ce mracni bijes jos vise ojacati. Nakon zalaska Sunca
nemoguce je susresti demone, nitko u tome ne uspijeva.
Ona se mora unistiti u roku jednog sata." Visvamitra je po-
to m izgovorio neke svete mantre koje osiguravaju zastitu i
daruju sigurnost.
ZahvaljujuCi svojoj moCi da usmjeri strijele prema izvoru
zvuka, Rama je usredotocio misli. saznao je gdje se nalazi
Taraka te brzo odapeo strijele u tom smjeru. Time je one-
moguCio pokretanje njezinih udova i sprijeCio je da ucini i
najmanji pokret. Taraka je tada bijesno zaurlala i isplazivsi
svoj strasni jezik, pokusala se srusiti na Ramu i Laksma,:,!u
da ih smrvi svojom tezinom. Tada je i Rama shvatio da bi
svako odgadanje dovelo do jos gorih posljedica. Odapeo
je sudbonosnu ostru strijelu prema njezinim grudima.
Taraka se skotrljala na tlo i napustila tijelo.
Na mjestu gdje je pala, pojavio se u tlu veoma dubok
krater. Pad njezina go lema tijela obarao je drvece s kori-
jenjem dok se ona valjala u agoniji. Njezin zadnji udisaj bio
je tako neobican i glasan da je preplasio sumske divlje
zvijeri. Krda zivotinja bezglavo su pocela juriti, trazeCi zak-
Ion. Kad je strasna demonica pala mrtva, Visvamitra je
pozvao Ramu k sebi i pomilovavsi ga po kosi s Ijubavlju
upitao: "Sine, jesi Ii se bojao? Ne, ne, kako se moze bojatiSpasitelj svih svjetova? Ovaj podvig je temelj koji osigurava
stabilnost zgrade. Dodi, umoran si. [ Sunce je zaslo, obavi
8485
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 45/177
vecernje bogosluzje i malo se odmori. Podi sa mnom.
Poveo je mladiea do rijeke. Potom je rekao da ee se noeas
ovdje odmoriti, a u lOru nastaviti put do asrama. Noe je
prosla u slusanju Visvamitrinih prica. Ucitelj je braCi otkrio i
njihove sposobnosti i skrivenu bozanskost.
Svanula je lOra. Mudrac je obavio jutarnji obred kupanja i
s dobroeudnim osmijehom, kako bi ih probudio, priblizio se
braCi koja su spavala, nagovarajuei ih njezno i slatko. Rekao
je Rami kako ga je zadivilo njegovo junastvo te je spoznao
istinu da je Rama Apsolut dok ga je gledao kako svladava
demonsku Taraku. Visvamitra je plakao od radosti. Uzeo je
sve svoje misticno oruzje koje je posjedovao te mantre koje
ga stvaraju i odrzavaju i brzim ga pokretom s mnogo
odanosti polozio u Ramine ruke. "Ja nemam ovlastenje da
rukujem tim oruzjem. Kakva mi korist od njega i kad bih ga
imao? 11 si gospodar i vlasnik svega oruzja. I oruzju ee biti
ugodnije s tobom jer ono tada moze najbolje ispuniti svoju
svrhu. Upamti to! Od ovog trenutka sve oruzje kojem sam ja
zapovijedao bit ee tvoji instrumenti za izvrsenje misije zbog
koje si dosao", rekao je Visvamitra, izlijevajuCi na oruzje svetu
vodu uz prikJadne mantre. Sve je to upuCivalo na potpuno
odricanje od vlasnistva.
I tako je Rami ponudio dar:zqacakru, dharmacakru,
kalacakru, indrastru , vajrastru, triSulu nadahnutu Sivom,
brahmaSirastru, aisikastru te najmoenije i najralOrnije
oruzje od svih - brahmastru. Tada je neko vrijeme sjedio
mirno i skJopljenih ociju. Nakon toga je ustao i razmisljao
sto da radi s dva snazna buzdovana - modakom i sik-
harom. Pruzio ih je Rami s ovim rijeCima: "Nakon sto
stignemo u nas asram, donijet eu ti i drugo oruzje
vatreni projektil (agnyastra) , Krauncin projektil, NarayaT:\in
projektil, zracni projektil i drugo oruzje. Sine, svim se tim
oruzjem moze koristiti sarno onaj koji ga posjeduje i njegOY je gospodar. Ono ima zacudujueu moe." Potom je
sapnuo u Ramino uho misticne mantre koje mogu s
neopisivom snagom stvarati, aktivirati i usmjeriti oruzje
prerna metama. Zamolio ga je da ponavlja mantre pod
njegovim nadlOrom. Vee je odavno Rama mogao vizualizi
rati bozanstva koja stite svaki od bozanskih projektila i
oruzja te primiti izraze njihova zahvalnog stovanja. Svako
mu se bozanstvo sada predstavilo i palo nicice pred njim
rekavsi da su od ovog trenutka njegovi sluge. Obeeali su
mu da ee poslusati njegove zapovijedi, a potom nestali.
DoCi ee kad ih Rama opet polOve.
Rama je bio zadovoljan onim sto se dogodilo. Dodir
nuo je mudraceva stopala i rekao: "Ucitelju, tvoje je srce
riznica odricanja. Shvatio sam da si ti bozansko ut-
jelovljenje nevezanosti (tyaga) i pobjede nad osjetilima
(yoga). Bi Ii se itko odrekao i poklonio drugomu takav
velik broj snaznoga, tesko stecenoga oruzja? Ucitelju,
molim te bi t eu zadovoljan ako mi savjetujes kako da iz
borbe poyucem oruzje nakon sto ono obavi odredeno
unistavanje? Naucio v si me mantre koje ee mi pomoCi da
ga se oslobodim. Zelio bih sada znati kako ga mogu
ponovno prizvati?" To je pitanje odusevilo Visvamitru.
Odgovorio je da se te sile i oruzja kao sto su: satyak[rti,
drsta, rabhasa, putrsoma, krsar:za, virasa, yugandha, vid-
ht1ta, karav[raka, jrmbhaka, automatski prizivaju voljom
onaga tko se njima koristi, a ta se volja izrazava man-
trama koje ee mu on rado reei. Potom ga je uveo i u ove
mantre. Dok su ih izgovarali, pojavila su se pred novim
gospodarom bozanstva Ciju je naklonost ovako stekao i
pokJoniia se pred njim. Rama ih je upozorio da moraju biti
spremni kad ih on polOve, a u meduvremenu se mogu
odmarati.
Visvamitra je tada predlozio da nastave putovanje i njih
su trojica opet posli na put. Nakon kratkog vremena usli su
medu visoke planinske vrhunce. Pogled im je pao na prekrasan vrt iz kojeg im je mirisni lahor osvjezio tijela i umove.
Braea su bila znatizeljna, zeljela su saznati tko je vlasnik toga
876
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 46/177
divnog mjesta pa su zamolili Visvamitru da im otkrije tajnu.
On im je odgovorio: "avo je sveto podrueje koje su bogovi
izabrali. Kad se spuste na zemlju, provode ovdje pokoru radi
ostvarenja svojih zelja. Tu je veliki Kasyapa vrsio pokoru i
postigao svoj cilj. To mjesto osigurava pobjedu svim svetim
nastojanjima. Stoga je nazvano - asram ostvarenja
(siddhaSrama). I ja ovdje boravim kako bih njegovao
odanost i predanost Bogu. Taj je asram meta napada
demona koji spreeavaju i kaljaju svaki sveti obred koji se
ovdje obavlja. Moras ih unistiti kad to opet pokusaju ueinitisvojim zlim metodama." Nakon tih rijeCi, Visvamitra je usao
u to boraviste mira koje grije sree. Polozio je nehajno ruku
na Ramina ramena i rekao da je ovaj asram odsada jednako
toliko Ramin kao sto je dosada bio Visvamitrin. Ook je
izgovarao te rijeei, sijedi je mud rae bio ganut od srece. Kad
su stupili u siddhaSramu, stanovnici su im pozurili ususret
zeljni da operu noge svom uCitelju, a Rami i Laksmat:li
ponudili su vodu za obredno kupanje.
Put do asrama bio je posut evijecem. Poveli su ih do
u]aza, ponudili im voce i slatki hladni napitak. Predlozili su
Rami i Laksmani da se odmore u kolibici koju su odredili i
pripremili posebno za njih. an i su to prihvatili pa su se
nakon odmora koji ih je osvjezio, oprali i posli do Visvami
tre da saznaju sto trebaju Ciniti. Stali su pred njega sklop
Ijenih ruku i upitali ga:"UCite]ju, moze li Zrtveni obred koji si
zelio izvrsiti, biti izveden sutra?" Visvamitru je razveselilo to
pitanje pa je odgovorio da je sve spremno. U ovoj sid- I'dasrami uvijek je tako pa nema potrebe eekati da se
zavrse pripreme jer su svi uvijek spremni. Kad sutra svane
dat ce Visvamitra sveeanu zakletvu. Vijest se prosirila asra
mo m i svi su osjetili kako je njihova duznost da prikupe
sve potrebno za veliki dogaaaj. Svanulo je. Visvamitra je
polozio sveeanu zakletvu i obred je zapoeeo. Kao sto suSkanda17i Visakha euvali bogove, tako su sada oba brata,
17 Skanda _ jedno od imena Sivina sina Subrahmanye
Rama i Laksmat:la, bila odluena i spremna da se suoee sa
svakim tko pokusa ometati izvoaenje obreda. BuduCi da je
bilo nedolicno razgovarati s Visvamitrom dok je zauzet
Zrtvenim obredom, Rama je pokretima zamolio ostale
sudionike da saznaju kada bi trebalo oeekivati demonsku
hordu i iz kojeg smjera. No mogao je dobiti samo odgovor
da je nemoguce reCi kada i odkuda ce se pojaviti je r de
moni nemaju odreaeno vrijeme, mogu svakog trenutka
navaliti i nitko ne moze predvidjeti kad ce napasti. Stanov
nici asrama prieali su Rami 0 demonima, svaki je imao
svoje misljenje 0 njihovu karakteru i navikama.
Rama je bio zadovoljan odgovorima koje je dobio. Mis
lio je kako bi bilo mudro da ostane neprestano budan i
spreman odbiti demonske snage koje pokusavaju osujetiti
svete pustinjakove obrede. To je savjetovao i svom bratu.
an i su veoma pazljivo nadgledali sva eetiri dijela asrama,
osluskivali i najmanji sum sto bi mogao najaviti priblizava
nje opasnosti. Videci njihovu hrabrost i ozbiljnost, pusti
njaci su se zaeuaeno divili lijepim mladiCima, koji su jedva
napustili djecaeke godine!
Pet dana i noCi braca su neumorno strazarila nad ob-redom i asramom, nisu ni oka sklopila, niti se za trenutak
odmarala. I sesti je dan slieno zapoeeo. Visvamitra se
bavio obredom prinosenja Zrtve, uronjen u pomno
pracenje svakog dijela obreda. Recitatori himni (rlvi) i os
tali bili su zabavljeni recitiranjem i drugim dijelovima ob-
reda.
Najednom ih je iznenadila grmljavinska buka sto se
obrusila s neba, Cinilo se kao da ce se sama nebesa rast
voriti. Vatra je poeela kuljati iz svega sto se nalazilo na
Zrtveniku - iz kusa trave, iz pladnjeva i casa, posuda koje
su sadrzavale svete zrtvene predmete, iz suhog pruca koje
je trebalo prinijeti svetoj zrtvenoj vatri, iz evijeca, kumkuma
i drugih posebnih predmeta koje su skupili za obrednu
sluzbu Bozju. Plamenovi su navirali sa svih strana!
88 89
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 47/177
Uskoro se nebo prekrilo tamnim, z a s t r a s ~ j u C i ~ oblacima, a svijetli se dan pretvorio u mrklu, crnu noe. .Neki
tajanstveni neugodni mirisi doprli su do m!esta na ~ o J e m u se obavljala yajfta. Iz zloslutnih je oblaka pocela. ~ ~ a . t l ~ ~ , a
kad su kaplje pale na tlo, docekali su ih plamem JezlcI kOJI su
se uzdizali prema njima da ih prime. Usred te ~ a ~ t a z m a g ~ ~ rije okrutnosti i mrznje, R ama i LakSmana p o ~ s a h su O ~ ~ l t l
.. t I' k demone Uz pomoc svoje bozanske VIZIJe,nepnJa e JSe · y . - - .Rama je saznao gdje se nalaze glavni Ijudozden.. Manca I
Subahu, pa je u tom smjeru odapeo m ~ n a s a . strlJelu. ? n ~ je pogodila Maricu u prsa i time zaustavJla dalJe zlo kOJe y ~ 1 on mogao poCiniti. Potom je ispalio vatreno oruzJe
(agnyastra) u Subahu, a one se zaustavilo u njegovu .srcu.
Rama je ma o - ako njihova tijela padnu na to sveto m J e s ~ o , . cijeli ce asram biti oskvrnut. Kako bi s p r i ~ : C i o t a ~ v b e z b o ~ ~ 1 dodir, Ramine su strijele odnijele opaka ~ J e l ~ stotl.nama . ~ I I J a daleko u ocean! Marica i Subahu vristah su I ~ t e n J a h u
neopisivoj agoniji, ocajnicki se borili usred m ~ r s k i h . v a l ~ v a , ali nisu umrli. Ostali vode demonskih hordl pobjegh su
veoma daleko da bi se spasili. LakSma'!a je rekao kako y ~ : bi bilo preporucljivo dopustiti nijednom d ~ m o n u da p r e z l ~ , koliko god izgledao kao kukavica, jer on bl :e uskoro v r a ~ l . o svojim opakim djelima. Stoga je poticao . R a m ~ da. p ~ u b . I J a cijelu hordu. Pustinjaci koji su promatrah OV?J p r ~ cm }U-nastva zadivili su se. Uvjerili su se da su braca d ~ l s t a sa m
Siva _ i onaj koji izaziva strah ali i onaj koji ~ ~ d j ~ l j u J e ~ a r o v ~ : U mislima su im se s postovanjem poklomh - Jer om su blh
jos previse mladi da prihvate takve izraze stovanja.
U trenutku se suma odjenula sjajem i veseljem. Usred
svega tog meteza, Visvamitra je uporno i b ~ z prekida nas-
tavljao meditirati i pjevati svete h i m ~ e ' p r ~ p l s a n e o . ~ r e d o m . Pri tom nije uCinio ni najmanji vanJskl n ~ . unutarnJ.1 p . a k r e ~ , takva je bila dubina njegove k o n c e n t r a . c I J ~ ! ~ a d . n J I dlo p.n-nosenja zrtvenih predmeta svetoj vatn blo Je. I z v e ~ e n IS-
pravno i sa zahvalnoscu. OsmjehujyuCi se, ~ a d a Je ~ o ~ a o do
mjesta gdje su stajali Rama i Laksma,!a I pohvaho Ih kao
junake koji zavreduju pohvalu. Oni su bili zasluzni sto je
njegov zavjet mogao biti ispunjen. Uz njihovu je pomoc
ostvario svoju zivotnu zelju i opravdao ime asrama koji je
doista postao pravi asram ostvarenja! Suze radosnice slije
vale su mu se niz obraze. Pomilovao je i zagrlio Ramu i
Laksma'!u, a potom se, ne ispustajuCi ih iz zagrljaja, upu
tio prema asramu. Ondje im je dao njihov dio svetih ob
rednih predmeta pripremljenih za Zrtvenu vatru i savje
tovao im neka se povuku i osvjeze kratkim odmorom.
Premda je ispunjenje cilja zbog kojeg su dosli bilo
najdjelotvornije osvjezenje za njihove u dove i um, braca su
osjecala da bi bilo neispravno zanemariti ovu uciteljevu
naredbu, stoga su se povukla i utonula u dubok san.
Ucitelj se smjestio u drugu slamom pokrivenu kolibicu da
bi im osigurao neometan odmor. Postavio je i strazare koji
su pazili da nitko, ma kar i nehotice, ne prouzroci buku koja
bi ih mogla probuditi. Dok su oni spavali, Visvamitra se
veselio uspjesnu zavrsetku Zrtvenog obreda i bozanskoj
hrabrosti Rame i Laksma,!e. Kad su se braca probudila i
nakon pranja izisla, pred vratima su zatekla djecake iz
obitelji pustinjaka kako cuvaju strazu. Oni su ih obavijestili
da uCitelj razgovara s pustinjacima u drugoj kolibici. Posli
su onamo i poklonili mu se. Sklopljenih ruku, pokorno su
se ponudili da ce zastititi svakog ucenika koji mora obaviti
bilo kakvu svetu zadacu. Tada je jedan pustinjak ustao i
rekao: "Unistenjem demona dovrseno je sve sto se morale
uCiniti. Sto se jos treba obaviti? Uciteljeva dugogodisnja
zelja je ispunjena. Nista vise od toga nije potrebno. Vas ste
dvojica Siva i Sakti, nama tako izgledate. Vi niste obicni
smrtnici. Imamo srece sto sm o dobili priliku da vas vidi
mo. Nasa je zahvalnost bezgranicna." Nakon tih rijeci svi
su se stanovnici asrama poklonili pred Ramom i
Laksmanom.
9190
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 48/177
OSVAJANJE SITE
lznenada je dotreao jedan ueenik sa snopom ispisanih
palminih listova i urueio ih Visvamitri. On je pregledaonekoliko listova i predao ih postovanomu starom pusti-
njaku zamolivsi ga da ih proCita naglas kako bi svi mogli
saznati njihoV sadrzaj.Eva sto je pisalo: .:v'ladar Mithile, Janaka, odlueio je
prinijeti glasovitu Zrtvu koja izrazava najvisu krasotu isprav-
nosti i mali Visvamitru da ga obraduje svojom milostivom
nazoenoscu, zajedno s ueenicima." Cuvsi to, svi su povi-
kali: "Neka se to ispuni, neka taka bude (subham, sub-
ham)." Visvamitra je odluCio da, sada kad se kroz sumu
maze prolaziti slobodno i bez straha ad demonskih hordi,
vec sutra ujutro poae u Mithilu sa svim stanovnicima
asrama.Rama ga je zamolio za odobrenje da se s Laksmanom
vrati u Ayodhyu jer su ani ispunili svoju duznost. Raduju se
sto ce Visvamitra posjetiti Mithilu. No Visvamitra je odgo-
varia: "Oao sam Oasarathi jos neka obecanja koja moram
odrzati. Obecao sam mu da cu vas sam dopratiti i stoga
se ne mozete vratiti bez mene! U Mithili se prireauje je-
dinstven obred. Nemam dovoljno vremena da vas ot-
pratim do Ayodhye i na vrijeme stignem na sveeanost. No,
aka vas dvojica poaete sa mnom, moCi cete i sami vidjeti
obred a potom cerna se zajedno vratiti u Ayodhyu."
Cuvsi te rijeei u kojima nije bilo nimalo neodluenosti nisumnji, Rama je odlueno rekao. bez mnogo promisljanja,
da je njegova glavna duznost poslusati oeeva nareaenja.
Ali Visvamitru mora nesto zamoliti. Objasnio mu je: "Otac
mi je naredio da zastitim tvoju ycynu ad oskrvnuca i sve-
t o g r ~ a te taka usreCim tebe, velikog mudraca. Zamolio
~ a ~ Je da s ~ vratimo kao pobjednici, nije nam naredio da
IgdJe d r u g ~ e posjecuJemo zrtveni obred. Zar ne bih trebao
posebno ocevo dopustenje da adem u Mithilu?"
Visvamitra mu je odgovorio: "Rama, Oasaratha nije
~ e k a ~ samo to. Ne, on je isto taka rekao da poslusas sve
sto t l y . ~ u d . r a c naredi. Nemoj ni u najmanjoj pojedinosti
p r ~ k r s l ~ 1 nJegovu zapovijed. On mi je zapovijedio da
pnhvat.lm punu odgovornost za vas pa vas moram samdove:tl .kuCi. 1 ti si euo njegove zapovijedi kad sm a
napustall ~ y ~ d h y u . Stoga me sada poslusaj. Poai sa
r r : . n o ~ . M i ~ h l l ~ , a potom cemo u Ayodhyu, ti, ja i svi mojiu ~ e m c l . Rami se svidjela iskrenost tog prijedloga te je
pnstao.
Svi suo u. a s r a ~ u dobili upute da se moraju spremiti za
put u Mithilu pnJe svanuca. Visvamitra je rano ustao i
~ o v : o n:!adice do rijeke na obredno kupanje. S radoscu
1m Je pncao a svim teskocama na koje je nailazio kad se
susretao s . ~ e m o . n i m a , pri svakom prinosenju zrtvenog
o b ~ ~ d . a . ~ n c a o 1m je kako su svi njegovi pothvati
d O Z l V I J ~ v ~ 1 I m ~ u s . p ~ e h i onemogucavali mu postizanje cilja.
Z a h v ~ h o Je ~ ~ m ~ sto je unistio demone jer su sada asram i
okolm .predJeh slgurni. Govorio je a sreCi Ijudi koji su oslo-
boaem straha pa sada mogu uzivati nepomuceni mir i ra-
dost.
Mjesto ~ a k?jem su se zaustavili bilo je tiho, mirno i
u g o ~ n ~ . SJed,ecl na mekom pijesku, mudrac Visvamitra
~ a g r l l o Je bracu i o p i s i v ~ o im posebna obiljeZja i znaeenjeyzrtvenog obreda sto ga Je kralj Janaka zelia prirediti.
Pritom je s ? ~ m ~ n u o i osobit luk koji je Janaka posje-
d . o ~ a o , I U ~ .koJ.1 Je I m ~ o jedinstvenu ma c i sjajio rijetkim
s ~ a ~ e m ~ MiSI.lO !e .da Rama ne smije propustiti priliku da gaV l ~ l . _ R ~ m a Je zelia saznati kako je luk stigao do Janake a
Visvamltra je ispricao ova: "Prije mnogo godina vIadar
93
92
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 49/177
Mithile, imenom Devarata, priredio je velicanstvenu yajfiu.:
kakvu se nijedan smrtnik ne bi usudio izvesti, obred . k ~ J I donosi velike duhovne koristi, obred koji se tako sVldlo
bogovima da su,Devarati darovali svoj bozanski I U ~ u :nak
priznanja. To je Sivin luk i Janaka mu svakog dana I ~ r a z a v a duzno stovanje, prinosi mu cvijece i sandalovu smJesu te
njemu u cast pali kamfor i mirisne stapice. P U ~ smjerne
odanosti on stavlja hranu i voce pred Boga pnsutnog u
luku. Luk je tako natopljen bozanskoscu da ~ a nitko n ~ moze podignuti niti se njime koristiti, ni b0§J' .m d e m ~ n , ~ I andeo ni duh. Mnogi princevi koji su pokusalt odapetl stn
jelu iz tog luka bili su osramoceni i r a l O c a r ~ n i . Rama, kao
primjer junaka, ti mozes isprobati luk: Za v r . I J ~ m ~ o v ~ . p r e ~ ~ stojece svecanosti u Mithili, luk ce ~ a J v J e r ~ J a t m J e b ~ t l izlozen, stoga je to svakako dobra pngo da. I,.tako Je
Visvamitra nastavljao opisivati cudesne moCl luka.
Laksmal)a je uperio 06 u jednu tocku kao da trazi M i t h ~ l u : Visvamitra se razveselio kad je cuo da Rama svakako zeit
vidjeti taj luk pa ce sutra pod s njim.
Pao je mrak pa su svi ustali i posli prema siddhasrami.
Visvamitra je okupio pustinjake i naredio im da s ~ s ~ r e m e za odlazak u Mithilu Cim lOra svane. an i su ga upltalt kako
se moze ocuvati neprekinut redoviti tijek asramskih
obicaja, ako nitko u asramu ne ostane. A m U d r a ~ je ~ d g o -Yorio: ,,Ako svatko nastavi izvrsavati svoje d u z n o ~ t l b ~ z obzira na to gdje se nalazi, to je tada ispravno odrzavanJe
asramskih obicaja. Nema posebnog oddavanja asrama
koje je odvojeno od njegovih stanovnika. an i k?j.i, t r ~ z e skloniste i oslonac (asraya) cine asram. Bez stlcemka
(asrita) nema asrama. Kad su sticenici sa mnom, z . a s t ~ se
brinuti za asram i njegove obicaje? Moramo se bnnutl za
sticenike, one koji se moraju pridrzavati discipline. Medu
tim budud da je mjesto sada oslobodeno straha pred
d e ~ o n i m a , asramu se ne moze nista lose dogoditi. Nase
je utociste (asraya) Stvoritelj svega i ako se oslanjamo ~ a Njega, On ce se za sve pobrinuti." Visvamitra je govono
ovim pomalo neobicnim tonom i nastavio: "Uzmite sa
sobom sve sto yam je potrebno za svakodnevne obrede te
predmete i posude sto pripadaju asramu. Nema smisla
bilo sto ostaviti ovdje."
Neki su novaci zapitali kada ce se vratiti u asram. Ako
to budu znali, mo d ce izabrati sve sto ce im trebati za to
razdoblje odsutnosti jer nema potrebe opteredvati se s vise
stvari.
A Visvamitra je odgovorio: .Yrijeme nije sluga tijelu, vee
tijelo sluzi vremenu. Stoga se nikad ne moze kazati - kada!Hocu Ii se ja vratiti ovamo iii ne? Sumnjam!" Kad su to
culi, svi su se zaprepastili. Sve sto su ddali u rukama, od
jeca, posude i alat iskliznulo im je iz ruku. Nisu mogli pro
nad rijeci da bilo sto odgovore. Nisu smjeli prigovarati niti
su imali hrabrosti postaviti ucitelju bilo kakvo pitanje.
Stoga su u snopove savili kusa travu, stapice za obrednu
vatru, obredne zlice i posude, onoliko koliko su mogli
ponijeti sa sobom. Znacenje Visvamitrinih rijeCi bilo je ta
janstveno i zato ih je svatko tumaCio na svoj nacin.
Prosla je noc, svanula je lOra. Svi su bili spremni za
polazak. Kad su zatvorili za sobom vrata i povukli zasun,
Visvamitra je rekao: "Nemojte tako zatvarati vrata, ostavite
ih otvorena. av o mjesto nije nase, svatko moze uci. ASram
mora uvijek prihvatiti svakoga tko naide. Danas je raski
nuta veza izmedu nas i asrama. Budite sretni, vi sumska
bozanstva, vi zastitnicki bogovi ovoga svetog mjesta! Ja
sam postigao uspjeh u svojim nastojanjima. Primite zauz
vrat moju zahvalnost. Vise vas nece uznemirivati demonske
horde, sada mozete zivjeti u miru sa svojim mnogobrojnim
potomstvom, uspjesni i zadovoljni. Ja odlazim iz
siddha5rame. Odlucio sam se nastaniti u podrucju Hi-
malaje, sjeverno od svete rijeke Gange." Pao je nicice na
zemlju i tako se zahvalio sumskim bozanstvima.Tada je krenuo na put s Ramom, Laksmal)om i starijim
pustinjacima asrama koji su shvatili da je njihovo mjesto
9495
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 50/177
uz Visvamitru, a ne uz sumu i kolibice u kojima su tako
dugo Zivjeli. Osjecali su da je podrucje Himalaje jednako
tako dobro i za njih. Stoga su se i oni zahvalili i izrazili
stovanje sumskim bozanstvima i kolibicama pokrivenima
travom te posli za mudracem.
Dok su tako hodali prema sjeveru, primijetili su kako
njihov trag slijede tisuce jelena, paunova, ptica i ostalih
zivotinja koje su trcale podignutih repova, u gorljivoj zurbi i
ceznji. Visvamitra se zaustavio, okrenuo se prema njima i
rekao: ,,0, vi prastanovnici dzungle! Mjesta u koja idem
nisu pogodna za vas naCin zivota, za vasu sigurnost i
bezbriznost. Vase je prirodno st aniste ova suma. Ne tugujte
zbog rastanka, ne slijedite nas, ostanite ovdje. Bog ce yam
dati mir i r adost." Tako se oprostio od njih, a tada nastavio
put.Nakon cjelodnevnog putovanja stigli su na obalu rijeke
Sone gdje su morali provesti noc. Okupali su se u rijeci,
zavrsili vecernje obrede, a zatim se svi okupili oko uCitelja
zeljni njegovih prica. Rama je zelio saznati ime i povijest
ovoga kraja koji se Cinio tako bogatim i naprednim, a
Visvamitra mu je objasnio: "Brahma je svojom voljom dobio sina kojemu su dali ime Kusa. Kusa je bio velik asket,
cvrst i strog u izvrsavanju zavjeta, junak u duhovnim poth
vatima, znalac ucenja 0 moralu. Ozenio se s kceri
plemenit og vladara Vidarbhe. Bracni je p ar zivio u svijesti 0
Bogu i priddavao se cetiriju ciljeva Ijudskog zivota: isprav
nosti, napretka, Ijubavi i oslobodenja. Imali su cetiri sina.
Njihova su imena bila: Kusamba, Kusanabha,
Adhurtarajaka iVasu - svaki je sin od oca naslijedio mnoge
vrline, svi su bili veoma skloni pravicnosti, postenju i
drugim odlikama ratnicke kaste.
Kusa je podijelio svijet na cetiri dijela i svakom je sinu
dao jedan dio uz ove rijeci: 'Sinovi, vladajte dijelom svijetakoji sam svakomu od vas namijenio i napredujtel' potom
su se oni prihvatili svojih novih duznosti kako bi ispunili
ocevu zapovijed Poceli d' .kralJ'evstva K" ,- b su. gra ItI glavne gradove svoga
- usam a Je pod'Kusanabha je sagra dio Mahoda Igao _ g r a ~ . Kausambi,vao gra d Dh _ yu, AdhurtaraJaka je osno
. arnaranyu a Viasu gra d G' . Pod v.' - IrIvraJ'una oJemu se nalazimo dio " . . rUCJek
vuzeno J'e s pet b ,. k Je Vasuova kralJevstva i okrew Ja a pa se stog d . . .
skupina breZulJ'aka ° . a gra zove GlrlvraJa,. va neobl cno ' .. kpoznata je pod imenom Suma ad hi m l r ~ a nJe a SonaMagadha R" k S . 9 , a ovaJ se predio zove
. IJe a umagadhl te d '
poput vijenca jasmina poloze ce 0 Istoka p:ema zapadu
Uzviseni Vasu blagoslov" n \ medu .planmske doline.je on a uvijek zelena i P I ~ o d Je zem JU s obJe strane rijeke pa
na.
. Drugi sin Kusanabha, dobro u ozna .Je stup ispravnosti Imao' p , .t s dharmom, bloUcio ih je ispravno'm J: m ~ o g o kcen, ali nijednog sina.. ponasanJu i vladan' ..I disciplini zapisanoJ' u t' . JU prema pravlhma
. sve 1m tekstovlma N I •
ako Je obzirnost naJ'vec'" d ag asavao Je•v v I a r s to ga COy· k dcovjeku, naJ'plodniJ'a zrt d . Je moze arovati
v va st0 onosl plod 'blnacin da se bude po k " ,naJ agotvorniji
.. sen, OrIJen svake is . . .akclJe. On ih je tako po pravne mlsh I• v
ka dojila K" u c a v a ~ J ~ s u danima kad ih je maj-
Ka m p i l y ~ , ~ ~ a n ~ ~ : ~ a ~ ~ ~ v ~ a ~ ~ ~ 1 ~ ~ ~ ~ e z ~ ; ~ a J . ~ a : ~ c l · a Z ~ r a d a a a prazna I pusta. Je os-t
Kralj Kusanabha je jadikovao: "Ova kuc . . .tako vesela i odzvanjala dos'etka . .. a kOJa Je biiapostala mracna i .. J ma I smlJehom, danas jev • k ' nlJema, dosadna i otuzna Ma kol'lko k' .covJe Ima one" . cen. ' moraJu napustit i roditeljski do .postaJe sumoran i turoba D . m I zato on, n. a sam barem [m .me nesreca ne bi zadesila " 1: .. ao sma, ovaje ceznuo za sinom. . a ga Je mlsao zaokupljala i on
Upravo tada slucajno ga . ..
razlog njegove tuge I zab' tJe ~ o s J . e t l o otac i upitao za
nnu OStl Sm m' k .svoje brige a Kus'a ga J" k' u Je ot no srce i
, e u OrIO sto b .blagoslovio ga rekavsi mu d ' kse nne zbog toga i
se i dogodilo. Sin koji se r o d ~ o ~ e o b u ~ ~ r ~ dobiti sina. Tako[0 Je Ime Gadhi i bio je
97
96
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 51/177
veoma odan vrlinama. BuduCi da je roden u dinastiji Kusa,
poznat je pod imenom Kausika.
Nakon nekog vremena njegove su sestre postale
udovice. Kao vjerne zene zrtvovale su svoja tijela vatri i
tako zasluzile nebo. Rodile su se ponovno na Himalaji kao
svete rijeke koje teku zajedno kao poznata rijeka KausikL
Kausika je bio vrlo vezan za najstariju sestru Satyavatl,
stoga je zelio boraviti na obalama ove rijeke, udomio se u
siddhasramf i zarkom revnoseu obavljao odabrani htveni
obred.Rama, zbog tvoga neizmjerna junastva, yajna koju sam
odluCio obaviti zavrsila je uspjesno, donijela je cak i plo
dove, moji su strogi zavjeti ispunjeni."
Nato su pustinjaci koji su se okupili oko mudraca uskli
knuli: ,,0, kako je to predivno! Zaista sm o presretni sto
mozemo slusati pricu 0 drevnim precima naseg uCitelja! Ta
je prica velik izvor nase radosti! Dinastija Kusa doista je
sretna, a oni rodeni u njoj jednaki su samom Brahmi po
svetosti. Sretni smo sto imamo tu jedinstvenu priliku sluziti
ovo jedino utjelovljenje koje poznamo od svih onih kojipredstavljaju tu dinastiju, to jest - mudraca Visvamitru. Ta
je prilika vjerojatno plod zasluga sto su se nagomilale u
mnogim nasim proslim zivotima."
Visvamitra ih je prekinuo i rekao: "Ne bih se zadrzavao
na svemu ovome, ali Rama, tvoje me pitanje potaklo da ti
odgovorim. Neeu spominjati pojedinosti odnosa ovog ti-
jela i njegovih prethodnika. Vee se gotovo smracilo, od
morimo se. Odgadanje polaska na spavanje moze sutra
usporiti brzinu naseg putovanja. Pogledaj, Rama! Mjesec
proviruje kroz granje onog drveta kako bi te na trenutak
vidio i salje svoje hladne zrake da osvjeze zemlju koja je
dugo trpjela od vruCih suncevih zraka." Te su noei svi raz
misljali 0 pricama sto ih je ucitelj pricao 0 svojim pradje
dovima.
. R a ~ a i Laksmana probudili su se prilicno ranD i obavili
JutarnJe obredno umivanje. Izvrsili su i dnevne obrede
u ~ r ~ v o . na .vrijeme da nastave putovanje, dosli su do
Visvamltre 1 poklonili mu se. Tada su stali J'edan .v k . , Izar u g o g ~ , ce aJuci njegove naredbe. Rama je rekao da na
tom ~ J ~ s t u Sona nije duboka, voda je bistra i moze se
p r e ~ ~ z l t l .pa n.e ~ r e b a j . u camac. No, Visvamitra je odgo-
V O ~ I O . " S I ~ e , tl 51 ovdJe stranac i ne poznajes mjesto na
k ~ } e ~ . ~ o z e m o pregaziti rijeku. Ja eu iCi prvi, a vi eete me
s I i J ~ ~ l t . l : Mudrac je zagazio u rijecno korito i poceo pre
lazltl flJeku .. Svi su podigli svoje zavezljaje na ramena. Isli
su ~ o l a k o I bilo je vee podne kad su stigli do rijeke Jah-
navl.
~ a je rijeka blizu: n ~ j p r i j e je najavilo milozvucno gla
sanJe. labudova, paplga 1 drugih ptica na obali. Svima se
s r ~ e Ispunilo ~ a d o s e u kad su ugledali zanosan i prekrasan
p f l Z O ~ . ?ku.pali su se u cistoj, bistroj vodi. Znali su pricu 0
s v e ~ o J flJecl pa s ~ ponudili Zrtvu preminulim precima i bo
~ ~ v l m a . Na obali su upalili vatru te izveli obrede propisane
sastrama. Tada su b r ~ . 1 i voe:, a kad su utazili glad, napili
su se nektarske vode flJeke Jahnavi da bi ugasili zed.. Rama i, ~ ~ m a l } a posli su prema drvetu pod Cijom se
s J ~ n o m V i ~ v a m ~ t r a o d r r : , ~ r a ? i 5 ~ o s t o v a n j e m sjeli do njega.
Rama. g ~ Je upltao: "UcltelJu, zasto se kaze da Ganga tece
kao tfl flJeke. u tri s V i j e ~ a ~ . Kako ona stize do oceana koji je
g o ~ p o d ~ r sVlh tokova I flJeka na cijelom svijetu? Molim te
volio . blh. da n a ~ to .ispricas." Evo Visvamitrine price;
" P . l a n t ~ s k i .Ia.nac ~ l m ~ . l a J a temelj je cijelome svijetu, dom je
sVlm Z 1 ~ o t m J a m a I bllJkama. Himalaja je imao dvije keeri:
G ~ . n g u I U m ~ . G a n g a ) ~ bila starija, a obje je stovao cijeli
sVIJet: Bogovi su trazlli da im Himavan (bozanstvo Hi-
m a l a J e ~ dade Gangu kako bi i oni mogli uzivati u bla
g ~ s t a n J u . Stoga je ?n ~ a r o v a o Gangu bogovima da dobije
nJlhove blagoslove I oSlgura korist za sva tri svijeta.
9899
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 52/177
Mlada kCi Uma posvetila je zivot strogoj pokori. Utonula
je u strogu duhovnu disciplinu, p o t a k n u ~ a . p o t ~ u n o ~ nevezanoscu za sve sto je svjetovno. Stoga JU Je Himavan
zelio poslati u svijet kao zenu. No unatoc njegovim neu-
mornim nastojanjima nije mu to dugo uspijevalo. Na-
pokon je nagovorio Rudru 8 da se vjenca s njom. Tako je i
ona stekla pravo da je stuju sva tri svijeta.
Ganga koju ovdje vidis jest ona Ganga koju su bogovi
uzeli sa sobom, koja se spustila na Zemlju i tece u tri
smjera: jedan vodi prema nebu, drugi prema Zemlji, atreCi prema podzemlju."
Mudrac Visvamitra kretao se prema gradu Mithili s
Ramom, Laksmanom i svojim sticenicima, razveseljujuCi
ih danju i duboko u noe slikovitim opisima svojih proslih
dana, povijesnim dogadajima koji su bili povezani s m j e ~ -tima kroz koja su prolazili, a pripovijedao im je i 0 pOVl-
jesnim zanimljivostima dinastija sto su vladale tim kra-
jevima.
Te je veceri mudrac sjedio na pijesku korita r ~ e k e G a ~ -ge nakon ritualnog kupanja i drugih obreda. ~ a m a vga Je
podsjetio da ee svi biti zadovoljni ako saznaJu n.esto,o
podrijetlu te svete rijeke. A Visvamitra je ispricao slJevdece:
..Ramacandra, tvoji su preci zasluzni sto je Ganga dosla na
Zemlju. Zbog svojih dobrih djela, Ijudi smiju i z v o ~ i t ~ ~ u -tarnje i vecernje obredne rituale kupanjem u nJezInlm
svetim vodama. Ganga je najveea rijeka bozanske cistoce,
njezine vode poput nektara p o d ~ r u j u besmrtnost. Ona ~ e boravila na kovrcavim uvojcima Sivine kose i zbog toga Je
drukCija od ostalih te Ijudi od nje imaju mnogo koristi."
Kad je CUO da Visvamitra velica rijeku takvim s u p e r l ~ t i v i ~ a : Ramacandra je zelio saznati kako su njegovi preCi uSPJeh
na Zemlju dovesti rijeku s tako zadivljujuCim svojstvima
18Rudm _ vedsko bozanstvo koje se kasnije poistovjetilo sa Sivom; Siva u
svom izrazito strasnom aspektu
100
snage i cistoee? Svi bi bili vrlo zadovoljni kad bi im to
Visvamitra ispricao.
Kad je Visvamitra cuo tu, tako ponizno izrazenu molbu,
zapoceo je pricu: "Poslusaj, Rama, u drevna vremena
Ayodhyom je vladao kralj Sagara. Bio je posten vladar i
hrabar junak. Ocaran njegovim umom i srcem, kralj Vidar-
bha mu je dao svoju dragu kcer Kesini za zenu. I ona je
bila vjerna sljedbenica dharme, nikad se nije pokolebala
na putu istine.
No buduCi da ni nakon mnogo godina nisu bili bla-
goslovljeni potomstvom, Sagara se ozenio lijepom
Aristaneminovom keeri, Sumati. Ona mu je postala druga
z e n ~ i bila je ravnopravna s Kesini. Ni ona nije donijela
nasljednika na svijet. Stoga je kralj odlucio da ostatak zivo-
ta provede u pokori. Posao je na obale rijeke uz koju je
mudrac Bhrgu imao svoj asram i sa svojim dvjema
zenama posvetio se najstrozoj pustinjackoj disciplini.
Tako je proslo mnogo vremena. Jednog dana u osvit
lOre pojavio se pred njim mudrac Bhrgu, nepokolebljiv
branitelj istine i rekao: 'Kralju, prestani muCiti to tijelo,
zavrsi s pokorom. Na ovom ees svijetu steCi neusporedivuslavu, a uskoro ces biti blagoslovljen sinom!' Cim su te
rijeci samilosti i milosti doprle do njegova uha, Sagara je
otvorio oCi i ugledao mudraca kako stoji pred njim. Od-
mah mu se poklonio i dao znak objema zenama da ucine
isto, zamolivsi ga da ih blagoslovi.
Starija kraljica Kesini pognula je glavu i usrdno se
molila. Bhrgu ju je zapitao: 'Majko, zelis Ii jednoga sina
kako se ni t dinastije ne bi prekinula iii zelis vise sinova koji
ee biti obdareni velikom hrabroseu i nadaleko poznati?'
Ona je odgovorila da ce biti zadovoljna jednim sinom pa je
molila da jo j ispuni tu zelju. Bhrgu je uslisio njezinu molbu
i blagoslovio je.
Kad je druga kraljica, Sumati, k1eknula pred njim,
postavio joj je isto pitanje. Ona je ceznula za velikim bro-
101
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 53/177
jem jakih, hrabrih i slavnih sinova pa je mudrac i njoj
obeeao ispuniti zelju i blagoslovio je.
Zadovoljan mudracevim blagoslovima, Sagara se vratio
u prijestolnicu praeen svojim zenama. One su razmisljale 0
darovima sto su ih dobile i bile su presretne. Obje su
zatrudnjele i cekale sretan dogadaj, a nakon devet mjeseci
Kesini je rodila jednog sina, a Sumati mnogo njih.
Dani su brzo prolazili, a sinovi trckarali naokolo i veselo
se igrali sa svojim vrsnjacima. Uskoro su poceli izlaziti iz
palace u potrazi za drustvom i zelji za igrom. Sin Kesini,
ASvamanja, poveo bi ih na pijesak rijeke Sarayu. Veselio se
kad bi djecu bacao u vodu i glasno se smijao od radosti
kad bi potonula! Uskoro je stekao glas najgoreg zlocinca u
kraljevstvu!
Kad su sinovi dosli u godine za zenidbu, Sagara je
izabrao prikladnu kraljevsku nevjestu za svakoga od njih te
su svi zajedno proslavili vjencanja. Medutim, Asvamanja je
nastavio sa svojim losim postupcima, a stanovnici Ayod-
hye veoma su se zalostili zbog njegove nepopravljive
opakosti. Jednog su dana dosli k Sagari te mu uz glasno
zapomaganje ispricali okrutnosti njegova najstarijeg sina.Stoga je kralj naredio da ASvamanja odmah napusti grad i
bude protjeran u sumu. U to je vrijeme ASvamanja vee
imao sina. I tako je morae napustiti ne samo roditelje, vee
i zenu i dijete.
Prolazile su godine. Asvamanjin sin Ary1sumat je rastao,
bio je posvuda paznat kao drag, krepostan i hrabar
mladie. Jednom je Sagara odluCio izvesti obred nazvan
aSvamedha 19 pa je odredio pogodno vrijeme za pocetak
obreda." Visvamitrino pripovijedanje prekinuo je sa m
19 aSuamedha _ taj je obred smio izvesti same veliki kralj. Za tu su prigoduizabrali konja posebne boje i_ tada ga pustili da slobodno luta. Kralj iii
vlasnik konja slijedio ga je. Cim je zivotinja stupila na tlo drugog kra-Ijevstva, morae se gospodar toga kraljevstva iii boriti iii priznati vlast kralja
kome je pripadao konj
Rama zeleCi saznati je Ii taj obred bio izveden u Ayodhyi, ili
je Sagara izabrao obalu neke svete rijeke. Visvamitra se
nasmijao i odgovorio: ..Rama, shvaeam koliko ozbiljno
razmisljas a prinosenju htava i kako je tvoj odnos prema
mudracima pun postovanja. Opisat eu taj obred sa svim
pojedinostima kako to zelis. Slusaj, jedan sveti planinski
lanac nalazi se nasuprot Himalaja i prilicno je udaljen.
Zove se Vindhya. Podrucje izmedu toga planinskog lanca i
Himalaje je sveto jer se tu obicno izvode sve obredne htve
(yajfia) i obredi (yaga). Tu je izveden i obred aSvamedha.Skupili su se znalci vedskih himni, a pianine su odzvanjale
glasnim i besprijekornim recitiranjem propisanih obrednih
mantri. l1suee odusevljenih Ijudi promatrale su taj je-
dinstveni obred. Upravo su tada doveli konja pokrivenog
prekrasnim ukrasnim plastom da bi mu iskazali sve
pocasti. Kasnije su ga pustili da luta kamo god zeli. Kako
bi se nadvladala i sprijecila svaka zapreka njegovu slobod-
nom kretanju (sto simbolizira ambiciju vladara koji se na
taj nacin opire i zeli biti slobodan od prevlasti feudal na g
gospodara Sagare),. Ary1sumata je slijedio njegov trag sa
svojom vojskom u punoj spremi, u slucaju da se susretnu
s bilo kakvim nepredvidenim problemima. Bez ikakvih su
zapreka obisli veliki prostor i konja doveli natrag. Priblizio
se trenutak kad je trebalo prinijeti zrtvu prema orto-
doksnom vedskom nacinu pa su Ijudi posli po konja na
prostor za zrtvovanje.
No nisu ga mogli nigdje pronaCi! Vjerovalo se da gubi-
tak zrtvene zivotinje i njezina nedostupnost u izabranom
povoljnom casu za zrtvovanje sluti na zlo koje ee se do-
goditi onima koji pripremaju obred. Stoga je razumljivo da
se Sagara zabrinuo. Poslao je mnogobrojne sinove svoje
druge zene, naoruzane i dobro opremljene da nadu konja i
dovedu ga natrag do htvenog oltara. Sinovi su trazili po-mo e bogova i demona, pretrazivali su posvuda, cak su
iskopavali zemlju da provjere nisu li mozda konja sakrili
102 103
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 54/177
njegovi otimaci. No morali su se vratiti i izvijestiti oca da
njihova misija nije uspjela.
Sagara se razljutio. "Kakve koristi od ovoga mno-
gobrojnog potomstva ako me samo obavijestavate 0 svo
jo j nemoCi? Zasto stojite tu preda mnom lica smrknutih od
srama? Idite i ne dolazite mi na oei dok ne nadete konja."
Na te ostre rijeci sinovi su se razljutili. Nastavili su po
tragu odlucni da ne ostave ni komadie zemlje neistrazen.
Pia nine, brezuljci, rijeke, spilje, gradovi i sela, sume i
pustinje - zasto nabrajati vise - pretrazivali su svaki metar,svaku stopu zemlje. Na jednom su mjestu naisli na
pustinjaka duboko utonula u meditaciju (dhyana). Konj je
bio kraj njega i mimo pasao travu!
Bili su izvan sebe od radosti kad su ga ugledali, ali su
se naljutili opazivsi pustinjaka. Ta dva suprotna osjeeaja
zbunjivala su ih. lzgubili su zdrav razum zbog svojih
neobuzdanih osjeeaja. Nisu mogli pravilno zakljueivati,
srca su im se skamenila. Povikali su pustinjaku: "Podli
divljace, ukrao si naseg konja i sakrio ga u svoje dvoriste!"
Mudrac Kapila polako je otvorio oei i pogledao naokolo.
Oko njega su stajali sinovi Sagare i zasipali ga prijekorima.
Neki su cak bili spremni podignuti ruku na njega!
Kapila je shvatio da su rijeci i argumenti beskorisno
oruzje protiv ovih tirana, znao je da s njima mora drukeije
postupati. Stoga ih je svojim pogledom spalio. Nesretan
zbog preduga odlaganja obreda, sto ga je uzrokovao neus
pio pokusaj sinova da se vrate s konjem, Sagara se veoma
uzrujao. Kako da prekine Zrtveni obred koji je bio vee napola
zavrsen? Kako da ga nastavi i zavrsi? VideCi u kakvoj se
nevolji nasao, njegov je unuk AfTlsumat pao na koljena pred
njim ponudivsi se da ee potraziti konja i svoje striceve te
donijeti vijesti 0 njima, samo ako ga kralj posalje u tu misiju.
Sagara ga je blagoslovio i pristao na njegov prijedlog. Dan inoe Amsumat je pretrazivao cijelo podrucje i napokon bio
nagraden uspjehom. Ugledao je ostatke svojih striceva koji
su bili pretvoreni u hrpice pepela! Zelio je izvesti pogrebne
svecanosti za njihove duse koje su napustile tijelo, ali nije
vidio nikakav izvor, spremiste vode, jezero niti rijeku koji su
bili potrebni za pogrebni obred. Veoma potisten i tuzan,
neko je vrijeme pjesacio. Jedan castan starac StUpiD je na
njegov pu t i savjetovao mu: "Nemoj dopustiti da te zalost
svlada, dragi sine! Mudrac Kapila pretvorio je tvoje striceve u
pepeo, imajuCi pritom u vidu dobrobit covjecanstva. Nemoj
se zadovoljiti koristenjem zemaljske vode pri obavljanju
pogrebnih obreda vee se domogni svetih voda nebeskeGange, dovedi ih dolje na Zemlju i neka one preplave
pepeo. Tada ee duse tvojih predaka biti spasene. No najprije
uzmi konja sa sobom da bi tvoj djed mogao sretno dovrsiti
obred. Potom ees razmisljati 0 putu i nacinu da dovedes
nebesku Gangu na Zemlju." AJTlsumat je zahvalio pustinjaku
i pozurio se do djeda gdje su zrtveni obredi bili prekinuti jer
nije bilo posveeene zivotinje.
Sagara je danju i noeu ocekivao njegov povratak, nije
mogao spavati od zabrinutosti. Kad su doveli konja, on i
vedski ucenjaci koji su pri obredu imali ulogu sveeenika
(rtuij) , bili su presretni. AJTlsumat je mislio kako za vrijeme
ove posebne svecanosti ne bi bilo ispravno objaviti da sunjegovi stricevi prijevremeno umrli zbog mudraceva prok-
letstva. Stoga je dopustio da se izvede zavrsni obred.
Sveeenici i gosti dobili su svoj dio htvenih darova.
Potom ih je AJTlsumat podrobno izvijestio 0 svemu sto
se dogodilo stricevima te nagovarao svoga djeda da ne
besku rijeku izuzetne svetosti dovede na mjesto na kojem
je lezao njihov pepeo. Sagara je bio odusevljen. Upustio se
u mnoge asketske discipline i obrede koji su prema savjetu
starijih trebali navesti Gangu da mu podari one sto je zelio.
Ali nije uspijevao. Venuo je iz dana u dan od zalosti nad
gubitkomsvojih sinova i zbog neuspjela pokusaja da
im
osigura blistavu buduenost. Napokon je, veoma razocaran
napustio svoje tijelo.
104 105
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 55/177
Posavjetovavsi se s podanicima, ministri su okrunili
Arylsumata. On je vladao kraljevstvom besprijekorno jer je
bio jak moralno i primjeran duhovno. Podanike je tetosio
kao da su mu rodena djeca. U starosti ponudio je pri
jestolje svom sinu DilIpi, a sa m je otisao na Himalaje i
posvetio se asketskoj disciplini. Njegov cilj nije bilo sarno
sebeostvarenje, vee je htio dovesti Gangu na Zemlju radi
spasenja svojih preminulih strieeva. No i on je morae
napustiti tijelo, a da nije ostvario svoju zelju.
I Dilipu je pokretala ista zelja jer je znao kako su
duboko njegov otac i djed eeznuli za tim ciljem - da
Gangu dovedu na Zemlju! On je pokusavao to ostvariti na
razne naCine. Prerna savjetu mudraca izveo je mnoge ta
janstvene htvene obrede. Bol zbog tuge sto ne moze is
puniti zelje svoje obitelji progonila ga je pa je obolio od
kroniene bolesti. Vtdjevsi da ga napusta fizieka snaga i
mentalna izdrzljivost, okrunio je svoga sina Bhagirathu i
povjerio mu misiju koju on sam nije mogao obaviti, to jest
da dovede Gangu s neba. Uskoro nakon toga i Dilipa je
napustio Zemlju.
BlistajuCi duhovnim sJaJem, Bhagiratha se zavjetovao
da ee uspjeti u zadaCi koju mu je dodijelio otac. Premda
su njegovom vladavinom svi bili zadovoljni, zalostilo ga je
sto nema djece koja bi odrZala dinastiju. To i prvenstvena
zadaea da osvoji Gan gu, prisilili su ga da ministrima preda
uzde upravljanja kraljevstvom, a sam se povuee u tisinu
glasovita mjesta Gokarl}akSetra. Ondje je izvodio strogu
pokoru - izlagao se vrelini Sunca i uzimao hranu sarno
jednom u mjesec dana. Napokon, prihvaeajuCi njegovu
pokoru, pred njim se pojavio sam Bog i rekao mu: "Sine
Bhagiratha! Zazeli nesto, da t eu ti sto god zatrazis."
Bhagiratha je dozivio viziju Jednoga sa sjajem tisueu
Sunaca. Pao je na koljena, svladan zahvalnoseu i odanos-
eu Bogu i zamolio: "Gospode, daj da nebeska Ganga po
teee na Zemlju, kako bi moji preci mogli biti spaseni od
propasti i doCi na nebo. I daj mi milost da imam djecu
kako se kraljevska dinastija Iksvaku ne bi ugasila sa mnom
kao svojim zadnjim potomkom. Neka se dinastija nastavi i
neka cvjeta." C:vrsto je drzao Gospodova stopala smjerno
izrazavajuCi svoju poniznu molbu.
Gospod je odgovorio: "Sine, prvu tvoju zelju tesko je
ispuniti. Ipak, ispunit eu ti je, a sto se tiee produzenja
kraljevske dinastije, imat ees plemenita sina, tvoja ee se
lOla nastaviti i cvjetati. Ustani!" Nato je Bhagiratha ustao, a
Gospod je nastavio: "Ganga je bujica i vrlo je brza. Kadpadne s neba, Zemlja neee moei izdrzati njezin udarac.
Stoga, kao viadar na Zemlji, moras razmisliti 0 tom prob
lemu i otkriti naCin na koji se moze izbjeCi ova Icatastrofa.
Ako Ganga padne na Zemlju, posljedice ee biti strasne.
Stoga rijeku treba usmjeriti tako da najprije padne na Sivi
nu glavu. S nje vode mogu teCi po Zemlji s manjom zes
tinom. To je najbolje za stanovnike Zemlje. Razmisli dobro
o tome." Nakon tih rijeei Gospod se povukao.
Tada je Bhagiratha zapoeeo pokoru da umilostivi Sivu.
Na posljetku je uspio osvojiti njegovu milost i pristanak da
izravno na svoju glavu primi Gangu kad se ona spusti s
neba. I tako se dogodilo da je Ganga pala na Sivu i s nje
gove glave potekla na cijelu Zemlju u sedam razliCitih
smjerova - Hladini, Nalini i Pavani potekle su na istok, a
Subhiksu, Sita i Sindhu na zapad. Sedma je rijeka slijedila
trag Bhagirathe, a on ju je vodio do mjesta gdje je lezao
pepeo njegovih predaka, oeekujuCi izbavljenje iz pakla.
Ganga je potekla dUl puta kojim je posao Bhagiratha icijelim tim njezinim tokom Ijudi su imali koristi od te svete
rijeke koja ih je proeiseavala. Takvo djelovanje nebeske
Gange oslobodilo ih je grijeha, a Bhagirathini su preci na
obali ove trostruko svete rijeke bili uz pomoe njezinih voda
izbavljeni posmrtnim obredom.
BuduCi da je Bhagiratha doveo Gangu na Zemlju, rijeka
je dobila ime Bhagirathl! Nakon zavrsetka obreda za duse
106 107
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 56/177
predaka Bhagiratha se vratio u Ayodhyu. Sretan sto je
Bozjom miloseu mogao ispuniti najveeu zelju svoga oca i
djeda, mnogo je godina vladao kraljevstvom uZivajuCi isk
reno prilOanje svojih zadovoljnih podanika. Napokon je i
on napustio tijelo."
Dok je Visvamitra tako pricao 0 njihovim precima,
Rama i Laksmal}a vrlo su ga pazljivo slusali ocarani
dogadajima. No mudrac ih je upozorio da je vee ponoe i
svi moraju poCi na pocinak. Stoga su se poklonili svomu
uCitelju i legli na gusti pijesak same rijeke. No nisu moglizaspati. Odmarali su se samo zbog toga sto su zeljeli
poslusati uCiteljevu naredbu, a ne zato sto im je bio potre
ban odmor! Sve dok nije svanulo, razmisljali su 0 cudesnoj
prici silaska Gange s neba na Zemlju! Tada su u rijeci
obavili obredno pranje i druge jutarnje obrede i brzo se
spremili za put koji je bio pred njima. Cim su ucenici na
javili da je skela spremna, svi su posli prema njoj i tako
presli svetu rijeku. Stigli su na sjevernu obalu i nastavili
putovanje diveCi se prekrasnom sumskom krajoliku kroz
koji su prolazili.
Kad su vee prilicno odmakli, priblizili su se velikom
gradu prepunom lijepih zgrada. Rama je zelio salOati ko
jem kraljevstvu pripada grad sto ga vide iz te sume. A mu-
drac mu je odgovorio: "Cini se da je grad blizu, ali zapravo
ee nam trebati jos neko vrijeme da dodemo do njega.
Mozda eemo stiCi do veceri. Tada eu yam ispricati pricu 0
njegovu postanku i sudbini. No, nastavimo put." Rama je
slusao mudraceve rijeci s bljeskom u oku i smijeskom na
usnama. Shvatio je njihovo znacenje i posao dalje. Nije
nista odgovorio.
Kad su se spustili u dolinu, nije bilo ni traga nekom
gradu iii naselju, no popevsi se na brezuljke, ugledali su
grad koji se Cinio veoma blizu. Izgledalo im je da neee stiCido njega premda se priblizavala vecer. Kao sto je Visvamitra
rekao, grad je jos bio daleko! Zaustavili su se kad se noe vee
spustila i nakon kupanja izveli vecernje obrede koje su za-
htijevale sastre. OdmarajuCi se, Rama je podsjetio uCitelja
na pricu 0 gradu. Zamolio je Visvamitru da oddi svoje
obeeanje. Visvamitra je rekao: "I ja sam upravo razmisljao 0
tome! Premda lOam da si ti svjestan djelovanja svakog
uma, yeo obmane (maya) koja izgleda kao stvarnost, skriva
Cinjenice i tjera Ijude na krive tragove. Svi ne mogu biti go
spodari uma. Kad Ijudi poput mene smatraju nemoguCim
da ga zadrze pod nadzorom, nije potrebno spominjati sud
binu obicnih Ijudi. Upravo toga trenutka kad mi je bljesnula
misao da si mozda zaboravio pitati 0 povijesti grada, posta
vio si mi to pitanje. Ne treba mi nikakav drugi dokaz da mi
pokaze kako si ti svelOajuCi! Evo te price!
U drevna vremena, Kasyapa20 je imao dvije zene, Aditi i
Diti. Ditini sinovi bili su veoma snazni, dok su Aditini sinovi
posjedovali moralnu snagu i svakim danom bivali sve
napredniji. Roditelji su se radovali promatrajuCi ih kako se
tako dobro i brzo razvijaju.
Jednog su se dana njihovi sinovi sastali i poceli
raspravljati 0 nacinu kako da se izbjegne starost. Zakljucili
su da ee amrta iii nektar koji se moze osigurati buekanjem
Oceana mlijeka sprijeCiti tjelesne tegobe sto ih donosibolest, starost i smrt. Uskoro su se poceli pripremati za taj
podvig. Uzeli su vrh pianine Mandare i polozili ga u ocean
da bude "mjesalica", a kao uze izabrana je divovska zmija
Vasuki koja se morala oviti oko mjesalice kako bi se ona
mogla brzo i ujednaceno okretati. BuduCi da je buekanje
trajalo dugo, zmija Vasuki pocela je povraeati svoj otrov.
Bila je strasno Ijuta zbog bolova jer su joj zubi udarali 0
stijene planinskoga vrha. Njezine otrovne pare dizale su se
uvis popu t velike vatre!
Vidjevsi to, sinovi Diti i Aditi smrtno su se uplasili.
Pomislili su da ee se pretvoriti u pepeo u tom opeem ra
20 Kasyapa - ime jednoga vedskoga mudraca
108109
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 57/177
sulu. Molili su Gospoda da ih zastiti. Kad se pred njima
pojavio Gospod VIsr:lU, sinovi Diti usrdno su ga molili da ih
spasi i prekine tu strasnu katastrofu. Gospod se pretvorio
u Sivu i rekao da je on najstariji od bogova i stoga ima
pravo ubrati prve plodove ovog procesa buckanja. Potom
je bez oklijevanja ispio otrov ha.lahala koji je izazvao
paniku.
Nakon toga Ditini i Aditini sinovi nastavili su buckati
ocean. Sada im je zaprijetila druga opasnost. Vrh pianine
Mandare poceo je tonuti i oni su se ponovno obratiliVIsnuu. On se opet pojavio i hrabrio ih! Pretvorio se u
k o r ~ j a c u koja je zaronila u ocean, usia pod planinski vrhu
nac, podigla ga na svoja leda i drzala sigurno na tvrdom
oklopu tako dugo dok je trajalo buckanje. Sinovi Kasyape
bili su mu neizmjerno zahvalni. Bili su sretni i slavili ga na
say glas.
Iz Oceana mlijeka izronio je tada Dhanvantari, bog s
palicom (daf}ga) i posudom za vodu (kamaf}galu) u ruci.
Jos dok su Ditini i Aditini sinovi gledali u njega, iz Oceana
je izronio gusti, slatki sok (rasa) i pretvorio se u loptu koja
je uskoro nabujala i raspuknula se, a iz nje je izislo
nekoliko djevojaka. BuduCi da su bile rodene iz slatkogsoka (rasa) nazvane su apsara. One su na sve moguce
nacine nagovarale sinove da se vjencaju s njima. Molile su
i preklinjale, no sva su njihova nastojanja bila uzaludna. I
zato su zivjele nevjencane, slobodne i prevrtljive. Tada je iz
valova izronila Varut:\l, kCi boga vode, s kalezom punim
opojne tekuCine. Ditini sinovi nisu htjeli ni cuti za tu
tekucinu, no Aditini sinovi iskapili su je na dusak. Oni koji
nisu htjeli tekuCinu (sura) poznati su pod imenom asura
(demoni), a oni koji su je pili nazvani su sura (bogovi).
Napokon je iz Oceana mlijeka izronila amrta. Tko ce je
piti? Nastao je veliki sukob izmedu Ditinih i Aditinih sinova.U strasnoj borbi koja je zapocela, Aditini sinovi poceli su
ubijati Ditine. Prijetilo je da se sukob pretvori u borbu do
unistenja. Zemlja se tresla od dobivenih i uzvracenih uda
raca oruzja. Strah i zabrinutost prosirili su svoje tamne
oblake nad svijetom. Iznenada se pred borcima pojavio
VIsf}u kao zanosna carobna djevojka koja je svima zarobila
srca a umove odvratila od borbe. Sve ih je ocarala, no kad
se pojavila, nestalo je amrte. Svi su Ditini sinovi umrli, a
njihova je majka bila neutjesna u svojoj tuzi. Kasyapa je
nije uspio utjesiti. Ni njegovi pokusaji da je poduci 0 pro
laznosti svega nisu to mogli uciniti. Glasno je jadikovala i
zapomagala veoma bolno, kao da je dosao kraj svijeta.Na posljetku se osvijestila, dosla je Kasyapi i zatomlju
juCi svoju bol duboko u sebi, rekla mu: "Gospodaru, sto se
dogodilo? Mi, obje tvoje zene, imale smo djecu s tobom.
Ja sam sada ostala bez djece. Je Ii to u redu? Hocu Ii
morati vjecno ovako tugovati? Nijedan moj sin vise nije ziv.
Bolje je imati jednog sina koji ce dugo zivjeti, nego mnoge
sinove koji ce kratko zivjeti." Dok je tako glasno plakala,
Kasyapa ju je tjesio i preporucio jo j da poduzme tapas
(disciplina strogosti da bi se umilostivili bogovi) kako bi
mogla dobiti sina koji ce dugo zivjeti. Savjetovao joj je da
prestane tugovati je r jo j se inace nikad nece ispuniti zelje.
Ohrabrena, zatrazila je njegove blagoslove i odmah pocela
pokoru s jasnim ciljem - da osigura dar bogova, to jest
sina koji ce moCi pobijediti i Gospoda svih bogova,samoga Indru.
Kasyapa joj je rekao: "Pokora (tapas) nije laka disci
plina. Covjek mora ostati Cist do samoga kraja, treba se
priddavati zavjeta i posta bez i najmanjeg odstupanja.
Sarno ce tada bogovi biti zadovoljni i uslisiti mu zelju."
Diti je stigla u podrucje poznato kao Kusaplava i pre
dala se strogoj pokori. ZnajuCi njezinu odluku, Indra ju je
zelio iskusati te joj se priblizio u liku njezina sluge. Molba
joj je bila ispunjena, zatrudnjela je miloscu Bozjom. Danisu prolazili, mjeseci nestajali, a Indra je neprestano bio uz
nju kao sluga. Jednoga dana, za vruceg podneva, legla je
110111
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 58/177
na lezaj raspustene kose svladana snom, a glavu je
polozila tamo gdje je obicno drzala noge. To je bilo protiv
strogih pravila obredne cistoce kojih se morala uporno
pridrzavati. Indra je iskoristio priliku. Primijetivsi da je
polozaj njezina tijela nepravilan, suprotan uputama sastri,
kaznio ju je tako sto je raskomadao fetus u njezinoj utrobi.
Dijelovi fetusa poceli su jecati u njoj zbog svojih
odsjecenih udova i ostalih dijelova. Indra im je njezno te
pao i tjesio ih. Diti je strasno krvarila, jadikovala je nad
svojomsudbinom
i neutjesno piakala.Indra je stajao pred njom sklopljenih ruku i molio je:
"Majko, oprosti! Ucinila si nesto sto je protivno svim pravi
lima obredne Cistoce i time si prekrsila zavjet. Tvoja je kosa
bila raspletena i razvezana, a glava ti je lezala u postelji na
mjestu gdje su obicno noge. Dok si tako spavala, tvoja je
pokora bila okaljana. Kad neprijatelj koji samo ceka da
upropasti tvoju sudbinu, dobije takvu priliku, hoce Ii on
mudrovati? Ja sam Indra, utjelovljen u ovom liku sluge. 11
si molila da rodis sina koji bi me ubio, zar ne? Fetus u
tvojoj utrobi trebao me unistiti, stoga sam iskoristio priliku
da ja unistim njega, svoga neprijatelja. Ali nisam ga unistio
kaznjivim metodama. 11 znas da je strogo pridrzavanjezavjeta bitno za uspjeh tvoga plana. Trebala si nastojati da
ne prekrsis pravila. Fetus je bio razrezan na sedam dijelova
i ja sam im rekao da ne placu (maruda). Zato ce biti
rodeni kao bogovi vjetra (marutf'. To je moj dar tebi."
Nakon toga Indra se vratio na nebo.
Rama, mjesto gdje se nalazimo upravo je ono na ko
jemu su Indra i Diti razgovarali i skJopili taj sporazum. Da
nastavim pricu ... Iksvaku je imao sina s A1ambom Dev!, a
zvao se Visala. Ovo je kraljevstvo po njemu dobilo ime.
Visala je dobio sina Hemacandru koji je bio vrlo utjecajan.
21 marul - naziv za vjetar, bog a oluje koji je u Vedama opisan kao Indrin
prijatelj
On je imao sina Subhadru, a ovaj Dumrasvu Ciji je sin bio
Srnjaya, a njegov se sin zvao Sahadeva.
Sahadeva je bio veoma bogat i napredan, cvrst oslonac
moralnosti i ispravnosti. Dugo je vremena bio hrabar
vladar kraljevstva. Njegov sin Somadatta imao je sina
Kakutsthu. Sumati je sin toga hrabrog vladara. I on je
veoma pravedan vladar, svojom moralnom Cistocom i vrli
nama gotovo doseze bogove. Danas cemo uCi u grad
Visalu i prespavati u njemu, a sutra cemo stiCi u grad
vladara Janake."Svi su bili sretni kad su to culi. Vijest 0 Visvamitrinu do-
lasku u Visalu priopcili su Sumatiju glasnici, a on je pojurio
ususret mudracu s dvorskom pratnjom, ministrima,
ucenim Ijudima i svecenicima, moleci ga da ude u grad i
svojim boravkom posveti kraljevsku palacu.
Visvamitri se sVidjela njegova poniznost i postovanje
koje mu je ukazao. Ljubazno ga je upitao za zdravlje, srecu
i njegovo kraljevstvo. Neko su vrijeme razgovarali 0
poslovima u kraljevstvu i dinastiji, a tada su Sumatine oCi
pale na bracu, Ramu i Laksmal}u. Toliko ga je ocarala nji
hova ljepota i dostojanstvo da je upitao Visvamitru tko su
ti "Iavlji mladunci". A Visvamitra mu je odgovorio da je to
veoma duga prica i sada je nema vremena pricati vee ce
to uCiniti kad stigne u grad. Zapovijedio je redovnicima i
asketima koji su ga pratili te braCi Rami i Laksmal}i da
nastave put do grada VisaIe. I on je posao za njima, a Su
mati je s njim cijelo vrijeme razgovarao 0 poslovima koji su
se odnosili na kraljevstvo. Kad su stigli pred gradska vrata,
zrak je ispunila glazba sto su je stvarali mnogi glasovi i
instrumenti. Brahmani su pjevali himne dobrodoslice
nadahnuti svetim tekstovima.
Nakon svecanosti primanja koje je priredio kralj Visale
. Visvamitra je okupljenim kraljevskim rodacima, svecenicima i panditima opisao svoj asram i zrtveni obred
(yajfia) sto ga je ondje izveo, zatim je opisao Ramino i
11312
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 59/177
Laksmal}ino junastvo dok su cuvali strazu kako bi od
demona koji su haracili tim podrucjem obranili mjesto na
kojemu se prinosila Zrtva. Svi koji su slusali tu pricu 0
sposobnostima i junastvu princeva cudili su se i bili pres-
retni. Promatrali su ih s divljenjem i osjetili da su se u nji-
hovim Iikovima ponovno pojavili nara i f'larayar:ta. Svla-
dani osjecajem postovanja pali su nicice pred njima.
Silo je vee kasno pa su Rama i Laksmana kIeknuli pred
Visvamitru i s njegovim dopustenjem otisli u odaje
posebno za njih pripremljene. Ustali su prije lOre, obavilijutarnje kupanje i obrede te stigli do svog ucitelja upravo
na vrijeme da nastave putovanje. Zahvalivsi se kralju Su-
mati uputili su se prema Mithili.
Sumati ih je neko vrijeme pratio, a onda se oprostio od
njih. Visvamitra je sa svojim ucenicima i princevima nasta-
via put. Oko podneva stigli su do prostrana posumljena
zemljista. Izgledalo je kao da se prije mnogo godina taj
prostor mogao pohvaliti velikim brojem asrama, no sada
su nastambe propadale. Silo je tu i oltara koji su nekoc
oddavani s paznjom i Ijubavi te mjesta na kojima se palila
i odrzavala sveta vatra. Rami se Cinilo da su te prostore
posvetili mudraci i pustinjaci pa je upozorio Visvamitru nato. Mudrac se nasmijao i rekao: "To si zaista tocno primi-
jetio, zadovoljan sam! Otkrit cu ti zasto je jedna vazna
osoba boravila u ovoj palaCi i zasto ju je napustila i otisla.
Poslusaj!
I bogovi su obicno odusevljeno pozdravljali ovaj asram
velikog mudraca Gautama. Sa svojom zenom Ahalyom on
je ovdje proveo mnogo godina. Dobrovoljno se
podvrgavao najstrozoj pokori, izvodio mnoge, do najsitnijih
pojedinosti usavrsene zrtvene obrede. Ovo je posumljeno
zemljiste nekad odisalo duhovnoscu, bilo je sjajno, puna
mira i radosti.Za
Ijude koji su ovdje zivjeli, svaki je dan biosvecanost. Ahalya, mudraceva zena, bila je kreposna i izu-
zetno lijepa. Nitko jo j nije bio ravan po ljepoti i privlacnosti.
Stoga ju je Gautama uVijek drzao pod nadlOrom i cuvao je
budno pazeci na nju. Jednoga dana kad je bio izvan
asrama, pojavio se Indra, glavni bog, prerusen u samoga
Gautamu! Kreposna zena docekala ga je kao svoga go-
spodara i sluzila ga s postovanjem. No pojavio se pravi
Gautama i otkrio njezinu ocitu nevjeru. Prepoznao je Indru,
premda se ovaj prerusio, strasno se razljutio i povikao:
'Pokvarenjace!', no Indra je iznenada nestao.
U svom se bijesu Gautama okrenuo prema Ahalyi i
zagrmio: 'Zavjetovala si se da ces unistiti ovaj asram pre-pustajuCi se poroku, zar ne? Necu vise ni trenutka biti
ovdje. Ne mogu podnijeti pogled na tvoje lice. Lezi uz neki
grm, zivi kao duh od zraka, bez hrane i pica. Ja odlazim.'
Gautama je zamrzio to mjesto koje je obescastila prijevara.
Ahalya je gotovo isplakala oci, uvjeravala je muza da je
nevina, da ju je prevarilo prerusavanje. Ali vodilo ju je tek
postovanje prema njezinu gospodaru, zanijela ju je
duznost vjernosti prema muzu. Uhvatila ga je za stopala i
molila za oprostenje. Gautama se malo smeksao na
njezine molbe, istina mu se otkrila, ali nije mogao povuCi
jednom izgovorene rijeCi, pa je rekao: I\halya, znas da sam
se zarekao da nikad necu pogaziti izrecenu rijec. Stoga
moras zivjeti u grmlju i trnju, moras se zalostiti i gladovati
dok Rama, sin Dasarathe, ne proae ovuda. Kad te ugleda,
obasut ce te svojom miloscu, dopustit ce ti da mu dotak-
nes stopala i obratit ce ti se s mnogo samilosti. Njegov
darsan, sparsana i sambhasar:ta procistit ce te i ti ces
procvasti u punom sjaju. Tada CU ti se vratiti.' Gautama je
potom napustio ovo mjesto i pozurio u podrucje Himalaje.
Od toga trenutka Ahalya je izgubila ime i Iik, zivi od zraka,
duboko uronjena u pokoru i jedva ceka da se ponovno
sjedini sa svojim gospodarom. A ovaj, jednom prekrasan
prostor je zapusten."
Dok je Visvamitra pricao, Ramacandra se veoma
zacudio da ga ceka neka jadnica. Zelia je da ga Visvamitra
11514
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 60/177
povede na mjesto gdje se ona nalazi u dubokoj pokori i
odmah je krenuo, a Visvamitra i Laksmar:Ja su ga izdaleka
slijedili. Prosao je kroz neko gusto grmlje i usao u kolibicu
koja se nalazila iza trnovitog grma.
Do toga trenutka Ahalya je bila udubljena u svoju poko
ru, daleko od oCiju bogova, demona i Ijudi, izgubila je svoj
identitet. Nije marila ni za hranu ni za spavanje, postojala
je tek kao komad stijene. IzgIedala je poput Mjeseca, do
bro skrivenog oblacima iii gustom zavjesom dima irtvene
vatre. Kad joj se Rama priblizio, njegovo ju je stopalo dotaklo.
Ona je podigla glavu i ugledavsi bozanski caroban
Ramin lik, uhvatila ga je za stopalo i uzviknula odusevljeno:
"Oh, spasena sam! 0, Boze, dosao si i spasio me od gri
jeha. Tvoje se srce napokon smilovalo." Mnogim hvalos
pjevima obasula je Ramu svojom zahvalnoscu. Podigla se,
poput Mjeseca iza oblaka, sjajna i sVjeza. U tom trenutku,
pojavio se pred njom i Gautama. On je bio majstor u taj
nama joge, znao je da je stigao Rama i spasio njegovu
zenu. Prihvatio ju je proCiscenu strogom pokorom, bla
goslovljenu Raminim dodirom. I muz i zena pali su nicice
pred Ramu i Laksmar:Ju, preplavljeni blazenstvom
(ananda). Duboko se poklonivsi Gautama je iskazao
postovanje Visvamitri ciji su ucenici bili zadivljeni cudom
kojem su bili sVjedoci. Promatrali su bracu nepomicnim
pogledom cuaenja. Visvamitra se tada oprostio od
Gautame i posao u pravcu sjevero - istoka, a Rama i
Laksmar:Ja hodali su uz njega.
Do veceri su se opet priblizili nekom gradu. Mudrac je
pokazao na njega izdaleka rekavsi da su one mnogobrojne
velicanstvene zgrade Mithila. Braca i mudracevi ucenici
poskocili su od radosti, nisu mogli zatomiti svoju srecu pa
su poceli brze hodati. ZaboravljajuCi tjelesnu iscrpljenost,ubrzo su stigli do glavnog ulaza u grad.
Kuda god su se okrenuli vidjeli su pustinjake i
svecenike zabavljene recitiranjem Veda kao i mnoge kuce
u kojima su se irtvene vatre odrZavale obrednim pri
nosima. Pod svakim drvetom, skrivajuCi se u njegovoj
sjeni, okupljale su se grupe Ijudi oko volovskih kola koja su
ih dovezla sa sela. Bilo je muskaraca i zena, starih i mladih
s djecom, pripadali su svim kastama i zvanjima, bilo je
Ijudi svih zivotnih dobi, skupljenih iz svih zakutaka svijeta.
Osjecali su kao da ih nosi rijeka radosti. Grad je bio pre
pun vreve i Ijudi koji su se kretali uzduz i poprijeko po svimcestama. Mudrac i njegovi pratitelji stigli su na obalu rijeke
na kojoj je bilo nesto manje Ijudi. Morali su odluCiti gdje ce
prenoCiti, jos nisu bili potpuno sigurni gdje ce to biti.
Blizilo se vrijeme za obredno kupanje i stoga su na obali
ostavili svoje stvari, okupali se i zavrsili propisane obrede.
Yqjfi.a je trebala uskoro poceti pa su se dvorjani i ratnici
iz palace umijeSali meau redovnike koji su neprestano
pristizali i pokusavali saznati njihova imena, gurue i asrame
kojima su pripadali, njihov duhovni status i jesu Ii posebno
bili pozvani za ovu prigodu. V1adar Janaka je zahtijevao da
mu hitno jave sve sto saznaju.
I Visvamitra je zavrsio s kupanjem i obredima. Sjedio je
na obali sa svojim ucenicima i bracom koja su izgledala
poput zvijezda sto su na Zemlju pale s neba i opisivao im
slavu Mithile. U tom se trenutku ponizno priblizio glasnik s
dvora i upitao: "Gospodaru, molim te reci mi tko si i
odakle dolazis. Mi smo kraljevi glasnici, slusamo njegove
zapovijedi i izvrsavamo svoju duznost. Kazes Ii nam svoje
ime, moCi cemo kralja obavijestiti 0 tvom dolasku."
Glasnik se potom pozurio na dvor i obavijestio Janaku
da je stigao mudrac Visvamitra. Kralj je pripremio sve
potrebno za docek velikog mudraca i poslao glavne brah
mane, svecenike i dvorske pandite koje je vodio
Satananda na mjesto gdje se nalazio Visvamitra.
11716
njihova je hrabrost i sposobnost zadivljujuca. Mudrae je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 61/177
Skupina dvorjana priblizila se obali puna dobrih zelja
recitirajuCi vedske himne kao dobrodoslieu. Visvamitra je
shvatio da su dosli po njih kako bi ih odveli do samoga
kralja. Rekao je Rami i LaksmaQi da se spreme jer ce poCi
s njim, i oni su poslusali. Satananda je Visvamitri iskazao
cast po vedskoj tradieiji kako je dolikovalo velikom ucitelju.
Duboko mu se poklonio, ponudio mu duhovno osvjezenje
uz vedske mantre i rekao s primjernom poniznoscu da je s
ostalima dosao po zapovijedi vladara te njemu i svima koji
su s njim zeli najsrdacniju dobrodoslicu. Pred palacom sunapustili nosiljku, unijeli im torbe i prtljagu, a zatim poveli
mudraca i ostale na dvor. Pratili su ih glazbenici na svojim
instrumentima.
Cim su stupili na kraljevsku eestu i sam je kralj Janaka
posao prema njima u pratnji svojih ministara, dvorjana i
najblizih rodaka. Pao je niCiee pred Visvamitrom i rekao da
je danas ostvario svoju najvecu zelju, a njegovim je do-
laskom Mithila dozivjela neizmjernu cast. Potom se raspiti-
vao kako zive mudrac, njegovi uceniei i sljedbenici. Pogled
mu je pao na dva mladica, Ramu i LaksmaQu koji su blis-
tali poput Sunea. Nekoliko trenutaka nije mogao pronaCi
prave rijeci. Nije znao za sebe, ni gdje se nalazi. Uz veliki
napor, vratila mu se svijest 0 okolini pa je upitao Visvami-
tru: "UCitelju, tko su ovi mladici? Izgledaju mi kao bogovi
blizanci (a.svin[devah) , kao da su upravo pali s neba kako
bi mi iskazali milost. lmaju njezan, bozanski car. IIi su
mozda Sunee i Mjesec sis Ii na Zemlju? Kako se dogodilo
da ta mlada olicenja ljepote propjesace takvu udaljenost
kao clanovi tvoje pratnje? Iii su se mozda upoznali s to-
bom ovdje i onda ti se pridruzili?" lz Janake je pljustalo
jedno pitanje za drugim, kao da pita sam sebe, zabo-
ravljajuCi gdje se nalazi i sto je doista zelio saznati.
Visvamitra je vidio njegovu nedoumieu i nije mogaozadrzati osmijeh pa mu je objasnio da su to sinovi kralja
Dasarathe iz Ayodhye, da se zovu Rama i LaksmaQa, a
zelio reci jos mnogo vise, no pomislio je kako ce biti bolje
da mu isprica sve 0 njima kad stignu do mjesta gdje ce
boraviti. Stoga su posli prema odajama pripremljenima za
njega i njegovu pratnju.
One su se nalazile u carobnoj, maloj zgradi u obliku
hrama u sredistu njegovana vrta Iijepo ukrasenoga ze-
lenilom i cvjetnim vijencima. Mjesto je odisalo tisinom, cinilo
se kao da se sa samog neba u velikom obilju spusta mir s
krila milosti. Zgrada je bila blizu kraljevske palace.USavsi
snjima, Janaka se ponovno spustio na koljena pred mudra-
cem i rekao: "Tvoj mi je dolazak ulio neizrecivu snagu i ra-
dost. Siguran sam da mi se ta sreca dogodila kao pos-
ljediea zasluga sto sam ih stekao u prijasnjim zivotima. Sada
te napustam. Do pocetka yajfi.e ima jos dvanaest dana
prema proracunima glavnog svecenika i znalca vedskih ob-
reda (rtvij). Stoga te molim, ostani u Mithili i blagoslovi me."
Visvamitra ga je uvjerio kako se ne protivi njegovu prijedlogu
najavljenog vremena obreda uklonivsi time i sve slicne bo-
jazni iz Janakina uma. Rama i LaksmaQa su se pogledali
kao da im je to bilo predugo cekati.
Sve je bilo pripremljeno da im se osigura odmor ineometan san te noci. Iz palace ce dobivati mlijeko, voce i
sve sto im bude potrebno. Janaka je na odlasku rekao da
ce sutra u zoru doCi po svoj darsan jer sada ne bi bilo u
redu da Visvamitra odgada svoj odmor nakon tako dug a i
naporna putovanja. Potom se vratio u palacu s panditima,
svecenicima i ucenim ljudima.
Rama i LaksmaQa razgovarali su 0 odanosti i poniznosti
toga vladara, 0 miru i radosti koji su blistali na njegovu
lieu. Sjedili su uz ucitelja, jeli voce i pili mlijeko. Potom su
se uz njegovo dopustenje povukli u svoje odaje da se od-
more.Te su noCi dobro spavali. Kad se danje svjetlo polako
raskrililo nad gradom, glazba instrumenata i bubnjeva
uzdigla se s njihova praga dok su svecenici recitirali ved- sali okaljati obred. Opisao je njihovo junastvo i sposobnost
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 62/177
ske himne. Rama i Laksmar:Ja su ustali, zavrsili svoje ku-
panje i druge obrede te posli k Visvamitri. Mudrac im je
ponudio mlijeko i rekao: "Sinovi, uskoro ce se ovdje poja-
viti Janaka. Doruckujte i spremite se." S mladim uceni-
cima mudraca brzo su otisli u svoje odaje na dorucak, a
nakon pranja ruku, mirno su se okupili oko uCitelja i s
postovanjem sjeli kraj njega.
Ubrzo se saznalo da kralj Janaka dolazi dvorskom
ucitelju kako bi mu ukazao cast. Glazba sa skoljki i me-lodije s devet instrumenata najavile su dolazak vladara
kraljevstva. Usao je Janaka, noseCi posebnu prigodnu
sandalovu smjesu i zrnca rize. I Satananda s pratnjom
pojavio se u svetom Visvamitrinom boravistu. S radosnom
zahvalnoscu Janaka je oprao mudraceva stopala.
Duboko mu se poklonio, a zatim stao uz pocasno
mjesto postavljeno za mudraca ispred kraljeva podnozja.
Cim mu je Visvamitra dao znak, Janaka je sjeo na svoje
prijestolje, a Rama i Laksmar:Ja na cilim desno od svoga
ucitelja. Sklopivsi ruke, Janaka je zamolio velikog mudraca
da mu kaze svoje zapovijedi koje je on spreman prihvatiti i
izvrsiti. Visvamitra se nasmijesio i rekao: "Jucer navecer nijebilo vremena pa ti nisam mogao ispricati sve pojedinosti.
Sada cu ti pripovijedati 0 ovim princevima, Rami i
Laksmar:Ji jer si zelio cuti pricu 0 njima. No ako sada ne-
mas vremena, uCinit cu to drugom zgodom." Janaka je
uskliknuo: "UCitelju, ne postoji nikakav vazniji posao za
mene nego razgovarati s tobom. Ta prilika moze biti sarno
plod moje dugogodisnje pokore. Ocekivanje da mi pricas
o njima ispunjava me blazenstvom (ananda) , smatram to
velikom srecom."
Tada je Visvamitra ispricao dogadaje koji su se odigrali
na dvoru kralja Dasarathe u vrijeme kad se on pojavio,
opisujuCi izvodenje svoje yajfie i hrabrost kojom su je
mladiCi dobra cuvali i odbili napade demona sto su poku-
u borbi protiv demona, hvalio je njihove uspjehe. Dok je
pripovijedao, iz njegovih su oCiju tekle suze radosti i
zahvalnosti pa ih je cesto morao otirati rubovima svoje
odjece.
SlusajuCi njegovu pricu, napajajuCi oCi velicanstvenoscu
i ljepotom mladica, Janaka je osjecao najdublju radost,
radost kakva se javljala sarno dok se nalazio u stanju
samadhi! Osjetio je da su mladiCi prava utjelovljenja
bozanske ljepote. Premda je cesto pokusavao pogledati unekom drugom smjeru, njegove su oci zedale sarno za tim
carobnim licima sto su izgledala poput lotosa iz kojih isi-
java bozanska sVjetiost. Veoma se tesko suzdrzavao da
nekim vanjskim izrazom ne pokaze svoj zanos. Sjedio je
gledajuCi neprestano u njih, pun poniznosti i postovanja.
Niti na trenutak nije osjecao da je vladar, a ti mladiCi
princevi drugoga kraljevskog vladara, imao je nepogresiv
osjecaj da su se oni s neba spustili na Zemlju. Taj je os-
jecaj povecavao i pojacavao opis njihove nadnaravne moCi
i sposobnosti. Shvatio je da su oni izuzetna bica, bliska
samom Bogu jer su uspjesno, cak prije svoje dvadesete
godine, ocuvali zrtveni obred koji glasoviti Visvamitra nijesam mogao nesmetano zavrsiti. Kakvo je to cudo, divio se
Janaka.
Tada je mudrac nastavio opisivati njihovo putovanje
prema Mithili. Price kojima je na putu zabavljao mladice
ispricao je i Janaki. Kad je spomenuo prociscenje i oslo-
badanje Ahalye, supruge Gautame iz asrama sto se nalazio
blizu prijestolnice, Satananda se neobicno iznenadio pa je
uskliknuo: "Sto, zar je moja majka oslobodena prokletstva?
Jesu Ii je ta bozanska bica posvetila i vratHa ocu? Oh, bez
sumnje, to su mogle uciniti sarno bozanske osobe." Dok
su mu potoci suza zahvalnica i radosnica tekli niz obraze,toliko su ga svladali osjecaji da se ukoCio poput stupa.
Visvamitra ga je pogledao i upozorio: "Sine, nemoj dopus-
12120
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 63/177
titi da te svladaju beznacajni dogadaji koji su se davno do-
godili. SljedeCih ce se dana dogoditi zadivljujuce stvari
koje ce izazvati jos vise cudenja, a svojom ce nadnarav-
noscu sve zadiviti i oduseviti. I tvoji ce roditelji sutra iii pre-
kosutra stiCi u Mithilu. MoCi ces izravno od njih cuti
cudesnu pricu 0 Rami i Laksmal}i. Smiri se."
Potom je kralj Janaka rekao: "Ucitelju, kako su sretni
roditelji koji imaju tako bozanske sinove! 0, kako sam i ja
sretan sto su dosli u moj dom slijedeCi svoj potieaj." Ok-
renuo se Rami i Laksmal}i te im se obratio ovim rijeCima:"Dragi moji, oprostite mi ako yam se ne svida boraviste
koje sam yam pripremio iii ako ne odgovara vasem drust-
venom polozaju. Zelite Ii, uVijek sam spreman da yam
uredim prikladniji smjestaj, omoguCit cu yam i razgle-
davanje grada jer ste ovdje stranei. U svakom slucaju, za-
htijevajte sve sto yam je potrebno. Bit cu sretan ako bilo
sto zatrazite." Na te rijeci izgovorene s primjerenom
dobrotom i poniznoscu, Rama je odgovorio na nacin koji
je otkrio postovanje sto ga je osjecao prema Janaki.
Rekao je: "Kralju, mi smo sarno mladiCi, ne mislimo da
nam u nasem boravistu bilo sto nedostaje i posve smo
zadovoljni. Nema potrebe da se brines i za nas pripremas
nesto drugo iii na nekom drugom mjestu. No, ako si nam
tako neobicno sklon, ispuni nam jednu zelju koju
imamo ..." i ne spominjuCi tu zelju, okrenuo se prema
Visvamitri. Tada je mudrae rekao Janaki: "Misija zbog koje
su ovi princevi dosli sa mnom iz Ayodhye bila je zavrsena
u trenutku kad sam izvrsio obred koji nije bio oskrvnut.
Rama i Laksmal}a molili su me tada za dopustenje da se
vrate kuci. U meduvremenu sam primio tvoj poziv da
budem na svecanostima i stoga sam ih zamolio da me
otprate do Mithile. Rama se opravdavao kako ga je otae
poslao sarno zato da stiti yqjfiu u mom asramu. Zbogtoga se ustrucava produziti put i biti daleko od oea dulje
nego mu je dopusteno. No ja sam im ispricao 0 bozan-
skom oruzju koje ti posjedujes, a koje bi oni naravno
veoma zeljeli vidjeti i rukovati s njim. Opisao sam im luk
koji imas, Sivin luk koji zasluzuje da ga oni vide. Ispricao
sam im i pricu 0 tom luku pa su pristali otpratiti me
ovamo u zelji da ga vide. Oni nemaju nikakve potrebe
obilaziti grad iii posjetiti neka zanimljiva mjesta. Lukovi,
strijele, oruzje koje moze zastititi pravedne, a kazniti zle -
ponajprije to privlaci njihovu pozornost." Janaki se Cinilo
da je dovoljno CUO pa je rekao kako ce se pobrinuti da luk
uskoro donesu u dvoranu u kojoj ce se obaviti svecani ob-red. Naredio je da ih dvorski uCitelj Satananda obavijesti 0
povoljnom satu kad se luk moze dopremiti.
Rama je zamolio Janaku da im kaze kako je bozanski
luk dospio u njegove ruke, a on im je rado ispricao po-
jedinosti: "Dragi moji, sest narastaja poslije Nimija, velikog
pretka moje dinastije, ovim je kraljevstvom vladao kralj
imenom Devarata. Bogovi su mu povjerili na cuvanje ovaj
Sivin luk i otada se luk nalazi na dvoru. To je oruzje bo-
gova, uvjeravam vas da nije obican luk. Tezak je nekoliko
tisuca tona. Nitko ga odonda nije uspravio. Jer tko moze
podignuti tu tezinu? Mnogo sam puta pokusavao otkriti
tko bi mogao saviti luk i upotrijebiti ga iii podignuti u zrakda ga svi vide. Pozivao sam mnoge Ijude da to pokusaju.
Ali jos nisam pronasao onoga koji to moze uCiniti. Nijedan
kralj niti prine koji se okusao u tom podvigu nije uspio, svi
su se vratili kuci posramljeni. Nitko nije mogao saviti Iuk iiiga bar malo pokrenuti. Jednoga dana, dok sam oraD li-
vadu na prostoru gdje sam odlucio izvesti htvu (yajfiap u
brazdi sam nasao malu skrinju. Kad sam je otvorio i po-
gledao u nju, otkrio sam carobno zensko djetesee. BuduCi
da je doslo k nama iz brazde (sWii) , nazvao sam je Sita i
odgojio je kao vlastito dijete. Dok se jednog dana igrala sa
svojim druzieama, njezina se igracka otkotrljala pod veliko
postolje na kojem se nalazio luk. Sto su se vise svi nasto-
22 Prije izYodenja nekih obreda kralj mora sam zaorati nekoliko brazda
122 123
jali domoCi lopte uz pomoc raznih naprava, to se ona zav- bi se isprijecila na putu. Janaka je isto tako rekao da ce
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 64/177
lacila dublje pod postolje s lukom! No nasa kCi Sita smi
jala se porazu svojih prijateljica j dvorjana. Svojom
njeznom rukom odmaknula je postolje u stranu i domogla
se svoje igracke na cudenje svih prisutnih. To sam saznao
od kraljica, a one su 0 dogadaju doznale od zaprepastenih
dvorjana koji su se u to vrijeme nalazili oko Site.
Odlucio sam je udati za onoga tko se dokaze vrijednim,
to jest - za onoga tko napne luk. Otada su mnogi princevi
pokusavali podignuti i saviti luk kako bi osvojili Situ, no svisu se morali suociti sa sramotnim porazom. Osjecali su se
uvrijedeni i posramljeni. Govorili bi mi da sam ih namjerno
ponizio. Ogorceni i ocajni udruzili su se i zajednickim sna
gama napaIi grad Mithilu. Opsada je trajala punu godinu.
Zbog toga sam iscrpio sve svoje naoruzanje, vee sam bio
zabrinut za sudbinu grada. Nisam imao nikakva drugog
nacina da osvojim milost bogova osim pokore. Bogovi su
bili zadovoljni sa mnom i blagoslovili me dodatnim po
jacanjem - pjesastvom, konjicom, slonovima i bojnim
kolima. Drugim rijecima, pomoc je stizala s podrucja koja
su se nalazila iza opsadnih snaga, i kad su se napadaCima
priblizili s leda, oni su se razbjezali. Za vrijeme tih osvetnickih vojnih operacija, uspio sam sacuvati luk. Cuvao
sam ga kao oko u glavi. Njegova je tajanstvena moe
neizreciva.
Rama, Ramacandra, ne poricem tvoju zelju da se zuris
kuCi, no ako pristaneS, donijet cemo luk u prostoriju u
kojoj ce se odrzati obred. Takoder CU objaviti da svatko tko
se usudi moze pokusati podignuti luk i saviti ga." Dok je
Janaka govorio tako odlucno, Rama i Laksmal}a su se
pogledali, ali nisu nista odgovorili jer su cekali sto ce reCi
njihov ucitelj kojega su tako daleko slijedili.
Visvamitra, koji je poznavao sposobnost i snagu brace,upravo je tada rekao kako se moze ostvariti ono sto je
predlagao Janaka i ne treba se bojati nikakve zapreke koja
Situ dati za zenu onomu tko podigne luk i savine ga jer se
zavjetovao da ce se ona udati sarno za takva covjeka. I
Visvamitra je pristao na to.
Janaka se oprostio od mudraca i vratio na dvor. Latio
se zadace da se luk dopremi u dvoranu. Izdao je obavijest
da ce luk biti izlozen, a 0 tome ce biti obavijesteni mnogi
kraljevi i princevi. Mnogobrojni snazni Ijudi zapoceli su vuci
i gurati u dvoranu luk koji se nalazio na vozilu s osam ko
taca. No nisu ga mogli pomaknuti niti korak. Stoga sumorali pozvati jos vise ljudi divovske snage da im po
mognu. Jedni su vukli teske lance pricvrscene za vozilo, a
drugi su gurali kola. Kad se vozilo na posljetku pokrenulo
prema posvecenom prostoru, svecenici su poceli s him-
nama odabranima za posebne prigode.
Svanula je lOra. Melodija trijumfalne pjesme uzdigla se
s devet tradicionalnih glazbenih instrumenata i vinula do
nebeskih dveri. Iz skoljki je dopirala zaglusujuca buka.
Pjesma i ceremonije najavljivale su izvanredan dan. Kralj
Janaka usao je u dvoranu pracen svecenicima i dvor
janima koji su nosili sve sto je bilo potrebno za obredno
stovanje bozanskoga luka. Jos mnogo prije toga prostorsu ispunili kraljevi, princevi, ministri, dvorjani, mudraci i
vedski znalci, a cim je usao Janaka, svi su ustali iz
postovanja prerna kralju. Vedski panditi himnama su prizi
vali bogove da obaspu ljude svojom miloscu i njihovi su
glasovi odzvanjali do neba u zanosnom skladu. Drugi su
recitirali odlomke iz Veda. Svi su bili ispunjeni iscekivanjem
i bez treptanja zacudeno gledali oko sebe.
Pun postovanja Janaka je obisao vozilo s lukom noseCi
cvijece dok su se pjevale himne da umilostive luk. Poklo
nio se pred bozanskim lukom, okrenuo se odabranim
gostima i rekao: "Klanjam se mudracima! Dobro dosli svi
koji se nalaze na ovom skupu. Kao sto znate, vee godi
nama moji pradjedovi i mnogi drugi vladari stuju ovaj
12524
bozanski luk. Vee je dobra poznato da nitko - bio on Bog Janaka je ustao sa svoga mjesta, pao mClce pred
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 65/177
iii demon, bozansko (yakSa) iii demonsko biee (rakSasa) ,
Garu<;Ia 23 iii nebeski glazbenik (gandharva) , kinnara24 iii
mahoraga25, nitko ne maze podignuti luk, drzati ga iii
nategnuti! Svi koji su to pokusali, vracali su se kuCi
ponizeni. Unatoc tomu, danas sam ponovno odluCio
donijeti luk u ovaj sveti prostor. Aka netko ad vas ovdje
okupljenih zeli podignuti luk iii ga nategnuti, iii namjestiti
na njega strijelu, iii aka misIi da ga maze drZati u ruei,
neka istupi i iskoristi ovu priliku, [uk je pred vama."Tim
serijecima Janaka sklopljenih ruku poklonio pred okupljeni
ma i potom sjeo na svoje lavlje prijestolje.
OsmjehujuCi se, Visvamitra je pogledao Ramu, a on se
brlO priblizio vozilu i lijevom rukom podignuo zeljezni
poklopac. Desnom rukom, veoma lako i bez ikakva na
pora, podignuo je luk s njegova postolja. Drzeci ga
uspravno, pogledao je aka sebe. Zadivljenast se pojavila
na svim lieima. Tisuee onih koji su bili svjedoei ovog cuda
- gradani, kraljevi i princevi, mudraei i starjesine - svi su
poceli taka pljeskati da je nebo odzvanjalo ad njihova
uzbudenja! UbrlO nakon toga Rama je nategnuo
veIicanstveni luk! Zacudujucom lakocom prislonio je uznjega strijelu! Zatim je povukao tetivu luka, kako bi adapea
strijelu. Ali, luk se slomio!
Ovaj cudni i nenadani prasak zaprepastio je, zbunio i
uplasio sve prisutne. Mnogi su se onesvijestili, neki su
poceli vikat! ad straha, a neke je zahvatila panika. Mudraei
su se molili Bogu. Sto jos reCi? Sve okupljene, zajedno s
Janakom, Visvamitrom i bracom, Ramom i LaksmaT:lom,
zahvatio je neki neobjasnjivi, ocajni strahl
23 Garuda _ kralj plica, Visnuovo vozilo, predstavljen 5 glavom, repom i
krilima orla, a lijelom i nogama covjeka
24 kinnara _ nebeska bica 5 tijelom covjeka i glavom konja, poznata kaoglazbenici i pjevaci
25 mahoraga _ naziv za veliku zmiju Sesu, kraljicu zmija na kojoj poCiva
Visnu
Visvamitram i rekao: "Ucitelju, nema nikoga na eijelom
svijetu tko maze tvrditi da je snazniji ad Rame. Ta snaga
nije zemaljska. lspunit eu svoju rijec, dajem Situ za zenu
njemu koji je podignuo, savio i slomio ovaj luk."
Visvamitra je odgovorio: "Janaka, bilo bi dobra kad
bismo te vijesti priopCiIi kralju Dasarathi i proslavili izvan
redan dogadaj kad on dade. To je moja zelja. Rama je
taka poslusan sin da zasigurno neee pristati na vjencanje
dok ne dobije Dasarathin pristanak." Stoga je Janaka pozvao dvorske svacenike i jos neke ministre te ih poslao na
put u Ayodhyu, Cim je lOra svanula. Oni su se zurili u
kocijama sto su ih vukIi brzi kanji i nakon tri dana i tri noCi
stigli su u Ayodhyu. Zaustavili su kocije tacna ispred glav
nag ulaza u kraljevsku palacu kako bi kralju mogli sto brze
predati vijesti. Kad ih je straza upitala za imena i razlog
njihova dolaska, Janakini su ministri zahtijevali da se
vladara obavijesti da su stigli iz Mithile i zele ga posjetiti.
Dasarathi su to odmah javili, a on ih je smjesta pozvao u
palacu.
Unatoc poodmaklim godinama, Dasaratha je zraCio
bozanskim sjajem kad su ga sveceniei i ministri Mithile
ugledali na njegovu prijestolju. Cim su stali pred to blis
tavo, casno lice, spustili su se na koljena bez ikakva oklije
vanja iii razmisljanja. Potom su ustali i rekli: ,,Veliki kralju,
mi sma glasniei vladara Janake iz Mithile. On nam je
zapovijedio da saznamo kako si ti i tvoje kraljevstvo. S
dopustenjem mudraca Visvamitre i uz pristanak dvorskog
ucitelja, velikog Satanande, poslao nas je da ti prenesemo
vaznu poruku. "
Dasarathino je lice obasjao osmijeh, njegovo je
samopouzdanje bilo nepokolebljivo. Zacudila ga je
poniznost i dobra vladanje izaslanika iz Mithile pa je rekao:,,0, veliki brahmani i dvorski ministri Mithile! Kraljevstvo
Ayodhye ima svega u ilObilju, ne postoje nikakve zapreke
126 127
za izvoaenje obreda kao sto je agnihotra26
, sreca nijed Nas su poslali da trazimo i dobijemo tvoje dopustenje,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 66/177
noga moga podanika niCim nije pomucena, nema ni
kakvih zapreka na putu njihova moralnog i duhovnog
napretka, moji podanici uzivaju blagostanje i neprestano
napreduju prema najvisem cilju. Sretan sam sto yam to
mogu reci. Zelia bih sada saznati nesto a zdravlju i osob
nom blagostanju Janake, vladara Mithile, a neprekidnom
izvoaenju religioznih obreda sto se prireauju u njegovu
kraljevstvu a koje propisuju Vede. Mozete mi bez ikakva
ustrucavanja priopCiti i poruku koju ste mi donijeli, zelia
bih je cuti."
Kad su ad Dasarathe na taka blag i Ijubazan naCin do-
bili dopustenje, ministri su svecenicima dali znak da go
Yore. Glavni je svecenik ustao i ovako prenio poruku:
"Plemeniti kraljevski vladaru! Nas veliki kralj Janaka
obecao je da ce samo odvaznom junaku dati svoju kcer
Sita Devi za zenu. Nema sumnje, morate znati, a vjero
jatno i znate, da su mnogi princevi pokusavali dokazati
svoju vjestinu, no vracali su se iz Mithile porazeni. Bozjom
voljom, tvoja dva sina, Rama i Laksmana, dopratila su u
Mithilu mudraca Yisvamitru, zarko zeleCi vidjeti uzviseni
obred sto ga nas kralj prireauje. Dogodilo se da je tvojnajstariji sin Rama svojom jedinstven om hrabroscu osvojio
Sita Devi. Kralju, sto da kazemo, kako da to opisemo?
Pred cijelim znamenitim skupom mudraca, kraljeva i
princeva Rama, koji je pokazao najvisu hrabrost, podignuo
je i driao Sivin luk, driao ga je uspravno i nategnuo gao
Cak i vise ad toga, kao ad sale slomio je na dva dijela taj
neukrotivi sveti luk! BuduCi da se Sita Devi treba udati za
onaga koji podigne Sivin luk, mudraci koji su se ondje
okupili, kao i sam nas veliki kralj, odlucili su da njezinu
ruku dobije Rama.
26 agnihotra _ obred posvecen bogu vatre Agniju koji se izvodi izlijevanjem
zrtvenih prinosa u oganj; dVije su vrste agnihotre, nitya, koja se izvodisvakodnevno i kamya, koja se izvodi namjenski, u cilju ispunjenja
odredenih zelja
da ti prenesemo srdacne pozdrave i pozovemo te u Mithilu
s dvorskim uCiteljem, svecenicima, ministrima, dvor
janima, roaacima i prijateljima, s pratnjom i sljedbenicima.
Nas kralj zeli proslaviti vjencanje svoje kceri tek nakon sto
te vidi. Poslao nas je k tebi da te a tome obavijestimo."
Svecenici i ministri stajali su sklopljenih ruku, s
postovanjem ocekujuCi Dasarathin odgovor. No on je a toj
vijesti ozbiljno promisljao. Poslao je po mudrace Vasisthu,
Vamadevu27
i druge kako bi se s njima posavjetovao prijenego ista odgovori. Pozvao je i najpoznatije dvorske
sveCenike. Kad su svi stigli, zamolio je izaslanike iz Mithile
da ponove poruku sto su je donijeli. Kad su i njegovi
dvorjani bili a svemu obavijesteni, Dasaratha je zelia
saznati sto ani misle. No najprije se poklonio mudracu
Vasisthi zamolivsi ga za njegovo misljenje. Vasistha,
Vamadeva i drugi, odgovorili su radosnim usklikom: "Neka
im je sretno, neka im je sretno!" Potom su rekli da ne
treba vise razmisljati vee se valja spremiti za putovanje u
Mithilu!
Ministri su poskocili ad radosti. Yijest a Raminu
vjencanju prosirila se zacas cijelim gradom i doprla do
unutrasnjih odaja dvora gdje su se nalazile kraljice.
Gradani su odusevljeno klicali. Dvorjani i sluge brzo su
obavljali pripreme za putovanje. Odabirali su dragulje,
svilene brokatne tkanine i druge najrazliCitije darove kojima
su tovarili mnogobrojne kocije.
V1adar i njegova kraljevska pratnja, Vasistha, glavni
svecenici i drugi brahmani i panditi smjestili su se u
kocije. Cinilo se kao da se cijela Ayodhya seli u Mithilu
kako bi bila na vjencanju. Za sve koji su mu se zeljeli
pridruziti, Dasaratha se pobrinuo na odgovarajuCi naCin.
Nitko nije bio ostavljen, svatko je mogao iCi ako je zelio!
27 Vamadeva - ime jednoga vedskog mudraca; takoder Sivin nadimak
128 129
Cinilo se da i konji dijele radost sto je ispunjavala srca onih daruje. Stoga sam spreman primiti dar, uvijek kada ti to
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 67/177
koji su se vozili kocijama jer su koCije vukli brzo i ujed
naceno, nisu pokazivali nikakvih znakova iscrpljenosti. Na
cesti su proveli dva dana i dvije noCi, a treeu su noe stigli
u Mithilu!
Kralj Janaka docekao je vladara Dasarathu na samim
ulaznim vratima svoga grada. Srdacno je pozdravio minis
tre, mudrace i sveeenike, postujuCi njihov drustveni
polozaj i status. Preko noCi gosti su se trebali odmoriti u
prenoCistu koje je za njih bilo odredeno i pripremljeno.ti m je svanulo, Dasaratha je poslao po sveeenike, znake
obrednih ceremonija, kraljice i rodake. Svima je zapovi
jedio da budu spremni i na raspolaganju u trenutku kad ee
ih zatrebati. Janaka je stigao u odaje u kojima se nalazio
Dasaratha i poveo ga do posebnog prostora namijenjenog
obredu. Bila su pripremljena mjesta za uCitelje, vladara i
njegovu pratnju, vee prema njihovu polozaju i ugledu.
Kad su svi zauzeli svoja mjesta, Janaka je pozdravio
Dasarathu: "Tvoj dolazak u Mithilu s ovim velikim mu-
dracima, najuglednijim sveeenicima, tvojim rodacima i
pratnjom usreCio je sve nas i znak je dobrih djela sto smo
ih uCinili u proslim zivotima. Siguran sam da te je ispunila
velika radost kad si cuo za hrabrost i pobjedu svoga sina.
Ja se sad povezujem s velikom dinastijom Raghu koja je
nadaleko poznata po neizmjernoj hrabrosti njezina po-
tomka. Moja ee dinastija biti posveeena vise nego ikad
prije tim srodstvom. Vjerujem da je to posljedica bla
goslova kojima su me obasuli moji pradjedovi. Veliki kralju,
danas ujut ro zavrsava se yajna koju smo slavili. Mislio sam
da bismo mogli proslaviti Sitino i Ramino vjencanje nakon
zavrsetka obreda. Molim te za tvoj pristanak."
Dasaratha je bio say ustreptao od blazenstva (ananda).
Njegovo je lice obasjavao sirok osmijeh. Odgovorio je:,Veliki kralju, ti si onaj koji darujes. Nasi stari nas uce da se
dar mora primiti zbog svete volje i zadovoljstva onoga koji
pricini zadovoljstvo!" Dok je Dasaratha govorio tako
razborito i mudro, s takvom toplinom i Ijubavlju koja je
otapala srca, i Janaku je obuzelo blazenstvo.
Tada su u dvoranu usli Rama i Laksmal}a s mudracem
Visvamitrom te pali nicice pred svojim ocem i odgojiteljima
- Vasisthom, Vamadevom i drugima. Dasarathine su oCi
zablistale od zadovoljstva kad je ugledao sinove koji su mu
tako dugo nedostajali. Privukao ih je k sebi, stavio im ruke
na ramena te ih zagrlio. Kad su vidjeli ocevu sreeu dok jegrlio sinove, sveeenici i ministri zaboravili su na sebe, divili
su se dubini njegove Ijubavi, utonuli su i sami u blazen
stvo.
Potom je Dasaratha prisno razgovarao sa sinovima,
sillsao je njihove Ijupke, jednostavne opise htve koju su
zastitili da je ne obescaste demonske snage. Oni su mu
ispricali dogadaje s putovanja od Visvamitrina asrama do
grada Mithile. Njihovu su pricu culi i Vasistha, Vamadeva i
drugi mudraci te Bharata i Satrughna, Sumantra i mnogi
ministri, dvorjani i plemiei. I tako su proveli noe sjeeajuCi
se cuda i tajne sto su Cinile osnovu i potku cijele price.
Janaka je bio zaokupljen pripremama za vjencanje.
Uglavnom . je boravio na dvoru. Pozvao je glavnog
sveeenika Satanandu i s postovanjem ga zamolio da skupi
Ijude i stvari za ostale ceremonije koje su prethodile
samom obredu vjencanja. Sveeenik ga je obavijestio da je
ycyna upravo zavrsila, a u sljedeea dva - tri dana postoji
nekoliko pogodnih sati za obrede uoCi vjencanja. ReCi ee
mu sve pojedinosti ako ih zeli saznati.
PozdravljajuCi Satanandu i ustajuCi sklopljenih ruku,
Janaka je rekao: "UCitelju, prosle sam noCi od kralja
Dasarathe dobio pristanak za Sitino vjencanje. To je doista
znak osobite sreee. Moj mladi brat Kusadhvaja nije danasovdje. Sve ove dane on je bio vrlo zaokupljen nabavljanjem
materijala za ycynu, uVijek kad su to visoki sveeenici od
130131
njega zahtijevali. Ne bih htio slaviti ovaj izvanredan obred Tada je Dasaratha ustao i ovlastio mudraca Vasisthu, koji
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 68/177
bez njega. Ne zelim ga lisiti njegova udjela u toj radosti i
namjeravam ga brzo pozvati ovamo. Mislim da bi bilo naj-
bolje da odaberemo dan i sat vjencanja nakon njegova
dolaska." SaUinanda je pristao odgovorivsi da ee to bez
sumnje sve usreCiti. Nakon toga je napustio palacu.
Janaka je poslao glasnike da sto prije dovedu njegova
brata u Mithilu. Pronasli su ga u njegoyu glavnom gradu
Sarikasyi kamo su ih dovezli brzonogi konji sto su trcali
brZe od bilo kojih drugih. Ispricali su mu sve pojedinosti 0dogadajima u Mithili. Kusadhvaju je obuzela bujica blazen-
stva (ananda). Na brzinu je okupio svoje rodake, prijatelje i
pratnju te je, natovarivsi kocije darovima i dragocjenos-
tima, iste noCi otputovao u Mithilu.
Janaka mu se pozurio ususret jer je vee brojio minute
koje su brzo protjecale. Zagrlio je brata s mnogo Ijubavi,
ispunjen neizrecivom radoseu. Kusadhvaja se duboko
poklonio svomu starijem bratu i Satanandi, a potom su
sva trojica sjela na pocasna mjesta kako bi se posavje-
tovali 0 tome sto dalje ciniti. Kad su se dogovorili, poslali
su po cijenjena starijeg drzavnika Sudhamu i zapovijedili
mu neka zamoli Dasarathu da dode u palacu, zajedno sa
svojim ministrima, sveeenicima, dvorjanima, rodacima i
drugima koje zeli povesti sa sobom. Sudhama ga je tre-
bao dovesti sa svim duznim pocastima.
Ministar je poveo sa sobom dvorjane, ucenjake i dvor-
ske sveeenike. Dobio je na raspolaganje lijepo opremljene
koCije koje ee dovesti kraljevsku pratnju. Stigavsi do palace
u kojoj je boravio Dasaratha, Ijubazno i blago priopCio mu
je poziv i s dubokim ga postovanjem pozvao na dvor.
Dasaratha, koji je bio vee spreman, posao je sa svojom
pratnjom i ubrzo stigao do kraljevske dvorane. Oba su se
kralja pozdravila kako je dolikovalo prigodi i njihoyu ugledu
te zauzeli svoja mjesta.
je za dinastiju IkSvaku bio Bog na Zemlji i vrhovni uCitelj, da
kaze nesto 0 tradiciji dinastije. Vasistha je tada rekao:
"Kraljevski mudrace Mithile, poslusajte i svi vi koji ste se
ovdje skupili! Brahman, nemanifestirani vrhovni Bog,
vjecan, i Cist, stvorio je Maricija svojom bozanskom voljom.
Maricijin sin bio je Kasyapa, a on je im ao sina SQryu. SQryin
sin zvao se Manu, a njegov sin Vaivasvata Manu. V1adao je
svojim podanicima i zasluzio naziv gospodara univerzuma
(prajapati)28. Dobio je sina IkSvaka koji je bio prvi vrhovni
vladar Ayodhye. Po njemu je i cijela dinastija dobila ime.
IkSvakuin sin zvao se KukSi, a njegov sin VikukSi. On je imao
sina Bar:lU, a Ba':!in sin bio je Anara':!ya. Njegov se sin zvao
Trisanku. Trisanku je imao sina Dhundhumara Ciji je sin bio
Yuvanasva. Mandhatr je bio sin Yuvanasve. Njegov sin
Susandhi imao je dva sina: Daivasandhyu i Presenajita. Gla-
soviti Bharata bio je sin Daivasandhiye. Asita je bio Bharatin
sin, a dok je vladao kraljevstvom, njegoyu su zemlju osvojili
udruzeni Haihayasi, Thalejanghasi i Sasibindusi pa je Asita
sa svoje dvije kraljice morao pobjeCi u Himalaje. Nasao je
utoCiste koje se zvalo Bhrgu Prasrava':!a. Nakon nekoliko
godina je umro.Obje svoje kraljice ostavio je trudne. One su potrazile
utoCiste u asramu Cyavane koji je bio pun samilosti prema
njima. Cuvsi njihove jadikovke, ovako ih je tjesio: "Ne bojte
se, ovo je vas pravi dom. Sretno eete roditi i dobit eete
jaku, divnu djecu." Njegovi su se blagoslovi ispunili. Nakon
nekoliko dana starija je kraljica dobila sina i dala mu ime
Sagara. On je bio ustolicen kao kralj Ayodhye.
Njegov se sin zvao Asamafljas koji je imao sina AfTlsu-
matu, Ciji je sin bio Dilipa. Dilipa je imao sina koji se zvao
Bhagiratha, a on je dobio sina Kukustha. Kukusthin sin
28 prajapati _ osobito u tekstovima 0 Brahmi, rijec se odnosi na samog
Stvoritelja, a tim se imenom na2iva i devet mudraca koji se smatraju du-
hovnim sinovima Sunca (medu njima su poznati Marici, Vasistha, Bhrgu i
Ni.irada)
132 133
_......... - . _ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ -
zvao se Raghu, a njegov je sin bio Pravardha. Pravardha je Janaka je pobozno stao pred njih, a Vasistha se slozio s
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 69/177
i ~ a o sina Sudarsana. Sudarsanov sin zvao se A g n i v a r ~ a . Sighraga je bilo ime sina Agnivarne. Maru je bio Sighragin
sin. Nakon njega prijestolje se prenosilo s oca na sina po
ovom redu - na Prasusrutu, Ambarisu i Nahusu.
Nahusin sin zvao se Yayati, a Yayatin sin je nosio ime
Nabhaga. Aja je bio njegov sin. Dasaratha je najstariji Ajin
sin, a njegova cetiri sina, od kojih je svaki neprocjenjivi
dragulj, lOvu se Rama, L a k s m a ~ a , Bharata i Satrughna.
Rama, r:ajstariji od cetvorice, podignuo je, savio, odapeo islomio Sivin luk.
0, kraljevski mudrace, ova je kraljevska dinastija sveta i
cista. Svatko roden u njoj bio je prosvijetljen i blistao du
hovnim sjajem, svi su bili olicenje ispravnosti i stoga se
nalaze u yrvim redovima junaka. Rama, L a k s m a ~ a , Bharata i Satrughna dragocjene su svjetiljke koje sire svoj
sjaj na povijest cijele dinastije.
Moram yam sada predloziti da bi bilo pozeljno prirediti
ovaj izvanredni obred vjencanja (saf!1Skara) i za L a k s m a ~ u jer on je Ramin odraz. Janaka, tvoja kcer c1rmila moze biti
dostojna nevjesta L a k s m a ~ i . Ne oklijevaj, odluCi se i
poduzmi potrebne pripreme." Vasistha je potom bla
goslovio sve prisutne i ponovno sjeo na svoje mjesto.
Nakon price 0 dinastiji Iksvaku koju su culi susana
velikog mudraca Vasisthe, Janaka je ustao i rekao:
"Bozanski mudrace (brahma(si), kada potomak plemenite
obitelji vjencanjem zeli darovati kcer, on mora obznaniti
slavnu povijest svoje obitelji, zar ne? Odlucio sam slijediti
tvoj primjer te sam ispricati povijest moje dinastije jer mi
cini veliko zadovoljstvo ponavljanje imena mojih pradje
dova i sjecanje na njihovu veliCinu. Moje rodenje u ovom
tijelu posljedica je blagoslova mojih pradjedova. Rodenje
ce biti opravdano, a njegova svrha ispunjena, sarno akosam opisem povijest svoje dinastije pred ovim velikim
brojem okupljenih."
134
kraljem i dao mu svoje dopustenje. Tada je Janaka
zapoceo svoju pricu: "Bozanski mudrace, postovani
ucitelji, veliki kralju Dasaratha! U davnoj proslosti vladao je
jedan kralj po imenu Nimi koji je bio odan putu ispravnosti
i stoga poznat po svojoj moCi i dalekovidnosti. Njegov sin
Mithi sagradio je grad Mithilu koji je postao prijestolnicom
kraljevstva. On je bio prvi kralj toga podrucja. Bio je
veoma omiljen vladar, a njegovi podanici sretni i napredni.
Njegov sin Udavasu imao je sina Nandivardhanu koji je
vladao nakon njega. Njegov se sin zvao Suketu, a Suketinje sin bio Devarata. Brhadrata je bio Devarathin sin, a Ma
havira je bilo ime Brahadrathina sina. Kao sto sarno ime
oznacava, Mahavira je bio veoma hrabar. Njegov sin Sud
hrti imao je sina Maru. Pratibandhaka je bio Maruov sin, a
Krtaratha sin Pratibandhakin. Krtarathin sin zvao se Ma
h ~ r o m a n , a Hrasvaroman je bio njegov sin. On je bio
darovit vladar i strogo se drzao dharme. Zvali su ga Ma
hatma. To je ime mog oca. Doista sam presretan sto
mogu izjaviti da je moj otac bio uzoran covjek. lstina je, i
ja sada vladam Mithilom s velikim zadovoljstvom, ali to je
posljedica zasluga stecenih i dobivenih kao naslijede od
mojih pradjedova.
Moj mi je brat Kusadhvaja vise od brata. Cijenim ga
kao bozansku osobu. On je vise moj prijatelj nego brat.
Odgojio sam ga s velikom Ijubavlju i naklonoscu pa sam
se vezao uz njega. Prije mnogo godina kad je kralj
Sankasye zatrazio da mu prepustim Sivin luk iii ce biti rata,
ja sam to odbio uciniti pa je on poceo opsjedati Mithilu. To
je bio znak za strasan rat medu nama za vrijeme kojega je
Sundhanvan bio ubijen a ja sam svoga brata ustolicio kao
vladara Sankasye. Taj grad na obalama rijeke Iksumati
veoma je napredan. Gledan izdaleka, podsjeca na nebesku
kociju bogova, poznatu kao puSpakavimana! Dopustitemi sada da yam spomenem jednu drugu izvanrednu ideju
kojom su me bogovi nadahnuli.
135
Danas sam svoga brata doveo ovamo kako bi i on u djelo. Zaista je dobro da i on ostvari rodbinske veze s
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 70/177
mogao sudjeJovati u radosti povodom svecanosti
vjencanja. Bozanski mudrace (brahmarsi) , ti si naredio da
se Rama vjenca sa Sitom a Laksmal}a s Urmilom, drugom
mojom kceri. Prihvacam tu zapovijed s neizrecivom ra
dosti. Sita je nebeska djeva i njezino ce vjencanje s
Ramom biti dar tomu junaku. Ja cu sagnuti glavu u svoj
svojoj poniznosti i sreCi i dat cu Urmilu Laksmani.
Imam jos jedan prijedlog pa 0 njemu promisli. Veliki
kralju Dasaratha! 11 imas cetiri sina cija su roetenja bilanebeski dar Bozje milosti. Zasto dopustiti da dva ostanu
neozenjena? Ako i oni sklope brak, njihovo ce vjencanje
uvecati nasu srecu. Danas mjesec prolazi kroz kucu
magha - povoljan dan da se zapocnu obredi, da se obave
uvodne svecanosti. Dan nakon toga kad bude u kuCi utta-
raphalguTJ1, trazit cu tvoj pristanak da dvije kceri moga
brata udam - Mal}<;Iavi za Bharatu, a Sruthakirtti za
Satrughnu."
Svi su prisutni pozdravili taj prijedlog uzvikujuCi:
"Slazemo se, slazemo se (subham, subham). " Od njihovih
je uzvika nebo gotovo prsnulo.
Nakon toga prijedloga kralja Janake, mudraci su se
posavjetovali. Dasarathu su lako nagovorili da pristane i
potom su ovako obavijestili Janaku: ,,0, kralju, dvije kra
Ijevske dinastije - Iksvaku i Videha - prozete su svetom
tradicijom, njihova je poboznost neizreciva, njihovu
velicinu nitko ne moze izmjeriti niti opisati, rna koliko bio
ucen i vjest. Na Zemlji nisu nikada prije zivjele dinastije
koje bi pripadale ovome iii slicnom statusu i bile tako jed-
nake po plemenitosti. Doista, ovo je vrlo povoljna prilika
da se sada te dvije dinastije sjedine bracnim vezama.
To je uistinu primjereno, hvalevrijedno i plemenito. Uz
to, zadovoljni smo sto mladenke i mladozenje u svakompogledu pristaju jedni drugima. Janaka, tvoj brat
Kusadhvaja pripada onima koji poznaju i provode dharmu
Dasarathom vjencanjem svojih kceri. To ce biti izvor nase
duboke radosti. Zbog toga smo spremni blagosloviti
vjencanje njegovih kceri, Mal}<;Iavi i Srutakirtti s Bharatom i
Satrughnom. Nasa je zelja da se ove dvije kraljevske
dinastije sto vise zblize tim brakovima."
Janaka i Kusadhvaja duboko su se poklonili mu-
dracima veoma radosni sto im se zelja ispunila. "Ovo nije
obican dogaetaj. Presretni smo sto smo blagoslovljeni
ovakvim zavrsetkom! Velika je sreca sto su mudraci pristalina prijedlog i olaksali nam put. Oni ne bi nikad poticali
dogaetaje koji su nepovoljni. S postovanjem cemo pos
lusati sve vase zapovijedi," rekla su braca.
Zatim je Vasistha upozorio da ne treba odgaetati ova dva
vjencanja za sljedeCi iii neki drugi dan jer je sutra povoljan
dan za sve. Bit ce vrlo dobro budu Ii se sva cetiri vjencanja
proslavila istoga dana." Janaka se slozio s njim: "Ja sam
zaista zadovoljan, cijenjeni ucitelju. Kralj Dasaratha je vec
odavno tvoj ucenik koji provodi u djelo sve sto ti zapovijedis.
Moj brat i ja od danas smo takoeter tvoji ucenici. Say nas
teret na tvojim je lemma. Usmjeri nas da nastavimo put, mi
cemo te bezuvjetno slijediti." Stajali su cekajuci njegovodgovor, ruku sklopljenih u velikoj poniznosti i postovanju.
Tada je Dasaratha rekao: ,YJadaru Mithile, ne mogu rijeCima
opisati sve vrline koje se nalaze u tebi i tvome bratu. Od-
licno si sve pripremio za boravak i docek tako velikog broja
kraljeva i velikih mudraca, te golemog broja Ijudi koji su
nagrnuli u grad. Vratit cu se sada u svoje odaje i izvesti ob
rede nandi i samavartana u punom skladu s vedskim
propisima." Braca su mu iskazala dostojno postovanje kad
je izisao iz dvorane i oprostila se od njega na glavnom ulazu
kako dolikuje njegovu drustvenom polozaju. Tada su posli u
svoje odaje da bi i oni obavili svoje duznosti.
Dasaratha je izveo obred nandi, a vrlo rano toga dana
zapovijedio je svoj cetvorici sinova da izvrse obred
136 137
samavartana. Prievrstio je zlatne ukrase na rogove kra dali su poput earobnih bogova koji su se spustili s neba i
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 71/177
varna koje su bile odabrane kao dar poboznim sveceni
cima zajedno sa skupoejenim posudama za muzenje. Bila
je to sveeanost za oei - taj prizor mladih prineeva koji
daruju svecenicima krave! Graaanima Mithile Cinilo se kao
da se bozanstva sa sve eetiri strane svijeta nalaze pred
njima zajedno s Brahmom. Tako su im izgledala eetiri sina
oko Dasarathe.
Dok je trajao obred darivanja krava, stigao je Yudhajit,
prineod
Kaikeye, brat kraljiee Kaikeyi, Bharatine majke.Prineev je otae zelio da njegov unuk Bharata provede neko
vrijeme s njim i stoga se prine pozurio u Ayodhyu. No
ondje je saznao da je kraljevska obitelj otisla u Mithilu na
Ramino vjeneanje. Njegov otae, rekao je, nije imao pojma
o tom vjeneanju, niti 0 bilo kakvim dogaaajima. Zato je
dosao u Mithilu da bude na vjeneanju i priopCi Bharati
djedovu zelju da provede s njim neko vrijeme. Dasarathi je
bilo drago kad ga je vidio.
Te je veeeri Dasaratha razgovarao sa svojim sinovima i
drugima s velikom prisnoscu 0 raznim veselim temama.
Nitko u cijelom naselju nije spavao, svi su s nestrpljenjem
iseekivali zoru sretnoga dana da prisustvuju obreduvjeneanja svojih dragih prineeva. Svi su bili tako radosni
kao da je njihov vlastiti sin mladozenja iii kCi mladenka.
Njihova se neopisiva radost moze usporediti sarno s
blazenstvom Apsoluta (brahmananda). Tako je velika bila
njihova Ijubav prema Rami i njegovoj braci.
Rano ujutro Janaka je posao do posebnog postolja
gdje su se trebali obaviti obredi vjeneanja. Pratili su ga
mudraci koji su zraeili uzvisenim duhovnim sjajem. Potom
je izvrsio pripremne obrede i eekao mladozenje, njihove
roditelje i roaake. Rama, Laksmal}a, Bharata i Satrughna
obavili su u meauvremenu obredno kupanje, potom su
odjenuli zutu svilenu odjecu, a oko glave omotali svilenu
tkaninu. Bili su prekriveni obiljem dijamanata i safira, izgle
mamili srea.
Blizilo se izvanredno povoljno doba dana nazvano
pobjeda (vijaya). M1adenci su se primieali postolju praceni
glazbenicima koji su na svojim instrumentima izvodili me-
lodije sto su se uzdizale do same nebeske kupole. Dvorski
savjetnici, feudalni vladari i njihova pratnja slijedili su ih
noseCi ogromne pladnjeve s draguljima, svilenom od-
jecom, zlatnicima i drugim posebnim stvarima potrebnima
za obred.Svi su netremiee promatrali njihovu Ijepotu i sreanost.
Uvjeravali su jedni druge da se dostojanstvom svoga
ponasanja istieu kao bozanska bica, a nikako ne kao Ijudi
te su uzvikivali: ,,0, kakva earolija, kakva neizreciva Ije
pota!" Bili su puni divljenja. Do k su mladozenje prolazile
izmeau gustih redova gledatelja, oni su saptali da su to
nebeska bica koja su se spustila na Zemlju. Zene su se
zaklinjale kako jos nikad nisu vidjele tako earobne
prineeve. Svi su prozori i terase bili puni znatizeljnika. Na
posljetku su prineevi stigli do podija i sjeli.
Tada su Janaka i njegov brat Kusadhvaja doveli svojekceri. lone su obavile obredno kupanje, pomno su ih i
Iijepo ukrasili kako je pristajalo mladenkama na dan
vjeneanja. Bile su pokrivene velovima i slijedile su svoje
oeeve, a tisuce su djevojaka iSle za njima, noseCi plodove
zemlje i evijece, hrpe ervenih i zutih mirisa, zrnaea rize,
dragulja i dragoga kamenja. Cinilo se kao da u osvit
vjeneanja sve dragoejenosti Mithile teku jednom jedinom
rijekom punom svjetlueavosti.
Cetiri su mladenke sjajile kao velieanstvene svjetiljke.
Sita, Urmila, Mal}9aVI i Srutakirtti sjele su nasuprot svojih
mladozenja - Rame, Laksmal}e, Bharate i Satrughne. Kao
paravan izmeau njih je visjela barsunasta tkanina. Graaani
Ayodhye i plemiCi koji su dosli iz prijestolniee, sjeli su iza
138 139
Dasarathe, a podanici Mithile i oni koje je na vjencanje priblizio ogradenom prostoru sa svetom vatrom, kraljevski
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 72/177
pozvao Janaka, sjeli su iza njega na uzdignuti podij.
Pomno umjetnicki izradeni i bogati ukrasi sto su isticali
vjencani baldahin (samiyana) , privukli su sve poglede. Bili
su izradeni od zlata, srebra i cvijeca, svile i barsuna, cvjet-
nih vijenaca i zastavica, svijecnjaka i stupova, lukova i
raznih ukrasa na stupovima. Covjek vise nije mogao odvo-
jiti pogled ni od jednoga od tih ukrasa kad mu je jed nom
privukao pozornost. Golemi prostor bio je potpuno ispu-
njen rodacima i prijateljima. Cinilo se da i sarna Mithiladozivljava uzbudenje vjencanja i uziva u svecanostima kao
da su njezine vlastite.
Uskoro je Dasaratha ustao i uljudno podsjetio uCitelja
Yasis!hu na to da bi trebali zapoceti s obredom vjencanja.
Janaka je stao pred Yasis!hu sklopljenih ruku, moleCi ga
da on sam pomaze pri obredu.
Yasis!ha je pristao i u pratnji Vtsvamitre i Satanande za-
palio zrtvenu vatru nasred podija dok su vedski znalci i oni
koji su bili umjesni u vedskim recitacijarna glasno
ponavljali himne koje su odgovarale tome posebnom ob-
redu.
Oko oltara s vatrom polozili su zlatne pladnjeve ukra-
sene cvijecem i sandalovom smjesom, pune njeznih
izdanaka devet vrsta zitarica. Bilo je tu i mirisnih stapica,
svetih zlica za bacanje Zrtvenih predmeta u vatru, zlatnih
vrceva za vodu, casa i drugih slicnih predmeta potrebnih
za obred. Svetu kusa travu rasirili su gusto po podu tako
da je lezala ravna i glatka kako je opisano u svetim tek-
stovima. Tada su u vatru poceli bacati zrtvene prinose,
istodobno pjevajuCi himne koje prizivaju srecu i napredak
mladenki i mladozenja. Svaki su dio obreda izvodili s
veoma preciznom tocnoscu i korektnoscu. Oko rucnih
zglobova princeva i princeza vezali su vjencane vrpce.Sljedeci je dio vjencanog obreda bio darivanje
mladenki. Yasistha je pozvao Janaku da istupi. On se
raskosno obucen, noseci sve svoje kraljevske dragulje.
Kao sto ga je uputio mudrac, uhvatio je Sitine ruke i
polozio ih na rasirene Ramine dlanove. Iz njegovih je oCiju
potekla bujica suza radosnica. Kokosov orah, koji sim-
bolizira napredak, vee je prije bio stavljen na Ramine
dlanove i nakon sto su Sitine ruke neko vrijeme pocivale
na kokosovu orahu, Janaka je na njih izlio kokosovo mli-
jeko. Bio je to dio obreda predaje mladenke muzu. Tom je
prigodom rekao Rami: "Rama, evo Site, moje kceri. Od
sada ona ce stupati tvojim putem dharme. Prihvati je. Ona
ti donosi blagostanje, mir i radost. Uzmi njezine ruke u
svoje. Ona je puna vrlina i poStenja. Od ovog trenutka sli-
jedit ce te poput sjene, zauvijek." Uz te je rijeCi izlio vodu
na Ramine ruke kako bi stavio pecat na "dar".
Tada se p r i b l i z ~ o Laksmal)i i rekao: "Laksmal)a, dajem
ti ovu mladenku, Urmilu, prihvati je" i uz propisane mantre
upotpunio obred darovanja kceri mladozenji. Na isti je
naCin dosao do Bharate izgovarajuCi vedske mantre koje
se tradicionalno koriste pri vjencanju i darovao mu
Mal)<;Iavi kao mladenku, a Srutakirtti Satrughni. Nakon
toga su znalci dobro upoznati s vedskim pravilima dovrsiliuobicajene obrede i rituale kojima se priziva milost bogova
na bracni par.
Potom je Janaka stojeCi u sredini podija najavio mla-
dozenjama da se priblizio pogodan trenutak kad ce se
njegove kceri ustoliCiti u novim obiteljima kao gospo-
darice. Cim je to izreh.ao, s blagoslovima i uz pristanak Va-
siS!he, cetvorica su brace uzeta za ruku svaki svoju
mladenku, obisla s njima najprije svetu vatru, a potom
Janaku i Yasis!hu te paJa niCice pred kraljem i mudracem.
Za vrijeme tog obilaska po njima se prosipala kisa cvi-
jeca, a radosna se glazba uzdizata s biranih instrumenata.lstaknuti prisutni gosti pozdravili su taj trenutak, bacajuCi
zrnca rize na njihove glave i zeleCi im sve najbolje u zivotu.
14140
- - - - - -- - - - - -- - -- - -- - -- - -- - -- - -- - -- - -- - -- - -
Klicanje kojim su izrazavali svoje zelje potresalo je nebo, neprilici. Niti su mogli pustiti mudraca da ode, niti su ga
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 73/177
ispunjavalo radoscu svako uho. S neba se cula bozanska
glazba, rajski su bubnjevi udarali u ekstaticnom uzbudenju,
a nebeski su pjesnici pjevali svoje aleluje.
Na podiju su dvorski glazbenici pjevali tradicionalne
vedske pjesme koje su opisivale sjaj obreda vjencanja i
velicali ga kao da se radi 0 vjencanju samog Sive i Gauri,
pjevali su 0 njemu obiljem razlicitih tonova (raga) i me-
lodija, ispunjavajuci atmosferu vibracijama radosti. Cetvero
brace sa svojim mladenkama stajalo je na podiju sucelicevelikom broju okupljenih. Zahvaljivali su i klanjali se kako bi
pokazali da cijene njihove uzvike bodrenja i zelja: "Budite
zauvijek sretni", "Neka yam bude darovano sve sto je za
vas najbolje."
BlistajuCi mladoscu, hrabroscu i Ijepotom braca su sa
svojim mladenkama posla u prostor iza zavjesa odakle su
njihove majke promatrale obred vjencanja kako bi im se
poklonila, a one ih mogle blagosloviti. Tada su se vratili u
palacu namijenjenu boravku kraljevih gostiju. Tri je dana
opCinstvo pratilo velicanstvene i raznolike obrede i
svecanosti, u veselju i s uzvicima radosti. PodaniciAyod-
hye koji su dosli u Mithilu, kao i sami stanovnici Mithile,nisu razlikovali dan od noCi! Bila je to neprekidna
svecanost.
Dan nakon vjencanja 'visvamitra je posao k Dasarathi i
rekao mu da je ispunjena misija koju je on trebao obaviti.
Pozvao je bracu k sebi, Ijubazno ih zagrlio i srdacno bla
goslovio te, okrenuvsi se k Dasarathi, rekao da namjerava
poCi u Himalaje. Rama, Laksmar:Ja, Bharata i Satrughna
pali su pred njim na koljena. Potom je 'visvamitra otisao u
Janakinu palacu pa je i kralja obavijestio da je njegova
zelja urodila pobjedonosnim plodom. Blagoslovio je
Janaku i mladenke - Situ, Urmilu, Mar:Jc,:Iavi i Srutakirtti. I
njima je rekao da krece na Himalaju. Dasaratha i Janaka,
kao i mnogi drugi iz Ayodhye i Mithile, nasli su se u
142
mogli nagovarati da ostane. Na posljetku su pred njega
polozili svoju obvezu zahvalnosti i skupili prasinu s njego
vih stopala kad je odlazio, blagoslivljajuCi ih.
Trecega dana, kad je Dasaratha izrazio zelju da se vrati
u Ayodhyu, Janaka ga nije nicim sprecavao vee je sve
pripremio za njegov odlazak. Skupio je dvorjane i djevojke
pratilje koje ce pratiti mladenke te napunio mnogobrojne
kocije stvarima sto su ih mladenke morale ponijeti sa
sobom. Darovao im je velik broj slonova, kocija, konja ikrava, a zetovima je dao obilje dragulja i dragog kamenja
te mnogo raznih skupocjenih darova sto su se mogli ko
ristiti u svakodnevnom zivotu. U zoru sljedeceg dana bile
su za putovanje spremne bogato ukrasene koCije. Dvor
janke su jecale, istinu govoreCi, sve su zene Mithile plakale
zbog odlaska cetiriju njima dragih princeza.
Nesposobne da podnesu bol rastanka od Site i Urmile
mnoge je dadilje i dvorkinje slomila tuga. Majke su uzele
zetove za ruke zamolivsi ih da s njihovim kcerima postu
paju njezno i s Ijubavlju jer one ne poznaju nikakve teskoce
ni tugu, odgajane su s blagoscu i Ijubavlju, zauzimale su
se za njih ganutljivo moleci. Plakale su kao da gube svojvid. Napokon su svi usli u kocije i napustili Mithilu. Grad je
ostao pun sjete, bilo je toliko tuge koliko je bilo i ekstaze u
protekla tri dana!
Janaka se teska srca rastao sa Sitom. Pokusavao je
obuzdati suze. Neko je vrijeme pratio kralja Dasarathu u
njegovoj koCiji i opisivao mu Sitine vrline, molio ga da
bude Ijubazan i blag prema njoj. Sa suzama u ocima prek
linjao je da ga cesto obavjestava 0 njezinu stanju i sreci.
Govorio je i 0 drugim mladenkama, jasno pokazujuci kako
je say zaokupljen njihovom srecom. Dasaratha je
odgovarao s mnogo samilosti, govorio je njezno,
pokusavajuCi svladati uznemirenost Janakina uma. Tjesio
ga je: "Janaka, mi nemamo vlastitih kceri, stoga su upravo
143
one te keeri za kojima smo tako dugo ceznuli da ih volimo. njom uzrokovao jos veeu muku. 0, kralju! Keeri su bozan-
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 74/177
Istodobno su nam i keeri i snahe. Nista im neee nedosta-
jati, dobit ee sve sto im je potrebno da budu radosne i
sretne. Nemoj se ni najmanje brinuti, nemoj biti tuzan.
Vrati se kuCi i budi uvjeren u nasu Ijubav i naklonost
prema njima." Nakon tih rijeci Dasaratha je zapovijedio da
se njegova koCija zaustavi.
Janaka je sisao i priblizio se keerima koje su sjedile sa
svojim mladozenjama. Tjesio ih je na sve moguee nacine
kako bi mogle podnijeti bol rastanka s roditeljskim do-
mom gdje su bile s tako mnogo Ijubavi odgajane. Hrabrio
ih je navodeCi mnogo tekstova 0 dharmi koji propisuju
vjernost muzu, njegovim rodacima i prijateljima. Podsjetio
ih je kako moraju postupati s poslugom u novoj obitelji u
koju sada svaka od njih ulazi. Prihvatio je njihove naklone
pune postovanja te ih jos jed nom zagrlio i blagoslovio.
Kad se okrenuo da se vrati u Mithilu, slomilo ga je jecanje.
No unatoc tomu, popeo se u kociju i uputio kuei. Jedne
su se koCije pozurile prema Ayodhyi a druge prema Mithili.
Vrlo su brzo bile miljama daleko jedne od drugih.
Kad je Janaka stigao u Mithilu, dvorske su odaje bile
prazne, bez ikakva znaka zivota iii bljeska radosti, bezzvuka zanosa. Nije mogao vise ni trenutka ostati ovdje,
Mithila je bila grad tuge. Poslao je po mudraca Satanandu
i svoje ministre kako bi malo svoj um oslobodio od tuge,
primoravao se da s njima raspravi i utvrdi velik broj drzav-
nickih pitanja. No usred rasprave njegov bi um ponovno
odlutao u tugu pa njegovi odgovori ne bi imali veze s
postavljenim pitanjima. Zato je jedan ministar rekao:
"Kralju, Cini se da je rastanak sa Sitom uzrokovao veliku
zalost u tvojemu srcu. Nijedan otac ne moze izbjeCi takav
rastanak i bol. Kad je kei jednom darovana mladozenji,
oceva je duznost da postupno smanji svoju vezanost. To je
poznato tvom velicanstvu! A svi znamo da Sita nije obicnadjfNojka vee nebeski andeo. Stoga mora da ti je rastanak s
ske, ali zapamti da i zetovi imaju bozanski sjaj! Cini se da
su sisli s neba samoga. U Mithili su svi, i mladi i stari, imali
taj osjeeaj, osjetili su postovanje prema njima. Zaista je
cudesna podudarnost dogadaja da se takvi mladozenje
ozene takvim mladenkama, u svakom pogledu dostoj-
nima, u fizickom, mentalnom i intelektualnom, jednakih
duhovnih obiljezja, drustvenog polozaja, bogatstva, snage,
da potjecu iz slicnih, casnih obitelji, svetih i religioznih
dinastija. To se ne dogada svima. Stoga ee tvoje keeri biti
sretne, njihova sreea neee biti nista manja, a njihov ee
zivot biti ispunjen sve veeom radosti kako godine budu
prolazile." Ministri su ga podsjetili na velicanstvenost
~ e n i d b e n i h proslava i malo smirili njegov uzrujani duh.
Zeljeli su ga utjesiti i ponovno uspostaviti njegovu duhovnu
ravnotezu i mir.
144 145
Vasistha, Dasaratha i cetvorica njegovih sinova bile su
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 75/177
JOS JEDAN lZAZOV
U meauvremenu Dasaratha je nastavljao put prema
Ayodhyi sa svojim sinovima i snahama, mudracima i uce
njacima, vojskom - pjesacima, slonovima, konjicom i boj
nim kolima te s ostalim podanicima svoga kraljevstva.
Iznenada je ugledao neke lose znakove koji su najavljivali da
ee se dogoditi nesto strasno. Priblizio se Vasisthi i upitao ga
za savjet: "Ucitelju, ovo me veoma iznenaauje! Gomilaju se tutnje tamni oblaci, zvijeri se stiseu oko nas u krugu. Ne bl
v
se trebale tako ponasati, zar ne? Sto bi mogao biti razlog
tomu? Kakvi su to nagovjestaji? Zabrinjavaju me ti znakovi."
Svojom bozanskom pronicavoseu Vasistha je otkrio znacenje
tih kobnih znamenja pa je rekao: ,,0, kralju, to su najave
jednoga strasnog dogaaaja sto nam se priblizava. O b ~ ~ c ~ zastrasujuee tutnje. Ali zahvaljujuCi cinjenici da se zV1Jen
okupljaju oko nasih kocija, moze se pretpostaviti da ee~ t r ~ ~
hota koja nam prijeti biti otklonjena. Stoga se ne bnnl.
Usadio je vjeru i povjerenje u Dasarathu i tako su oni cekali
da vide sto ee se dogoditi.
lznenada se vjetar pretvorio u snaznu ciklonsku o!uju!
Promatrali su kako cupa divovsko drveee z a j ~ d n o s kori
jenjem te je ono padalo u zaglusnoj buci. Cak su. s ~ i
planinski vrhunci kotrljali jedan preko d r u ~ o g a : G r m I J a v l ~ -ske eksplozije razdirale su zrak, kao da Je sama Z e m l ~ ~ pucala. Iz kocije se nije moglo vidjeti ni vozilo ispred nltl
ono iza nje, tako je bila gusta prasina sto se dizala pos
vuda naokolo. Konji i slonovi poceli su divlje bjezati gla
yom bez obzira. Vojnici su padali u nesvijest, drugi su stajali skamenjeni uza snim strahom.
jedine osobe koje se nisu bojaJe u svoj tOj silnoj pomutnji!
Svi su drugi bili liseni hrabrosti i zivotne snage. Za to je
postojao dobar razlog. Je r zemlja i zrak bili su opkoljeni
tamom koju su osvjetljavali jedino zasljepljujuei bljeskovi
munje! A neki zastrasujuCi lik s jezivim ocima iz kojih je
sijevalo stao je iznenada pred njih.
Na njegovoj se glavi nalazila kruna gusto isprepletene
kose, na jednom je ramenu imao golemu sjekiru s dva
ostra brida, a na drugom je drzao torbu sa strelicama sto
su svjetlucale poput svjetleCih traka. Izgledao im je kao
Siva koji na celu ima treee oko i koji se uputio da razori
snazne demonske vladare trostrukih utvrda! Cim su ga
ugledali, Vasistha ga je prepoznao kao Ramu sa sjekirom
(paraSuramaj29. No cudio se zasto je toga dana bio tako
Ijut, premda je say njegov bijes na stalez ksatriyja vee
odavno oslabio zbog vojnih pohoda u kojima ih je on
unistio. Pokusao je otkriti sto je moglo ponovno razbuktati
plamen iz tinjajuCih zeravica.
Sa m Vasistha posao je prema Parasurami s tradicional
nim pozdravima dobrodoslice, to jest pozvao ga je da ope-
re ruke i zamolio ga za dopustenje da mu on opere sto-pala. No premda je prihvatio te znakove dobre volje i isk
rene dobrodoslice, Parasurama je buljio u Ramu ocima
koje su nalikovale na uzarenu zeravicu. Meautim, Rama je
na to odgovorio carobnim osmijehom, osmijehom koji je
samo pojacavao jarost Parasuramina bijesa! On je glasno
bjesnio: ,,0, Dasarathin sine! Slusao sa m kako tisuee jezika
hvali tvoje pothvate. Cuo sa m takoaer da si slomio Sivin
luk kao da je djecja igracka. No sve su to naklapanja koja
nisam izravno vidio. Sada sam dosao osobno ispitati tvoju
hrabrost.
29 Parasurama _ sesti Visnuov avatar; kao Sivin pokJonik naljutio se jer je
Rama slomio Sivin luk .
146 147
Donio sam ovaj bozanski posveeeni luk. ~ ~ i p a ~ a o je
Jamadagmiju, momu p o s t o v ~ n o ~ o ~ ~ . Pokazl. ml sada
odgovoran za gubitak tako mnogo zivota! To nije samo
oskrvnuee brahmanske kaste, vee i bezocan grijeh."
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 76/177
svoju sna gu, nategni ga i pricvrstl stnjelu. na _njega. ~ o , v d di bori se sa mnom!" lzazivao je Ramu SVOjlm
neces, 0 ,
razdrazljivim b ijesom.
No Ramu nije dirao say taj njegov iskaljeni ~ i j . e s . On se
i dalje mirno smjeskao. ,,0, B h a r f ! a v ~ r ~ m a , ml:ho : a ~ ~ a je odavno zavrsila osveta kojU 51 OSjecao protlV ksatnYJa.
Zbog cega ponavljas istu pogresku? Zasto zapadas u. I st " pitao j·e. Upravo tada Dasaratha se sagnuo
besmlS eno , . p , - ... . d·kuj·uc'i ovim se rijeCima obratlo arasu raml:I jaI'M .. . VI"Bhagavan, ti si brahman, veoma si p o z n a ~ . Oj1 su .smo
u njeznim, mladenackim g o d i n a ~ a .. Zbog c e g ~ b e ~ Ikakva
razloga osjeeaS osvetoljubivu mrznju prema nj1r::a . To n ~ dolikuje visokom polozaju tvoga podrijetla. T V . ~ j ~ . s ~ F r ~ C l
rekidno proucavali Vede te istancanom bnzljlvoscU lZ-nep • . . . . nog dana kadvodili obrede i ceremonije. I sam 51 IZjaVlo 0 .. .v
si zapoceo zavjet candrayar:ta30 da vse. p.oshje. toga V I S ~
neees koristiti oruzjem, da su tvoje zelJe IspunJene. To 51
izjavio ni vise ni manje n ~ ~ o pred sam.im ~ o g o : n I n ~ r o r : ; Sve teritorije koje si OSVOJIO darovao 51 Kasyapl, ~ a m odluCio ostatak svojih dana pravedno djelovatl I tako
postiei mir. ' .Bio si neprestano uronjen u pokoru na pla.mnskom
vrhuncu Mahendra! A sada, potpuno suprotno t ~ m o ~ l u ~ a tvoJ· se um bavi mislju da uniSti moju d m a s ~ . I J ~ . I
kam , . r dane njeCl?obitelj. Nije Ii strasan grijeh p o S t U p ~ t l ~ r o IV z,a . ? Kakve koristi ima pokora nakon krsenJa obecanJa. ~ e m . nista uzvisenije od istine, zar ne? TI izazivas s ~ m o Ramu I
kazeS da ees se boriti samo 5 njim. A k ~ s ~ bllo ~ ~ k v o zl0
dogodi mojemu sinu, cijelu ee moju obltelJ zadesltl gr.ozna
, Nasi ee zivoti zavrsiti onog trenutka kad nJemunesreca. b bi smio bitizaprijeti opasnost. Brahman poput te e ne
30 candrti ana _ vrsta mjesecnoga posta koji so: sastoji od postupnog
smanji';anJa koliCine hrane, a podvrgavaju mu se sumski pustInJaCI
148
Parasurama se nije osvrtao na Dasarathine rijeci, nije ih
ni slusao, gledao je samo Ramu. Rekao je: "I luk koji si
slomio i ovaj ovdje, oba su dosla s neba. Oba je stvorio
Visvakarman, bozanski majstor. Jedan je bio ponuden Sivi
da ga upotrijebi protiv demona koji su obitavali na tros
trukoj utvrdi, drugi je bio povjeren Visl)uu. Kad su demoni
jed nom bili unisteni, Siva ga je poslao kralju Devarati za
jedno sa strijelama koje su se koristile u toj borbi. Mozda
je luk po stao lomljiv i slab jer je ostvaren cilj zbog kojega je
stvoren. Nije nikakav dokaz snage i hrabrosti slomiti takav
luk. Ovaj moj luk treba izvrsiti jos jedan zadatak i stoga je
zadrzao svu svoju snagu i vitalnost, pun je snage i moei.
Uzmi ga, nategni ga i slomi kao sto si ucinio 5 onim
drugim. Tako ees dokazati svoju snagu i hrabrost. Nemoj
se naokolo hvaliti i ponositi kako si slomio Sivin luk! Slomi
ovaj i upisi svoje ime u knjigu hrabrih."
"Mozes posumnjati u moje rijeci i ne vjerovati da je to
Visl)uov luk", nastavio je. "Sam ga je Visl)u povjerio na cu
vanje velikomu mudracu Hrsiki, koji ga je predao svojemu
sinu Jamadagniju. A Jamadagni je bio moj otac. On jestekao velike zasluge pokorom, bio je tako cista srca da u
njemu nije bilo nikakva traga mrz.nje ni osvete. Odrekao se
oruzja, a ipak ga je ubio zli Kartaviryarjuna. To je bio zlocin
besprimjerne okrutnosti. Nitko nije ubijao na tako okrutan
naCin. Odlucio sam biti nemilosrdan, trebao sam ga
nauCiti lekciju. Zavjetovao sam se da eu unistiti ne samo
to cudoviste vee sve nepravedne kraljeve. Od toga sam ih
dana sjekao na komade, a 5 njihovim se glavama loptao.
U svim tim bojnim pohodima ovaj je luk bio sa mnom.
Ubio sam mnoge zle vladare, podjarmio cijeli svijet. TIme
se malo ublazio moj bijes prema onima koji su ubili moga
oca. Odrekao sam se osvete i poceo prinositi vedsku z.rtvuna koju sam pozvao Kasyapu jer je on veliki svetac koji je
149
Cinio hvalevrijedna djela. Njemu sa m dao zemlju sto sa m rijecima: "To se tebe ne tice. Na pitanja koja se postavljaju
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 77/177
je dobio na poklon (dakSir:ta) za nadgledavanje htvenog
obreda (yajr'ia). Otada provodim svoje dane na vrhuncu
planine Mahendra, uma uronjena u mir, intelekta blistava
od duhovnog sjaja.
Tvoj me otac pitao zasto sam se ponovno latio oruzja
te poceo izazivati iako sa m se odrekao osvete i mrznje.
Sada eu mu odgovoriti, Rama. Dva su luka stvorena na
nebu, a spustila su se na Zemlju. 11 si slomio Sivin luk.
Ostaje sada samo ovaj, nedirnut. Ako se i on slomi (nesluzi nikakvoj svrsi ako se nalazi kod mene jer njegova je
zadaea zavrsena), tada ee i moje odricanje biti zavrseno.
Stoga zelim da se i ovaj slomi ili ga ti zadrzi. Cekam da se
to tako zavrsi. Dosao je taj trenutak, odlucio sa m iskoristiti
luk radije nego dopustiti da propadne iii se krivo koristi.
Mozda sumnjas je li borba najbolji naCin da se iskoristi
vrijeme. No treba ispitati znacenje borbe, ona moze doni-
jeti napredak i blagostanje svijetu, moze pridonijeti sma-
njenju nepravde i ohrabriti dobre. Ako se povrsno pro-
suduje rat se moze proglasiti nepozeljnim. Treba analizirati
svrhu rata. Kad je noz potrebno naostriti, valja ga brusiti
na kamenu brusacu. Nitko taj postupak neee osuditi kaonesto stetno za noz. Ako tijelo mora izvuCi snagu iz hrane,
nju treba gnjeciti i drobiti tvrdim zubima te je nemilosrdno
pretvoriti u mekanu smjesu. Nitko neee ovaj postupak
osuditi kao nasilje nad hranom, vee je on potreban kako bi
se osigurala blaga (satluika) hrana za tijelo iii njegove
potrebe.
Dakle, na sredini smo ceste, na polovici puta. Nije is-
pravno zaustaviti se ovdje i prepustiti se pricama. Pri-
jedimo na djelo. Prijeko je potrebno da odmah neSto
zapocnemo. Hajde! IIi napni ovaj luk i slomi ga, iii se bori
sa mnom!" To je bio Parasuramin poziv. Laksmar:ta je
bjesnio slusajuei taj njegov izazov. Upravo je htio posredo-
vati i uputiti mu neki ostar odgovor, ali ga je Rama umirio
meni, moram sa m odgovoriti. Kad bi ti posredovao iz-
medu nas, to bi se protivilo dobrom ponasanju, pusti da
ja djelujem u ovoj situaciji." Njegov ljubazni i njezni savjet
prisilio je Laksmar:tu da odustane. No kad se Parasurama
poceo smijati i rugati Rami zato sto nije odmah prihvatio
njegov izazov, Laksma'!a nije mogao kontrolirati svoju
ogorcenost i bijes.
Povikao je: ,,0, Bhargava, to uopee nije tesko onomu
koji je slomio Sivin luk! Zasto izazivas Ramu da slomi tajmaleni luk? To je ionako oruzje jednog brahmana, to je
samo ostra vlat kusa trave. Ja ga i sam mogu slomiti bez
muke, u jednom trenu, igrajuCi se njime. Zasto tom bez-
vrijednom stvari optereCivati Ramu? Nije potrebno
prenositi svoje duznosti na drugoga." Kad je Laksmar:ta
izgovorio te rijeCi, Parasurama se jos vise razjario. No
Rama je to prihvatio mirno i hladnokrvno. Osmjehnuo se
Laksmar:ti smirivsi ga svojim blagim rijeCima. 5t o je
Parasurama postajao bjesniji, Ramine su reakcije bivale
mirnije i suzdrzanije.
Parasurama je uskoro izgubio vlast nad sobom, pustio
je uzde svom jeziku i poceo nizati strasne pogrde, sto jeizazvalo zabrinutost u Dasarathinu srcu. Pratilje i dvorkinje
posakrivale su se pred bijesnim ubojicom. Sva cetiri roda
vojske drhtala su od straha, panditi su bili uzasnuti. No
Sita je promatrala prizor zabavljajuCi se, nije se ni najmanje
prestrasila, nije ju uopee uznemirivao strah. Ona je ulije-
vala hrabrost i povjerenje u srce Urmile, Ma,!davi i Sru-
takirUi, govoreCi im da je Parasurama hromi sakal pred
lavom, a taj lav je Rama. Kad su culi da Rama prekorava
Laksmar:tu, Bharati i Satrughni nije ni padalo na pamet da
posreduju. Inace bi se i oni pridruzili svadi i molili Ramu za
dopustenje da se bore iii prihvate Parasuramin izazov.
Cekali su njegovu zapovijed i drzali se podalje. Vasistha je
znao proslost i buduenost i stoga je shvatio da je taj
150 151
dogadaj samo jedan prizor bozanske drame. Bio je sutljiv i smijem ponovno stupiti na njegovo podrucje, no ako to i
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 78/177
nije se uznemirivao.
Dubokim mirom Ramacandra je odgovorio:
"Parasurama, ti si brahman, za ksatriyje si predmet
postovanja zbog kaste kojoj pripadas, rodak si casnog
Visvamitre. Mislim da nije ispravno ubiti pripadnika tako
visoke kaste. Niti je ispravno uperiti to sveto oruzje na
tebe. Sam si upravo izjavio kako ono pripada kraljevstvu
bogova, kako je unistilo sve neprijatelje, gradove i utvrde
protiv kojih je bilo koristeno, kako moze svladati i porazitisnagu i ponos svakog covjeka. Nije Ii prava rasipnost
uciniti ga neupotrebljivim? Stoga, izaberi jednu od ove
dVije moguCDosti i reci mi: hoeu Ii ga ipak upotrijebiti da te
sprijecim u kretanju iii eu tebe sprijeCiti da stignes u vise
svjetove koje si zasluzio svojom pokorom?" Kad je CUO te
rijeci, Parasurama se jos vise razbjesnio, njegove su se ?Ci
zacrvenjele od Ijutnje. Pojurio je prema Rami, vicuCi: "Sto
to brbljas?" Rama je uhvatio Visnuov luk objesen na
Parasuraminu ramenu, prijezirno se osmjehnuvsi, sto je
povrijedilo Parasuramin ponos. Kad gle, tek sto je oruzje
stiglo u Ramine ruke, Parasurama je oslabio, izgubio je svu
svoju energiju i zivost, a Rama je zablistao takvim sjajemda nijedno oko nije moglo podnijeti taj bljesak. Stajao je
kao da je stotinu svjetiljaka upaljeno na jed nom mjestu,
isijavajuCi zasljepljujueu sVjetlost svuda naokolo. Kad je
pravi vlasnik, sam Narayal)a, uhvatio taj luk koji je dobio
dodatni sjaj, okruzila ga je pobjedonosna aura, a munje su
pocele izlaziti iz njega. Bogovi su se okupili na nebu pro-
suvsi cVijeee po Rami koji je drZao luk. Neki posebni zvuk
ispunio je nebeske prostore.
U meduvremenu se Parasurama nasmijesio sirokim
osmijehom i rekao: "Rama, jesi Ii primijetio sto se do-
godilo? Dozivio sam radost bozanske vizije, tvoj bozanski
sjaj. U danima koji su prosli darovao sam ovo podrucje
Kasyapi. Primivsi ga, mudrac Kasyapa je izjavio da ne
152
ucinim, ne smijem provesti noe ovdje. Prokleo me. No
eto, vee pada mrak, ne smijem se vise zadrzavati, moram
se brzo vratiti na planinu Mahendra. Svojom jedinstvenom
pokorom, osvojio sam nebo. Slomi taj luk, slomi s njim
svu moe sto sam je stekao. Sva moe sto je imam u sebi,
tvoja je. 0, Rama, gledaj, nudim ti svu moe koju imam."
GovoreCi to, priblizio se Rami i zagrlio ga, obje je ruke
cvrsto ovio oko njega. U tom su trenutku tri vida bozan-
skih svojstava, koja su postojala tako dugo u njemu, izislaiz njega i stopila se s Ramom. Tada je rekao: "Rama, svijet
ne moze lako razumjeti Bozju tajanstvenost. Cak i oni
poput mene, koji su stekli veliku moe odricanjem,
nevezanoseu i provodenjem stroge pokore, oslanjaju se
vise na vlastita duhovna dostignuea, ne obaziruCi se na
utjecaj Visl)uova bozanskog plana.
Zbog toga sam se latio posla da svijetu objavim tvoju
zbilju i pravu moe. Darujem ti sve $to sam posjedovao.
Takoder sam jos jednom dokazao da si ti svemoeni Visl)u,
Bog obdaren jedinstvenom moCi, Bog koji upravlja dra-
mom univerzuma. Nista ne postoji bez tebe, nema nicega
sto ti nisi. 11 si sve, sve je tvoje. lmao sam sreeu da jedno
vrijeme rukujem tvojim bozanskim lukom. Zbog toga sam
stekao postovanje svijeta. To je nagrada koju sam dobio,
to je moj dar tebi." S tim je rijeCima Parasurama nestao.
Smiren i nasmijesen Rama je predao luk i strijele bogu
Varuni31. Pao je niCice pred Vasisthom i Dasarathom koji su
bili s njim. Dasaratha je cijelo vrijeme drhtao od straha,
bojeCi se sto ee se dogoditi njegovu sinu, kakva Ii ee ga
nevolja zadesiti od te sablasti. Sada se oslobodio
zabrinutosti. Privukao je Ramu k sebi i s mnogo ga ljubavi
zagrlio. Podignuo je sinovo lice drzeCi ga za bradu. Otkrivsi
kakoje
prilicno tesko izraziti osjeeaje rijecima, rekao je:
31 Varuna _ prema vedskim izricajima on je zastitnik kozmickog reda iporetka
153
"Oragi sine, doista sam sretan, bojao sam se hocu Ii te svojim mladenkama, a Oasaratha ih salje da im jave te
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 79/177
ponovno vidjeti. Tvoja odlucna hrabrost i junastvo su
neopisivi." Mnogo ga je hvalio i na razne nacine izrazavao
kako postuje one sto je Rama ucinio. A Rama mu je
odgovorio: "Dharma mora pobijediti, pobjeda je neizb
jezna popratna posljedica ispravnosti. U pocetnim fazama
borbe jos moze postojati neki strah i zapreke koje mozda
izgledaju strasne, mogu cak uzrokovati slabost uma iii
sumnje da ce borba dozivjeti poraz iii neuspjeh. No um -
jesto da covjek podlijeze tim slabostima iIi imse
pokorava,on mora ucvrstiti svoju usmjerenost na sam cilj. Tada
borba nece nikad dozivjeti neuspjeh, poraz nece moCi ut-
jecati na nju. No ljudi ne zagledaju duboko tu istinu koju
ima moe dharme, zavedu ih povrsne stvari i brige, stoga
napustaju taj put i pate. Ono sto se dogodilo najbolje je,
pripisujem to tvojim blagoslovima."
Nakon tih rijeci Rama je ponovno pao pred stopala
svoga oca, rekavsi: ,Yojska ceka tvoje nareaenje kako bi
nastavila pohod prema Ayodhyi. Molim te, izdaj im svoje
zapovijedi." To je Oasarathu ispunilo r a d o s ~ u pa je odgo-
Yorio: "Sine, zasto bismo dalje odgaaali? Zalost i veselje
pogaaaju nas jedno za drugim te uzrokuju nevolju covjekui njegovu tijelu. Poaimo u prijestolnicu i nastojmo ondje
zivjeti sretno kako najbolje znamo." Pozvao je ministre i
zahtijevao od njih da trupama narede pokret.
Vojnici su radosno klicali i krenuli prema Ayodhyi.
Zavrsila je meauigra straha. Ostatak putovanja Oasaratha
je proveo opisujuCi i uzivajuCi u opisima cudesnih
dogaaaja dana. Ook se priblizavao gradu, poslao je napri
jed nekoliko jedinica da graaane obavijesti 0 svom dolasku
i 0 dolasku svojih sinova i snaha. Sjecanje na veliCinu i
velicanstvenost dogaaaja sto su ih dozivjeli u MithiIi i na
putu kuCi ubrzalo im je korake pa su poletjeli prerna gradupoput strijela iz strijelceve ruke. Obavijestili suyodanike da
u grad ulaze Rama, Laksma!!a, Bharata i Satrughna sa
dobre vijesti.
Graaani prijestolnice ukrasili su i uljepsali ulice i kuce
na bezbroj primamljivih naCina. S obiju strana ceste na
stupove su bile privezane grane rajskih smokava. Hrpe
kokosovih oraha visjele su sa stupova, a ceste su bile
poprskane ruzinom vodom. Cijeli je grad postao caroban i
privlacan.
Uz put kojim su prolazili bili su smjesteni glazbenici sa
svojim instrumentima, tu su se skupljale i dijelile prskaliceza vatromet i to je postajala jedna neprekidna bujica boje i
vesele buke. One koji su trebali stiCi, graaani su ocekivali s
najdubljom radosti, brojili su minute kad ce iz daljine
ugledati njihove prve obrise. Zene u velovima nagrnule su
na prozore i terase zgrada iii su provirivale iza zavjesa
pricvrscenih preko prozora.
Kralj Oasaratha usao je u prijestolnicu Ayodhyu sa svo
jim sinovima i njihovim mladenkama. Cim su se pojavili,
glazba se vinula put neba. Ljudi su u zanosu klicali: "Zivjeli,
zivjeli!" dok im grla nisu promukla. Zene su mahale
plamenom kamfora, bacale cvijece pred njih i prskale ih
ruzinom vodom. MJadiCi su izgledali poput blistavih zvi
jezda. Kad su podanici ugledali taj uzviseni prizor, mnogi
su zaboravili gdje su i tko su, njihova je radost bila bezgra
nicna. Koliko su god u njih gledali, nisu mogli utaziti svoju
zea, stoga su ih dugo slijedili kako bi ih mogli neprestano
vidjeti. Tako je cijeli put bio ispunjen Ijudima i napokon su
svi stigli pred ulazna vrata palace. Ondje su ih docekali
svecenici koji su recitirali vedske himne zazivajuCi na no-
vovjencane srecu i napredak. OJevojke su mahale
plamenom te izvodile mnoge obrede da otklone uroke.
Zamolile su snahe da u palacu zakorace desnom nogom.
Na ulazu u zenanu stajale su kraljice - Kausalya, Sumitra i Kaikeyi - cekajuCi s ustreptalim nestrpljenjem da se
pojave sinovi. Namirisale su se sandalovim mirisom,
154 155
zataknule evijeee u kosu te stavile ervene tocke na celo.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 80/177
Kad su im sinovi stigli, obuzela ih je radost. Privukle su ih
k sebi i mazile ih, milujuCi ih po kosi i obrazima, zasipale ih
svojim njeznostima. Tada su se cetiri sina zajedno sa svo
jim zenama poklonila pred trima majkama, a iz oCiju su im
potekle suze radosniee. Njihova je sreea bila beskrajna.
Dotle su djevojke na zlatnim pladnjevima donijele rizu
kuhanu u mlijeku. Majke su stavljale hranu u usta no
vovjencanih nagovarajuCi ih da je pojedu. Nudile su im i
mlijeko da ga popiju. Tada su ih povele u unutrasnje odaje.Na vecer su na dvor bile pozvane plemenite gospode iz
Ayodhye kako bi sudjelovale u posebnom obredu doceka
novovjencanih. Pripremljen je zadivljujuee Iijep podij na
kojem su postavljeni zlatni stolci. Kraljiee su bile odjevene
u skupoejenu odjeeu protkanu draguljima. S velikim umi-
jeeem po odjeCi je bilo nanizano i ostalo drago kamenje.
lapovijedile su vjestim dvorskim djevojkama da pomognu
nevjestama u oblacenju, a same su nadgledale odijevanje i
ukrasavanje draguljima. latim su mladenke povele na nji
hova mjesta.
Stigli su Rama, Laksmar:Ja, Bharata i Satrughna
obuceni u odjeeu dostojnu princeva, ukraseni draguljima i
krunama te sjeli na svoja mjesta. Svaki je od njih sjeo
desno od svoje mladenke. Majke i gospode pozvane iz
grada, uzivale su u sjaju prizora, njihovo je blazenstvo
(ananda) bila potpuno. la vrijeme obreda Ijudima izvan
palace obilno su dijeljeni darovi - krave, novae, zlato, zem
Ija, zitariee, kola i konji - sve je to darivano u izobilju.
Pred podijem su se pojavili sveeenici te prosipali
posebna zrnea rize na glave novih bracnih parova uz prat
nju vedskih himni dok su udane zene mahale sa 108
svjetiljaka ispred bracnih parova kako bi od njih odvratile
"zle poglede". Nakon toga su sinovi ustali i sa svojim sesuprugama poklonili pred majkama, oeem i guruom Va
sisthom, a potom se povukli u svoje odaje.
PRIPREME ZA KRUNIDBU
U meduvremenu se prine od Kaikeye, Bharatin ujak,
priblizio Dasarathi te ga upozorio na to da je proslo vee
mnogo vremena otkako je napustio svoje kraljevstvo.
"Otae ceka da se vratim. On bi bio veoma sretan da je
mogao biti na ovim svecanostima, ali ne zna za Bharatino
vjencanje i bit ee razocaran kad sazna da se taj dogadaj
proslavio bez njega. To razocaranje moze se donekle
ublaziti ako Bharatu odmah posaljete sa mnom, kako bi se
neke vjencane svecanosti mogle odrzati kod njegova
djeda, na njegovo zadovoljstvo i veselje."
Dasaratha je upitao svoje supruge za savjet i pozvao k
sebi Bharatu. "Sine, tvo j ujak Yudhajit htio je da te jos iz
Mithile povede sa sobom, no ja nisam na to pristao.
Saznao sam da te tvoj djed silno zeli vidjeti. Stoga se sada
spremi da pra tis svog ujaka", zapovijedio je., Tada jeBharata zamolio: "Oce, bilo bi dobro kad bi i Satrughna
posao sa mnom." lato su i njemu rekli da se spremi za
odlazak. Tako ee obojiea sa svojim zenama otputovati u
grad Girivraju.
Potaknut svojim postovanjem starijih Bharata se poceo
pripremati da sa svojom suprugom napusti Ayodhyu. Nitko
mu nije prigovarao, nitko nije naveo neki razlog protivan
njegovu odlasku. Bharata je bio obdaren istancanim in
telektom i samokontrolom, bio je gospodar svojih osjetila i
zelja. Bharata i Satrughna otputovali su sa svojim supru
gama i sretno stigli u Girivraju. Djed je zeljno ocekivao da ih
vidi i zagrli. Kad su stigli, zanimao se za zdravlje i sreeu stanovnika Ayodhye. Tvrdio je da princevi izgledaju iserpljeno
156157
od dugih sati putovanja i zato je trazio da se odmore. Odveo
ih je do njima namijenjenih odaja. Od toga trenutka odnosio
Rama se obracao svojim podanicima cak i prije nego bi
se oni obratiIi njemu. Tako je zarka biIa njegova Ijubav.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 81/177
se prema njima Ijubaznije nego prema vlastitoj djeci, brizno
je vodio brigu 0 svakoj njihovoj potrebi.
lako se djed brinuo za njihovu udobnost zeleCi da budu
zadovoljni, ciniIo se da su braca trajno nezadovoljna. TeSko
su podnosili odvojenost od svoga starog oea i od Rame
koji je bio sam zivotni dah njihova postojanja. Razgovarali
su sarno 0 Dasarathi i Rami. Katkad bi bili zabrinuti za
zdravlje i dobrobit svoga oea. Premda se nisu zeljeli
zabrinjavati ipak su ih takve misli Iisavale mira.
Dok su oni tako patiIi u Girivraji, u Ayodhyi nije prosao
ni jedan jedini trenutak u kojem Dasaratha nije ceznuo za
njima. Nedostajali su mu i mnogo je puta sam sebi posta-
via pitanje: "Zasto sam ih pustio da odu? Oh, zasto sam
na to pristao?"
Cetiri sina bila su Dasarathi kao njegove cetiri ruke, a
sada je ostao bez dvije. Jednog je dana, nakon odlaska
Bharate i Satrughne, Rama primijetio kako je njegov otae
uronio u razmisljanje. Priblizio mu se, sjeo uz njega,
razgovarao s njim njezno i Ijubazno i tako malo olaksao
njegovu tugu. Rama je bio izuzetno obziran. Ma kako
grubo drugi razgovarali s njim, on bi odgovarao njezno i
blago. Premda bi ga vrijedali, on se toga nije nikad sjecao
po zlu. Zelio je sarno biti dobar i sluziti drugima. UVijek
kada bi nasao vremena, raspravljao je sa starim redov-
nicima, uglednim brahmanima i ucenim Ijudima 0 zako-
nima dobrog ponasanja i pravilima moralnosti. Otkrivao je
tajne vedantinske misli jednostavnim rijeCima i poput
obicna trazitelja istine pred pandite postavljao probleme
da ih razrijese. Mudraci i uceni Ijudi, koji su ovladali vjesti-
nama vedante i filozofskih istrazivanja, bili su odusevljeni
rjesenjima zamrsenih problema koje je Rama sam
postavljao i objasnjavao. Na tisuce su razliCitih naCina
hvalili njegovu inteligenciju i ucenost.
Ljubazno bi se raspitivao za njihovo stanje i bio pun nak-
lonosti prema njima. Stoga su ga oni i voljeli kao svoga
najpouzdanijeg prijatelja i najdrazeg rodaka, postovali su
ga zbog naklonosti koju im je iskazivao. Ne obaziruCi se na
teskoce i neugodnosti, Rama je vrlo strogo slijedio zivotna
pravila sto ih je zahtijevala tradicija. Bez obzira na to s kim
je razgovarao, uvijek je imao ocaravajuCi osmijeh na lieu,
veseli bljesak u oku te postojanu blagost u rijeCima. Na
njegovu lieu nitko nije nikada primijetio ni najmanji tragIjutnje, nesklonosti, ocaja iii mdnje.
Bio je utjelovljenje samiIosti i naklonosti, pun gorljivosti
da spasi one koji su svoje zelje predali njegovoj volji. Lose
navike, kojima kraljevi cesto i sami lako podlijezu, nisu mu
se usudiIe pribliziti. On nije bio zrtva losih sklonosti kao sto
su brbljavost i ulagivanje. Medutim, ako se netko pred njim
razmetao svojim domiSljatim dokazivanjem, ne bi pro-
pustao priliku da ga jos domisljatije nadmudri, da ga otri-
jezni od umisljenosti. Nije znao za bolest tijela iiizabrinutost uma. Prepoznavao je potrebe Ijudi jos i prije
nego sto su mu ih oni i izrazili, razmisljao je 0 odgovoru
koji bi mogao dati te IijeCio njihove tegobe nakon sto bi
dobio Dasarathino dopustenje i zainteresirao ministre za
rjesenje. Ni Dasaratha nije nicim sprecavao njegove zelje,
ispunjavao ih je onoga trenutka kad je za njih saznao.
Rama se vrlo savjesno starao 0 najsitnijim pojedinostima
drZavne uprave, bio je primjerno oprezan i brinuo se 0
tome da se problemi i zamrsenosti ne pojave opet kad su
jednom rijeseni i sredeni. Nije unaprijed otkrivao svoje od-
luke, to je biIa njegova druga jasno uocljiva osobina. Dok
se njegova volja iii zelja nije posve oblikovala, nitko je nije
mogao pogoditi. A njegova Ijutnja, neraspolozenje iii
nezadovoljstvo nikada ne bi bili uzaludni. On ne bi nista
odgadao niti bi dopustio da ga odvracaju od necega iii ga
prevare. S tako izvanrednim osobinama Rama je blistao i
15958
postajao slavan. Dasaratha se radovao promatrajuCi naCin
na koji on osvaja Ijubav i vjernost svojih podanika. Od
koje je potrebno pozvati. Predlazem da pricekamo mjesec
iii dva kako bi taj obred bio obavljen onako velicanstveno
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 82/177
ministara, sveeenika i drugih cuo je da Rama postaje sve
popularniji i bio je odusevljen.
Jedne je noei Dasaratha ozednio i pozelio popiti malo
vode. Nije htio buditi kraljice, stoga je sam natocio vode u
malu casu iz vrca pokraj kreveta. Dok je pio vodu, primi-
jetio je kako ne drzi casu cvrsto, vee mu prsti podrhtavaju.
Nakon toga vise nije mogao zaspati. Njegov je urn utonuo
u raznovrsne misli. Na posljetku je zakljuCio da mu je sta-
rost donijela tu slabost te prema tomu vise ne moze
vladati kraljevstvom. Svaki pokusaj da se upravlja Ijudima
bez snage udova i volje moze uzrokovati samo zbrku i
nevolju. Brojio je minute kako bi mogao svoju odluku
priopCiti ministrima Cim svane. Napokon se noe rasprsila i
pojavila se danja svjetlost.
Nakon jutarnjeg pranja i svakodnevnog obreda bo-
gostovlja naredio je komornicima da salOvu ministre, vode
naroda i sveeenike na izvanredan sastanak u palaci. Poko-
rivsi se kraljevoj zapovijedi, brlO su se okupili svi oni koje je
pozvao te su ga cekali. Dasaratha se spustio na koljena
predV a s i s ~ h o m
i obavijestio ga 0 dogadajima prosle noCite 0 bUjici misli koje su ga potom obuzele. Odlucio je
poloziti teret kraljevskih poslova na Ramu i molio da nitko
niCim ne protuslovi njegovoj odluci. Zelio je da se sve
pripreme za ostvarenje njegove zelje provedu sto prije.
Glavni ministar Sumantra objavio je okupljenima
Dasarathinu odluku. Ministri, dvorjani, gradani, sveeenici i
ucenjaci, pozdravili su te vijesti s radosnim uskJicima: ,,0,
to je veoma dobro, tako smo sretni (subham, subham)!"
Njihovo se odobravanje vinulo do neba. V a s i s ~ h a je ustao i
rekao: "Kralju, ne moras se ni najmanje brinuti zbog toga.
Rama je u svakom pogledu sposoban za tu veliku ulogu,
no mozemo si dopustiti da malo pricekamo i proslavimokrunidbu na dostojan naCin tako da polOvemo sve one
160
kako to zelimo."
No Dasaratha je uskJiknuo: "Mahatma, nista nije izvan
tvoga vidokruga, ti si sveznajuCi. No kad kralj izgubi svoju
snagu, vise ne zavreduje drZati uzde kraljevstva. Los je
znak kada kralj oslabljen staroseu podupire u sebi pohlepu
da i dalje ostane na prijestolju. To upueuje na nezasitno
srce. ZnajuCi sve to, ako se tomu ne usprotivim, neeu is-
puniti svoju duznost koju sada jasno shvaeam. Oprosti mi,
ali ne pokusavaj odgoditi ovaj obred! Dopusti mi da u
sljedeea dva do tri dana imenujem Ramu zakonitim nas-
Ijednikom (yuvaraja)." Dasaratha je molio ponizno i s
dubokim postovanjem.
V a s i s ~ h a ga je podigao i blagoslovio rekavsi: ,,0 kralju, i
Ramino vjencanje dogodilo se u trenu, one se spustilo s
neba popu t Bozje milosti. Stoga podanici tvoga kraljevstva
nisu imali prilike sudjelovati u radosti toga vaznog
dogadaja. Ako se i 0 krunidbi tako brlO odluCi, ako se ona
proslavi bez priprema, to ne bi zaboljelo sarno vladare
mnogih dijelova ove zemlje vee bi rastuzilo cak i Raminu
braeu Bharatu i Satrughnu. A niti Janaka, koji ti je postaorodak i prijatelj, mozda neee moCi stiCi tako brlO. Stoga
predlazem da dobro promislis 0 ovim vaznim stvarima
prije nego odredis datum."
Tada je ustao glavni ministar i rekao: "Neka mi oprosti
postovani dvorski uCitelj! Kraljevu odluku svi postuju i
odobravaju. Ramacandra je, kao sto sarno ime kazuje,
poput Mjeseca koji ublazuje plamteeu vrelinu Sunca i
ponovno svima vraea svjezinu i snagu. On ukJanja bol koju
uzrokuje mrznja, zloba, pohlepa i zavist. Ne bi smjelo biti
nikakva razloga za odgadanje da se Rama okruni kao za-
koniti nasljednik prijestolja. Molim te, kralju, zbog toga
izdaj potrebne zapovijedi, uCini to radi svih podanika ovogakraljevstva. "
161
--------------------BuduCi da su kralj i glavni ministar bili tako uporni, Va-
sistha vise nije mogao ustrajati u svojim zahtjevima. Rekao
nosio i sada sam iscrpljen naporom. Ako se svi slazete i
prihvacate moj plan, iznijet cu yam gao Nikad necu uciniti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 83/177
je kako je potrebno znati sto sami podanici misle 0 tome.
Ustao je i jednim pogledom obuhvatio ministre, ugledne
gradane, pandite i svecenike te druge koji su se u velikom
broju okupili na skupstini. Skupstina je prihvatila taj
posebni prijedlog gromkim glasom. Usred uzbudenja, us-
tao je neki gradanin koji je pripadao jednoj uglednoj
skupini podanika i uzviknuo: "Veliki kralju, mocni vladari
tvoje dinastije stitili su nas, podanike svoga kraljevstva, kao
da smo njihova vlastita djeca. Ovo kraljevstvo Keralapostiglo je napredak i mir uz pomoc skrbi i naklonosti
dinastije Iksvaku. Tvoj je najstariji sin Rama izvanredno
krepostan, neobicno odan putu ispravnosti, junak je poput
vode bogova, a vise od svega, ima sposobnost da vlada
nad sva tri svijeta. Zaista smo sretni sto razmisljas 0 tome
da ga okrunis kao svoga zakonitog nasljednika, to ce bez
sumnje biti nasa velika sreca."
Kad je gradanin to izrekao u ime svih podanika kra-
Ijevstva, Dasarathase obratio okupljenima: "Clanovi
skupstine, sve ove godine vladao sam kraljevstvom krecuCi
se putem sto su ga utrli moji preci, stitio sam blagostanje i
napredak svojih podanika kako sam najbolje mogao s isk-
renom zeljom da unaprijedim dobro cijeloga svijeta. Sve
sam godine svoga zivota proveD pod sjenom ovoga bi-
jelog suncobrana32 koji se nalazi iznad moga prijestolja, no
sada sam ostario. Shvatio sam da sam na izmaku snaga i
vitalnosti. Ovom istrosenom tijelu potrebno je malo od-
mora. Tako sam odluCio. Nije laka zadaca niti beznacajna
misija viadati kraljevstvom jer to zahtijeva od vladara da se
posveti dharmi, to jest ispravnosti. Dok upravlja drzavom
dharmu moze odrzati postojanom samo onaj koji se bavi
neprestanom sadhanom i koji je obdaren sposobnoscu
stroge kontrole nad osjetilima. Taj sam teret vrlo dugo
32 suncobran je simbol kraljevske moci
nista sto bi se protivilo vasim zeljama i sklonostima.
Ne prisiljavam vas ni na sto, ne bojte se da cu yam
nametnuti svoje zelje niti je to kraljevska zapovijed koju
morate obavezno izvrsiti. Ostavljam yam vasu slobodnu
volju i rasudivanje. Ako slucajno otkrijete da je nesto
drugo vrednije, imate potpunu slobodu da nam to
priopCite kako bismo vas prijedlog mogli iskreno razmo-
triti. Stoga se medusobno posavjetujte i prije noCi obavi-
jestite nas 0 tome sto ste se dogovorili."
Cak i prije nego sto je Dasaratha zavrsio svoje
priopcenje, clanovi su se skupstine uznemirili i uzbudili
poput jata paunova pod nebom kojim plove oblaci sto
obecavaju obilne grmljavinske pljuskove! Jasno i glasno
uzvikivali su svoje odobravanje, svoju zahvalnost i radost.
"Ti zelis upravo ono sto je i nasa zelja. Mi ne zelimo ni-
kakav drugi dar, daruj nam samo to. 0, to je doista velika
sreca! Zivio Ramacandra, zakoniti nasljednik prijestolja,
zivio Dasarathin Rama." Uzvik je proparao nebo. SlusajuCi
to opce odobravanje, Dasaratha se kolebao izmedu radosti
i bojazni.
Skamenio se od toga spontanog izljeva vjernosti i nak-
lonosti. Kad se nakon nekog vremena ponovno sabrao,
upiljio je pogled u okupljene te im se obratio ovim ri-
jeCima: "Clanovi Skupstine, nijedna mi zadaca nije vaznija
od ispunjavanja vasih zelja. Bez sumnje, okrunit cu Ramu
kao zakonita nasljednika prijestolja. No, malo se i bojim.
Zelim yam to objasniti. Ocekujem da me ohrabrite, da is-
pravno procijenite i utjesite me. Cinjenica je, dok sam yam
htio predloziti da okrunim Ramu kao zakonita nasljednika
(yuuaraja), cak i prije nego sto sam govorio 0 tome, vi ste
izjavili kako ga bezuvjetno moram okruniti, kako on ima
bezbrojne sposobnosti da vlada uspjesno i dobro ovim
kraljevstvom. Kad se toj Cinjenici pogleda u oCi, ocito je da
ste pomalo nezadovoljni mojom vladavinom ili su neki od
162 163
mojih zakona suprotni vasim interesima ili sklonostima, a
mozda sam pokazao neke namjere koje su bile supratnesuda, tigrova koza, natkriveni zrtveni prostor sa svim do-
dacima, sve stvari sto ih sveti tekstovi navode kao
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 84/177
dharmi. Zelite li doista da se Rama okruni kao zakoniti
nasljednik prijestolja zato sto sumnjate u moju sposobnost
da vladam za vase dobra? Molim vas da mi otvoreno i isk-
reno kazete 0 svim pogreskama iii grijesima sto sam ih
poCinio. Pozdravit cu vase iskrene pr imjedb e."
Tada je ustao jedan od narodnih voda i odgovorio:
"Sposobnost i Ramina inteligencija izvan su svake sumnje.
A ti, 0 kralju, jednak si bogu svih bogova. 11 si poput
Sankare, imas istu bozansku samilost i spremnost da po-daris sto god se od tebe trazi radi dobrabiti podanika. 11 si
Visr:tu po svojoj sposobnosti da nas zastitis. Bili bismo
strasno podli i zli kad bismo bacili ijednu klevetu na tvoju
vladavinu. Oni koji to rade, veliki su gresnici. Tako si od-
lucio jer nam zelis dobra i tezis da nas usreCis. Bez pogo-
vora slusamo tvoju zapovijed." Tada se Dasaratha okrenuo
glavnom sveceniku: ,,0, najveCi medu brahmanima, CUO si
zelju naroda. Nemoj vise odgadati, skupi sve stvari, sve sto
je potrebno za obred ceremonije krunidbe," naredio je
Dasaratha obuzet uzbudenjem i ocekivanjem. "Podigni
ogradene prostore i govornice sto ih propisuju sveti tek-
stovi za slicne obrede, izgradi zrtvene prostore i drugesvete gradevine."
Dasaratha je pao pred stopala dvorskog ucitelja Va-
sisthe i zamolio ga da nadgleda sve pripreme. "Ucitelju, bi t
ce prisutni svi koji mogu doci. Nemojmo odgadati obred
cekanjem onih koji trebaju stiCi izdaleka. Oni se mogu jed-
nako tako veseliti kada doznaju da je Rama okrunjen. Kao
razlog odgadanja nemoj navoditi potrebu da pozoves
vladara Kaikeye ili Janaku. Zapovijedi da se sto prije izvede
sveti obred krunidbe," molio je i preklinjao Dasarathasklopljenih ruku.
Vasistha je odgovorio: "Maharaja, sve sam pripremio,
mozemo zapoceti obred cim to zazelis. Zapovijedio sam
da sutra u zoru bude pripremljeno stotinu posvecenih po-
164
potrebne za obred bogostovlja, biljke i cvijece. No, to nije
sve! Zapovijedio sam da cetiri krila oruzanih snaga budu u
pripravnosti, da slon Satrunjaya, koji ima sva. p o t r : b ~ a obiljeZja sto ih sastre zahtijevaju, bude naJraskosnIJe
okicen. Na dvoru ce takoder biti pripremljen bijeli sunco-
bran koji simbolizira velicanstvenost te kraljevska zastava
vladajuce dinastije. Izabran je i poseban trenutak za obred
koji ce se obaviti sutra." Kad je Vasistha najavio tu. dobru
vijest, podanike je obuzelo odusevljenje zahvalnostl te su
poskakivali od radosti.
Ceste su bile besprijekorno oClscene. Na zidovima i
zgradama bili su nacrtani pomno izradeni c r t ~ z i , .cvjetni . s ~ vijenci leprsali, preko ceste bili su postavlJenI lukovi I
rasireni platneni kravovi koji su osiguravali sjenu. Svi s ~ podanici bili zaposleni i sretni, cijeli se grad ~ b r z a n o . uzbudeno pripremao. Brahmani i ugledni gradam oprostlii
su se od Dasarathe i izisli iz palace. Bila je to prava rijeka
veselja i uzbudena razgovora. Ministri i Vasistha posli su u
unutrasnje odaje zajedno s kraljem.
Dasaratha je poslao po Ramu i kada se s njim sastao usvojim odajama, objasnio mu je sve obredne f o r m a l n o s t ~ rituale povezane s krunidbom. Podsjetio ga je da mora bltl
spreman prije izlaska sunca te mu opisao priprveme k ~ j ~ mora obaviti. Laksmar:ta je CUO te novosti i otrcao maJcl
Kausalyi da jo j javi vesele vijesti i iskaze svoju radost. Ona
nije mogla prikriti veselje, jedva je cekala da se R a ~ a ~ o ~ javi pred njom. Ostalo je jos malo vremena, stoga Je cIJeli
grad bio uzbuden od napetog ocekivanja. Okolna sela
udaljena miljama, pa cak i susjedne drzave, ~ s k ? r a v . s ~ saznale za taj dogadaj je r su se d o ~ r e vijesti munJeVlto Slfl-
Ie. A nitko nije cekao drugoga. Cim je netko saznao z ~ krunidbu, pozurio se prema prijestolnici. BUjica Ijudi duzcesta sto su vodile prema Ayodhyi, pretvorila se u
neobuzdani val.
165
Ramaeandra je slusao sve pojedinosti kojima ga je zasi
pao Dasaratha, no nista nije odgovarao, njegovi su osjeeaji
.......
povjerljivog ministra Sumantre. Ovaj put nije oklijevao.
PriopCio je vijesti Siti, zatim je brlO posao do odaja svoje
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 85/177
bili neizrecivi, nije mogao izraziti sve sto je prolazilo njegovim
umom. Sutio je. Stoga ga je Dasaratha upitao: "Sine, zasto
u tebi ne vidim ni traga radosti uoci sutrasnje krunidbe za
zakonitog nasljednika prijestolja? Zar ne zelis postati nas
Ijednik? Jesi Ii zabrinut ili se bojis tereta upravljanja drzavom
sto ga stavljam na tvoja leda?" Unatoc dugotrajnom ispiti
vanju i Ijubaznom nagovaranju Rama je zanijemio pred
kraljem. Napokon je rekao: "Oce, ne razumijem zbog cega
se tako zuris s krunidbom. Moja draga braea Bharata i
Satrughna nisu sad a ovdje. Djed je opet veoma daleko i
mozda neee uspjeti stiCi ovamo na vrijeme. Mozda ni moj
tast neee moCi stiei. A vladari drugih drzava, princevi, vazali
- kraljevi, i oni ee mozda smatrati nemoguCim da prisust
vuju krunidbenom obredu. Nije mi lako u dusi sto ee tako
velik broj Ijudi biti razocaran. Moje sree ne prihvaea ideju 0
svecanostima ako ee mnogi zbog toga trpjeti." MoieCi za
oprostenje zbog takvih osjeeaja, Rama se pred Dasarathom
spustio na koljena.
No Vasistha je rekao: "Rama, cak smo i mi razmatrali
takve primjedbe. Nemoj misliti da smo mirno pristali nakraljevu zelju. Razmisljali smo 0 svim dokazima "za" i
"protiv", mnoge sm o ljude pitali za misljenje prije nego sto
smo bilo sto odlucili. Nemoj sada postavljati nikakve
zapreke vee postuj kraljevu zelju. Krunidba i pomazanje
moraju se obaviti vee sutra. Ti se trebas priddavati nekih
obveza. Danas se ne bi smio koristiti mreZom za spavanje
niti mekim lezajem. Ti i Siti'i morate postiti. Cim lOra
svane, oboje namazite glavu svetim uljem i okupajte se.
Je r u to se vrijeme na nebu pojavljuje povoljna zvijezda
pusya koja je izabrana za sveti obred. Stoga se sada po
vuci u svoje odaje bez ikakva pogovora."
Cim je uCitelj zavrsio, Rama je pao niCiee pred oeem, azatim pred Vasisthom te posao u svoju palacu u pratnji
majke. Kleknuo je pred nju, a on a ga je obuzeta radoseu,
njezno podigla te ga s mnogo Ijubavi pomilovala. Savje
tovala mu je da u znak zahvalnosti sveeenicima ponudi
krave koje je sama prikupljala za tu svrhu i ukrasila ih
skupoejenim ukrasima te podanike daruje razlicitim
darovima. U to se vrijeme ondje nasao i Laksmar:ta sa
svojom majkom. Kausalya je posjela Ramu uza sebe i dok
su joj suze radosniee same od sebe tekle, rekla: "Sine,
dugo sam ocekivala ovaj sveti trenutak. Moja je zarka zeljasada ispunjena. Sretna sam, moj je zivot postao vrijedan
zivljenja. 0, moj najdrazi dragulju, moj zlatni sine! Od sutra
si zakoniti nasljednik prijestolja. Zivi dugo, vladaj kraljev
stvom, neka blagostanje naroda bude uvijek tvoj ideal,
neka tvoja vladavina bude sretna i sigurna u skladu s
propisima pravednosti i morala. Postigni nepomueenu
slavu i zadrzi ugled i sjaj koji su stekli kraljevi ove dinastije.
Neka tvoja mo e i velicanstvenost budu veee nego u tvoga
oea. Onoga dana kad steknes taj polozaj, smatrat eu da je
moj zivot postigao svoju svrhu. Moji ee zavjeti, postovi i
bdijenja tada uroditi plodom."
Majka Kausalya mazila je Ramu, milovala njegove uvoj
ke, tepala mu slatke rijeci blagoslova. Dala mu je jedan
veoma dragoejeni savjet koji je Rama primio s velikim
postovanjem. On se smijuljio Laksmar:ti i zadirkivao ga
bezazleno: "Brate, pogodi koja ee se kraljiea (rajyalakSmf)
obradovati ovoj drazesnoj sali?" A on je odgovarao: "Brate,
ne treba mi nikakva kraljiea. Ako mi odredis bila kakva
zaduzenja u tvom kraljevstvu, ja eu ih ispuniti, to ee mi biti
dovoljno." Nakon tih rijeci poklonio se pred Ramom!
Rama mu je odgovorio: "Laksmar:ta, ti si sa m moj zivo-
tni dah. Stoga je pola drzavne odgovornosti na tebi. Zato
bi se i ti trebao pripremati zajedno sa mnom i nositi dragulje i kraljevsku odjeeu. Ti dijelis sa mnom moje obveze,
166 167
moju sreeu, slavu i sudbinu. [mas poJa udjeJa u svemu sto
jesam i sto zelim."
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 86/177
Dok je Rama tako govorio, Sumitra je bila ganuta do
suza i blagoslivljala obojicu ovim rijeCima: "Rama, ljubav
koja postoji izmedu tebe i Laksmal}e doista me usreeuje.
Mom sinu nije potreban visi polozaj, on zeli biti samo tvoj
sluga. Ako bude mogao zauvijek zadrzati tvoju Ijubav i
naklonost, to ee mu biti dovoljno." Nakon tih rijeci Rama
jo j se poklonio, a Laksmal}a je uCinio isto. Potom je Ramu
otpratio do njegove palace. Kad je pala noe, Rama je
zapoceo zavjet obrednog posta i legao na prostirku od
svete kusa trave.
DVIJE ZELJE (v. sadriaj!)
Posvuda su odjekivale vedske himne. Dvorjani su doni-
jeli svetu vodu rijeke Sarayu u zlatnim posudama za ob
redno kupanje Rame i Site. Panditi su recitirali himne prizi
vajuCi Bozji blagoslov. Njihovo je izvodenje razveseljavalo i
bilo ugodno uhu.
Dok se Manthara, Kaikeyina dvorkinja, prosle noCi
vraeala u dvor, vidjela je narodno odusevljenje. Upitala je
jednoga od prisutnih za razlog i saznala da je to zbog
predstojeee Ramacandrine krunidbe. Vidjela je takoder
kako dvorjanke Kausalye i Sumitre zure amo - tame od-
jevene u sarije bijele poput jasmina, ukrasene skupocjenim
draguljima. Nije vise mogla podnijeti taj prizor. Cijelim ti
jelom prolazili su jo j trnci, poput uboda skorpiona. Po
trcala je prema Kaikeylnoj palacio Ustanovivsi da se kraljica
vee povukla u svoje odaje, priblizila se njezinim vratima izajaukala: "Majko, majko! Otvori vrata! Nesto je veoma
hitno! Sam tvoj zivot u smrtnoj je opasnosti. Na pomolu je
potres!" Kad je zacula njezine uzbudene rijeci sto su jedva
sustizale jedna drugu, kraljica je brzo otvorila vrata i u
strahu zapitala: "Sto je? Sto se dogodilo? Kakva te nevolja
snasla? Je Ii netko zatrpan? Zbog cega ta tvoja zabrinutost
i muka?"
"Ne, nista sto je moje nije unisteno. Tvoj je zivot
unisten, to je sve. Odsada ees morati zivjeti kao nezbrinuta
zena koju muce brige", odgovorila je Manthara. Sva u su
zama potanko je opisala bijedno stanje koje ceka kraljicu
te je glasno i dugo naricala i mahala rukama.
16968
Kaikeyi nije mogla shvatiti zbog cega sve to. "Kralj je
dobra, zar ne? A Rama i Laksma,!a? Kausalya i Sumitra?
Zapamti, kad Rama postane zakoniti nasljednik pri
jestolja, cijelo ce kraljevstvo biti pod utjecajem Kausalye!
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 87/177
Nista im se nije dogodilo? No, ako su oni d ~ b r a , ako im
ne prijeti nikakvo zlo, ne brinem se uopce. Sto se meni
moze dogoditi? Je Ii se njima neSto dogodilo, reci mi
Manthara! Brzo mi reci!" Kraljica je zahtijevala odgovor.
Okrenula je Mantharinu glavu prema sebi, ddala joj bradu
kretnjom koja je izrazavala Ijubaznu molbu, preklinjala je
trazeCi odgovor.
A Manthara je odgovorila: "Nikakvo se zlo nije dogodiloonima koje si spomenula! No, oni su odlucili zavrnuti vra
tom tvome sinu!" Nakon toga iz nje je provalilo ganutljivo
naricanje. Na to je Kaikeyi uzvratila: "Grijesis, Manthara!
Kralj nije takav covjek, kao ni Rama iii LakSma'!a, a nisu
takve ni moje sestre Kausalya i Sumitra. One vole moga
sina cak i vise od vlastitih sinova. Tvoja izjava otkriva tvoj
izopaceni urn, to je sve, ona nije istinita! No, jos mi nisi rekla
sto se doista dogodilo. Hajde, ispricaj mi cijelu pricu."
Manthara je odgovorila: "Sto se dogodilo? Sutra u zoru
Ramacandra ce biti okrunjen za zakonitog nasljednika pri
jestolja (yuvaraja)! Najstarija kraljica Ciji je urn pun
neobuzdane radosti daje sada svojim dvorkinjamaskupocjene svilene sarije i dragulje. Od Rame zahtijeva da
daruje zlato i mnostvo krava. Zabavljeni svim tim pripre
mama za praslavu, zapostavljaju tebe! Ne mogu to mirno
podnositi, ne mogu to trpjeti. Jos za sada ti ne razumijes
posljedice svega toga. U svojoj ispraznoj umisljenosti
zamisljas da nitko nije tako sretan kao ti, no tvoja sreca
brzo kopni. Za tvog supruga i njegove zene postala si
beznacajna. Ubrzo ces biti pretvorena u sluskinju vrijednu
prezira. Savjetujem ti da malo pripazis prije nego te svlada
to ponizenje. Prabudi se iz sna, planiraj svoj tijek akcije s
punom svijesti 0 posljedicama. Razmisli 0 naCinu s po
mocu kojega mozes izbjeci nesreCi koja vreba na tebe i
brzo ti se priblizava.
Kao i svi drugi, i ti ces morati plesati kako ona bude svi
rala." Manthara je glumila svoju ulogu i pralijevala lazne
suze s namjeram da ucvrsti svoju lukavu strategiju.
Kaikeyi je bila impresionirana njezinom vjernoscu, no
nije bila uvjerena u ispravnost njezinih dokaza pa je odgo-
vorila: "Manthara, sto se dogodilo s tobom? Jesi Ii bole
sna? ZaMo govoris poput lude? To sto ce Rama postati
zakoniti nasljednik prijestolja najsretnije je znamenje zacijelo kraljevstvo. Evo ti, uzmi ovu moju ogrlicu kao na
gradu, kao dar sto si mi prva donijela ovu sjajnu, dobru
vijest. Budi sretna, budi vesela! Krunidba Rame za zako
nitog nasljednika prijestolja veseli vise mene nego mozda i
samu Kausalyu. Moja radost zbog te dobre vijesti je
bezgranicna. I Ramacandra me voli mozda vise nego svoju
majku, on vise postuje mene. Necu slusati da okrivljujeS
tako Ciste, drage osobe. Cini se da si izgubila razum, tvoj
te urn napustio." Tako je Kaikeyi ostra korila Mantharu.
No Manthara je bivala sve tuznija, postajala je sve
uzbudenija, naricala je sve glasnije. "Moj je urn bistar i
sVjez, ali tvoj ce patiti!", jaukala je ona. "Tebe nije briga zazlu sudbinu koja te ceka. Zaslijepljena si svojom naivnoscu
i njeznom vezanoscu. Zabrinuta sam i uznemirena zbog
tvoje srece i samopostovanja. Svi drugi glume i pretvaraju
se sarno da bi te prevarili. Oni u svojim srcima nemaju
postovanja prema tebi. Kralj ne voli druge svoje kraljice,
zaljubljen je sarno u najstariju, Kausalyu. Jedino da te
zadovolji, mozda povremeno koristi umiljate rijeci, ali to je
sve jer u svom srcu nema Ijubavi za tebe. Razmisli 0 tome
- ovi te Ijudi nisu ni obavijestili 0 krunidbi, nisu te ni pitali
za savjet jer prema tebi nemaju obzira niti postovanja.
Jesu Ii s tobom ikad 0 tome razgovarali, rna i jednog jedi
nog dana? Razmisli koliko se mjeseci obicno raspravlja iplanira prije takve jedne odluke. Krunidba se ne obavlja
170 171
tako iznenada, ona ne kapne s neba jednoga lijepog dana
sama od sebe, zar ne? No, oni su 0 tom obredu odlucili
obeeanje te sprijeCiti njihov plan, oni drze Bharatu podalje
od dvora, zato su ga i poslali k djedu. Kad se jednom
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 88/177
bez rijeci i tajno."
"Cijela je stvar Kausalyina intriga", tvrdila je Manthara.
Kaikeyi to vise nije mogla podnijeti, stoga je planula:
"Prestani pricati 0 tomu, Manthara! Moja sestra nije
sposobna za intrige, ona se neee spustiti tako nisko, to se
neee nikada dogoditi. A kralj? On je plemenitiji i pravedniji
cak i od mojih sestara! U njemu ne mozes pronaei ni traga
neke zloeeiii
podlosti. Mora da su odlucili 0 krunidbi takobrzo zbog nekoga vrlo vaznog razloga. Obredi Ramina
vjencanja koji bi zahtijevali mjesece priprema obavili su se
veoma brzo, zar ne? Stoga je i 0 Raminoj krunidbi od-
luceno na brzinu, zasto da tako ne bude? Sam ee mi kralj
otkriti poseban razlog koji ga je naveo na to. 11 se nisi po-
brinula da saznas istinu, vee si izmislila sve moguee be-
smislene razloge i neosnovane sumnje 0 motivima tih
neduznih osoba! Stvari ee se razjasniti za nekoliko trenu-
taka, strpi se", Kaikeyi je ostro opominjala svoju dvorjanku.
Manthara se pobojala da ee njezina prijevara sramotno
propasti. Stoga se ponizila do jos nizih nacina uvjeravanja:
"Draga majko, razmisli 0 tome malo bolje. Cula sammnogo stvari dok sam hodala naokolo izvan dvora.
Zapravo, 0 tom cinu krunidbe bilo je odluceno jos prije
mnogo mjeseci. To je razlog zbog kojega su Bharatu i
Satrughnu udaljili iz prijestolnice. Bojali su se da ee nji-
hova prisutnost na dvoru biti uzrokom komplikacija. A
vjerojatno postoji dobar razlog za takav strah. Tko bi inace
obavio krunidbu u njihovoj odsutnosti? Jesi Ii postala ne-
sposobna da si postavis to jednostavno pitanje? Nekoe,
dok su te prihvaeali u bracnu zajednicu, Dasaratha je
svecano obeeao da ee sin koji ti se rodi biti okrunjen za
kralja ovoga kraljevstva. Mozda si to zaboravila, no ja ni-
sam. Zbog straha da bi Bharatina prisutnost ovdje u
sadasnjim okolnostima mogla pokrenuti sjeeanje na to
obavi taj obred, nista se vise neee moCi uciniti da se on
ponisti. Kako bi izvrsili taj podli trik, oni su tako dugo drzali
tu ideju u tajnosti i krili je od tebe. Razmisli malo 0 tome, 0
toj njihovoj tajnoj nakani. 11 uopee ne mislis na to, vjerujes
da je mlijeko sve sto je bijelo! A drugi se koriste tvojom
gluposeu i naivnoseu. 11 jednostavno pretjerujes u svojoj
Ijubavi za Ramu, u svojoj zaslijepljenosti samo izgovaras
Rama, Rama. Ostavi sve to po strani! Je Ii taj Rama ko-
jega tako silno volis, je Ii te barem on obavijestio kakva mu
se to velika sreea nasmijesila?"
Prevarantica Manthara upotrijebila je jos mnogo laznih i
prepredenih dokaza da zasjeni i otruje Cist i nesebican um
Kaikeyin.
"Majko, tko nam u ovom gradu Ayodhyi zeli posvetiti
malo paznje? Tko se ovdje odnosi prema tebi kao da si
vrijedna paznje? Oni su svi jedno, ujedinjeni protiv tebe. 11
si ovdje stranac. Oni te uskoro mogu izbaciti iz Ayodhye,
neee prezati cak niti pred takvom podloseu. Kralj je lukavi
prevarant, bistar varalica. Kada ti se priblizi, govori mekim
i njeznim glasom kako bi zadovoljio svoje musice, a tadate napusta! 11 ne vidis da grijesis i to te sprecava da
postignes visoki polozaj koji zasluzujes. Majko, mozda ne
znas da je kraljevima uvijek upravljala pohota, a nikad
Ijubav. Tvoj je otac to znao i stoga nije pristao da te uda za
ostarjela prosca Dasarathu. Nakon duga pregovaranja i
povjerljiva razgovora, kad je bilo odluceno da se udas
posredstvom mudraca Garge prosac je bio prisiljen d ~ pristane na mnoge uvjete.
Danas ti uvjeti vise ne postoje, a tvoj je sin prevaren.
Cijelo vrijeme oni mimo glume svoju veselu predstavu!
Inace, zasto bi iskoristili ovu priliku kad nema tvoga sina?
Zasto bi se toliko zurili, nijedan via dar iz nijedne drZaveizvan granica kmljevstva neee moCi biti na krunidbi.
173172
--------------
Promisli samo kako se time otkriva njihova niska priroda!
Kako su zli i dvolicni.
- ~ - - ------- -
Manthara je odgovorila: "Majko, prVl Je kraljev dar
krunidba tvoga sina kao zakonitog nasljednika prijestolja.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 89/177
Da su pozvani susjedni vladari, tvoj otae sigurno ne bi
propustio priliku da dode. Naravno, on bi tada sve obavi
jestio 0 obeeanju koje je dobio. Stoga su na dvoru skovali
plan da se Rama okruni bez icijeg znanja, a kad se to jed
no m obavi, oni znaju da se vise nista neee moCi uciniti sto
bi taj cin ponistilo. Ova je zavjera tajno i lukavo skovana
upravo iz tog razloga. Stoga te na vrijeme opominjem. Ako
se taj trenutak jednom propusti, tvoja ee sudbina biti vri-
jedna prezira, bit ee poput sudbine psa. Stoga ne odgadaj,
vee dobro razmisli. OdluCi se za neki nacin koji ee sprijeciti
Raminu krunidbu." Manthara je raspirivala plamenove Ijut-
nje i mr:znje u Kaikeyi i ona je napokon podlegla njezinim
spletkama te rekla: "Dok slusam tvoje rijeci, osjeeam da je
svaka tvoja izjava uVjerijivija od prethodne! Da, doista! To
nije stvar s kojom bi se moglo cekati. Sto da se sada radi?
Ako mi kazes sto moram uciniti, provest eu to u djelo."
Kad je Kaikeyi jasno pokazala da je pobijedena, Man
tharu je obuzeo ponos i radost. Sada je govorila s veeom
sigurnoseu. "Majko, nema vise potrebe trositi rijeci. Dokazi
kojimogu
pomoCi tvom zahtjevu neposredni su i jaki.Onoga dana kad je vladar zahvalno prihvatio tvoju pra
vodobnu pomoc, nije Ii ti ponudio da ee ti ispuniti dvije
zelje, bilo koje zelje sto ees ih od njega zatraziti? I nisi Ii mu
rekla kako ees ostaviti za poslije taj dar te moliti za ispu
njenje svojih zelja kada bude potrebno jer sada nista ne
trebas. Danas ce te zelje posluziti mnogobrojnim svrhama.
Mozes od Dasarathe zahtijevati da ih sada ispuni, zar ne?"
Dok je Manthara tako govorila, jasno i odrjesito, Kaikeyi je
podigla glavu kao da je iznenadena te rekla: ,,0, Manthara,
kako si pametna! Premda si vanjstinom ruzna grbavica,
izuzetno si pronicljiva i inteligentna. lako ti nedostaje tjele
sna Ijepota, nadoknadujes je svojom izrazitom ostroumnoscu. Reci mi kako da ostvarim dVije zelje i koje ee to
zelje uopee biti?"
Drugi bi mogao biti zahtjev da Rama ne ostane u kra
Ijevstvu." SlusajuCi njezine savjete sto ih je dala tako brzo,
bez ikakva promisljanja, Kaikeyi je i samu obuzela bujiea
misli pa je, kad se malo pribrala, rekla: "Manthara, mozda
je pravedno zahtijevati da moj sin bude okrunjen za zako
nitog nasljednika, no moje sree nece pristati da se Ramu
protjera iz kraljevstva. Boli me i sama pomisao na to." S
tim se rijecima spustila na stolae. Manthara je vidjela da
mora brzo raditi. "Majko, ovo nije prilika za sentimentalnesumnje. Oklijevanje i nektar pretvara u otrov. Moras biti
ustrajnija, inace necemo uspjeti u nasim planovima. Za
sve one okrutne propuste sto su ih poCinili, ovo je prim
jerena osveta. Ako zelis da tvoj sin vlada kao kralj, da ti
imas status kraljiee - majke, tada to ucini ili CU ja zavrsiti
svoj zivot tako sto CU se otrovati. Dok sa m ziva, ne mogu
podnijeti da te vidim kako patis." Manthara je glasno
zaplakala kao da ju je svladala snazna Ijubav i naklonost
prema Kaikeyi.
Ona je bila dadilja koja je odgajala Kaikeyi jos od njezi
na djetinjstva, mazila je, igrala se s njom i voljela je sve te
godine. Kaikeyi je osjecala veliku Ijubav i postovanje prema
njoj. Nije joj vise prigovarala, umjesto toga pocela ju je
tjesiti. "Manthara, budi uvjerena da CU sigurno postupiti na
takav naCin da ces biti zadovoljna. Reei mi, sto da sada
radim?", upitala je. Manthara je odgovorila: "Kad sa m ti
savjetovala da trebas zahtijevati da se Rama progna u
sumu izvan kraljevstva, nemoj misliti da nisam racunala na
posljediee. To sam rekla samo nakon pomnjiva razmiS
Ijanja." BuduCi da se Kaikeyi nije razumjela u politiku i
pravo, Manthara je rekla: "Zakon tvrdi da nesmetano vlas
nistvo i uzivanje toga prava dvanaest neprekinutih godina
daju osobi pravo vlasnistvanad
posjedom.Stoga
je boljeda se utvrdi broj godina progonstva, recimo neka to bude
cetrnaest godina. Kad se nakon toga razdoblja vrati, Rama
17574
neee moCi zahtijevati kraljevstvo. Ono ee postati
neosporno vlasnistvo tvoga sina." Manthara je primijetila
Ondje su njegove oci pale na rasute dragulje, nepos-
premljen lezaj, na hrpe razbacanih stvari po podu, na opCi
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 90/177
da je kraljica prihvatila njezin prijedlog, da ee zahtijevati
ispunjenje obeeanih dviju zelja u onom obliku koji ee joj
ona sama predloziti. Stoga je rekla: "Majko, nemoj dalje
odgadati sa zeljama! Ako ga zamolis za ispunjenje zelja u
ovakvom stanju u kojem si sada, kralja neees moCi uvjeriti
da treba popustiti. Moras izgledati kao da si strasno bi-
jesna. Razbacaj jastuke i plahte u svojoj spavaeoj sobi,
raspi dragulje po kutovima, raspusti kosu, neka izgleda
divlje i razbaruseno, ponasaj se kao da si odlucila rastati se
sa zivotom! ldi i lezi na pod u Dvorani Ijutnje, u sobi u ko-
jo j se odmaraju kraljice kada su obuzete Ijutnjom i tugom
kako bi ih mogli naCi i utjesiti ih. Ne mozes samo tako otiCi
k njemu i odmah zatraziti da ispuni svoje obeeanje. Pret-
varaj se da ocajno patis, da te jedino obeeanje 0 ispu-
njenju zelja moze spasiti od smrti. Samo ee tada tvoj
zahtjev biti dostojan da se razmatra i prihvati. Kreni! Ucini
taj prvi korak koji je pred tobom!"
Dok ju je Manthara tako poticala, Kaikeyl je popustila
nagovaranju. Nakon sto je izvrsila njezine zapovijedi, usia
je u Dvoranu ljutnje te pocela naricati nad svojom sudbi-
nom i prijeteeom nesreeom. Zatvorivsi vrata, Manthara se
srusila na pod izvan Dvorane kao da ne zna uzrok svoj toj
ludosti unutra.
U meduvremenu je kralj zavrsio sa svim pripremama za
obred krunidbe i kad je izisao iz svoje kraljevske dvorane,
pomislio je da bi najprije trebao priopCiti dobre vijesti
Kaikeyi prije nego ode u Kausalyne odaje. Stoga se
pozurio prema njezinoj palaci. Djevojke koje su bile u
sluzbi i stajale duz prolaza izgledale su uzbudeno i
zabrinuto. Kralj je sam sebe uvjeravao kako one jos nisu
cule dobre vijesti jer bi njihova lica inace bila ozarena. Zalio
ih je sto jos nisu saznale da ee sutra Rama biti okrunjen.
Uputio se prema spavaonici gdje se nadao da ee naei
kraljicu.
nered i zbrku. Sve ga je to iznenadilo te je trazio kraljicu po
sobi, zavirujuCi u sve kutke. Dvorkinja ga je obavijestila:
"Kralju, njezino Velicanstvo kraljica Kaikeyl nalazi se sada u
Dvorani Ijutnje." Zacuvsi to, Dasaratha se ozbiljno zabrinuo
i posao prema Dvorani. Kaikeyi je lezala na podu u pot-
punoj tami, naricuCi i jecajuei. On jo j se obrati: "Kaika,
kakav je to ruzan prizor, zasto si tako Ijuta? Tko je uzok
tvoje strasne tuge? Reci mi, ubit eu ga ovog trenutka. Htio
bih te usreCiti. Moras mi samo reCi sto zelis. UVijek samspreman ispuniti tvoje zelje. Tvoja je radost i moja radost.
Zar ne znas da na svijetu ne postoji nista sto mi je vrednije
i draze od tebe? Hajde, nemoj me dalje iskusavati." Kralj je
sjeo pokraj nje i milujuCi je po kosi, tjesio na razne naCine
te pokusavao razotkriti razloge njezina straha i tuge.
Kaikeyi je bila sva izbezumljena Ijutnjom, bucno je
skrgutala zubima. lzbjegavala je kraljeve ruke, kad ju je
pokusao milovati i Ijutito odgovarala: "Dosta toga licem-
jerja. Tako sam ti dugo vjerovala, a do ovog sam ponizenja
samu sebe dovela! Vise nemam povjerenja u tebe. Nisam
mogla vjerovati dasi
sposobanza
takve licemjerne igre. Jeli to kazna zato sto sam ti vjerovala? Idi, idi svojim miljeni-
cama, zasto sjedis ovdje uz mene? 11 dajes svoje srce na
jednom mjestu, a obeeanja na drugom. Ostavi svoje rijeci
ondje gdje si ostavio i srce. Nisam vise raspolozena
vjerovati tvojim rijecima. Nemoj mi vise zadavati bola, vee
se vrati odakle si i dosao. Zasto bi se brinuo sto ee se do-
goditi sa mnom? Bolje da umrem kao kraljica nego da se
povlacim ovuda poput robinje! Ovaj je dan zadnji dan
moga zivota."
Dasaratha nije uopee razumio te jadikovke sto ih je CUO
izmedu njezinih jecaja i uzdaha, bio je potpuno zbunjen i
zatecen od iznenadenja. Priblizio se kraljici te je pokusavaoutjesiti i ublaziti njezin bijes. "Kaika", poceo je on, "sto
176 177
znace te rijeci? Ne razumijem. Nikad ne upotrebljavam
lazne, licemjerne rijeci niti bih ih ikad mogao upotrijebiti.duboko i predugo trpjela, svakog joj je trenutka sve losije.
Bolje da se povucemo."
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 91/177
Moje su srce i jezik u skladu, uvijek ce takvi i ostati. Gdje je
moja Ijubav, ondje su i moje slatke rijeci. Moje rijeci nece
iznevjeriti srce. Nemoguce je da se tako ponasam. Ne
znam kako se to dogodilo, kako jos nisi upoznala mene i
moju iskrenost, unatoc tomu sto su prosle tolike godine.
Nemoj me tako muciti, a da mi ne kazes jasno sto se
doista dogodilo, zasto se tako ponasas? Sto je uzrok tvojoj
patnji?"
Dasaratha ju je dugo preklinjao, no bez uspjeha! Kra-
Ijica je sarno ostro odgovarala, drsko ne zeleCi nista cuti,
ismijavajuci ga sarkasticno, bila je gluha na sva njegova
salijetanja. Pretvarala se kao da smatra njegove rijeci bez-
vrijednima. Dasarathu je to duboko povrijedilo. Ne znajuCi
sto da radi, pozvao je Mantharu. A ona je uletjela, glumeci
svoju ulogu, jadikujuCi za svojom kraljicom. ,,0, kralju,
spasi moju majku", vikala je te obujmila kraljeva stopala.
Kralj je doista bio utjelovljenje bezazlenosti, u njemu
nije bilo ni traga dvolicnosti. Stoga nije mogao prozrijeti
igru sto su je one izvodile. Pobojao se da se dogodila neka
nesreca koja je uzrokovala da njegova draga kraljica budetako tvrdoglava i stroga. Zato je ponovno zamolio Man-
tharu da mu isprica sto se zapravo dogodilo. A ona je
rekla: "Kralju, sto da ti kazem? Nemam pojma sto se do-
godilo. Majka nikomu ne odaje razlog svoje ljutnje. Odjed-
nom je otrcala iz spavace sobe u Dvoranu Ijutnje. Kad sam
to primijetila i ja sam dosla ovamo. Molila sam je i prek-
linjala na razne nacine, no ona nije odavala svoje razloge.
Ne povjerava se cak ni tebi, kako da se onda povjeri meni
jadnoj. 'v'idjele smo da pati i trpi. To je bilo nepodnosljivo,
jednostavno to vise nismo mogle gledati. Bojimo se da bi
joj se moglo nesto dogoditi i zato smo cekale da ti
stignes. Ako je ti ne utjesis i ako jo j srce ne ispunis ra-doscu, njezino stanje moze postati kriticno. Ona je pre-
Manthara je napustila dvoranu s drugim dvorjankama
uz sljedece rijeci: "Molim te, kralju, otkrij razlog njezine
tuge i Ijutnje i brzo je umiri kako najbolje znas." No, time je
sarno pojacala tajnovitost, a Dasaratha je bio jos zbunjeniji
njezinom iZjavom. Sjeo je uz neutjeSnu kraljicu i upitao:
"Kaika, zasto me drzis u neizvjesnosti?" Njezno je podigao
kraljicinu glavu s golog poda te je stavio na svoje krilo
pokusavajuCi je nagovoriti da mu otkrije razlog svoje
neutjesne patnje. Nakon nekog vremena Kaika je prekinula
sutnju i pocela govoriti: "Kralju, ti nisi zaboravio, zar ne,
dva dara koja si mi obecao darovati onoga dana za vrijeme
bitke izmedu bogova (deva) i demona (asura)?" Dasaratha
je odahnuo pa je rekao: "Kaika, zasto si se prepustila
svemu tom uzbudenju i bolu zbog ovako jednostavne
stvari? Do k sam ziv necu zaboraviti da sam ti obecao is-
puniti dvije zelje. To mi je obecanje isto tako drago kao i ti
sarna, Kaika. 11 si dah moga zivota, pa je i sarno moje
obecanje poput tog daha.
Kraljice, je Ii te tko uvrijedio? iii ti je zdravlje ugrozeno iii
se neka zla osoba usudila uciniti nesto protiv tvoje volje?Red mil Zbog tebe cu se suociti cak i sa smrtnom opas-
nosti i kazniti sve kako bi se tebi mogla vratiti sreca. Ne
sumnjaj u mene. 0, ti moja najdraza! Zasto toliko patis?
Zar ne znas da raspolazes djelim kraljevstvom? Sto god
zazelis, iz bilo kojeg dijela kraljevstva, moras mi sarno reCi,
osigurat CU to za tebe i pruziti ti radost. Otkrij mi cega se
bojis, sto je uzrok tvoga straha, sto te rastuzilo? Ne
izostavljaj nista, ne oklijevaj da mi to kazes. Kao sto Sunce
rasprsuje maglu tako CU i ja rasprsiti tugu koja te gusi."
Dasaratha je tetosio kraljicu i laskao jo j pokusavajuci je na
razne nacine utjesiti i ponovno joj vratiti raspolozenje.
Kaikeyi je upamtila savjet Sto joj ga je Manthara dala.
Odlucila je da mora od svoga muza izmamiti ispunjenje
178 179
zakletve prije nego mu otkrije svoje strasne zelje. Kako bi
ga potakla da joj ispuni te zelje, iskazivala je pretjeranu izatrazi od mene da ti ispunim dvije zelje. Ispunit CU ih i
tako ti platiti dug kojim si me zaduzila, tako CU ti pokazati
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 92/177
zavodnicku Ijubav, brisala je suze iz ociju, drzala cvrsto
ruke kralja koji je bio tako bijedno zarabljen njezinom
privlacnoscu i tako silno zaljubljen u njezine drazi. Uvjera-
vala ga je: "Gospodaru, ne zalim se ni na koga niti me je
itko povrijedio iii uvrijedio. Ne ceznem ni za cim iz bilo ko-
jeg udaljenog dijela svijeta. No imam davnu zelju, moram
ti to priznati. Ako se zakunes da ces je ispuniti, reCi cu ti
je." Mamila ga je smijeskom sto je poigravao na njezinu
lieu. I Dasaratha je odgovarao smijeskom te se okrenuoprema njoj i rekao: ,,0, ti luda kraljiee! Zasto ti je bilo
potrebno da izazivas toliko uzrujavanja i uzrakujes mi tako
mnogo zabrinutosti i patnji zbog te jednostavne stvari?
Slusaj me, medu svim zenama ti si mi najdraza, a medu
svim muskarcima, najdrazi mi je Rama. Vi ste oboje sam
moj zivotni dah. 11 to dobra znas, zar ne? Ne mogu
prozivjeti ni jednoga dana, a da ne napajam oCi na tebi i
njemu. Stoga se zaklinjem na samoga Ramu - reci mi
svoju zelju. Svakako cu ti je ispuniti." Kad se tako zakleo,
drzeCi obje njezine ruke medu svojima, Kaikeyi je obuzela
radost! Ustala je i uspravila se. Pokazala mu je cak i vise
Ijubavi jer je bila sretna da se on pretvorio u njezina pri-jatelja.
,,0, kralju, zakleo si se na Ramu. On je svjedok tvoje
zakletve. Jesi Ii iskren?" upitala ga je. Jo s je jace osigurala
svoj polozaj rijeCima: "Gospodaru, ti si poklonik istine! 11 si
najuzviseniji medu pravednicima. Obdaren si kraljevskom
moCi i veliCinom, mora da se sjecas rata izmedu bogova i
demona. Ipak, dopusti mi da te podsjetim na to junacko
djelo. Onoga dana kad je demon Sambara ubijao sve pred
sobom, ti si se ocajnicki borio da ga pobijedis. Da te tada
nisam zastitila i spasila ti zivot svojom budnoscu i
opreznoscu, ti znas sto bi ti se dogodilo. Bio si zahvalan za
moju odanu pozrtvovnost te si mi obecao: Kaika, spasila si
me od same smrti. Sto da ti dam zauzvrat? Stogod to bilo,
svoju zahvalnost.' Zatrazio si da izreknem te zelje koje si mi
obecao ispuniti. No tada sa m osjecala da je tvoje vracanje
u zivot najdragoejeniji dar za mene i stoga sam te prekli
njala da sada ne trazim od tebe nikakvu nagradu vee CU ti
svoj zahtjev reCi jednom drugom zgodom. Rekia sam ti da
ga zadrzis za poslije, preklinjala sa m teo Bio si odusevljen
mojim ponasanjem, divio si mi se! Rekao si kako ti se
svida moja pOZrtvovnost, izjavio si da ces zelju drzati kao
polog onoliko dugo koliko i sam tvoj zivot traje i nikakvi je
prigovori nece moCi ponistiti. Sve to mora da ti je jos
svjeze u pamcenju, zar ne? 11 si vladar ove zemlje, vjeran si
zadanoj rijeci. Stoga mi sada ispuni te dVije zelje koje mi
tada nisi ispunio. UsreCi me njima. Ne zahtijevam od tebe
nikakve nove darove, trazim tek on e sto je doista moje. Ne
trebam te podsjecati, vrio dobro znas da je opasan grijeh
ako se odbije vratiti imetak koji je nekom povjeren na
sigurno cuvanje. Ako sada kazes kako mi ne mozes ispu
niti te zelje, izigrat ces moje povjerenje. Necu moCi podni
jeti razocaranje. Smatram da je casnije lisiti se zivota nego
zivjeti s tim osjecajem uvrede. Ako muz ne cijeni rijec koju
je dao zeni, kako se mogu ostvariti zelje podanika? VIadar
koji se ponizi i prevari svoju zenu, prisiljavajuCi je da mu
vjeruje, a tada iznevjeri njezino povjerenje, ne zavreduje
polozaj zastitnika svojih podanika, zar ne? Poznato ti je
kako je mudrae, zakonodavae Manu, objasnio da se takve
nezahvalne Ijude koji izbjegavaju istinu ne smije smatrati
vladarima. Zasto bih dalje raspravljala 0 tome i nepotrebno
ti dokazivala? Ako se moje zelje ne ispune danas, Kaikeyi
do lOre nece biti ziva."
Kad je to izrekla, iz nje je provalilo glasno jeeanje i
zapomaganje. Dasaratha je postao bespomocan i slab
zbog njezine glume. Poput naivna jelena uhvacena urazapetu mrezu i namamljena laznim krikovima lovea koji
imitira jelena, i Dasarathu je svladalo to Ijubavno dozi
180 181
vanje, privukli su ga zanosni kraljiCini pokreti, pao je u stu-
picu poput suluda, nerazborita eovjeka. Sveeano je
da kaze ono s to je zelio. Preokretao se tromo s jedne
strane na drugu poput ludaka dok su mu oei divlje lutale
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 93/177
obeeao: "Svakako eu ti ispuniti dvije zelje", drzeCi njezine
dlanove evrsto medu svojima.
Cim su bile izgovorene te rijeCi, Kaikeyine su oCi zasjale
lukavo i zadovoljno. Promatrala je neko vrijeme Dasara-
thino lice i potom rekla: ,,0 kralju, danas sam shvatila
kako si dobar. Danas si dokazao iskrenost svoje tvrdnje da
neees nikad prekrsiti obeeanje koje si jednom dao." Poeela
je velieati Dasarathu na taj i mnoge druge naeine. Kralja
koji je venuo od neuzvraeene Ijubavi, dirnula je njezina
pohvala. On ju je nagovarao dalje, potieuCi je: "Kaika,
zasto jos odgadas? Zatrazi ispunjenje svojih zelja!" Kaikeyi
je oklijevala i promucala: "Pripreme sto si ih izvrsio da se
okruni Rama, iskoristi da se okruni Bharata, moj sin. To je
prvi dar koji trazim! Potom ee Rama, kose svezane u evor,
zaogrnut jelenjom kozom, odjeven u odjeeu izradenu od
oljustene kore drveta otiCi u sumu Dal)c,iaku i ostati ondje
eetrnaest godina kao stanovnik sume. To je druga zelja
koju trazim da je ispunis. Bharata mora postati zakoniti
nasljednik i nitko mu ne smije stajati na putu. Ja moram
vidjeti kako Rama odlazi u sumu. Ispuni mi ove dvije zelje izadrzi neokaljanu cast i dostojanstvo svoje dinastije. U
suprotnom bit ees ovog trenutka odgovoran za Kaikeyinu
smrt." Izjavivsi to, ustala je i gledala Dasarathu divlje poput
demona, zauzevsi odlueno drzanje.
Kralj je bio smtavljen strasnim zahtjevima sto su ga
zasuli poput strijela. Je Ii to san? Moze Ii to biti istina? Je Ii
to Kaikeyi koja moli za ispunjenje ovih zelja? IIi je to eudo-
viste, zedno krvi? Nije Ii to mozda njegova strasna haluci-
nacija? iii je to podia lukavstina sto ju je prouzroeila neka
strasna bolest? Nije to mogao procijeniti. Stoga je povi-
kao: "Kaika, jesi Ii to doista ti? iii je to neka ljudozderka
koja je poprimila tvoj Iik? Reci mi najprije tko si ti?" Kao
eovjek koji gubi vlast nad sobom teturao je nesposoban
naokolo. Iznenada, iskre su mu bljesnule iz oeiju kad je
pogledao Kaikeyi. Uzviknuo je u strasnom bijesu: "Zla
zeno! Koji je zapravo tvoj cilj? Zelis Ii iskorijeniti cijelu kra-
Ijevsku dinastiju? Sto ti je nazao ueinio moj dragi sin
Rama? On te voli eak vise nego rodenu majku. Kako tvoje
srce moze pristati da posalje moga Ramu u gustu,
mraenu sumu? Dugo sam te smatrao princezom, no sada
vidim da si otrovna kobra. Iz pustog sam ti neznanja
dopustio da otrujes moj dom. Kako je takva gresnapomisao mogla uCi u tvoju glavu, kad Ramu, koji je sam
dah moga zivota, iskreno voli svako biee koje dise? Ako je
to zapovijed, spreman sam zrtvovati kraljevstvo pa eak i
svoj zivot. No ne mogu se odreCi Rame, ne! 11 zelis da tvoj
sin bude izabran za vladara? Dobro, neka tako bude. Ja eu
se pozuriti u sumu, s Kausalyom, Sumitrom i drugima te
eu povesti svoga Ramu sa sobom. Ali ga samoga ne
mogu nikada poslati onamo. To je nemoguee. Odreci se
te strasne gresne zelje. Odustani od mrznje koju gajis
prema Rami. Kaika, reci mi iskreno, zelis Ii doista da se to
dogodi? iii je sve to sarno lukavi plan da otkrijes volim Ii
tvoga sina Bharatu? Ako je tako, mozes moliti da se
Bharata okruni kao zakoniti nasljednik prijestolja
(yuvaraja). Ali nema nikakva smisla traziti da se Rama
protjera u sumu. S takvom se zeljom ne smijes poigravati,
niti 0 njoj smijes olako govoriti. Kaika, Rama je moj prvo-
rodeni sin, on je riznica svih vrlina. Godine njegove
vladavine bit ee najslavnije. Cesto si mi govorila kako zelj-
no oeekujes vrijeme kad ee se ostvariti takvi zlatni snovi. A
sada zelis da se taj isti Rama posalje u sumu! Koje je
dublje znaeenje ovoga tvog zahtjeva? Salis Ii se sa mnom?
Ako je sve to sala, eemu onda ovaj prizor u Dvorani ljut-
nje? Cemu valjanje po tvrdom kamenom podu? I sale
imaju svoje granice izvan kojih postaju nemilosrdno ok-
rutne. Tu ideju ne mogu podrzati, ni onda kad bi bila
182 183
- - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - = - - - - - - . . . . . . , = - - - - - - - - -
samo sala. Ne, nikada se ne mogu odvojiti od Rame.
Kaika, sve te godine ponasala si se poput inteligentne
veoma mnogo. Mozda zbog danasnjeg doba iii tvojih
proslih grijeha Ijudi koji ublazavaju nevolje uCinjene siro-
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 94/177
zene. No, sada si postala nepostena i zla. Takve nas-
tranosti uvijek su glasnici samounistenja. Bezocni je grijeh
vrijec1ati dobre Ijude. Naravno, na njih ne djeluje takvo
ponasanje. Lukavstina zlih samo ce istaknuti ugled i slavu
dobrih. Mozda ce se Ciniti da oni tesko podnose vrijec1anja,
no samo kratko vrijeme.
Cini mi se da su tvoji zli planovi optereceni nevoljom
koja ce se sruciti na dinastiju IkSvaku. Jer do ovoga casa ti
nisi nikada rekla nijednu neugodnu rijec niti pomislila na
neko neposteno djelo. Nemoguce mi je i povjerovati da si
ti ona koja me danas trazi takve stvari. Kaika, ti si se
neprestano bojala da ne prekrsis propise moralnog zako-
na. Gorljivo si zeljela osvojiti Bozju milost svakom i naj-
manjom mislju, rijecju i djelom. Kamo je nestao sada taj
strah od neispravnosti?
Sto to nastojis postiCi I ~ a d zelis da Rama bude prot-
jeran u sumu na cetrnaest godina? Njegovo je tijelo meko
i njezno poput latice svjeze procvjetanog cvijeta, kako ga je
samo lijepo gledati! Rama je zamamno lijep. Kakve ces
koristi imati ako on bude patio zbog nepodnosljivih mukau sumi? U ovoj se palaci nalazi na tisuce dvorjana i dvor-
janki. Moze Ii ijedan od njih uperiti na njega prst i reCi da je
zbog bilo cega kriv? Dobro, ostavimo nasu palacu! Mozes
Ii iz prijestolnice dovesti bilo koga, mozes Ii navesti ime
nekoga tko ga okrivljuje? On je otkrio mnoge nevoljnike te
im pomagao darovima i novcem, pokazao je prema njima
mnogo obzira. Vidio je mnoge beskucnike te im darovao
kuce. Svojom Ijubavlju i brigom za druge stekao je nak-
lonost svih Ijudi. Zaprepasten sam kako mozes u sebi os-
jecati mrznju prema tako Ijubaznom sinu. Ne nalazim rijeci
da opisem tvoju demonsku okrutnost.
Mnogi vladari iskoristavaju svoje podanike i Cine sve daostvare vlastite sebicne interese. Takvih je demona danas
184
masnima i nesretnima, koji se brinu za njihov napredak i
bliski su im, koji se zanimaju za njihove teskoce i probleme
te im pruzaju pomoc, takvi se Ijudi tebi cine zli i zasluzuju
progonstvo i kaznu!
Svaki se podanik u ovom kraljevstvu odusevljava kad
slusa 0 Raminim vrlinama i veoma voli nabrajati njegova
dobra djela. Kad osjete iscrpljenost na poljima, ratari i
radnici zapjevaju 0 Rami i njegovoj umiljatosti i to im po-
maze da svoje poslove lakse obavljaju. Kad sam to saznao,
ispunila me radost. Kako tvoje srce moze pristati da ovu
mucnu osudu nametne bicu punom samilosti? Upravo ove
veceri kad sam pred skupom mudraca, starjesina, mi-
nistara, vodeCih grac1ana, ucenih (judi i mnogih strucnjaka
u drzavnickim poslovima podnio prijedlog da se Rama
okruni za kralja, nitko nije podigao svoj glas nezadovoljstva
niti je odbio ovaj prijedlog. S druge strane, hvalili su Ramu
na nebrojene naCine, izjavljivali da je plod zasluga sto su ih
stekli u prijasnjim zivotima to sto sada mogu imati kao
pravog nasljednika prijestolja i gospodara, junaka koji je
ovladao svojim osjetilima, koji je utjelovljenje nesebicnogdjelovanja, razborite nevezanosti i nepokolebljive odanosti
istini. Svoju su radost iskazivali neprekidnim radosnim uz-
vicima. Trazis Ii da to blago moje ljubavi, ovog miljenika
mojih podanika, da njega posaljem u sumu? Sto god ti
rekla, jedno je sigurno. Necu poslati svoga Ramu u sumu.
A poslusaj i to! Krunidba Rame obavit ce se sutra, ona se
ne moze otkazati!", iz Dasarathe je provalio ponos i hra-
brost.
Na to je Kaikey'i poprimila strasan izraz lica i rekla:
"Kralju, sjeti se da si prije nekoliko trenutaka pod zaklet-
yom obecao da ces mi ispuniti dvije zelje koje zatrazim. A
sada krsis svoju rijec. Dakle, tko kalja slavu dinastijeIksvaku, ti iii ja? Razmisli 0 tome. Dinastija lksvaku ponosi
185
se time sto nikad ne krsi rijec koja je jednom zadana. Sada
prljas ovaj neokaljani ugled. Obeeao si mi bezuvjetno dati
domisljatoseu istrazuje i otkriva pogreske svojih bliznjih vee
da se inteligencijom sluzi radi otkrivanja vlastitih pogresaka
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 95/177
one sto zazelim, a nisi ni vagnuo sve posljedice "za" i
"protiv" toga obeeanja. Ako je itko pogrijesio, to si bio ti a
ne ja. Danas si mi to obeeao. 11 si taj koji je dvaput dao
svoju rijec. Razmisli 0 svojoj casti, polozaju i ugledu kad
po rices same rijeci koje si tada izgovorio i ove koje
izgovaras sada.
Mozda je obicaj vladara da vrijeaaju i povreauju slabe,
da djeluju suprotno obeeanjima sto su ih svecano dali. No
to ne pridonosi njihovu samopostovanju. Oni koji krse
svoja obeeanja i varaju zene su divljaci, a ne vladari. Kad
vladari tako podivljaju, podanici ee svakako osjetiti
nepravdu i pobunit ee se, a kraljevstvo ee uskoro postati
opsjednuto zlim duhom!
Sve te godine trudio si se postiei ugled i slavu. I posti
gao si ih u velikoj mjeri. No, sada ti prijeti sramota krsenja
zadane rijeci, tebi a ne meni. Sjeti se zivotnog puta drevnih
kraljeva. Dobro pazi da ne ucinis nista protiv svojih zavjeta
i zakletvi. Dobro promisli! Ides losim putem! Cuvaj se!
Djelujes protiv zapovijedi dharme. Da si toliko pametan,
koliko si poznat po tomu, najprije bi pitao 0 kakvim sezeljama radi, a onda bi dao obeeanje. Ali ti nisi gledao ni
naprijed ni natrag. Bio si zaveden onim sto sam govorila i
dao si rijec da ees ispuniti svoja obeeanja. A sada me
prekoravas kad zahtijevam da ih ispunis! Razmisli kako
ozbiljno grijesis, kako ispadas glup! Optuzujes me sto se
vise ne bojim da eu uciniti nesto nepravedno, sto sam
napustila svoju odanost Bogu, sto odobravam ovu okrut
nost vrijednu prijekora. Ali sto se dogodilo s tobom? 11 si
se proglasio strogim sljedbenikom zavjeta, izjavio si da ees
biti pravedan u rijecima, mislima i na djelima
(dharmavrata) , da ees biti jednak Bogu (devasamana).
Kakvo ime zasluzujes sada, kad gazis svoju rijec? Izrecisud nad sobom! Ne preporucuje se da covjek svojom
i propusta. Covjek treba biti budan da ga pogreske ne
zavedu na zlo iii grijeh, taj se nacin koristenja inteligencije
preporucuje. Kraljevi i vladari vrlo su inteligentni. Misle da
sve znaju. Ako se takvi kao sto si ti ne sluze samoispiti
vanjem, vee se brinu za sebicne interese, kakvo pravo
imas okrivljavati nas druge za sebicnost i uskogrudnost?
Prihvatio si da mi ispunis zelje, to je cinjenica. Dao si zak
letvu, i to je Cinjenica. Prekrsio si tu zakletvu, povukao si
zadanu rijec, i to je cinjenica. Razmisli dobro, je Ii sve to
istina iii ne. Zavela te vezanost za sina, zarobila te Ijubav za
zenu. Stoga si bacio svoje obeeanje u vodu! Ja nisam
kriva, ti si taj koji je ucinio krivo. Jer prirodno je da majka
bude vezana za sina. Svaka majka tezi da se njezin sin
uzdigne na polozaj najviseg ugleda, to jest da postane
vladar kraljevstva. Ta je majcinska teznja prirodna. Njezina
je sveta duznost da se pobrine da njezin plan ne osujete
drugi. Naravno, ona unaprijed planira kako bi onemogueila
sve moguee napade. Zapamti, ja sarno izvrsavam svoje
majcinske duznosti i obveze. U mom ponasanju nema
nicega neprirodnog ni loseg.
Kad Rama bude okrunjen kao zakoniti nasljednik, nje
gova ee majka Kausalya postati kraljica - majka
(rEijamata), a moj ee sin stajati sklopljenih ruku cekajuCi
Ramine zapovijedi, spreman da obavlja sve poslove za
njega! Past ee pred Ramina stopala dok ga bude iz-
vjestavao 0 zadatku koji je za njega izvrsio, mozda bude i
ukoren. Ne, neeu moCi gledati takve prizore. Bila bih tako
ponizena da ne bih mogla vise prozivjeti ni jedan dan.
Daleko je bolje da sada ispijem otrov i umrem nego da
promatram takav sramni polozaj svoga sina. Izjavljujem to
kao svecanu zakletvu u ime Bharate, sina kojega smatram
samim svojim zivotnim dahom. Necu biti zadovoljna sniCim manjim od Ramina progonstva u sumu."
186 187
S tim bolno grubim rijecima, Kaikeyi se srusila na pod
te stala jecati i stenjati u tuzi koja jo j je razdirala srce.
._------------------
javno izjavio usred mnostva okupljenih? Kako Ii ee me Ijudi
ostro prekoravati, pomislit ee da je njihov kralj velika bu
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 96/177
Dasaratha je u ocaju spustio glavu i rekao: "Kaika, je Ii
ti bilo tko rekao da ee ti ova nevolja donijeti koristi? iii te
opsjeda neki zao duh koji te prisilio da izreknes one zelje?
Kakva je to besmislica, smijesna ludost, poslati Ramu u
sumu i okruniti Bharatu? Zasto ne zelis dobro meni, svom
suprugu, Bharati, svom sinu i ovom kraljevstvu Ayodhye?
Odreci se te zelje koja ee donijeti sigurnu nevolju. Razmisli
dobro0
posljedicama. Inace eemo svi troje - ti, ja i tvojsin - postati sramotna meta u koju ee svi gadati. No, time
neee sve zavrsiti. Cijelo ee kraljevstvo propasti, a dogodit
ee se i mnoge druge tragedije. Podia zeno koja ponizavas
druge, mozes Ii uopee povjerovati da ee Bharata pristati
na krunidbu, makar ja sada i prihvatim tvoj zahtjev i
obeeam da eu ga ispuniti? Bharata je pravi sljedbenik
dharme, razborit je i uzor postenja. On neee pristati niti na
to da se Rama protjera u sumu niti da sam postane zako
niti nasljednik. Ne samo on, vee ministri, dvorjani, vazali,
stranci, mudraci, obicni Ijudi, gradani, svi ee se oni suprot
staviti tvojoj zelji. Kako eeS biti sretna, kad toliki budu nes
retni?Razmotri situaciju za koju ees biti odgovorna! Starjesine
i mudraci prihvatili su Ramu kao nasljednika prijestolja, bili
su jedinstveni. Ovog sam popodneva na velikoj skupstini
gradana objavio da eu proslaviti Raminu krunidbu. Ako
uCinim ista suprotno toj najavi, smatrat ee me kukavicom
koja se povlaci s bojnog polja Cim se pojavi neprijatelj.
Zavrsene su sve pripreme za taj svecani obred. Svi su
obavijesteni. Vee se poceo uredivati grad. Sve su ulice
pune Ijudi Cija lica blistaju od radosti. Ako u tom trenutku
posaljem Ramu u sumu, neee Ii me svi ismijati i reCi: 'Gle,
ovaj je covjek zavrsio tri poglavlja - krunidbu, vladanjekraljevstvom i protjerivanje - sve u jednoj jedinoj noei.'
Kako eu im moCi objasniti svoj cin nakon onoga sto sam
dala! Sve te godine vladao sam svojim podanicima i osvo
jio njihovo postovanje kao dosljedan sljedbenik dharme,
kao utjelovljenje uzvisenih vrlina, kao velik junak, hrabar i
pun odvaznosti. No, kako eu sada podnijeti sramotu da 0
meni pricaju kao 0 budali koja je zaglibila na toj niskoj
razini ponasanja?"
Dasaratha je govorio s naporom, podsjeeajuCi Kaikeyi
na tezak udarac koji ee pogoditi njegovo slavno ime i neo
kaljani ugled, bude Ii postupio prema njezinoj zelji. Unatoc
tomu, Kaikeyi se preobrazila u demona razaranja, odbijala
je Dasarathina salijetanja kao da su prazne rijeci, nije im
pridavala nikakve vaznosti. Nije htjela popustiti niti olabaviti
svoj stisak. Naprotiv, on je svakog trenutka postajao sve
cvrsCi, a njezina se pohlepa poveeavala. Govorila je upravo
suprotno od onoga sto ju je kralj molio, uporno ga je
nastojala podsjetiti samo na obeeanje koje je on zelio po
vuei. Stoga je rekao: "Kaika, ako se dogodi da Rama ode
u sumu, ja vise ni trenutka neeu moCi zivjeti. A ne trebam
ti ni reCi sto ee se dogoditi s Kausalyom. Taj ee trenutak
ona udahnuti svoj zadnji dah. A Sita? Smrtno ee se up-
lasiti. Ona ne moze ni trenutka zivjeti bez Rame. Hoee Ii
Ijudi sve to gledati ravnodusno? Ako ee veliki junak, uzor
mudrosti, Rama, biti poslan kao prognanik u sumu, hoee
Ii LaksmaI:la ostati miran? No, zasto pretpostaviti tisueu
moguenosti? Sljedeeeg ee trenutka LaksmaI:la napustiti
svoje tijelo. To je cijela istina. Tako ee nase kraljevstvo
morati pretrpjeti sve te katastrofe i nevolje. I ti si svjesna
ovog niza tragedija. Ali ne mogu razumjeti zasto svjesno
pokusavas odigrati ulogu udovice? 0, ti zla, bezvrijedna
duso! Zavele su me tvoje cari. Kad covjeka zanese zlatni
mac, onda to slici rezanju vlastita grla. Popio sam casu
mlijeka, nesvjestan da se u njemu nalazio otrov. Prevarila sime mnogim privlacnim lukavstinama. Napokon si planirala
da u prah pretvoris i samu moju dinastiju. Stid me bilo!
18988
Kakva sam budala! Toga sam sina dobio nakon sto sam
izveo zrtvu (yaga) koju propisuju sveti tekstovi. Bozja mi
ga je milost dala. Zar trebam zamijeniti njegovu sudbinu i
nja. Zapamti da je taj plan usao u tvoju glavu pretkazujuCi
tvoju propast. Slavnom imenu dinastije Iksvaku ti nanosis
neizbrisivu Ijagu. Mnoge guras u nedokuCive dubine tuge,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 97/177
buduenost za kukavno zadovoljstvo koje mi je pruzila
zena? Je Ii to dostojno njegova velicanstva vladara
Dasarathe? Zar neee i najbjednije biee u mojem kra\jevstvu
baciti kamen na mene, preziruCi me? Jao, hoee Ii to biti
Dasarathina sudbina u njegovim posljednjim danima?
Zategnuo sam uzicu oko vlastita vrata, ne shvaeajuCi da je
to konopac koji davi. Nisam shvaeao da je bozica smrti
ona s kojom sam ocijukao i zabavljao se tako dugo. Jao,koketirao sam sa smreu i milovao je na prsima! Ponasao
sam se prema njoj kao prema svojoj miljenici, prijateljici i
pratiteljici. Yjerojatno me sada pritisee tezina mojih grijeha.
Je Ii ikad postojao otac koji je zbog zenine postelje prog
nao sina u strasnu sumu?
0, zar je moguee da se jedan Ijudski stvor tako ponasa?
Ne mogu to ipak vjerovati, una toc svemu. Kaika, promijeni
svoju ludu zamisao. Ra.ma neee uCiniti nista protiv moje
rijeci. Bit ee jednostavno dovoljno to sto mu budem is-
pricao. On ee se spremiti i otiei! Neee cak ni pitati zasto ga
toliko zelis poslati u tu strasnu sumu! On je primjer Ciste
vrline. No, zasto spominjati samo Ramu? Nijedan od mojihsinova neee odbiti ispuniti niti jednu moju zapovijed.
Bharata ee osjetiti gadenje kad cuje za tvoj plan. Mozda
se cak neee ni obazirati na cinjenicu da si ti njegova majka
i ponasat ee se posve neocekivano te biti spreman uCiniti
nest o strasno. Rama je njegov zivot, njegov zivotni dah,
svih pet zivotnih dahova33 u jednom. Mozda ee poduzeti
nesto da sprijeCi tvoju suludu zelju. To jest, mozda ee sam
otiCi u sumu i zahtijevati da se Rama okruni. On je primjer
dobrote i postenja. CUdim se tvojemu nepostenom umu
koji ne moze shvatiti djelovanje Bharatina uma. Kaika,
poslovica kaze da su losi planovi prethodnici samouniste
33 pet zivotnih dahova - prar:ta, apar:ta, vyana, udr:ta i samar:ta
pridonosiS njihovu kraju. Smije Ii tako mnogo zivota biti
unisteno zbog tvoje okrutne zelje? Kakvoj se sreCi mozes
nadati nakon sto poCinis to nedjelo?
Ako i postignes svoj cilj, hoees Ii dozivjeti blazenstvo
(ananda)? Hoees Ii to tako nazvati? 0, sramota, oni koji se
raduju tuzi drugih doista su najveCi gresnici, demonskog
su roda! Oni koji zele obradovati druge, koji zele da drugi
budu sretni, to su sveti \judi. 11 si kraljica, princeza kraIjevskog roda, a ipak nisi svjesna ove osnovne istine, vee
sramotis kraljevsku krv. I jos jedna posljednja rijec! Rama
je moj zivot, bez njega ja ne mogu vise zivjeti. Ne, ne
mogu nastaviti zivot. Rama te neee razocarati. I tako,
premda mu ne mogu svojim rijeCima zapovijediti da ode u
sumu, mozda sam ode tamo kad dozna za moju zakletvu i
tvoju zelju, kako bi mojoj rijeci dao vrijednost. On neee
podnositi nikakvo odgadanje niti raspravu. Cim to saznam,
znaj da eu udahnuti svoj zadnji dah. Laksma':1a, Sita i
Kausalya vjerojatno ee slijediti Ramu. Kausalya ne moze
postojati bez njega. Sita neee zeljeti ostati daleko od njega,
a Laksma':1a se moze kretati samo po Raminim tragovima.I Urmila ee sigurno poCi s Laksma':1om u progonstvo.
Ovdje neee ostati nitko da izvede pogrebne obrede nad
mojim tijelom, a Bharati i Satrughni trebat ee dani da
stignu iz kraljevstva Kekaye. Stoga ee do tada tijelo morati
lezati bez posmrtnih o breda. Mozda ee se narod diCi protiv
mene jer sam se spustio na tako nisku razinu zla te ee
prokleti moje tijelo da bude baceno kao plijen vranama i
strvinarima, jer ne zasluzuje pristojan svrsetak. A mozda se
to neee dogoditi, vee ee moji podanici cekati da stigne
Bharata i nekako ee ocuvati moje mrtvo tijelo. Bharata
neee nikada pristati da sjedne na prijestolje i postane kra\j.
U takvim okolnostima, on neee smjeti dirnuti tijelo niti iz-
vesti pogrebni obred. Hajde, barem mi obeeaj da ee
19190
_ . _ ; : ' " " " " l ! _ ~ __
posmrtne obrede nad mojim tijelom izvesti Rama", prek
linjao je Dasaratha. Potom je rekao: "Naravno, siguran
sam da si spremna obeeati mi to jer tezis za blazenstvom
ee ti zahvalno. Tvoja ee slava vjecno trajati u ovoj zemlji.
No ako umjesto toga budes postavljala zapreke na putu
Raminoj krunidbi, cijeli ee te svijet prekoravati i proklinjati.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 98/177
koje se nadas pronaCi u udovickom zivotu. Reci mi, cemu
se nadas, ti podia zmijo! Napokon si se pretvorila u
demona! Potkopavas Ii ti i zakopavas Ii u zemlju pleme
Raghu, ovu kraljevsku dinastiju? Je Ii taj nemir osnova
tvoje prirode? iii je to neka tajanstvena bozanska sudbina
koja slijedi trag tvojih misli i prisiljava te da radis protiv
svoje volje na tako cudan nacin? Nikako ne mogu shvatiti
tu tajnu."Dok je urn tako muCio Dasarathu, noe je odmicala i
uskoro se pocelo daniti. On je stenjao tjeskobno bolno
poput covjeka koji je smrtno bolestan.
Sada je Dasaratha pokusavao sve kako bi osvojio
Kaikeyinu naklonost i nagovorio je da prihvati Raminu
krunidbu. Poceo jo j je udvarati slatk im rijeCima: ,,0 kra
Ijice, ti si doista utjelovljenje blagostanja i napretka. Tako
sam te dugo smatrao samim svojim zivotom. I ti si mene
njegovala i stitila kao da sam uistinu tvoje srce. Hajde,
provedimo preostale godine zajednickog zivota bez izazi
vanja skandala koji stvaraju meausobne razlike. Budimo
mirni i sretni ovih posljednjih dodijeljenih nam godina. 0carobna princezo, neeu vise dugo zivjeti. Cijeloga sam zi
vota bio poznat kao nepokolebljiv sljedbenik istine i svi su
me Ijudi zbog toga cijenili. Javno sam se zakleo da ee
danas Rama biti okrunjen za zakonitog nasljednika pri
jestolja. Razmisli kako ee me moji podanici prezirati ako se
to ne dogodi, razmisli kakvim ee me sve rijecima vrijeaati.
Onog si me dana, u vrijeme bitke izmeau bogova i
demona spasila. Zar me napustas sada kad mi prijeti
nesto jos strasnije? To nije posteno ni ispravno. No dobro,
darovat eu ti cijelo kraljevstvo kao miraz. Sutra sarna ok
runi Ramu. I Bharata ee biti vrlo sretan ako to uCinis. Ne
sarno on! Ministri, mudraci, starjesine, uceni Ijudi, obicni
graaani, cjelokupno ee ti stanovnistvo odati priznanje i bit
Cak ee ti i vlastiti sin pronaCi pogreske i zamjerat ee ti, a
tvoji ee te okrutni hirovi upropastiti. Usto, ogrnut ees ovu
kraljevsku dinastiju sramotom. Postat ees meta sramote i
najmanja ee te zemlja osuditi. Razmisli 0 tim mo-
guenostima! Zasluzi vjecni ugled, zaustavi planove koji
sprecavaju danasnji obred, okruni Ramu vlastitim ru
kama!"
Dasaratha je sIatkim, primamljivim rijeCima koje jevjesto sroCio opisivao radost koju bi Kaikeyi mogla osjetiti
radi tog plemenitog cina. Nadao se da ee je oduseviti
pomisao kako sarna stavlja krunu na glavu prijestolonas
Ijednika. No Kaikeyi ga je prekinula: "Kralju, tvoje mi se
rijeCi cine cudnima i bez ikakva smisla. Pokusavas
neprimjetno izbjeCi obeeanje koje si dao pod zakletvom, a
kako bi prikrio svoj grijeh, ispredas nevjerojatne price. No,
ni tisueu takvih tvojih lukavstina neee me navesti da
promijenim svoje misljenje. Sam si rekao da zatrazim sto
god zelim, a ti ees mi to dati. A sada, umjesto da se drzis
obeeanja, ti sarno uzdiseS i stenjes. To ti ne dolikuje, svo
jim ponasanjem unistavas svoj ugled i cast. Nisam ni najmanje odgovorna za tvoju nesreeu. Sjeti se izreka onih koji
su ucitelji dharme, istine (satya) i najuzvisenijeg nacela
dharme (paramadharma). I ja sam temeljila svoj zahtjev
na istom nacelu. I kao sto dolikuje sljedbeniku dharme, ti
si pristao i rekao: 'Dobro, darovat eu ti sto god zazelis.'
Unatoc tomu poceo si mi sada pripisivati neke razloge
zbog kojih te guram u nepostenje, govoris da te prisi
Ijavam da pocinis neoprostivi grijeh, da pokusavam nani
jeti trajnu sramotu tvom imenu! To uopee nije tocno, za to
nemas nikakvih dokaza.
Potpuno sam neduzna i nisam nimalo kriva ni za kakvo
zlo u tom sukobu. 11 si dao svecano obeeanje, a nisi mislio
na proslost iii buduenost, no kad se one trebalo provesti u
192 193
djelo, iznenada si postao zbunjen i ocaJan. Pogreska je
tvoja, a ne moja. Oni koji obeeavaju, a ne zele se obeeanja
drzati, veliki su gresnici. Ucini one sto si obeeao. Tada ee
sto se uzdizao u njemu, niti ga je mogao obuzdati. Bio je
poput vladara Balija koji je Bogu u liku Yamane obeeao tri
stope zemlje, ali je otkrio da ne moze ispuniti obeeanje jer
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 99/177
istina koju si podrzavao sarna proCistiti svaki slicni grijeh.
Zar se ne sjeeas, u proslosti je kralj Sibi rezao meso s
vlastita tijela da njime nahrani orla jer je zelio odrzati
obeeanje sto ga je dao orlu koji je progonio golubicu kao
plijen. I kralj Alarka dao je svoju rijec da ee uciniti sto god
se bude trazilo od njega. On je bio kralj izuzetnih osobina i
kako bi odrZao svoje obeeanje, iskopao je i dao sveeeniku
oba svoja oka! Pogledaj ocean koji je gospodar svih rijeka.Ipak, vezan svojim zavjetom, on sebe ogranicava obalama,
umjesto da ih prelazi. No, zasto ponavljati sve te primjere?
Za sve stvari, za sve Ijude, istina je najvisi autoritet, najvisi
ideal. Istina je Bog (brahman), ona je praiskonski zvuk,
dharma. Jedino istina ne podlijeze nikakvoj promjeni niti
moze oslabiti. V1adarsko velicanstvo poput tebe ne bi
smjelo htvovati neprolazno zbog prolaznoga. DrZi se cvr-
sto obeeanja sto si ga dao, osiguraj trajni ugled i slavu za
sebe. To je prava stvar koju trebas uCiniti. Ne popustaj
prividnim vezanostima za sina niti varljivim naklonostima
prema zeni. Nemoj odbijati zahtjeve politickih ideala i kra-
Ijevske obveze. Ne potamnjuj nepopravljivom sramotom
sjaj dinastije Iksvaku!
Ne pravi drukCije planove, vee polOvi Ramu k sebi i reci
mu da se spremi otiCi u sumu, pripremi sve da se Bharata
polOve natrag u prijestolnicu. Uputi ministra koji se time
bavi da se bez odgadanja pobrine za to. Pogledaj, na is-
toku sarno sto nije svanulo. Ova dva obeeanja moraju se
ostvariti prije lOre. Ma koliko ti raspravljao, neeu se zado-
voljiti nicim drugim. No ako budd uporan i okrunis Ramu,
spremna sam oduzeti si zivot pred cijelom Skupstinom.
Kunem ti se, to ee se dogoditi!"
Dasaratha je promatrao kako Kaikeyi bjesni i proklinje,kako je Ijutita i strasna. No, nije mogao niti iskazati gnjev
je Vamana izmjerio cijelu zemlju jednim korakom, cijelo
nebo drugim te se potom zaustavio zahtijevajuCi treCi ko-
rak zemlje koja mu je obeeana. Dasaratha se bojao k1etve
koja ga je cekala kad bi prekrsio pravila dharme. Njegove
su oci zamutili sumnja i ocaj. Glava na ramenima postala
mu je teska. Pao je na pod. Napokon, skupivsi nesto hra-
brosti, povikao je: ,,0, gresna zeno, ako se otkaze Ramina
krunidba, moja je smrt sigurna. Nakon toga mozes vladatiovim kraljevstvom kao udovica, koliko god hoees." DajuCi
na taj nacin oduska svom gnjevu, Dasaratha je povikao:
"Jao, Rama, zar smo dosli tako daleko, da moram pristati
da te posaljem u sumu? Ne, neeu te poslati tamo. Radije
eu htvovati svoj zivot. Ne mogu ni trenutka zivjeti odijeljen
od tebe. 0, zli demone! Kako tvoje srce moze podrZati
namjeru da posalje moga dragog i njeznog Ramu u gustu,
tamnu, divlju dzunglu? 0, ti svadlj iva , pomahnitala zeno,
kakvo Ii si cudoviste postala!" Nakon tih rijeci Dasaratha
se onesvijestio.
Noe se rasplinjavala pred sjajnom lOrom. Devet
glazbenih instrumenata na ulaznim vratima palace na-
javljivalo je dan radosti. Ceste su poceli zapljuskivati ruzi-
nom vodom. Zrak je bio pun mirisa i blagdanske vreve, a
nebo ispunjeno nadom i uzbudenjem. Mjesec je toga dana
usao u sazvijezae puSya.34 Mudrac Vasistha sa svojom
grupom ucenika uputio se prema rijeci Sarayu radi obred-
nog kupanja te se vratio s blagoslovljenom vodom
potrebnom za obred krunidbenog umivanja. Prosao je
kraljevskom cestom gdje su se okupili gradani kako bi bili
nazocni svetim obredima. Dvorska je straza osiguravala
34 puSya _ "cvijetanje", najveCi boljitak; naziv za posebno povoljnu mjesecevu
kucu
194 195
pu t toj grupi svetih Ijudi. Napokon su usli u kraljevsku
palacu kroz bogata ukrasen glavni ulaz.
Cak i u tim ranim jutarnjim satima otvoreni su prostori
Zbog cega ta tuga, ovo jadno jecanje u vrijeme kad bi tre
bao biti prozet blazenstvom? Koji je razlog svemu tomu?
To nadilazi moje razumijevanje."
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 100/177
palace bili ispunjeni svecenicima, vladarima - vazalima,
predstavnicima podanika kraljevstva te starjesinama. Oni
su sjedili na mjestima koja su za njih bila odreaena. Me
lodija vedskih himni, sto su ih na ulicama recitirali vrsni
znalci, odjekivala je do neba. U meauvremenu je Vasistha
dao znak ministru Sumantri: "Idi, priblizava se pogodni ~ a t odreaen za svecani obred. Prije toga moraju se obaviti
mnogi drugi obredi. Obavijesti kralja da je njegova nazocnost ovdje hitno potrebna. Prenesi mu poruku da Va
sistha ocekuje njegov dolazak."
BuduCi da je Sumantra bio provjerena povjerljiva
osoba, imao je pravo da uae u bilo koju unutrasnju odaju
palace. Stoga se pozurio u sobe kraljice Kaikeyi u potrazi
za kraljem. Kad je usao u odaju u kojoj se nalaze kraljevske
bracne postelje, Sumantra se zaprepastio, Cinilo mu se da
gubi razum. Prestravio ga je prizor. Kralj je lezao na podu!
"Vide Ii moje oci dobro", cudio se. Gotovo je izgubio rav
notezu. Priblizio se kralju i rekao: "Kralju, ovo te jutro
moralo zateCi preplavljenog zanosom kao sto more nabuja
u doba plime. Ne mogu razumjeti zasto lezis tako ispruzen
na podu. Priblizava se pogodni sat. Veliki mudraci, vedski
znald, svi su spremni za svoje uloge i cekaju tvoj dolazak u
obrednu dvoranu. Ustani i obuci kraljevsku odjecu s dra
guljima te doai u dvoranu pracen kraljicama, u svom blis
tavom vladarskom sjaju. Mudrac Vasistha poslao me
ovamo da te dovedem u svete prostorije prijestolja."
Cuvsi njegove molbe, Oasaratha nije mogao zatomiti
svoju tugu. Glasno je zaplakao i jecajuCi se potuzio minis
tru: "Sumantra, tvoje laskanje mi razdire srce." Sumantra
se nije mogao pomaknuti ni korak blize, niti se mogao
povuci. Stajao je kao ukopan na mjestu gdje se zatekao.Sklopljenih je ruku molio: "Kralju, sto se to dogodilo?
Ook je Sumantra stajao bespomocan, say utonuo u
tugu, Kaikeyi se umijesala: ,,0, ti najbolji od svih ministara,
kralj je cijelu noc proveD bez sna, zabrinut zbog Rame.
Ako mozes odmah dovesti Ramu sa sobom, tajna ce se
otkriti. Oa, nisi me krivo razumio, brzo dovedi ovamo
Ramu!"
Sumantra je poslusao njezine zapovijedi kao da sukraljeve i pozurio se u Ramine odaje. S obje strane ulaza u
njegovu palacu ugledao je duge redove dvorjana i dvor
janki koji su nosili goleme pladnjeve pune darova - svile,
brokata, dragulja i ostalog dragog kamenja, girlande i
bukete cVijeca, mirise i slatkise. Bila je to radost za oko, no
Sumantra se nije zaustavljao da baci pogled na sve to.
Ook se zurio u palacu, osjecao je kako ipak nesto ne
dostaje u cijeloj toj svecanosti. Bio je svladan i zbunjen.
Radost koju je prije osjecao pretvorila se u tugu.
Ook se u svojoj koCiji vozio prema Raminoj palaci,
primijetio je stotine tisuca odanih podanika koji su ispunili
ulice i razgovarali kako on ide po Ramu da ga dovede ukrunidbenu dvoranu da bi obred mogao zapoceti. Vidio im
je lica procvjetala u radosnom ocekivanju. Bojali su se i
trepnuti da ne bi propustili neki dogaaaj iii trenutak ra
dosti. Napokon je Sumantra zakoracio u princevu palacu.
Mogao je uCi odmah, bez ikakve najave, u sve dijelove ove
zgrade od sedam katova. Poput ribe sto besumno roni
kroz dubine nabujale rijeke, Sumantra je klizio hodnicima i
dvoranama palace.
19796
nema nikoga tko bi toliko zudio za nasom dobrobiti kao
majka Kaikeyi. Kad otac i takva majka poruce da se
pozuris k njima, trebali bismo biti sretni!" Rekavsi to, Sita
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 101/177
Ramina pratnja, odusevljena i sretna, spremna da ga
otprati u obrednu dvoranu cekala je svecana izgleda, od-
jevena u sjajnu odjecu. Sumantra je usao u odaje koje su
se nalazile jos dublje u palaci. Ugledao je Ramu kako sjedina zlatnoj postelji sireCi bozanski sjaj oko sebe dok Sita
stoji kraj njega i njezno ga hladi. On je blistao poput Mje-
seca sa zVijezdom citrom.
Sumantri se zurilo, nije mogao viSe izdrzati pa je rekao:
"Rama, majka Kaikeyi i tvoj otac zamolili su me da te brzo
dopratim v u njezinu palacu. Zbog toga sam se pozurio
ovamo. " Cim je CUO te rijeci, Rama se okrenuo prerna Siti
i rekao: "Sita, ovo je znak neke zapreke, nicega drugog.
Znao sam da ce se neSto dogoditi, no sutio sam i na sve
govo rio 'da', kako bi otac bio sretan. Oceve naredbe
moraju se poslusati, neposlusnost bi ga zaboljela."Dok
jeRama ovako govorio, Sumantrino je srce ubrzano kucalo.
Pokusavao je shvatiti Ramine rijeci i povezati ih s prizorom
Dasarathe kako lezi na podu jadikujuci. Sada se uvjerio da
je bila istinita zapreka 0 kojoj je Rama govorio.
No Sita je prekinula Ramu: "Gospode, 0 cemu to
pricas? U ovom posebnom trenutku ne bi smio tako go-
voriti. 0 kakvoj se god zapreki radi, rijeCi svekra moraju se
postovati. Ako je on zadovoljan, i mi cemo biti zadovoljni.
Zbog njega se moramo odreCi svega. Ne oklijevaj ni casa,
vee odmah poOL Bude Ii krunidbe iii ne, mi cemo biti jed-
nako sretni. Majka Kaikeyi izuzetno ti je sklona. Bez sum-
nje, sve sto nam ona zapovijedi da uCinimo, svaka zapovi-jed koju nam ona izrece, za nase je dobro. Na sVijetu
je dopratila Ramu do glavnih vrata dvorane te mu zazeljela
svako dobro.
A Rama jo j je odgovorio: "Sita, zar ja sve to ne znam?
Za mene su isti svi dani koji su prosli, oni koji sad prolaze i
oni sto ce tek doci. Svaki dan docekujem s mnogo ra-
dosti. Kako bih ocuvao ocev ugled, pripravan sam uciniti
sve, poci bilo kamo. Doista sam neizmjerno sretan sto
dijelis moje osjecaje i pomazes mi pri odluci." Zatim je
izisao pracen Sumantrom. Dok su ulazili u koCiju sto je
cekala na cesti pred palacom, Ijudi su k1icali: "livio, zivio
Gospod Ramacandra, (jaijai ramacandra prabhu kljail)"
Od njihova je k1icanja podrh tavalo nebo.
Sumantra je obavijestio prisutne: "Rama se sada ne
vozi u krunidbenu dvoranu vee na mjesto na kojemu se
nalazi kralj. Stoga dopustite da prode sto brZe. Vratit ce se
za nekoliko trenutaka, zato ga pricekajte ovdje." Sumantra
je tako objasnio razlog zurbe te se brzo odvezao. Kad su
podanici ugledali Ramu kako se u svojoj bozanskoj koCiji
vozi ulicama grada u Kaikeyinu palacu, radosno su mu
k1icali, a putujuCi pjesnici i dvorjani pjevali su svoje
hvalospjeve. Zvukovi mnogih glazbenih instrumen ata uzdi-
zali su se do neba. Povici "livio, zivio!" culi su se iz velike
gomile Ijudi s obje strane ceste. lene odjevene u najljepsu
odjecu, ukrasene draguljima, gurale su se na terasama
kuca iii provirivale kroz prozore. U zelji da ga pozdrave
mahale su plamenom kamfora dok e on prolazio.
Kad se priblizio palaCi, ljudi su ga zasuli laticama,
docekivali ga svetim plamenom, netremice ga gledali sve
dok im nije nestao s vidika. Ostajali su tako nepomicni,
poput kipova, izgubljeni u kontemplaciji 0 blazenstvu koje
ih je ispunjavalo. Tada ih je obuzela radost sto su vidjeli"Ramu u kociji", Ramu kojega su ustolicili u svojim srcima.
198 199
KoCija se odvezla u dio Dasarathine palace nazvan
Vardhamana, isto tako dojmljiv kao i sama planina Kailasa
i prosla kroz tri cetverokutna dvorista sto su ih cuvali
d a ~ a , uvijek kad si bio zabrinut iii Ijutit, moj bi dolazak
zacas otklonio sve znakove tih briga i ti bi ponovno blistao
od blazenstva. Smirio bi se kad bi me privukao k sebi zar
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 102/177
budni strijelci.
Tada je Rama izisao i pjesaCio kroz jos dva dvorista.
Dok ih je prelazio, rekao je svojoj pratnji i Laksmal}i da ga
ne prate dalje jer je znao sto ee se uskoro dogoditi. Unatoc
tomu, postupao je poput covjeka, prirodno - kao svatko
drugi u takvim prilikama. Napokon je usao u kraljiCine
odaje te dosao do mjesta na kojem je Dasaratha pao napostelju. Razbarusene kose, jos uvijek obucen u jucerasnju
odjeeu, lezao je, ne obaziruCi se na nedolicnost toga
polozaja. Ramu je iznenadio taj prizor. Uz postelju je stajala
Kaikeyl.
Dasarathino je lice izgubilo svaki trag vedrine, jaukao je
i jadikovao. Kad je podigao glavu, pogled mu je pao na
Ramu. Njegov jezik nije uspio izgovoriti one sto je zelio
reCi. lz ociju su mu tekle suze. Premda je pokusavao go
voriti, nikakav se zvuk nije cuo. Rama jos nikad nije vidio
niti dozivio tako strasan prizor i vrlo se zabrinuo. Pozurio se
k ocu te rukama obuhvatio oba njegova stopala. "Reci mi
oce, zasto toliko jadikujes? Sto je uzrok tomu? Pokusat eu
te razveseliti kako najbolje znam. Zrtvovat eu i sam svoj
zivot kako bih u tebi ponovno pobudio blazenstvo
(ananda). Reci mi, sto je uzrok ove tuge, n e plaCi", prek
linjao ga je.
Nato je Dasaratha uzviknuo: "Rama" i ponovno zaje
cao, nesposoban da nastavi. Potom je izgubio svijest.
Rama ga je pokusavao oziviti i utjesiti. No, kralj je zapadao
u jos dublju zalost i nije se mogao smiriti. Tada je Rama
smogao snage te pozvao svoga oca na odgovornost:
"Oce, sto znaCi sve to? 11 bi morao ulijevati hrabrost u
mlade Ijude poput mene. No ti places i zapomazes te svenas plasis! Ne, to nije u redu. Ovo je prigoda kad treba biti
sretan. Je Ii ispravno da si sada tuzan? Do danasnjega
ne? .Kako to da te sada, sto me dulje gledas, sve Jace
razdlre tuga? To i moju zalost cini veeom. Zar mi ne mozes
o t k ~ i t i v r ~ z l o ~ toga cudnog ponasanja i tako me utjesiti?
Hovces II ml odgovoriti? Jesam Ii sto lose ucinio? iii, ako
nesto morar:n ~ c i n i t i , reci mi sto, ucinit eu to bez prigo
~ o r a . :opravlt cu se, ako mi kazes gdje sa m pogrijesio. Ne
zalostl se, ne sumnjaj u mene i ne oklijevaj. Reci mi sa
~ v i m autoritetom tvoje Ijubavi sto moram ciniti i poklonit~ u s ~ ~ r e d tvojom zapovijedi. Oce, tvoje prepustanje
zalostl nIJe dobar znak ni za tebe, ni za mene a ni za kra
Ijevstvo."
Tako je Rama preklinjao Dasarathu, a zatim se obratio
KaikeyL Sklopljenih ju je ruku upitao: "Majko, jesam Ii sto
lose u c ~ ~ i O ? Reci mi tko je taj grozni gresnik koji je
prouzroclO takvu tugu mo m ocu? Kad bi me prije otac
ugledao, on bi mi s ljubavlju mahnuo, privukao me k sebi i
njezno me pomilovao. No, sada me nije cak ni pogledao.
Zasto? Nije mi nista rekao vee 9dvraea lice od mene. Ako
tOy. c ~ n i zbog moje pogreske, zbog necega sto sam krivo
~ C l n I O , spreman sam pretrpjeti bilo koju kaznu da to oka
Jem. Meni je dovoljno da je otac sretan. iii mozda on pati
od neke bolesti? IIi su moja braea Bharata i Satrughna
poslali lose vijesti? Oni su dobro, zar ne? Majka Kausalya i
Sumitra ~ a k o d e r su d o ~ r o , nadam se. Obuzela me tuga jer
ne shvacam razlog oceve patnje. UCinit eu sve sto je
potrebno kako bih mu vratio radost, ma kako to mozda
bude.. tesko.. (zvrsit eu potpuno njegovu zapovijed, naj
o d a n I J ~ , pOnIzno, koliko god to bilo bolno. Svakom djetetu
otac J ~ uzrok rodenja. Stoga je on vidljivi Bog svih
s t ~ o r e n J a . .Ne trazim nista vise nego ocevu sreeu. Smiluj
ml se, maJko Kaikeyi, reci mi sto se dogodilo? JeIi
tvojesamopostovanje povrijedeno nekim dogadajem jer si
mozda govorila ostro protiv oca? Je Ii moja majka uCinila
200201
nesto protiv njegove volje i povrijedila n j e g o v ~ osjecaje?
Ne, majka Kausalya ne bi se nikad tako ponasala: A Su-
mitra? U nju sam jos sigurniji. Ona to nikako ne bl m ~ g l a sumu Da'!9aku na cetrnaest godina. Zbog toga tvoj otac
uzrokuje say taj metez. Sto da ti vise kazem? Ja necu
promijeniti niti povuCi svoje zahtjeve. Ako je tvoj otac
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 103/177
uciniti. A otac vjerojatno ne bi zapomagao ovako t u z ~ o , cak da se i jedna od kraljica ponasala tako ludo. Za nJe-
govu patnju mora postojati neki vrlo o Z b i l j a ~ r a z ! o ~ . Kyad
se otac ustrucava da mi ga kaze, barem ml tl mozes nesto
reCi i utjesiti me."
GledajuCi Ramu koji jU je tako ocajnicki molio, ~ a i k e ~ je napustio svaki osjecaj milosrda i u ~ j e ~ e ~ o s t i , ~ ~ ~ k i obm
prema muzu koji ce sigurno zapastl JOs d U ~ I J I Jad kad
cuje njezine rijeci izgovorene s potpumm n e ~ a J e m p . r y e ~ a nevolji koja ce ga tada zadesiti. Neprestano Je ~ ~ ~ ' : l l s I J a l a treba Ii izgovoriti te rijeci iii ne. Nije mogla razluCitl l z m e ~ u prolazne sadasnjosti i bliske b u d u c n o ~ t i . P o t i ~ n u l a J ~ zahtjeve Ijubavi odbadvsi vlastito unutarnJe dostoJanstvo I
majCinski osjecaj.
Rekla je: "Rama, poslusaj! Prije mnogo godina za vri-
jeme borbe izmedu bogova (deva) i d e m o ~ a ( ~ u r a ) ~ v o g a je oca ranila ubojita neprijateljska s t r i j e l ~ I o ~ Je patio od
nepodnosljive boli. Ja sam ga njegovala I. v r a t l l ~ mu z d r a v ~ Ije i srecu. On je bio zahvalan za mOJu pozrtvovnost.sluzenje te mi je obecao ispuniti dvije z ~ l j e . to sam ~ n -jeme osjecala kako ceznem jedino za ~ J e g ? V l m o Z d r ~ v l ~ e -njem i pobjedom. Stoga sam odgovonla: Sada /ne. zehm
nikakav dar. Molit cu te za ispunjenje tvoga obecanJa kad
budem osjetila potrebu.' A tvoj je otac o d g ~ v o r i ~ : ' ~ r e ~ u , kada god zazelis, sarno zatrazi od m ~ ~ e } s ~ u n J : n J e bllo
kojih dviju zelja. Sigurno cu ti ih ispumtl. ZelJe m s ~ ogra-
nicene vremenom, nisu nicim uvjetovane. Kada Ih god
zatrazis, rna kakve one bile, ispunit cu ti ih', obe cao je.
11 znas da potomd dinastije lksvaku nikad ne k : ~ e zadanu rijec. YjerujuCi u tu opce poznatu istinu, zatrazlla
sam da mi sada ispuni te dvije zelje. Jedna je bila ta da se
okruni moj sin Bharata, a druga da se tebe posalje u
202
sljedbenik istine, ako i ti zelis pokazati kako si i ti sljedbenik
istine, istog ces ovog trenutka otiCi u sumu Da'!9aku
zagrnut jelenjom kozom, kose svezane u cvor. Ondje
moras provesti cetrnaest godina.
BuduCi da si ti njegov sam zivotni dah, on te ne zeli
protjerati, misli da bi ti to mogao krivo shvatiti i to je
razlog njegove tuge. Nikakva se druga nesreca ni nevolja
ovdje nije dogodila. Besmisleno je pretjerivati s ovom
beznacajnom zgodom i dokazivati kako se na nas obrusila
golema katastrofa. Rama, otac se moze spasiti od grijeha
sto ga je pocinio krsenjem svoje zadane rijeci tek onda
kad njegov vlastiti odraz, njegov sin, odluci ispuniti zavjet
sto ga je otac propustio ispuniti. Inace, ako ni onaj koji je
nesto obecao ni njegov sin, dakle ako nijedan od njih dvo-
jice ne odrzi obecanje, tada oca mora zadesiti sudbina
vjecne propasti. n si toga svjestan."
Rama se ni najmanje nije uzrujavao dok je slusao te ri-
jeci izgovorene s tako promisljenom okrutnoscu. Sa smi-
jeskom koji mu je titrao na usnama, odgovorio je kako nijeu redu da otac jadikuje zbog toga. Kimnuo je glavom u
znak pristanka na Kaikeyine prijedloge. Njihov razgovor
razdirao je Dasarathino srce. Prevrtao se i stenjao u velikoj
mud. Rama se okrenuo Kaikeyi i rekao: "Majko, sve ce se
dogoditi onako kako si zamislila! Pun postovanja preuzi-
mam na sebe obecanje koje je dao moj otac. Dovoljno ce
mi biti ako me otac privuce k sebi kao sto je to obicavao
ciniti do sada s tako mnogo Ijubavi, ako bude sa mnom
njezno razgovarao, ako me b!agoslovi. No, ako mi isto
tako kaze da to ne zasluzujem, da nisam nicim stekao tu
zas!ugu, prihvatit cu to bez oklijevanja, s istom radoscu i
zadovoljstvom. Jer otac mi uvijek zeli najbolje, uvijek meblagoslivlje i zeli da napredujem. On je velik prorok. On mi
203
je ne samo otac vee i ucitelj koji me usmjerava na najvisi
put. Kakvu drugu odgovornost i duznost imam nego
pruziti radost njemu, svome ocu i uCitelju? To mi je naj
vise odgadas odlazak, i dan se tvoga povratka produzuje!
Pametno bi bilo da se spremis i odmah odes.
Tvoj bi ti otac htio to sam priopCiti, no on ne zeli izreCi
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 104/177
milija duznost, moja dharma. Cetrnaest eu godina u sumi
biti beskrajno sretan. Ne samo cetrnaest godina, ako je
oceva zelja, spreman sam prozivjeti i cijeli svoj zivot samo
u sumi! No, zbog cega otac oklijeva da mi kaze te dvije
zelje? To je one sto me boli. Jesam Ii ikad odbio izvrsiti
njegovu zapovijed? Rama je sluga i branitelj roditeljske
rijeCi, a ne njezin protivnik. Ima Ii iSta plemenitije nego ovo
tijelo koje sam dobio od oca posvetiti samo sluzenju
njemu? Ponudit eu mu ga s radoseu. Nisam od onih koji
cekaju da im se to kaze.
Majko, zasto mi nisi spomenula da je Bharata onaj
koga ee okruniti? Ja iii moj brat - nema nikakve razlike
medu nama. Zbog cega si se onda poigravala mislju da
medu nama postoji razlika? Mi ne poznajemo nikakvih
medusobnih razlika. Isto tako, zasto kazes: 'To je zapovijed
tvoga oca?' Zar sam se ikad oglusio na tvoje zapovijedi?
Ne, nikad! Zahtijevas Ii nesto ti iii moj otac, ja eu to bez
oklijevanja izvrsiti. Jos eu danas napustiti Ayodhyu i otiCi u
sumu. Majko, posalji svoje glasnike s porukom da doveduBharatu od djeda. Najbolje bi bilo kad bi on brzo dosao.
Ako se moj odlazak u sumu i krunidba Bharate dogodi u
isto vrijeme, otac ee biti spasen napetosti, zabrinutosti i
razocaranja, a i ti ees biti potpuno zadovoljna. Tko moze
znati kako ee se odigrati dogadaji?"
Kad je KaikeyJ cula ove Ramine rijeci, ispunilo ju je
blazenstvo, ali i bojazan. Pobojala se sto ee se dogoditi
ako Bharata stigne dok Rama bude jos u gradu. Zakljucila
je kako bi bilo najbolje zahtijevati da on ode u sumu vee
danas i stoga je odgovorila: "Rama, moguee je uciniti sve
kako bi se Bharata brzo vratio ovamo. No, nema nikakve
potrebe da cekas njegov dolazak. BuduCi da si se odluCiona pustinjacki zivot, zasto bi odlagao svoj odlazak? Jer sto
svoju zapovijed izravno. Premda njegovo srce to zarko zeli,
muci ga stid je r te mnogo voli. Sve se u njemu protivi da
te obavijesti 0 obeeanju koje mi je dao. To je razlog nje
gove patnje, on nije zalostan ni zbog cega drugoga. Sto
brze odes iz Ayodhye, to ee se on brze oporaviti od svoje
muke. Ook ne odes, bojim se da neee ni jesti ni piti.
Stoga, ako zelis vratiti njegovu sreeu, najbolje je da sto
prije odes."
Oasaratha koji je lezao na postelji CUO je Kaikeyine rijeci
koje su mu razdirale srce. Nije mogao suzddati svoj bijes i
tugu. Iz njega je provalio bijes. "Srami se, bezocni de
mone" i okrenuvsi se prema Rami, povice dva puta:
"Rama", a zatim se onesvijesti. Rama je sjeo na njegovu
postelju i stavio mu glavu u svoje krilo, milovao njegovo
celo te ga tjesio i krijepio njeznim izrazima Ijubavi. A
Kaikeyi je rekao: "Majko, ja nisam lakom covjek, otrovan
svjetovnim ambicijama. Nemam zelje da osvojim Ijude i
uspostavim svoju vladavinu u kraljevstvu. Zelim zivjeti
poput pustinjaka, njegovati i podrzavati ispravnost
(dharma), to je sve. Imam i jos jedan cilj - pruziti radost
svojemu ocu kojega najvise cijenim. Kako bih ostvario ova
tri cilja, spreman sam obaviti bilo koju zadaeu. Sin nema
vece duznosti, za njega ne postoji uzvisenije dobro nego
da sluzi svome ocu. Majko, premda mi otac nije nista
zapovijedio, ti si me obavijestila 0 njegovoj zapovijedi, zar
ne) I to je posve dovoljno. Usto, ti govoris u njegovoj pri
sutnosti i unatoc tomu sto cuje sve sto kazes, on ne moze
nista promijeniti, niti ista porice. Stoga zakljucujem da su
tvoje rijeCi zapravo njegove te se pokoravam zapovijedi i
otiCi eu kako je naredeno.
Majko, imam jednu zelju, nadam se da ees mi je ispuniti. Ook Bharata bude vladao kraljevstvom, pobrini se da
204205
se uvijek pridrzava ocevih uputa, da svojim djelima pri
donosi ocevoj radosti i zadovoljstvu. Za mene, za Bharatu,
za sina doista ne postoji nista svetije i korisnije od
stra.h j.os poveeao, Rama je odmaknuo bijeli suneobran sto
g ~ Je IlOad njega nosio neki dvorjanin i zapovijedio da za
n J e g ~ v ne upotre?ljavaju eeremonijalne znakove. Izjavio je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 105/177
obecanja da ce ocevo sree ispuniti zadovoljstvom i
srecom. Sluzenje oeu vjecna je sinova duznost
(sanatanadharma)."
S tim je rijeCima Rama pao niciee i dotaknuo stopala
majke KaikeyL Dasaratha, koji je CUO svoga sina, previjao
se od boli kao da je dharma sto ju je Rama tumaCio i
smirenost koju je pokazivao joS jace pobudila njegovuljubav i tako izazvala tugu koju je tesko mogao svladati.
ZnajuCi da Rama nece JOS dugo ostati u Ayodhyi, izgubio
je svaki osjecaj za ispravnost i svoj p o l o z ~ j . Povikao je:
"Rama" i srusio se na tvrdi pod u sobi. Zene u svojim
odajama zacule su mukli udarae i bile zaprepastene od
zalosti i cudenja. Glasno su se jedna drugoj zalile zbog
ovakva obrata dogadaja. Rama je shvatio da vise nije
uputno odgadati odlazak. Poklonio se duboko pred oeem i
dodirnuo mu stopala, a tada izisao iz odaje.
Laksmar:la je stajao uz vrata i CUO rijeCi izgovorene u
sobi. Bio je say u suzama, bijesan na Kaikeyi i Ijutit na oea,
no nije mogao dati oduska svojim osjecajima. Stoga jesklopljenih ruku slijedio Ramu u stopu, ociju prikovanih
uza zemlju, pognute glave. Premda je izgubio kraljevstvo imorae biti protjeran u sumu, Ramino je lice blistalo poput
Mjeseea sto sjaji iza gustih, tamnih oblaka, nedodirnut
njihovim ernim velom. Sjaj njegova lika ostao je netaknut
jer on se s jednakom vedrinom suocavao s cascu i sa
sramotom. Ponasao se poput iskusna jogina, nije bilo ni
kakva traga ulOemirenosti ni u jednoj njegovoj misli, rijeCi
iii cinu. Hodao je kao da se nije dogodilo nista sto bi izaz-
valo njegovu zabrinutost. Medutim, Sumantra je pomislio
kako se ipak dogodila neka promjena u palaCi i ta je nje
gova misao uskoro bila potvrdena. Kad je njegov pogled
pao na Laksmal)u, sree mu je zadrhtalo. Kako bi njegov
da VIse ne zasluzuje ni srebrnu kociju. Kad je to CUO Su
m ~ n t r ~ je izgubio snagu tijela i volje. Potvrdili su se n j ~ g o v i naJgon strahovi.
Rama nije rekao ni rijeci onima oko sebe niti
gradanima koje je susreo. Ne zato sto bi bio tuzan n ~ vee
~ : lOao da bi oni bili povrijedeni da su culi te vijestl. K ~ d biIsta rekao, morae bi reCi istinu, prosirio bi medu Ijudima
t u g ~ v l a ~ t i t i m rijecima. Unatoc tomu, njegov naCin hodanJa pn povratku u palacu najavio je svim prisutnima
tuzne dogadaje.
.vRama se nije vratio ravno u Sitine odaje vee je radije
otlsao u Kausalyinu palacu. Palaca je blistala od zastava i
~ v j e t n i h vijenaea te drugih vanjskih lOakova svecanosti.
Z ~ n ~ v i o ~ t a l i dvorjani iz palace pretpostavljali su da se
pflbhzavaJu ~ a ~ a i Laksmal)a. Stoga su pripremili svjetilj
ke n ~ pla.dnJev!ma te se poredali da ih docekaju. Iskusni i
provJerem strazari na glavnom ulazu odlucno su ustali kad
su opazili braeu i povikali: "Pobjeda, pobjeda, neka to
b u ~ e t V ~ j a pobjeda!" Duboko su se poklonili u znak
p o ~ t o ~ ~ n J a . . . Kad je usao u drugi unutrasnji prostor,s v e e m ~ 1 kOJI su se ovdje okupili obasuli su ga svojim bla
g ~ s l o V l m a . Na ulazu u treei unutrasnji prostor, mlade
dJevojke:. kraljiCine pratilje, pojurile su u odaje noseCi
veselu VlJest - dolazi Rama sa svojim mladim bratom da
izrazi . p ~ s t o v a n j e majei. I same su se odusevile pogledom
na p ~ m e e v ~ . Od vanjskih vrata ravno do sobe u kojoj se
n a l a z ~ l a m a J k ~ s : ~ j a l e su djevojke 5 obje strane dugackog
hodmka masuel obrednim svjetiljkama kao lOakom
dobrodosliee zeleCi otkloniti zlo i pozdraviti radost i napre
dak.
Kraljiea K ~ u s a . l y a probdjela je cijelu noe u pripremamaza svetl dan sto Je osvanuo. Od rane je lOre bila zauzeta
206207
obredni m bogosluzjem. Stari brahmanski svecenici upravo
su umirivali boga vatre vedskim himnama u vrijeme kad su
najavili Ramu. Majku je prozimala radost jer ce svojim
nutka ne smijen:, vise doticati zlato, ne smijem sjediti na
zlatnom stolcu. Cekam da me blagoslovis je r moram kao
prognanik poCi u sumu Dal}9aku. Dosao sam se oprostiti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 106/177
oCima vidjeti krunidbu vlastita sina. Proslavljala je tu ra-
dost uz pomoc nekoliko obreda, dijelila je pritom obilje
darova, postila je i bdjela duboko u noc. Blazenstvo
(ananda) joj je bila dovoljna hrana, blazenstvo sto ga je
dijelila sa svima. Potrcala je prema Rami da ga zagrli,
pomilovala je uvojke njegove kose, povela ga u sobu s 01-
tarom gdje je provodila jutro. Nije imala pojma 0 preok-
retu dogadaja. Bezazlena i jednostavna kakva je bila, od-jenula je bijeli sari Cistoce i sa svetom svilenom niti
pricvrscenom oko rista, puna zahvalnosti, bila zaokupljena
stovanjem Boga. GledajuCi Ramino lice, primijetila je neki
novi sjaj koji ga je obasjavao. Stoga nije mogla u sebi
zadrzati svoju srecu. "Sine", rekla je, "svi su tvoji preci bili
kraljevski mudraci (rajarsi), odlucni u podrzavanju isprav-
nosti. Bili su uzvisene duse (mahatman) svaki od njih. I ti
ces biti dugovjecan kao oni, glasovit kao sto su i oni bili.
Tvoja slava mora stiCi do rubova svih strana svijeta, poput
njihove. Sine, slijedi ideale ispravnosti koju je ova dinastija
visoko uzdigla. Ne zanemaruj ih, cak ni onda kad mozda
na njih ne budes mislio. Drzi ih se i nemoj se ni u kom
slucaju dati pokolebati." S tim je rijeCima prosula nekoliko
zrnaca rize na Raminu glavu kao lOak svoga blagoslova
prigodom toga posebnog dana. Primaknula je zlatni stolac
do svoga i rekla: "Sine, prosle si noCi izveo obred bdijenja,
zar ne? A jucer si i postio, prema pravilima. Mora da si
iscrpljen. Sjedni malo ovdje i pojedi nesto voca." Rekavsi
to, ponudila mu je zlatni pladanj 5 vocem koje je za njega
izabrala.
Rama je bio dirnut majcinom velikom radoscu i Ijubav-
Iju kojom ga je obasipala. Pitao se kako da joj objasni
obrat dogadaja. Nije zelio unistiti to ozracje njezine radosti.Kako bi joj pruzio zadovoljstvo, sjeo je na zlatni stolac,
dotaknuo voce na pladnju i rekao: "Majko, od ovog tre-
s tobom." Kausalya nije shvatila ni rijeCi od onoga sto je
Rama govorio, vee je samo rekla: "Sine, za nekoliko
minuta ti ces biti okrunjeni kralj, a pricas 0 sumi Dandaka.
Ne lOam kako da nadem smisao u onome sto g o ~ ; r i s . " Pomislila je kako je sin zadirkuje nekom s alom pa je rekla:
"Sine, ovoga izuzetnog trenutka ne bi smio, cak niti u sali,
pricati 0 stvarima koje slute na zlo. Okani se toga, moj
prekrasni dragulju." Skupila je prstima s pladnja malo rizekuhane u mlijeku i zasladene 5ecerom te je stavila u
Ramina usta! Yidjevsi njezinu ljubav i srecu, Laksmal}ine su
se oci ispunile suzama.
Kausalya je to primijetila pa se okrenula k njemu i upi-
tala: "Laksmal}a, zasto si tako tuzan?" Pozurila se k njemu
i pokusala ga pomilovati, no on nije mogao vise sakriti
svoju tugu. Glasno je zaplakao i zajecao. Kraljica je bila
zaprepastena, nije lOala zasto on jeca. Ramine rijeCi i
Laksmal}ina tuga veoma su je zbunile. U meduvremenu ih
je Rama prekinuo: "Majko, ako obecas da se neces zalos-
titi, nesto CU ti reCi" i uhvatio je njezine ruke cvrsto svo-
jima. "To je nesto sto ce darovati i meni i tebi te cijelojnasoj obitelji i dinastiji neprolaznu slavu. Stoga se ne pre-
pU5taj zabrinutosti, sumnji ili tuzi. Pomiri se s dogadajima
blagonaklono i spremno. Zar ti ne pruza veliku radost
pomisao 5tO sam poslusao ocevu zapovijed? On je odlucio
okruniti moga brata Bharatu, a mene na cetrnaest godina
poslati, odjevenog u odjecu pustinjaka, u sumu Dal}9aku.
Poklonio sam se njegovoj zapovijedi i dosao ovamo da se
oprostim od tebe."
Kad je to cula, Kausalya je kriknula: "Rama!" te se
srusila na pod. "Kako je doslo do tog obrata? Zar ce moje
njezno dijete poslati u mracnu sumu? Kakav je zlocin ucinio
moj Rama da to zasluzi? Moze li to biti istina? Ili je to samo
besmislica moga uma jer nisam ni spavala ni jela?"
209208
Dok je taka pokusavala objasniti stvari i utjesiti se, vi-
jesti a dogadajima iz Kaikeyine palace prosirile su se po
svim zenskim odajama i odasvud se zacuo zamor jadikovki
_._
vee prije obeeao da ee jo j ispuniti bilo koje dVije zelje sto ih
bude pozeljela. Kad ih je vee izrazila, nije vise mogao pre-
krsiti zadanu rijec i ponistiti obeeanje sto ga je svecano
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 107/177
i naricanja koji su podigle dvorkinje i dvorjani. Niz sva su
lica tekle suze izrazavajuei veliku tugu. Povici: "Rama, ne
ostavljaj nas", culi su se sa svih strana. Grupe ljudi obuzete
zaloseu pozurile su se u palacu Kausalye koja je bila
svladana cudenjem, tugom i strahom te nije mogla otkriti
tajnu svih tih dogadaja, niti je mogla ustati jer su je shrvali
zabrinutost i ocaj. Unatoc tomu, zarko je zeljela shvatiti sto
se doista dogodilo i sto je prouzrocilo ovu sveopeu patnju.Privukla je Ramu na krilo te ga upitala milujuCi njegovu
kovrcavu kosu: "Sine, sto to cujem? Ove vijesti! Reci mi
tacna sto se dogodilo? Vise ne mogu podnositi ovu neiz-
vjesnost." A Rama jo j je odgovorio: "Postujuei rijec koju je
jednom davr.o dao Kaikeyi, otac jo j je sada ispunio dvije
zelje." Rama je tada ispricao Kausalyi da je prva zelja koju
je ana pozeljela bila: 'Bharata se mora okruniti kao kralj!', a
druga, da njega treba protjerati u sumu na cetrnaest
godina.
Kad je ispricao te cinjenice i potvrdio njihovu istinitost,
Kausalya je uskliknula: "Rama, je Ii Kaikeyi doista trazila
ispunjenje takvih zelja? Ona osjeea bezgranicnu Ijubav i
naklonost prema tebi, ana to nikad ne bi pozeljela! No,
ostavimo to. Cak da je i pozeljela takvu zelju, mora da je to
bilo samo zato da provjeri kralja! Zbog te jednostavne
cinjenice, zasto bi trebalo biti taka mnogo zbrke i nemira?
Ali pretpostavimo da je to doista molila. Hoee Ii tvoj otac
ikad pristati da jo j ispuni te zelje? Odbijam to povjerovati.
Hoee Ii te on protjerati u sumu na cetrnaest godina kad ne
maze ni trenutak podnijeti tvoju odsutnost? To me jos vise
zbunjuje."
Vidjevsi kako njegova majka sumnja u istinitost onaga
sto se doista dogodilo, Rama ju je ponovno uzeo za ruke,usrdno je moleCi: "Majka, vjeruj mojim rijeCima! Otac je
dao. Niti je njegovo srce moglo pristati da me protjera u
sumu i bude bez mene. Stoga veoma patio Ne mogu pod-
nijeti pogled na njegovu patnju. Upravo sam se vratio iz
Kaikeyine palace. Otac lezi u nesvijesti, strasno trpi, to je
istina. Vjeruj mi, nisam taka okrutan da uzrokujem tvoju
zabrinutost zbog neke neznatne, smijesne stvari. Prihvatio
sam ocevu zapovijed i dosao k tebi kako bi mi dopustila
da adem."
S tim je rijeCima pao pred stopala svoje majke. Kausalya
ga je njezno podigla i rekla: "Rama, kakvo je to cudno
ponasanje? Koliko god surova Kaikeyi bila, hoee Ii on zahti-
jevati sve te strahote? Maze Ii ikad ijedno biee pomisliti da
tebe, koji ees biti okrunjen za nekoliko trenutaka, posalje na
cetrnaest godina u sumu? Moram Ii trpjeti cijeli svoj zivot?
Dobila sam sina nakon sto sam ispunila mnoge zavjete i
obavila mnoge obrede. GledajuCi tvoje drago lice,
nadvladala sam bali svih onih godina tuge. Nemam nikakve
druge zelje, ne zahtijevam nikakav drugi dar, dovoljno mi je
da moj sin bude sa mnom, pokraj mene. Jesam Ii nevri-
jedna toga malog dara? Jesam Ii rodila sina samo zato daga otjeram u sumu? Hoee Ii ijedna majka pristati da posalje
svoga sina u dzunglu? Jao, kakav sam to grijeh pocinila u
proslosti? U kojem sam ad svojih proslih zivota razdvojila
majku ad sina? Od dana kad si se upoznao s Vedama,
svakog sam trenutka osjeeala sreeu pri pomisli kako se
priblizava dan tvoje krunidbe. Jesu Ii ovi moji lijepi snovi
propali? Jesu Ii se sve moje nade rasprsnule i nestale? Jesu
Ii bili uzaludni svi moji zavjeti, bdijenja, obredi i rituali kojih
sam se drzala i provodila ih taka savjesno, samo da bih
osigurala tvoju radost i sreeu? 0, kako sam velika gresnica!
Zasto mi srce nije prepuklo kad sam cula te vijesti? Mazda
moram saznati i podnijeti nesto sto jos vise razdire srce?
Smrt mi ne pomaze. Moje srce jos kuca, unatoc tom
210 211
udarcu. Jao, cak i smrt ceka svoj pravi trenutak. Ona se
priblizila, no kad je ugledala moju muku, ostavila me jos u
zivotu, odgada trenutak mojega oslobodenja. Ni Yama nema
njega provalio bijes. Ddao je ruke cvrsto stisnute na
prsima dok je govorio: ,,0, postovana majko, neeu to nikad
prihvatiti. Mora Ii Rama napustiti kraljevstvo i poCi u sumu,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 108/177
milosti prema meni. Proglasena sam bezvrijednom i za
sarno kraljevstvo smrti. 0, Rama, zasto nam se morala do-
goditi ova nevolja?", jadikovala je kraljica i pala bez svijesti
na tlo. Kad se osvijestila, preokretala se po podu, pritiskujuCi
srce dlanom. Rama nije mogao mirno gledati taj prizor.
Zapomaganje dvorkinja koje su se okupile, tutnjilo je u nje-
goYim usima poput grmljavine.
Nije izgovorio ni rijeci. Sjedio je uz svoju majku, gladiojo j celo i kosu te je tjesio, cistio je njezinu prasnu odjeeu.
Poput goleme, jake stijene, uronjene duboko u more,
Rama je sjedio nedirnut udaranjem valova koji su dopirali
do njega. Bio je iznad i izvan udaraca tuge i milovanja ra-
dosti, ispunjen s jednako toliko smirenosti sada kad je
morae otiCi u sumu na cetrnaest godina, kao sto je bio i
prije nekoliko trenutaka dok je isao prema kraljevskoj
dvorani da bude okrunjen kao vladar velikoga kraljevstva!
[ Kausalya je znala da Rama nikad ne bi skrenuo sputa
duznosti, bila je svjesna da nikad ne bi prekrsio svoju
zadanu rijec, da nizasto ne bi odlutao od utrtog puta
svoga oca. Bila je sigurna da ga njezine jadikovke ne bi
navele da skrene sputa. Stoga ga je prestala nagovarati
da odustane od svoje odluke. "Sine, kakve svrhe ima
prekoravati druge kad je covjeku sudeno da se suoci s
tako tragicnim razvojem dogadaja? Ne, to je pusto
trosenje rijeci. Sve je za nase dobro. Bozjim odredbama
nitko ne moze kazati 'ne'! Ja nisam imala sreee u Ayodhyi,
a niti u ovoj palacio Mogu biti sretna sarno tame gdje je
moj Rama. Zato eu poCi s tobom, povedi me!", rekJa je i
pokusala ustati. Dvorkinje su je podrzale i pomogle joj da
se nasloni na zid. Govorile su obzirno i njezno umirujuei je.
LaksmaQa je promatrao Kausalyinu patnju i slusaonjezine rijeci. Nije mogao svladati svoje emocije vee je iz
da bi zadovoljio brbljarije jedne zene? Ne mogu to podni-
jeti. Otac je suvise ostario, stoga je njegov urn vrlo
nepostojan, zapleo se u senzualne zelje i postao rob
Kaikeyina zavodenja. On se jadno predao uZivanju, nema
nikakva osjeeaja razlucivanja 0 posljedicama svojih cina. U
toj zaslijepljenosti moze izdati bilo koju zapovijed. No,
zapovijedi te vrste ne bi se smjele poslusati. Kralj je sla-
bouman, nesposoban razluCiti stvarno od nestvarnog, ne-vazno od vaznoga. Kada takvi vladari izdaju zapovijedi u
svojoj zaslijepljenosti, njih doista ne treba poslusati. Kakav
je zlocin pocinio Rama da mora biti prognan u sumu? Cak
ni Ramin najokrutniji neprijatelj, ako takav i postoji, iii naj-
bezdusniji divljak koji izdrzava kaznu za svoje zloCine, ne
moze uperiti prstom ni u najmanju mrlju u njegovu
ponasanju iii djelovanju. Nijedan kralj na Zemlji nema
pravo da u sumu protjera osobu tako neosporive nevi-
nosti, Cistih namjera i svete posveeenosti. Rama je nepo-
kolebljiv na svom ispravnom putu, on je gospodar svojih
osjetila, cijeni i postupa s postovanjem sa svim neprijate-
Ijima. Hoee Ii ijedan otac takvoga sina protjerati u dzun-glu? Stovise, kralj je vrlo odan dharmi, on je junak pun
svetih uzora, sljedbenik je svega najboljega u svim
vjerama. Moze Ii takav kralj izdati tu zapovijed? SudeCi po
onome Mo se dogodilo, sigurno je da je Dasaratha iii
bolestan iii je postao rob svoje strasti. Svaka zapovijed od
takve osobe nije vrijedna da se uzme u obzir. Rijeci kralja
koji se ponasa poput ludaka iii maloljetnika ne moraju se
uopee postovati. ZaboravljajuCi diktate politickog morala,
napustajuCi put svjetovne mudrosti, bacajuCi u vjetar
duznosti roditeljske Ijubavi, on je poludio, dopustio je da
njegovi hirovi i umisljanja zagospodare njime. Je Ii
potrebno njegovu zapovijed shvatiti ozbiljno? Ne bih se
slozio da se treba na nju obazirati."
21312
LaksmaDa se okrenuo prema Rami i sklopivsi ruke pun
postovanja, rekao: "Oprosti mi Rama. Preuzmi vlast nad
kraljevstvom prije nego se vijesti a ovim dogadajima
koja treba biti tvoja? Koji sin ima neko pravo sto ga nema
najstariji sin? 11 zelis poslusati ovu besmislenu, nepravednu
zapovijed radi oca. No, ja je ne prihvacam, rna sto god ti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 109/177
prosire i postanu svima poznate. Bi t cu uz tebe sa svojim
lukom. Svatko tko se u Ayodhyi podigne protiv tebe morat
ce se suoCiti sa strijelama iz moga luka. Naravno, takvog
nema ni u Ayodhyi ni igdje na svijetu. No aka se ovdje raz-
vije bilo kakva opozicija, ovaj ce se veliki grad pretvoriti u
pustinju bez ijednoga Ijudskog stvora. Moje ce se ostre
strijele pobrinut i za to. Ali, zasto sve to nabrajati? Bude Ii
se Bharata protivio, iii bilo tko drugi u njegovo ime, unistitcu ga, iskorijenit cu ga, nije me briga. Zarobit cu i strpati u
zatvor cak i samog Dasarathu, istupi Ii u ovoj borbi kao
Kaikeyin saveznik!"
Dok se LakSmaDa taka ljutio, Rama ga je strogo gle-
dao. Nakon sto je prekinuo izljev njegovih osjecaja,
opomenuo ga je: "LaksmaDa, tvoje rijeci prelaze sve gra-
nice. Meni nitko ne maze uskratiti ana sto zelim, nitko ne
maze promijeniti tijek moje volje niti se maze izbjeCi moje
protjerivanje u sumu. 11 govoris taka jer te na to potice
Ijubav prema meni i zelja da sprijeCis svoju odvojenost ad
mene. Okani se toga! Strpljivost ce te spasiti ad svih briga
i strahova, budi strpljiv, ne uzrujavaj se. Ne zanosi se ide-jama a mrZnji ni prema ocu ni prema bratu Bharati. Oni su
Ciste, svete osobe. I Kaikeyi je vrlo casna, treba je cijeniti i
postovati, zelje koje je zazeljela takoder su besprijekorne.
Ona me je voljela, brinula se a meni, milovala me, nje-
govala, igrala se sa mnom, radovala se vise meni nego
vlastitu sinu Bharati. Aka ta majka danas zahtijeva ad oca
da jo j ispuni zelje koje su potpuno suprotne obicajima
ljudi, sigurno mora postojati neko skriveno znacenje u
svemu tome. To je vjerojatno Bozji plan, a ne sarno obicna
ltudska zelja. Smiri se, ne strahuj vise i ne mrzi nikoga.
Cekat cerna sto ce se dalje dogoditi," savjetovao mu je.
Nato je LaksmaDa pao pred Ramina stopala i rekao:
"Rama, na temelju kojih ce ovlasti Bharata dobiti krunu
rekao u njezinu obranu." Okrenuvsi se Kausalyi, nastavio
je: "Postovana majka, iskreno govoreCi, ja sam odan
Rami. Zaklinjem se da ne mogu postojati nijednoga tre-
nutka odvojen ad Rame. Aka on ne bude htio ostati u
kraljevstvu i ode u sumu, ja cu ga slijediti. PoCi cu njego-
vim stopama, bi t cu njegova sjena. Aka mi zapovijedi da
skocim u vatru, rado cu to uCiniti. Drzat cu se sarno nje-
govih zapovijedi, niCijih drugih. Majka, ne mogu te gledatitaka tuznu. On je tvoj sin, moj Ramacandra. Kako itko
maze biti odvojen ad vlastita zivotnog daha?"
SlusajuCi LaksmaDu, Kausalya se malo utjesila. Pomi-
lovala ga je po kosi i rekla: "Tvoja mi Ijubav pruza mnogo
utjehe, tvoje mi rijeci daju veliku snagu. Brat tvojih
osobina doista je rijedak! Majku koja rodi takva brata svijet
smatra casnom i svetom. No sada nas unesrecuje osjecaj
da sma svi veliki gresnici. Rama nece odustati ad svoje
odluke, za njega je progonstvo neizbjezno. A ja zelim sarno
jedno, povedi i mene sa sobom", jadikovala je ana.
Rama je pogledao LaksmaDu i rekao: "Brate, ja znamdubinu Ijubavi koju osjecas prema meni. Poznajem tvoju
hrabrost, tvoje sposobnosti i ugled. Majka mnogo trpi
zbog zalosti jer ne shvaca istinite Cinjenice ni vrijednost
samonadzora. No, buduCi da sam ja dijete rodeno iz
njezine utrobe, ta je njezina zalost sasvim prirodna. Uzmi u
obzir da je ispravno ponasanje, dharma, sam korijen svih
zivotnih vrijednosti. Ali dharma je sigurna sarno aka se
temelji na istini.
Istina (satya) i dharma se ispreplicu. Jedna ne maze
postojati bez druge. Istina je dobrota, dobrota je istina.
Dok djelujem u skladu s ocevim zapovijedima, provodim u
djelo i istinu i dharmu. Nitka posvecen dobrom zivotu
nece prekrsiti rijec zadanu majci iii ocu iIi postovanom
214 215
uCitelju. Stoga ni ja ne zelim prekrsiti oceve zapovijedi, to
je sigurno. Nije mi Kaikeyi nista zapovijedila. Samo mi je
priopCila ocevu zapovijed i to je ucinila u njegovoj na-
skladu je s najuzvisenijom dharmom da svatko ispuni
duznost koja mu je namijenjena. Kad bih pokusao izbjeCi
duznost jer ju je tesko izvrsiti, to bi znacilo kako prihvacam
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 110/177
lOcnosti, stoga se tomu trebam s postovanjem pokloniti.
Da to nije bila oceva zapovijed, a Kaikeyi je tvrdila da jest,
on ju je mogao opovrgnuti, zar ne? No, nije to ucinio, vee
je jednostavno tesko uzdisao. lbog toga je Kaikeyina rijec
poput njegove vlastite zapovijedi. lato sada neeu skrenuti
ni od kakve svoje odluke. Nema vise nikakve moguenosti
da se povucem. Ne dopusti, brate, svom razumu da nes-
vjesno upadne u razmisljanje jednoga ksatriye koje izazivauzas i strah. Ostavi se nasilja i okrutnosti, prihvati moje
stajaliste." Rama je pomilovao Laksmar:tu optereeenoga
Ijutnjom i tugom te mu upuCivao njezne, Ijubazne rijeci
kako bi ublazio njegovu bol. Tada, okrenuvsi se k majci
Kausalyi, rece: "Nemoj sprecavati moju odluku niti me
izazivati da prekrsim zavjet. Sto god se dogodi bilo komu,
moj izgon u sumu nista ne moze sprijeciti. Posalji me
tamo s Ijubavlju, blagoslovi moj zavjet, moju odluku." Pao
je pred njezina stopala i zamolio dopustenje da ode.
Majka je bila potresena velikom boli. lagrlila je Ramu i
glasno jecala. \lidjevsi njezinu muku, ni Rama nije mogao
zatomiti svoje osjeeaje. "Majko, moja je rijec vrhovna is-
tina. Slusaj, nikakva nevolja neee mi se dogoditi dok
budem u sumi. Provest eu tih cetrnaest godina u najveeoj
mogueoj sreCi i radosti. Vratit eu se i ponovno se duboko
pokloniti tvojim stopalima. Ispunit eu sve tvoje nade
vezane uz mene. Majko, to je Dasarathina zapovijed! To je
zapovijed koju moram ispuniti ne samo ja vee i ti,
Laksmar:ta, Sumitra i Bharata. To je drevni zakon,
sanatanadharma.
Majko, molit eu te jos nesto, oprosti mi. Sve sto si s
drugima pripremila za moju krunidbu, iskoristi s istom
radoseu i veseljem za Bharatinu krunidbu. Otac mi jepovjerio nadlOr nad podrucjem sume. Tako je najbolje. U
ideju da smo Bharata i ja razliciti. Ono sto ti trebas uciniti
jest da nas obojicu blagoslovis i zahtijevas da uspjesno
izvrsimo ono za sto smo odgovorni i sto nam je povje-
reno."
Kausalya je slusala te Ramine rijeci i tesko podnosila
tugu koja ju je obuzela. Stenjala je u velikoj boli. ,,0, moj
sine, otac te odgojio i pomogao ti da odrastes, bio je sre-
tan sto vidi kako napredujes i postajes jak. Stoga zasluzujepostovanje i poslusnost. No, zar i ja nisam ~ r i j e d n a postovanja i poslusnosti? Razmisli 0 sljedeeem! lena je
jedna muzeva polovica, a muz je zenina desna polovica. I
tako, buduCi da je svaki od njih polovica onoga drugog, ja
sam polovica Dasarathe, zar ne? Stoga se zena i lOve
"pola muzeva tijela" (ardhaftgl). Kad kazes da ti je
Dasaratha zapovijedio da odes, to je zapovijed samo jedne
njegove polovice, ona nije potekla od njega cijeloga, a vri-
jedit ce tek kad se i ova polovica njega s njome slozi. No,
ako se ja ne slozim s tim, zapovijed kao takva ne vrijedi. 11
znas znacenje i vaznost dharme u svim njezinim raznim
vidovima, zato moras biti svjestan i toga. Bez majCinaprihvacanja nijedna duznost ne obvezuje nikoga i ne zas-
luzuje naziv dharme. \lise od oceve zapovijedi mora se sli-
jediti majCina. To je jos vaznija duznost. Jer majka je ona
koja te je njegovala u djetinjstvu i djecastvu, a ne otac. Da
ga majka ne nosi u sebi devet mjeseci, djeteta ne bi ni
bilo! A ti sada tu majku bacas u duboku zalost i izjavljujes:
'0 , to je oceva zapovijed, moram je svakako poslusati.' Ne
prihvacam to glediste kao ispravno. Nikakvo blago nije
majci dragocjenije od njezina sina. A za majku poput
mene, sin je sve. Kad sin gleda na mene poprijeko i oceve
zapovijedi smatra vaznijima, sto ce mi koristiti ako osvojim
nebo i zivim ondje od bozanskog nektara? Radije eu biti u
paklu i misliti da je to raj, ako moj sin bude ondje.
216 217
Sto da radim ovdje, Rama? Cijelog zivota nisam okusila
ni trenutka sreee! Od samog rodenja bila sam vezana
ogranicenjima sto su mi ih nametnuli majka i otae, a po-
sto njezin um zasjenjuje jako vezivanje za dijete. Razmisli 0
ocevoj zapovijedi koja se tice dobrobiti kraljevstva, cijelog
svijeta, koja se tice covjecanstva. Nisi razumio unutarnji
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 111/177
tom sam strahovala kakvog eu muza dobiti, kakvog ee biti
karaktera i ponasanja. Napokon sam se udala za tvoga
oea. Godinama me mucila bol jer nisam imala djeee.
Morala sam trpjeti zbog sukobljavanja s drugim zenama
tvoga oea. Nisam se te borbe oslobodila sve do danas.
Stoga ne znam zbog kakvih sam zasluga u prijasnjem zivo-
tu stekla tebe kao sina. A sada mi prijeti razdvajanje od
tebe. Kad sam bila sretna? Moj je zivot postao golemarijeka zalosti, borim se s njom, nesposobna da plivam.
Tonem u njoj bez ikakve nade da eu biti spasena. 11 si mi
bio grana za koju sam se hvatala da se spasim. Ako mi
uskratis da idem s tobom, sto ee se dogoditi sa mnom?
Tvoj otae neee patiti zbog nikakva osjeeaja gubitka radi
moje odsutnosti. On je svoje blazenstvo nasao u Kaikeyi,
nitko mu drugi nije potreban. Zbog toga, umjesto da ovdje
tugujem i izgaram u boli dok jednom ne ostanem bez
daha, vise volim uzivati u liku svoga dragog sina. Premda
mozda neeu imati ni hrane ni vode u sumi, hranit ee me
radost njegova lika." Iako je Rama osjeeao da u njezinoj
molbi ima opravdanja, potreba da poslusa ocevu zeljuprisilila ga je da odrzi svoje obeeanje i ne iznevjeri svoju
duznost.
U meduvremenu je Laksmal}a posredovao i rekao:
"Brate, majcine su rijeci najdublja istina. Ona zasluzuje cak
vise postovanja od oea. U starim je tekstovima zapisano:
'Neka majka bude tvoj Bog (matrdevo bhava) , neka otae
bude tvoj Bog (pitrdevo bhava)', stavljajuCi tako majku na
prvo mjesto, a oea na drugo. Nije ispravno sto se tako
cvrsto ddis svoje odluke te majci uzrokujes tako mnogo
tuge."
Rama se okrenuo prema njemu i prekinuo ga:"Laksmal}a, ti podupires izjavu majke koja trpi zbog toga
dublji smisao i znacenje te zapovijedi. Sarno dharma moze
osigurati ostala tri covjekova eilja: bogatstvo, sreeu i oslo-
bodenje. Nema potrebe sumnjati niti dokazivati ispravnost
toga. Svijet mrzi covjeka kad on svoje djelovanje posveeuje
samo stjeeanju bogatstva. Ako je potpuno posveeen jedi-
no sebicnom ispunjenju svoje zelje, svijet ga osuduje i vri-
jedan je prezira. Stoga svako djelovanje mora biti u skladu
s dharmom. No, to nije sve, Laksmal}a! Dasaratha je nasotae, ucitelj i vladar. On nam moze izreCi zapovijed bilo
zato sto nesto zeli ili se Ijuti na nekoga iii je vezan za
n d ~ o g a i voli ga, to se nas ne tice! Mi ga moramo sarno
poslusati, nema opravdanja da to ne uCinimo.
Sin koji uziva u grijehu moze uCiniti nesto protiv oceve
zapovijedi, no ja nisam takav sin. Sto god otae zapovijedi,
ja eu pognuti glavu u smjernom postovanju. Mozda ees u
to sumnjati. Kad otae, luda zaslijepljena straseu, bez ra-
zuma da razluci izmedu trenutacnog i vjecnog, zaokupljen
samo svojom sebicnom velicinom, vjerujuCi lukavstinama
drugih, nanosi uvredu vlastitu sinu, mozda ees upitati
treba li sin vjerovati takvu oeu i poslusati ga? Bez sumnje,
treba tako uCiniti. Otae moze biti luda ili okrutni tiranin,
nisi li ti njegov sin? Ako je tako, tvoj je polozaj uvijek nizi, a
njegov viSi. To odlucuje 0 svim duznostima i pravima. U
najboljem slucaju sin moze pokusati objasniti i razjasniti
prema svom misljenju, ono sto mu se cini nejasno i kom-
plicirano. No ne smije odbiti poslusnost, smatrajuCi je lu-
do m iii besmislenom.
Razmisli i 0 ovom aspektu. Dasaratha je vrlo darovit
covjek, velik ratnik i hrabar borae, stup ispravnosti. Bori se
u smrtnoj muci da bi odrzao zadanu rijec! Nije ga zavela
Kaikeyi niti zaslijepila strast! Ne. Potaknut je vrhovnompotrebom da ustraje u svom obeeanju sto ga je svecano
218 219
dao. Usto, obecao je KaikeyI da ce joj ispuniti zelje bez
obzira na to kakve one bile makar to ugrozilo njegov vlastiti
zivot! Nikako ne mogu pristati na pomisao da ga je obu
zela strast. Otae je u nevolji jer ne vidi izlaz iz posljediea
grubo uvrijeaen i osramocen. No satya i dharma, put is-
tine i ispravnosti ne obazire se na cast i sramotu, ne tezi za
jednim niti zazire od drugoga. Budi hrabar, ispuni sree
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 112/177
ovog zahtjeva - njegovo sree ne pristaje na to da me
posalje u sumu.
L a k s m a ~ a , otae je vjeran sljedbenik dharme, vjerniji od
svih svojih prethodnika na prijestolju. Njegova slava odz
vanja i odjekuje iz svakog kutka u sva tri svijeta. Nece Ii to
biti los primjer covjecanstvu ako ga njegova kraljiea, po
mazana kraljiea, ostavi i napusti da bi pratila svoga sina?Zivot je kratak, njegovo je vremensko razdoblje ogra
niceno. Ako potrazimo utoCiste u neispravnim djelima,
nece biti dobra ni za mene ni za tebe, zauvijek cemo izgu
biti ugled."
Tada se okrenuo k majci i poceo je ganutljivo prekli
njati: "Majko", no prije nego je mogao nastaviti, Kausalya
se od tuge skamenila. Shvatila je kako je beskorisno njezi
no nastojanje da pramijeni Ramino misljenje. Uvidjela je
kako ne moze izbjeCi obvezi da mu dopusti otiCi s njezinim
blagoslovima. Shvatila je da on to vise pati sto ona vise
jadikuje.
L a k s m a ~ a je bio vrlo dirnut tim dogaaajima, oci su mu
se zaervenjele, izgubio je svijest 0 tome gdje se nalazi i tko
je oko njega. Usne su mu se osusile, jezik odrvenio, zurio
je u prazno. Sagnuo je glavu i gledao u tlo, a suze su mu
tekle jedna za drugom. Ook ga je promatrao, Rama je
pomislio kako ne bi bilo ispravno da ga ostavi u takvu
stanju. Osim toga, L a k s m a ~ a bi mogao sebi uCiniti neko
zlo bude Ii ostavljen sam, a mozda bi mogao naskoditi i
drugima. Svi bi mislili kako se sve dogodilo zbog mene,
pomislio je Rama.
Stoga je odlucio reCi L a k s m a ~ i : "Brate, plamenovi Ijut-
nje su poput mirisnog stapica za gomilu grijeha. Svladajih. Mozda si nesretan na pomisao kako je Rama tako
dane da ispunis najvisu svrhu zivota." L a k s m a ~ a se zapre
pastio sto ga je njegov stariji brat tim rijecima tako hvalio
te je povikao: "Brate, dok Rama, sam moj zivotni dah,
odlazi u sumu, komu mogu sluziti ovdje s tom inertnom,
materijalnom, fizickom tvorevinom nazvanom tijelo? Ovaj
Laksmana nema zelje sluziti nikomu osim Rami. TI cijenis
svoju dharmu, svoj osjecaj za duznost. I ja imam svoj osjecaj duznosti, i ja ga isto tako cijenim. Stoga cu poCi za
tobom. Ne trebam cekati niCiju zapovijed. Ja se ne ubra
jam u one koje vezu darovi obecani KaikeyL Cak da i jest
tako, ne bih obracao pozornost na njezine zapovijedi niti
na upute njezinih slugu. Nitko osim Rame nema ovlasti da
mi nareauje niti izdaje zapovijedi 0 mom kretanju iii
ponasanju. Stoga, ovdje i sada, i ja CU obuCi pustinjacku
odjecu od pruca, svezati kosu u cvor i tako se pripremiti
da te slijedim." S tim se rijeCima L a k s m a ~ a oslobodio
dragulja i kraljevske opreme koja ga je optereCivala dok je
isao prema krunidbenoj dvorani. S gnusanjem je odbacio
dijamante i svilenu odjecu. Nakit za usi i ogrliee padale supo svim kutovima sobe. Bio je say uzbuaen jer je htio
pratiti svoga brata. Ramino se sree raznjezilo kad je vidio
tako spontanu odanost i predanu vjernost L a k s m a ~ e . Priblizio mu se, stavio ruku na njegovo rame i njezno
rekao: "Brate, moja radost nema graniea jer imam brata
poput tebe! Ooista sam sretan. Tvojim odlaskom sa
mnom i majka Kausalya ce se smiriti. Vrlo je uznemirena
strahom i sumnjom kako CU provesti cetrnaest godina u
sumi i hocu Ii se vratiti kad to razdoblje progonstva proae.
Reci majei da se ne boji. Idi i utjesi je. Ook mi ovako pro
vodimo vrijeme, otae vjerojatno pati i veoma je zabrinut. 1
KaikeyI ce razdirati sumnje da mozda uopce necu oticHStoga CU sada poCi k SIti i obavijestiti je 0 svemu, a potom
22120
eu u Kaikeyinu palacu da se oprostim s oeem. U medu
vremenu ti idi k svojoj majd Sumitri i zamoli je za pris
tanak da mi se pridruzis."
brinut ee se za tvoje potrebe i ispunjavati te radoseu.
Sunee, Mjesee i druga nebeska tijela otjerat ce sva zla i
zastititi teo 11 ees privuCi cak i sumske demone, zao
kupljene opakim djelima okrutnosti jer tvoje je sree pre
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 113/177
Nakon tih rijeCi Rama je obisao oko Kausalye spustivsi
se pun postovanja pred njezina stopala. Nato su dvorjanke
i dvorjani kao i ostali stanovnid zenskih odaja poceli
glasno jadikovati kao da im prijeti potop. No Kausalya je
hrabro privukla Ramu k sebi kad je on ustao ocekujuCi
njezine blagoslove. Zagrlila ga je, pomilovala po kosi,
polozila mu ruke na ramena i rekla: "Sine Rama, ti si naj
uporniji sljedbenik dharme, ti si odlucan junak. Nemas se
razloga bojati zivota u sumi. Sa m si 9dlucio da ees otiei.
Ne mogu te odvratiti od tvoje odluke. Zelim ti svako dobro,
ispuni svoje ideale i teznju da postujes zelju svoga oca!
Vrati dug koji svaki sin duguje svomu oeu tako sto ees
poslusati njegovu zapovijed. Sto se tice mene, ja zelim tek
jedno - da se sretno vratis u Ayodhyu. Barem eu toga
dana biti sretna. Rama, presuda sudbine doista je ne
dokuciva. Cak ni najmoeniji ne mogu prekrojiti njezin
zapis. Dharma zbog koje nas sada napustas sigurno ee te
stititi i voditi dok budd u progonstvu. Kako bi bilo Iijepo
da je u ovom trenutku vee proslo cetrnaest godina, da te
vidim kako se vraeas, a ne da te ispraeam. Jao, oprosti mi
moju ludost. Sine, kako da te blagoslovim? Da kazem,
neka cetrnaest godina prode kao cetrnaest dana, ne, ne;
vee kao cetrnaest treptaja ocima! Vrati se sretno, vrati se
brzo. I neka te tada okrune. 0, ti dragulju dinastije Raghu!
0, moj najdrazi sine! Boziea dharme sigurno ee te stititi
tijekom godina progonstva jer odlazis u sumu kako bi je
umilostivio. Ona je najmoeniji i najcvrsCi branitelj. Ja eu
ovdje sve te godine moliti milost bogova, molit cu ih da ti
se nikakvo zlo ne dogodi. Sluzenje sto si ga ponudio svo
joj majd, oeu i uCitelju podarit ee ti dug zivot, zdravlje i
srecu. Tvoja odanost istini osigurat ee ti nepokolebljivuhrabrost. Planine, rijeke, grmlje, mravlji brezuljd, zivotinje i
sumske ptice dolazit ee k tebi s njeznom naklonoseu,
222
puna sVjeze, njezne Ijubavi, oni ee se pokloniti pred tvojim
stopalima i prihvatiti te za svoga gospodara."
Blagoslovivsi tako Ramu, Kausalya je nekom novom
snagom zatomila tugu koja ju je razdirala te se pretvarala
da je mirna i hrabra. Osjetila je miris Ramine kose, drzala
ga cvrsto i privinula ga u zagrljaju punom Ijubavi ejelivajuCi
mu obraze. Usne su joj podrhtavale dok je izgovarala rijeCirastanka: "Rama, vrati se sretno, podi radosno." Rama je
lOao dubinu Ijubavi kojom ga je majka obasipala. Mnogo
je puta dotaknuo njezina stopala sa zahvalnoseu punom
postovanja te rekao: "Majko, ne smijd se zalostiti, ne
smijes si uskraCivati spavanje i hranu, nemoj skoditi svom
zdravlju. U svakom trenutku sjeti me se s radoseu u sreu.
Tvoje ee se misli odrazavati u mojoj sigurnosti i bla
gostanju. Ako se ti budes zalostila, kako eu ja biti sretan?
Ako zelis da budem sretan ondje, ti moras biti sretna
ovdje. I moras me svim svojim sreem blagoslivljati."
Zamolivsi je to, napustio je njezine odaje, nerado je
ostavljajuCi, ali ipak zeleCi ispuniti svoju d uznost.
Rama je zakoraCio na kraljevsku eestu preplavljenu
mnostvom podanika te se bosonog uputio njome. Ljudi su
se skamenili kad su ugledali taj sjajni simbol istine i vrline.
Culi su glasine sto su lebdjele ulieama - Rama odlazi u
sumu. Nisu mogli povjerovati da je to istina, molili su
Boga da glasine budu lazne. No kad su ga vidjeli da ko
raca bosonog, srea su im k1onula. Uzbudenje koje su
dozivjeli kad su culi vijesti 0 krunidbi pretvorilo se u
duboku bot. Liea sto su sjala od radosti ilOenada su
problijedila i k1onula, izduzila se od bola i uvenula. Rama
nije podizao glavu da pogleda ikoga oko sebe. Posao jeprema Sitinim odajama.
223
izgledaju kao Mjesec? Zasto te to danas ne pratP Zasto
dvorski pjesnici sute i ne pjevaju a tvojoj slavi dok odlazis u
krunidbenu dvoranu? 0, Gospode, kako to da te majstori
vedskih znanosti, brahmani, nisu pomazali posvecenim
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 114/177
SiTA. JE UPORNA I POBJEDCJJE
Sita je promatrala ulazna vrata jer je jedva cekala da
sazna sto se dogodilo u Kaikeyinim odajama te zasto
Rama jos nije dosao, premda se brzo priblizavao najpo-
godniji trenut ak za krunidbu. Zavrsila je svoj obred bdijenjai posta. Pripremila je pladanj sa sandalovom smjesom,
cvijecem, zitom j drugim propisanim stvarima kako ne bi
bilo nikakva zakasnjenja zbog njezine sporosti da prati
svoga Gospoda u krunidbenu dvoranu. Srce joj je ubrzano
udaralo u ocekivanju Ramina dolaska. Sve dvorjanke i
dvorjane oko nje obuzeo je zanos trenutka pobjede koja se
priblizavala. Drazesne djevojke s blistavim sVjetiljkama bile
su spremne za obred u kojem ce mahati plamenom kam-
fora dok Rama bude ulazio. Bez kraljevskih odlicja, pog-
nute glave, bosonog, Rama je iznenada zakoraCio u
okicenu dvoranu sto je sjajila.
Svi su se zaprepastili. Sita se pomakla naprijed prema
svom Gospodu. Jedva je mogla povjerovati svojim oCima.
Njezino je tijelo zadrhtalo poput lista na vjetru. Ugrizla se
za usne i zatomila svoje iznenadenje. "Gospode, sto sve to
znaci? Zasto ovako izgledas? Rekao si da je danas dan
posvecen Brhaspatiju, ucitelju svih bogova, rekao si kako
je to poseban dan, vladajuca zvijezda na nebu je pliSya, a
ti ces biti okrunjen kao zakoniti nasljednik prijestolja
(yuvar4ja) , kao prijestolonasljednik ovoga kraljevstva.
Kako to da iznad tvoje bozanske Ijepote ne drze kraljevski
bijeli suncobran ukrasen sjajem suncem upaljenih bisera i
stotinama zlatnih vrpci protkanih draguljima? Gdje su oneblistave lepeze sa svojim poput perja Cistim sjajem sto
medom i jogurtom? Zasto ministri, kraljevi vazali te vade
raznih zajednica u drZavi ne hodaju uz tebe kako zahtijeva
obicaj? A gdje je velicanstveni kraljevski sian, planina koja
se krece, Satrunjaya, koji se tesko vuce po tlu, a Ijudima
izgleda kao tamnoplavi oblak sto se nadvio nad cestom?
On je morao doCi prvi i najaviti tvoj dolazak, zar ne?"
Dok ga je Sita zasipala pitanjima popu t ovih, Rama nijeznao kako da na njih odgovori. To se nije moglo objasniti
brzo, u nekoliko rijeci. Stoga je posao u unutrasnjost
dvorane te privukavsi Situ k sebi, rekao: "Sita, moj
postovani otac pozelio je da me bas u ovom posebnom
trenutku posalje u sumu, stoga je hitno potrebno da se
postuje njegova zapovijed." Sita je cula rijeci, no nije
vjerovala da bi mogle biti istinite pa je upitala: "Gospode,
kakav si zlocin poCinio da si zasluzio takvu kaznu, to prot-
jerivanje u sumu? Dasaratha je utjelovljenje pravednosti
(dharmalman). On nikad ne bi izdao takvu zapovijed bez
pravovaljanih razloga! Koja je prava svrha, dublje znacenje
ave zapovijedi da zivis u sumP"
Rama se nasmijesio na njezino pitanje i odgovorio:
"Sita, prije mnogo godina otac je obecao majci Kaikeyi
ispuniti dvije zelje, no obecanje do danas nije ispunjeno. Ni
ana to do sada nije zahtijevala, ali danas je to uCiniia. Prva
je njezina zelja bila: da se Bharata mora okruniti kao zako-
niti nasljednik prijestolja (yuvar4ja) , a druga da ja moram
otiCi u sumu i zivjeti ondje cetrnaest godina, kose svezane
u cvor, obucen u pruce. Otac je potpuno u pravu, on ni-
kad ne djeluje protiv zadane rijeci. Stoga je sagnuo glavu
pred dharmom i pristao na ispunjenje tih zelja. Znao sam
da te moram vidjeti prije odlaska! Rodila si se u vrlopostovanoj obitelji,znas i cijenis sve moraine upute i ci-
224 225
Ijeve. Kralj Janaka, gospodar skrovitih tajni najvise moral
nosti, tvoj je otae. I ti sama koracas putem dharme. Vee
danas moram otiCi u sumu. Ovo kraljevstvo koje je nasli
jedio od mnogih narastaja Dasaratha je dao Bharati. Od
voran njezin suprug, obdarena je dijelom njegove radosti i
njegove tuge. Stoga, ako ti je Dasaratha zapovijedio da
odes u sumu, i meni je zapovijedio da idem u sumu. Zenu
moze hraniti i cuvati njezina majka i otae, moze je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 115/177
sada pa nadalje, on je vladar nad njim. Odmah, cim bude
okrunjen, doei ee k tebi po blagoslove. Nemoj me suvise
hvaliti pred bratom, ne smijes pokazati nikakav trag tuge iii
nezadovoljstva sto sam poslan u sumu. Ne omalovazavaj
ga niti ga gledaj s visoka. KraIjevi eijene samo one koji ih
obozavaju i koji im sluze. Stoga nemoj hvaliti mene niti
sramotiti njega. On je moj brat i tvoj sogor. No, to se odnosi samo na tjelesno srodstvo, na rodbinstvo. Bharata je
tvoj i moj vladar. Odaj mu duzno postovanje. Nemoj ni
rijecju ni djelom izazvati bilo kakvo nezadovoljstvo ili nemir
u njemu. Lijepa moja! Slijedi upute ne samo Bharate vee i
starog 0 a Dasarathe. Sluzi i majci Kausalyi koja trpi
neizrecivu bol jer je ostavljam. Na sve moguee naCine pazi
da tugu drzis podalje od nje. I ostale dvije majke, Kaikeyi i
Sumitru, i njih moras slusati i zadovoljiti. Sita, Bharata i
Satrughna isto su mi tako dragi i bliski kao sam moj zivot.
Postupaj s njima kao sa svojom bracom, cuvaj ih i voli kao
vlastite sinove. 0, drazesna moja l Ne ostavljaj ovaj grad i
ne odlazi u fv\jthilu zbog toga sto ja necu biti ovdje. Ostaniu Ayodhyi i tjesi majku i oea, sluzi im na primjeran naCin
kak bi nestala tuga iz njihovih srea. Pruzaj im utjehu, hra
brost i zadovoljstvo svojom ljubavlju i paznjom."
Dok je Rama upuCivao Situ u njezine duznosti, ona se
nije mogla uzdrzati od smijeha! Osjecala je jednu vrstu
nelagode zbog obrata u njihovu razgovoru. Nije mogla
dugo sutjeti pa ga je prekinula: "Rama, Rama, ti si
Dasarathin sin. Nikad nisam s tvojih usana cuIa rijeCi koje
bi bile manje vrijedne tvoga podrijetla. Majka, otae, brat,
sestra, sin, snaha - svatko sam mora dozivjeti onu kolicinu
srece iii nevolje koja je proporcionalna ucinjenom zIu iii
dobru. No, supruga ima poseban izvor sudbine, dobre ili
lose, znaci, ona mora dijeliti dobro ili zlo za koje je odgo-
postovati njezin sin, sluziti jo j njezine dvorkinje. No, oni ne
mogu nikad biti njezina zastita i obrana. Tricarije i igrarije
kojima me pokusavas uvjeriti samo me nasmijavaju. Godi
nama koje su prethodile mojem vjencanju, otae me
poducavao svim duznostima koje ee me kao zenu voditi i
obvezivati. Nisam neupueena niti trazim povlastiee. Uza
sve to, dopusti mi da ti kazem, ne prianjam fanaticno ni uzjedno misljenje samo zato sto je moje. Nema potrebe da
mi nabrajas moje posebne duznosti je r ja ih sve znam.
Samo ako odlucim ostati, trebas mi reCi kako i na koji
nacin moram sluziti tvojim roditeljima, svojim sogorieama
i vladaru zemlje. No ako budem s tobom, kakvu eu mo-
gucnost imati, kakvu potrebu da sluzim drugima? Ja po
lazim s tobom puna radosti! Vee dugo imam jednu neis
punjenu zelju - da provedem nekoliko godina u sumi.
Moja je dobra sudbina sto sada imam priliku zadovoljiti tu
zelju u drustvu svoga Gospoda! Neeu te poslusati ako za-
htijevas da ne izrazim svoje misljenje 0 ovom vaznom
dogadaju. Ne Ijuti se na mene sto te ne slusam. Nije odtebe pravedno ni ispravno da me sada odbaeujes kao sto
covjek prolijeva vodu iz case nakon sto je navlazio usne.
Vjeruj mojoj rijeCi! U Ayodhyi necu ostati ni trenutka.
Povedi me sa sobom!"
S tim je rijeCima Sita pala pred Ramina stopala i cvrsto
ih obujmila. "Ni najmanje se ne zalostim sto nisi okrunjen.
Volim te, bio ti okrunjen iii ne. Gdje god se ti nalazis, ondje
je moje kraljevstvo, moje blago, moj ponos", preklinjala je i
molila. Rama joj je objasnio kako je zivot U sumi prepun
opasnosti, a suma puna divljih zivotinja i Ijudi, okrutnih
pljackasa i razbojnika. Ondje se covjek treba suocavati s
rijecnim poplavama, probijati se kroz gustu, trnovitu
sumu. Upozorio ju je kako ona nije navikla hodati takvim
226 227
podrucjima i stoga ce biti izlozena velikom naporu do
iscrpljenosti. Opisivao je i mnoge druge strahote i nevolje
s kojima ce se suocavati. No Situ nista nije moglo zbuniti.
Odgovorila je: "Gospode, koliko god bile zivotinje divlje a
ce mi pruziti najpotpunije blazenstvo. Rama, ne poznajem i
ne znam nikoga osim tebe, ne mogu postojati ni zivjeti niti
trenutka odvojena od tebe. No, budes Ii se cvrsto
pridrzavao svoje odluke i odes, a mene ostavis u Ayodhyi,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 116/177
suma gusta i puna strahota, kako mi sve to moze nauditi,
kako mi moze stetiti, ako si ti sa mnom? Kroz sumu cu
prolaziti stazama, to me ne zabrinjava. Bi t CU jos sretnija
budd Ii trazio da hodam prva, da ti krCim put kojim ces
prolaziti. Skupljat CU i uklanjati kamenje, oblutke i trnje s
puta kako bih ti umanjila napor i olakSala hodanje. Oopusti
mi da budem s tobom, da ti ovako sluzim i budem sretna.Ovdje, na dvoru Ayodhye kao i u zenskim odajama nisam
mogla dobiti priliku da ti sluzim. Osjecala sam se besko
risnom i mucilo me to sto za tebe na dvoru sve poslove
obavljaju dvorjani i pomocnici. U sumi nece biti ni dvor
jana ni pomocnika, a ja CU biti sretna jer CU ti sama sluziti.
To je moja velika sreca. Ucini moj zivot vrijednim zivljenja.
Gospode, pruzi mi tu zeljenu priliku!" Sita je na sve mo-
guce nacine molila Ramu, preklinjuCi ga za milost i
pravdu. On je bio tako dirnut pa je rekao pun samilosti:
"Sita, necd biti sretna budd Ii zivjela u sumi, morat ces
ondje mnogo trpjeti." Potom je potanko opisivao strahote
dzungle i patnje s kojima se covjek mora neizbjezno susretati. No Sita je bila uporna. "Rama, necu ti biti nikakva
zapreka dok budd obavljao svoje obredne zavjete. Iz tvojih
rijeCi zakljucujem da od mene nesto skrivas, neki prigovor
koji ne zelis preda mnom izreci. Zajedno s tobom
pridrZavat cu se zavjeta osobnih strogosti koje obvezuju
osobu na putu brahmacarye. I ja cu zivjeti od sumskih
plodova i voca. I ja CU prestati upotrebljavati mirise. Udisat
cemo samo miomiris sumskog cvijeca. 11 si potomak
dinastije Iksvaku koja je spasila milijune Ijudi od opasnosti i
nevolja. Ne mozes Ii i mene ocuvati od njih? Jesi Ii tako
slabe ruke? Necu ti zadavati nevolje, zbog mene neces
imati ni najmanjih briga. Gospode, ne mogu uciniti nistadrugo nego slijediti teo LeCi cu i spavati uz tvoja stopala, to
prije nego stignes do sume, Sita ce izdahnuti. Znaj da ce
se to doista dogoditi."
Ook je govorila, iz njezinih su oCiju tekli potoci suza.
Rama ju je pokusavao smiriti. ,,0, Sita, ti si vrlo nepoko
lebljiva sljedbenica dharme. Za tebe ce biti najbolje budes
Ii ustrajala sa svojim ispravnim osobinama i pridrZavala ih
se ovdje. Ne mozes raditi onako kako ti tvoja voljanareauje, nemas te slobode da se ponasas onako kako
zelis. Tvoja je dharma da postupas u skladu s mojim ri
jecima. Stoga se odreci te svoje ideje. Govorim ti to radi
tvoga dobra. Sigurno je da bi mi bio veliki teret cuvati te u
sumi. Rijeke sto se obrusavaju s planinskih vrhunaca, div
Ije zvijeri sto obitavaju po peCinama, lavovi i tigrovi koji
naokolo ricu, ponori sto dijele planinske vrhunce od dolina
- sve se to mora svladati. Trebat ce prelaziti preko rijecnih
bujica, mozda cemo morati preskakivati goleme kamene
gromade i stijene. Kad uzmem u obzir ove teskoce,
moram ti odrijesito narediti da ostanes ovdje. Za sumu bi
trebala svezati kosu u cvor i odjenuti odjecu od pruca. Mi
muskarci morat cemo odlaziti na rijeku iii jezero zbog
vecernjih obreda bogosluzja. Tko ce se u to vrijeme brinuti
za tebe da ti se ne dogodi neka nesreca? Kakve god bile
teskoce, mi se ne smijemo odricati obreda. Znas kako su
stroga pravila. Stoga bi morala svakog dana neko vrijeme
biti sama. Ne znamo sto bi se sve moglo tada dogoditi."
Rama je pred Sitom pokusavao ocrtati zastrasujuce pri
lOre sumskog zivota, no Site se to nije ni najmanje doj-
milo. Samo je rekla: "Rama, zasto mi to pricas, kao da
sam neznalica iz nekog zaostalog sela iii neka glupa neuka
zena koja ne poznaje ucenja sastri. Vrlo dobro poznajem
tvoje sposobnosti i hrabrost. Za tebe nije nista na Zemlji
228 229
--
nemoguee, cak ni u svih cetrnaest svjetova! A kad si ti sa
mnom, kakav mi strah moze smetati? No, ako me na-
padne divlja zvijer i ako jo j postanem plijen, bit eu sretna
- - - - _._---------
prugu. IZjavio si kako bi Iksvaku dinastija pretrpjela necu-
venu sramotu kada bi ona napustila Gospoda za kojega je
vjencana zbog naklonosti prema sinu kojega je rodila i
donijela na svijet! 0 takvim si se moralnim pravilima
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 117/177
sto eu umrijeti u tvojoj blizini, a ne daleko od tebe. Tada eu
zadovoljna umrijeti. Nikad ne bih pristala na zivot koji bih
morala provoditi bez tebe. Kazes kako nemam slobode da
uCinim sto zelim. Jesi Ii potpuno svjestan toga sto si
rekao? IIi je to bila samo primjedba kojom si me zelio
provjeriti? Ne mogu razumno zakljuCiti. Ja sam polovica
tebe, moje je pravo da se tako nazovem, a ti imas to isto
pravo, i to je istina. 11 nisi potpuno slobodan, a nisam ni
ja. Imam isto toliko pravo na tebe, kao i ti na m e ~ e . No,
sada ne trazim svoja prava niti ista zahtijevam. Ceznem
samo da budem blizu tebe, da budem uVijek u tvojoj bli-
zini. Govorim ti to iz Ciste ceZnje za tobom."
SlusajuCi Situ kako ostaje pri svojoj cvrstoj odluci,
Rama je nastavio: "Sita, zaplieeS se u zamrsenost prava i
duznosti! Kad odem u sumu, moji ee stari roditelji jadiko-
vati i plakati zbog mene. Tada bi ih ti mogla tjesiti i krijepiti
njezno im ulijevajuCi povjerenje. To je tvoja duznost. Moras
se ponasati u skladu 5 potrebama svake prilike. Budi tada
s njima, sluzi im, tako eu biti zadovoljan tobom i bit eupresretan." Rama je govorio zapovijednim tonom kao da
je njegova odluka konacna, no Sita je odgovorila samo sa
smijeskom: "Kad ih sin, roden upravo od tih roditelja,
gurne u duboku tugu i napusti, drzeCi se cvrsto svoje
nepokolebljive odluke, i kad taj isti sin, kojega oni tako
mnogo vole, ostavi sve i ode u sumu, kakvu odgovornost
ima snaha koja je po vlastitoj volji usia u tu obitelj, koja je
stranac u njoj, kakvu duznost ima ona da tjesi i krijepi one
koje je sin napustio? Razmisli malo 0 tome! Obavijestili su
me kako si uporno zahtijevao da tvoja majka ostane ovdje
i sluzi svomu suprugu, premda je gorko plakala i prekli-
njala te da joj dopustis da te slijedi u sumu! 11 si joj odgo-
yorio kako je njezina najvaznija duznost sluziti svomu su-
neprocjenjive vrijednosti nasiroko raspricao pred njom.
No, Cim si dosao k meni, preokrenuo si taj savjet i poceo
mi govoriti kako je moja najvaznija duznost sIuziti muzevim
roditeljima, a ne muzu! Razmisli malo! Koji je od tih
savjeta ispravan? Za zenu muz je Bog, to nije izmisljeno
samo za Kausalyu, to je vodic i cilj za zene cijeloga svijeta,
bez ikakve iznimke. OCito je da si zaboravio tu istinu jerona ne pristaje uz tvoju sadasnju zelju. Ne znas objasniti
kako to da se moralno pravilo koje si navodio pred
Kausalyom ne odnosi na mene.
Koliko god dugo raspravljao, sto god tvrdio, neeu
prestati slijediti otiske tvojih stopala. MozeS me ubiti sto
sam prekrsila tvoju naredbu, no uvjeravam te da ne mogu
nikad biti bez tebe. Ramacandra, Cim si poceo govoriti 0
progonstvu u sumu, osjetila sam bujicu radosti, sjetivsi se
jednog dogadaja iz svog djetinjstva! 11 ne mazes razumjeti
dubinu te radosti! Moja majka me drzala u krilu, a bila je
vrlo zabrinuta kakvog Ii ee mi muza sudbina namijeniti,
razmisljala je hoee Ii biti moralno ispravan i obdaren
savrsenim osobinama. Milovala me po kosi, uronjena u te
misli. Upravo se tada priblizila jedna dvorjanka i najavila
kako neka zena asketa zeli 5 njom razgovarati. Majka me
njezno spustila na tlo, zatim je posla prema najavljenoj
zeni, pala pred njom na koljena j zahtijevala da i ja isto
ucinim. Poslusala sam je. lena me pomno promatrala od
gIave do pete i rekla: 'Majka, tvoja ee kCi provesti sa svojim
muzem mnoge godine u sumi.' Na to se moja majka
nasmijala i odgovorila da ja jos nisam udana, a ona vee
govori 0 godinama provedenima u sumi. Medutim, zena
se nije dala zbuniti vee je objasnila da eu nakon vjencanjamorati neko vrijeme zivjeti u sumi sa svojim muzem. I tada
231230
je otisla svojim putem! Jo s od onog dana uzbudena sam i
zeljno ocekujem vrijeme kad cu poCi i zivjeti sa svojim Go
spodom u sumi! Usreci me, povedi me sa sobom." Sita je
pala do Raminih stopala i jecajuCi ga molila.
kad ne mogu biti odvojeni. Oni su uvijek zajedno! Ako se
ikad dogodi da se odvoje, to ce biti dokaz da se priblizava
neka natprirodna katastrofa, tragedija koja ce potresti svi
jet. \Ii se to moze dogoditi zbog nekog vaznog nastojanja
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 118/177
Rama je bio duboko dirnut. Njezno ju je podigao i
rekao: "Sita, komu drugom do tebi mogu povjeriti tajnu
zasto donosim takvu odluku? Slusaj! 11 si jos mlada. U
sumi ima mnogo pustinjackih obitavalista punih asketa,
pustinjaka i mudraca. Ja cu morati otiCi k njima kako bih
im pomogao i izrazio im svoje postovanje. Ondje cu
nailaziti na kraljeve i princeve u lovu na divlje zvijeri. Oni cedolaziti k pustinjacima da im i oni izraze svoje postovanje,
u zelji da ih pustinjaci blagoslove. Mozda te oni zapaze, a iz
toga mogu nastati komplikacije i sukobi. Buduci da cu
nositi odjecu asketa, vjerojatno nece biti uputno da se
upustim u borbu s njima. Barem bi zbog tog razloga
morala ostati u Ayodhyi."
Sita je imala svoje razloge da protuslovi: "Rama, nije
ispravno da me varas i ispredas takve bajke, kao da si
obican covjek. Ako si ti uz mene, moze Ii cak i gospodar
bogova baciti oko na mene? No, ako to i ucini, nece Ii se
istog trenutka pretvoriti u pepeo? Ne, zbog tog razloga ne
mozes me ostaviti ovdje, ne mozes izbjeCi svojoj duznosti i
odgovornosti na taj nacin! Dopusti mi da ti jos nesto
kazem - ne budes Ii sa mnom, kakva ce biti moja sud
bina? Morat cu biti sama u Ayodhyi. A dogadaji 0 kojima si
tako potanko pricao, mogu se dogoditi i ovdje! iii cu patiti
duboko nesretna jer necu biti sposobna podnijeti srecu
drugih. Stoga me ne ostavljaj samu, uzmi me sa sobom i
dopusti da tvoje i moje ime zauvijek postanu slavni u ci-
jelom svijetu. I jos cu dodati ovo - svima si drag kao
Ramacandra, Rama Mjesec! Ja sam Sita, sto znaci miran,
mirna mjeseceva svjetlost. Kako Mjesec moze biti u sumi,
a njegova mirna svjetlost daleko u Ayodhyi? Gdje je Mje-sec, ondje mora biti i njegova svjetlost. Zbog toga oni ni-
da se zli uniste a dobri spase od izumiranja! BuduCi da
sada nema ni traga takvoj krizi, nase je odvajanje nemo-
guce, on e se ne moze dogoditi." Sita, bozanska majka,
izgovarala je te rijeci odlucnim glasom, kao da ne podnosi
nikakav prigovor.
"Sita, morat ces spavati na tvrdom tlu i oblaciti se u
odjec od kore drveta, zivjeti od plodova i korijenja. Cak itu hranu bit ce tesko nabaviti svaki dan! Njezina dostup
nost ovisit ce 0 godisnjem dobu. Kad te hrane ne bude,
mozda ces danima biti gladna. Sumom pustose demon-
ska plemena koja su iznimno lukava i koja s velikim uzit
kom jedu Ijudsko meso. 0, nemoguce je potpuno opisati
sve muke sumskog zivota. Neces moCi podnijeti ove stra
hote i nevolje. Ako ces me pratiti u progonstvo, Ijudi ce
me proklinjati i zasipati pogrdama. Kako moze nebeski
labud koji zivi od ambrozijske vode iz jezera manasasa
rovara35 prezivjeti ako pije slanu, morsku vodu? Kako
moze kokil koji se igra u vrtu punom mango stabala
njeznog Iisca biti sretan i bezbrizan na komadicu oskudne
trave? Promisli °tome. Najbolje bi bilo da ostanes 'kodkuce."
Sita je slusala te Ramine rijeCi, izgovarane tako njezno i
slatko, no cijelo je vrijeme gledala samo u zemlju, a suze
su joj tekle niz obraze. Stajala je poput stupa, nepomicna i
nepokretna. Rama je tesko podnosio pogled na njezinu
nevolju. Sita nije nalazila rijeCi da odgovori na prigovore
sto ih je spominjao Rama. Na posljetku je uspjela
nadvladati svoje emocije i zatomiti tugu. Tada je rekla: ,,0,
Gospode moga zivota! 11 si riznica sve dobrote i srece.
Kad sam odvojena od tebe, cak je i nebo strasan pakao.
35 manasasarovara- ime svelog jezera i mjesla hodocasca u Himalaji
232 233
Roditelji, braea, sestre, muzevi roditelji, sinovi, uCitelji,
rodaci - svi oni mogu biti r iznice dobrote - no za zenu,
njezin je suprug jedini izvor snage, radosti i srece. Samo
joj on moze osigurati srecu i veselje. Osim supruga ona
jeeaju i misle. Nije ispravno da mi nameees takvu bol kad
znas kako moje srce cezne za prilikom da bude s tobom.
Gospode, ja sam malodusna, bijedna. Ako me ostavis i
odes, taj ee Cin nanijeti stetu tvom imenu. Imas sve
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 119/177
nema nikoga da je vodi i cuva, on je njezino utociste,
njezina jedina utjeha. Gospode! Kad je muz daleko od nje,
zena smatra svoje tijelo, dom, grad, kraljevstvo, bogatstvo
nagomilano oko nje i sve ostalo izvorom zalosti i tuge. Sve
to ne moze pruziti radost njezinu tugom obuzetom umu.
Slatkoea se pretvara u gorcinu kad je njezin Gospod
daleko od nje, a veselje u bolest. Sve radosti za kojimaceznem u tebi suo Nista se ne moze usporediti s ekstazom
koju dozivljavam kad mi pogled padne na tvoje lice sto
svijetli tako sjajno i osvjezava poput punog Mjeseca u je
sen. Kad budem s tobom u sumi, ptice i zvijeri bit ce mi
rodaci i prijatelji, a suma - grad koji volim. Odjeeu
izradenu od kore drveta smatrat CU svilenom odjecom.
Pustinjacko obitavaliste s krovom od suhog lisea bi t ee za
mene isto tako radosni dom kao nebeska zgrada, a vile i
sumske andele, sumska bozanstva, prihvatit eu kao
rodake, postovat cu ih s jednakim osjeeajem. Snopovi
trave i hrpe latica dat ee dovoljno mekoee postelji. Bog
Ijubavi ne moze teZiti nicemu veeem. A gomolji, korijenje iplodovi 0 kojima govoris, bi t ee mi hranjivi i slatki poput
bozanskoga nektara! Planinski vrhunci razveseljavat ee me
poput kula Ayodhye. Spustat cu se niz jednu strminu, a
penjati se uz drugu s istim veseljem kao da se spustam niz
stube izmedu dva odmorista i ponovno se njima penjem.
Bit eu tako bezbrizna, bit ee tako predivno!
Svakog eu dana dozivljavati ganuee uzbudenja pri po
gledu na tvoja lotosna stopala. To ce mi biti zlatna prilika
da ti neprestano sluzim na sve moguee naCine. Kako cu
moCi prezivjeti muku, ako izgubim ovu dragocjenu priliku?
0, ti riznico milosrda! Ne ostavljaj me ovdje, povedi me sa
sobom! Doista nema nikakve potrebe da te nagovaram.
Jer ti boravis u svim biCima i svjestan si svega sto oni os
plemenite osobine, zbog cega mi onda po rices milosrde?
Mogu Ii prezivjeti cetrnaest godina odvojena od tebe? Mis
lim da je nemoguee da se odrzim na zivotu cak i nekoliko
trenutaka bez tebe! Uslisi moju molbu, pokazi mi bar malo
Ijubaznosti. Kad sam s tobom, kako ee se itko usuditi da
me povrijedi iii napadne? Nitk o se neee usuditi cak ni po
gledati me. Moze Ii sakal iii zec otvoriti oCi i usuditi se po-gledati lava? Ja nisam njezno, osjetljivo bice. Zapravo, ti si
personifikacija njeznosti! Moja je majka Zemlja, zbog toga
imam sva prava i svu snagu da proputujem zemljom.
Doista, ti si uzrok zivotne sreee, a moja je sudbina trpjeti.
Kad je to vee tako, zasto preokreees cinjenice, zasto izazi
vas moje razocaranje? To nije ispravno. Uvjeravam te da
mogu s lakocom podnijeti sve zadaee koje su pred tobom!
Znas vrlo dobro da sam podigla i pomakla Sivin luk koji
nijedan kralj, ma koliko ponosan bio na svoju hrabrost,
nije mogao pomaknuti. Iznenaduje me da sumnjas u moje
sposobnosti! Moja vrijednost i umijeee nisu nista manji od
tvojih. Stoga mi dopusti i pripremi sve da veselo odem stobom."
S tim rijecima Sita se duboko pokJoniia i pala pred
Ramina stopala, a on je shvatio kako bi bilo nepravedno
da se nastavi opirati njezinim zeljama. OdluCio je popustiti
i stoga je rekao: "Sita, prestani se zalostiti, ne tuguj. Kad
toliko zelis, povest eu te sa sobom. Brzo se spremi za put
u sumu." Zacuvsi te slatke rijeci sto ih je Ramacandra
izgovorio, Sita se odusevila, ispunila ju je bezgranicna ra
dost. Upitala je: "Da se spremim? Sto covjek mora
pripremiti da bi zivio u sumi? Ja sam uVijek spremna s
onim sto trebam je r trebam samo tebe, drugih potreba
nemam. Od ovog te trenutka slijedim, u tebi je sve sto
trebam. Znas da ne zelim nista drugo osim tebe." S tim je
234 235
rijecima uzela Raminu ruku i zakoracila naprijed, a Rama
je rekao: "SIta, razmisli, nece te biti u Ayodhyi cetrnaest
godina. Stoga podi i pusti na slobodu papige i ptice koje
si s Ijubavlju uzgajala, isto taka i krave koje si s naklonoscu
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 120/177
njegovala. Daruj ih brahmanima kako bi se s njima i dalje
s ljubavlju postupalo. Podijeli Ijudima odjevne predmete,
vozila i druge stvari sto si ih koristila, inace ce ih vrijeme
unistiti. Daleko je bolje da se njima netko drugi koristi
nega da propadnu." Nakon tog savjeta potrcala je odmah
prema krletkama i svakoj se ptici mezimici obratila rijeCima
punima Ijubavi: "Leti poput nas, leprsaj slobodno po prek-rasnoj sumi." Svojim je rukama otvarala krletke i oslo-
badala ptice! Tada je posla u staju. Nahranila je krave
ukusnom hranom i razgovarala s brahmanima koji ce ih
dobiti na dar. Njezin je carobni glas odzvanjao radoscu.
Ljudi koji su je promatrali kako daruje sve te stvari osjecali
su da im je tuga smeksala srce zbog njezina skorog od-
laska. Suze su im tekle, dirnula ih je ta sirokogrudna
darezljivost, a vise ad svega drugog, njezina razdraganost
na pomisao kako ce pratiti muza u pragonstvo. Taj njezin
zanos ne bi mogao opisati nijedan pjesnik.
U meduvremenu, pridruzio im se i L a k s m a ~ a . Opros-
tivsi se ad majke njih su se traje uputili u sumu.
ODlAZAK {J PROGONSlVO
Na tisuce se Ijudi okupilo u cetverokutnom dvoristu
palace. Njihova je zalost bila neizmjerna. Medutim, u
palacu je dosao ministar i podigao vladara koji je u nesvi-
jesti lezao na podu. Pomogao mu je da sjedne i prislonioga uza zid. Obavijestio ga je da su Sita, Rama i L a k s m a ~ a dosli k njemu. Rama je odmah stao kraj oca i tjesio ga
rijecima punima Ijubavi. Kad je Dasaratha ugledao Situ i
L a k s m a ~ u , njegovoj tuzi nije bilo kraja. C:vrsto je zagrlio
Ramu i ponovno pao na pod. Tjeskoba mu je stezala grlo,
pritisnuo je ruke na prsa i pokusao stisati bol. Siti i
L a k s m a ~ i bilo je teSko gledati kralja koji je toliko trpio.
L a k s m a ~ a je primijetio Kaikeyi koja je stajala uzdignute
glave. Njegove su se oci zacrvenjele ad bijesa. Probadao ju
je pogledima, kao da ce je na mjestu ubiti. No svladao je
svoju ljutnju i smirio emoc ije kad je ugledao vedra Ramino
lice. Tada je Kaikeyi pragovorila: "Rama, guras svoga ocau duboku zalost! Sto prije odes i stignes u sumu, to ce se
on prije oporaviti ad tuge. Ne odgadaj vise s odlaskom!
Pokloni se pred ocem i idi." Cinilo se da ave rijeci, koje
nisu bile nimalo Ijubazne, razdiru Dasarathino srce.
Iznenada je povikao: "Demone, zla duso! Kako su tvrde i
nepopustljive tvoje rijeci", te se opet onesvijestio. Upravo u
tom casu Sita, Rama i L a k s m a ~ a pali su na koljena pred
njim. Rama ga je zamolio: "Oce, blagoslovi nas i dopusti
nam da odemo. Ova je vrijeme pogodna za radost, a ne
za tugu i zalost. Prevelika vezanost je sramota." Preklinjao
ga je da bude hrabar i mlpusti zabludu koja ga prisiljava na
vezanost za njega. Obujmio je oceva stopala i tadakleknuo pred njega umirujuCi ga i tjeseci.
237236
Oasaratha je otvorio oei i sirom pogledao svoga sina.
Sjeo je s velikom mukom i drZeCi obje Ramine ruke u svo
jima, rekao: ,,0, moj dragi sine, poslusaj me! 11 vladas
sobom, znas razluCivati, znas sto je ispravno i zato trebas
dao lekciju Kaikeyi koja je stajala pred njim. U meduvre
menu, oko Site su se okupile supruge kraljevih ministara i
uCitelja koji su isto tako dosli u palaeu. I oni su opisivali
teskoce koje su sastavni dio zivota u sumi. Supruga dvor
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 121/177
Ciniti samo ono sto je pravedno. No, nije dobro da netko
trpi, zato sto je drugi ueinio nesto lose, zar ne? Igra sud
bine je nepredvidiva, to je zagonetka koja se ne moze ob-
jasniti."
Kralj je poeeo nabrajati dokaze u obranu svoje nevinosti
i Ijubavi kako bi odvratio Ramu od njegove odluke da ode
u sumu.
Oasaratha je poznavao Ramu kao dobra znalca moral-
nih zakona i nepokolebljiva s!jedbenika tih zakona, vjestog
u obrani svojih djela, koji se ne boji posljedica svoje od-
luke. S Ramina lica proCitao je kako se dosao oprostiti od
njega prije odlaska u progonstvo. Kad je i Situ ugledao
pred sobom, pozvao ju je da mu se priblizi. Ook je k1eeala
kraj njega, pomilovao ju je po kosi i stao jo j opisivati
nevo!je sumskog zivota. Rekao je kako bi za nju bilo naj
bolje da ostane iii s muzevim roditeljima iii da ode k svo
jima. Oasaratha je jedva govorio od nepodnosljive tuge
koja ga je gusila. Skrgutao je zubima od bijesa kad su mu
oei pale na Kaikeyi. Sve se vrijeme !jutio i izjedao sam
sebe, nesposoba n da svlada svoju zalost.
Sita je pala pred njim na koljena i rekla: "Postovani oee
moga muza, moja dusa eezne samo za sluzenjem Rami.
Ta me dobra sudbina oeekuje u sumi. Ne mogu ostati kod
kuce i izgubiti OYU dragocjenu priliku. Sluzenje vlastitim
roditeljima iii muzevim roditeljima ne moze zeni pruziti ra
dost ispunjenja koju ona moze dozivjeti jedino sluzenjem
svomu muzu. Nema vece radosti ni srece. Nemoj mi pro-
tusloviti niti me uvjeravati dokazima koji se protive mo m
odlasku. Blagoslovi me i posalji me s Ramacandrom."
Oasaratha je posve razumio i cijenio Sitinu silnu zelju.Hvalio je njezine vrline s iskrenim odusev!jenjem kako bi
skog ucitelja smislila je mudrije lukavstvo zeleCi Situ od-
vratiti od puta pa je rekla: "Sita, od tebe se ne trazi da
napustis sve i odeS u sumu. Tvoja je zadaca da ostaneS
ovdje i tjesis roditelje svoga supruga koji su shrvani
tugom. 11 si polovica Rame, zar ne? Stoga ta polovica
mora ostati ovdje da ublazi tugu koju im je uzrokovala
druga polovica. Medutim, buduCi da si ti polovica najstarijeg sina, nasljednika prijestolja, imas pravo vladati
kraljevstvom. Ako Rama ode u sumu i zivi ondje kako bi
postovao rijec svoga oca, ti ostani ovdje i vladaj, budi
oslonac Rami, pruzaj radost njegovim roditeljima. To je
ispravan korak kojega bi ti, kao Ramina supruga, trebala
uCiniti, to je tvoja zakonska duznost."
Te su rijeCi bile izgovorene njezno i meko kao sto
sapucu jesenske mjeseeeve zrake pticama cakrauaka36
.
No na Situ su djelovale tako da je posrtala od tuge. Bila je
tako shrvana da nije mogla nista odgovoriti.
Za to je vrijeme Kaikeyi nabavila pustinjaeku odjecu od
jute kao i brojanicu od tulsija. OrZala ju je pred Ramom i
rekla: "Kralj te smatra dragim po put vlastita zivota. Stoga
na sebe navlaCi vjeenu sramotu, kad te ne zeli pustiti da
odeS. Njegova naklonost prema tebi zasjenjuje njegovo
ispravno ponasanje. On ne zeli izgovoriti rijeei 'idi u sumu'
ni pod kojim uvjetima. Nepotrebno je oeekivati njegov
pristanak i dopustenje. Stoga se odluCi na bilo koji od ova
dva koraka: hoces Ii se sramotiti i biti neposten te viadati
ovim kraljevstvom iii ces otiCi u sumu i donijeti vjeenu
slavu dinastiji lksvaku? Odluei, i prema tome djeluj."
36! k
. .a crau a - vrsta ptlca kOJe su poznate po tome sto se muzjak i zenka
nocu razdvajaju i tuguju jedno za drugim
238 239
Rama je bio sretan sto je ona to rekla. No te su se rijeci
zabole u Dasarathino srce poput ostrih strijela. "Jao, kako
mi je sudbina okrutna! Prezivio sam cak i nakon sto sam
CUO takve grubosti!", uskliknuo je, skotrljao se na tlo i
to povecalo ugled, da zivim u sumi ukrasena draguljima i
skupocjenom svilenom odjecom, dok moj Gospod nosi
odjecu pustinjaka? Bilo bi potpuno besmisleno za pos
lusnu zenu da se ovako ponasa, zar ne? Stoga mi dopusti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 122/177
onesvijestio. Kad je dosao k sebi, sjetio se rijeCi sto ih je
CUO te se ponovno onesvijestio. Rama nije mogao podni-
jeti ocevu bespomocnost u situaciji u kojoj se nasao. Znao
je da treba prihvatiti Kaikeyln savjet i otici. Jer sto prije
ode, bolje ce biti za sve kojih se to ticalo.
Uzeo je odjecu od jute koju mu je dala njegova maceha
i ovivsi jednu oko sebe, drugu dao Siti. Ona je stajaladrzeCi je u rukama, pognute glave, zbunjena jer nije znala
kako da je obuce i pricvrsti na sebi. Cinilo se da je prek
ratka. Rama koji se vee odjenuo tiho joj se priblizio. Ona
se posramila sto je morala priznati da ne zna kako da od-
jene odjecu od jute koju su supruge pustinjaka ovijale oko
sebe tako vjesto. Prosaputala je: "Ta odjeca nije popu t one
koju mi nosimo, prekratka je i nedovoljno siroka'" Rama ju
je tjesio i ohrabrivao. Povukao ju je u stranu pokazavsi jo j
da se odjeca moze nositi "ovako", pa ju je sam ovio oko
nje. Kad su to vidjele, supruge pustinjaka i druge zene iz
palace zajecale su od ganuca.
U tom odlucnom trenutku, na scenu je stupio Vasistha,
kraljevski uCitelj. Zastao je zaprepasten jer je odmah shva
tio situaciju. Sudario se s kraljicom Kaikeyi i izjavio kako
Sita ne treba nositi tu odjecu od jute. Tvrdio je da je
Kaikeyl trazila ispunjenje sarno dviju zelja - da Bharata
bude okrunjen, a Rama poslan u sumu dok Sita moze
zadrzati sva kraljevska obiljezja i ponijeti sa sobom sve
stvari potrebne za ugodan boravak u sumi.
Na to je Rama odmotao tkaninu sto jU je ovio oko
Sitine odjece. No Sita je istupila naprijed i pala pred mu-
draca rekavsi: "Ucitelju, naravno da Kaikeylne zelje nemaju
nikakve veze s mojom odjecom. Zar ne mogu slijeditiputove svoga Gospoda? Zar bih ispravno ucinila, zar bi mi
da obucem tu odjecu kako bih se mogla drzati propisa 0
ponasanju zene i ispuniti svoju duznost."
Ispravno ponasanje koje je iznijela na vidjeJo ova molba
ganulo je utjecajnog mudraca. Samilosno i s tugom u
glasu rekao je zamuckivajuCi: "Sita, ova ti se misao po
javila posve prirodno jer si ti utjelovljenje vrline. Ali i kraljevi
i vladari moraju postovati neke principe, to se odnosi natebe i druge. No nepostenom umu tvoje svekrve Kaikeyl
potrebne su neke ispravke i upozorenja. U stvari, danas je
tvoj muz trebao biti okrunjen za vladara ovoga kraljevstva.
Premda se to nije dogodilo, zbog slijeda prilika, ukljuCivsi i
davna obecanja, moram reci da se krunidba Bharate
protivi politickoj pravicnosti. Sarno najstariji sin ima pravo
na prijestolje, nitko drugi ne moze to zahtijevati. Ako se
on, zbog bilo kojeg razloga odrekne toga prava slobod
nom voljom, kao sto je ucinio sada, ti, Sita, kao druga
polovica Rame, imas pravo vrsiti vlast u kraljevstvu, nitko
treCi ne moze to uCiniti."
Dok je Vasistha izlagao pravila politickog morala,
Kaikeyi se vidno uplasila. No bila je svjesna cinjenice kako
Sita nece prihvatiti kraljevsku moe i vlast. Premda je Va-
sistha dugo i potanko objasnjavao njezina prava i zahtjeve,
Sita je odbijala obracati pozornost na ono sto je on go
Yorio. Tdila je sarno za prilikom da obuce odjecu pusti
njaka radije nego odjecu kraljevskog sjaja. Supruga dvor
skog ucitelja znala je da Sita nece nikad odustati od svoje
odluke. Stoga su ona i druge zene uzele pustinjacku od-
jecu i omotale je oko nje na pravi nacin.
U meduvremenu je i LaksmaDa obukao istu odjecu
kakvu je i Rama imao na sebi. Rama je odlucio da vise neodgada s odlaskom. Njih su se troje s postovanjem pok
240 241
--- -------_.......-
lonili pred Dasarathom koji je ponovno k1onuo kad je
ugledao svoje sinove u pustinjackoj odjeci. Poklonili su se i
pred Kaikeyi koja je stajala u blizini, dodirnuli su stopala
zapovijedi, usreCite ga, budite i sami sretni. Vasa Ijubav
prema meni ne smije u vama pobuditi netrpeljivost prema
kralju. Nikad mu ne zelite zlo. Bit ce mi dragi samo oni koji
ce se brinuti za kraljevu srecu kad odem u sumu. Oni koji
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 123/177
mudraca Vasis!he i njegove supruge, a zatim se uputili
prema sumi.
Gradani Ayodhye koji su se okupili pred ulaznim vrati-
ma palace ugledali su ih kako hodaju poput pustinjaka i
gorko su zajecali. Neki su se tako zaprepastili da su se
onesvijestili, a mnogi su se u ocaju hvatali za glavu. Na
stubi koja vodi u dvor Rama se jos jednom poklonio pred
mudracem Vasis!hom i s nekoliko rijeCi opomenuo Ijude
da ostanu smireni i podupiru vrlinu, da se ne zaloste zbog
toga sto se dogodilo jer ce se on vratiti u Ayodhyu nakon
cetrnaest godina boravka u sumi, da je naredba prot-
jerivanja izdana radi njihova dobra, radi njegova vlastitog
dobra i dobra cijeloga svijeta.
Potom je podijelio darove siromasnima, darivao je kuce
i zlato, zemlju i krave svecenicima kako bi bez ikakvih
zapreka mogli izvoditi obredna bogosluzja i prinositi zrtve.
Zamolio je mudraca da se tijekom odredenih prigoda po-
brine za vedske obrede. Stao je pred njega sklopljenih
ruku i rekao: "Sveti mudrace i ucitelju, njima, Ijudima, kaoi mojim roditeljima, ti si pravi roditelj. Savjetuj kralja, upo-
zori ga da treba vladati svojim podanicima isto onako kako
bi se odnosio prema vlastitoj djeci." Kad su podanici culi
tu molbu upucenu zbog njih, srca su im se kidala od tuge.
Neki su se udarali u prsa praklinjuCi sebe sto su izgubili tu
srecu da im takav prine bude vIa dar. Drugi su se lupali po
glavama, dok su se neki valjali po tlu glasno placuCi.
Rama se ponovno okrenuo prema okupljenim
gradanima i sklopivsi ruke rekao: "Dragi moji podanici,
dragi ste mi kao i sam moj zivot. Nas kraljevski vladar
poslao me da stitim i unaprijedim sumsko podrucje. Zbog
toga nemojte gajiti prema njemu nikakvo neprijateljstvo.Cuvajte ga i uvijek se molite za njega. Slusajte njegove
su mi doista odani uCinit ce ono sto zaista zelim. Usrecit
cete me ako postujete moje rijeci! Dragi moji podanici,
moju majku, kraljicu Kausalyu, svladat ce tuga, jer ce biti
odvojena od mene. Svaka majka u slicnoj prilici trpi
nepodnosljivu bol. No, ja vas molim, jer ste pametni i puni
suosjecaja, ucinite najvise sto mozete kako biste ublazili
njezinu tugu i utjesili je."
Tada je pozvao ministra Sumantru i rekao mu da pode
k ocu i savjetuje mu da se smiri. To je zadaca kojom ce se
on pozabaviti. Svladan zaloscu, Sumantra je stajao sutljiv,
a suze su mu tekle niz obraze. Nije mogao sakriti svoju
tugu, jecao je i glasno plakao. Drugi ministri koji su stajali
oko njega, kao i posluga, pokusali su ga umiriti i ohrabriti.
No bili su suvise tuzni da sve to podnesu. Stoga su posli u
palacu kako je Rama zapovijedio. Cijeli je grad duboko
uranio u golemi ocean tuge.
U meduvremenu se Dasaratha oporavio i postao
svjestan svega stose
dogodilo. Dozivao je Ramu ipokusavao ustati. Ali shrvan bolom, ponovno bi padao.
Kad je uspio ustati, pokusao je hodati, ali nije mogao,
teturao je.
U tom je trenutku Sumantra usao u sobu te ga nasto-
jao pridrzati i utjesiti. Ali svladan silnom uzrujanoscu koja
se javljala u njemu, kako je mogao pruziti utjehu svojemu
gospodaru? No, sjetio se Ramine zapovijedi i stoga je
pokorno zatomio tugu sto mu je obuzimala srce i sjeo uz
vladara sa suzama koje su jos obilno tekle. Dugo nije
mogao pragovoriti ni rijeci.
Dasaratha je otvorio oci i ugledao uza sebe Sumantru.
Uzviknuvsi s neizrecivom tugom Ramino ime, pao je u
krilo staramu ministru i poceo jecati. Tada je ustao i zas-
243242
tenjao: "Sumantra, Rama je otisao u sumu, a zivot ipak
nije napustio moje tijelo. Sto jos mogu postici u zivotu dok
sam u ovom tijelu?" Tada se malo smirio i rekao: "Pozuri
se za Ramom, uzmi brzu koCiju i podi. Moja snaha nece
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 124/177
moCi podnijeti zarko sunee. Ubrzo ce dobiti zuljeve na svo-
jim bozanskim stopalima koja su njezna poput latiea. Po-
juri za njima koCijom!"
U 8U1\\I
"Sumantra, moj je Ramaeandra neustrasiv junak, on se
nece osvrtati za sobom. Njegovu odluku nitko ne moze
pokolebati niti sprijeciti. 8i1i bi bezuspjesni svi napori koji bi
je zeljeli onemoguCiti i nasi bi pokusaji samo izazvali nevolju.Osim toga, Ramu ne moze nista skrenuti sputa istine. Ne
oklijevaj, jer ako se previse vremena potrosi na pripremanje
kocije, mozes izgubiti njegov trag. Moji podaniei tesko ce
podnijeti pogled na Ramu kako hoda kraljevskim ulieama
Ayodhye. Idi, idi!", naredivao je Dasaratha.
Pozurivao ga je rijecima: "Stavi u kociju nekoliko kosara
s jelom i neSto oruzja i sve to predaj njima. Sumantra,
zaboravio sam ti reCi, moli ga svim sreem, spomeni i to
kako sam ti ja zapovijedio da dovedeS Situ u Ayodhyu.
Neka se voze kocijom neko vrijeme. Podi s njima u sumu.
Preplasi Ii se Sita izgleda dzungle i osjetis Ii njezin strah,
odmah moli Ramu da zapovijedi i zamoli Situ, njeznu prin-
eezu iz Mithile, da se vrati u Ayodhyu, podsjeti je kako je to
i moja zelja. Reci joj, ako ne pristaje ostati u Ayodhyi, kralj
ce srediti sve da je posalje njezinu oeu Janaki." Dasaratha
je cesto ponavljao te rijeci. Zalostan zbog osjecaja koji su
one izazivale ponovno je izgubio svijest i stropostao se na
pod.
Ustavsi potom brzo, povikao je say klonuo: "Sumantra,
zasto gubimo rijeCi i vrijeme? Dovedi mi odmah mog
Ramu, Laksma,!u i Situ, htio bih ih vidjeti, sve troje.
Obecaj da ces to uCiniti, usreCi me." Tada je jadikujuCi za-
htijevao od Sumantre: "ldi brzo, ne gubi vrijeme, odvezi sekoCijom prema mjestu na kojemu se nalaze, neka kocija
244 245
vozi sto je moguce dalje, sve do mjesta s kojeg se vise ne
moze nastaviti voznja. Mozda ce biti moguce da se u kociji
voze tri ili cetiri dana. Tada ih pusti da sidu, a ti stani i
promatraj ih dok ti ne isceznu s oCiju, prije nego se okre-
moje Ijubavi." Pozurivao je korak svojih konja i priblizavao
se prvoj koCiji sve brze. Gomila podanika koji su slijedili
Ramu, bili su sada priklijesteni izmedu njegove i kraljeve
kocije, a mnogi su bili tako iscrpljeni da su pali. Kad su
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 125/177
nes natrag kako bi mi donio vijesti 0 njihovu zdravlju i
sigurnosti. A sada idi, nemoj ostajati uz mene. (di!"
Dasaratha je molio ministra da se pozuri.
Sagnuvsi glavu u znak prihvacanja kraljeve naredbe,
Sumantra se poklonio i posao pripremiti koCiju. Dostigao
je Sjtu, Ramu i LakSma':!u koji su pjesacili gradskim uli-
cama, te ih upoznao s kraljevom zapovijedi i oni su sjeli ukoCiju koja ih je povezla prema sumi. S obje strane kra-
ljevske ceste gradani su jecali i kukali, a Sumantra ih je
pokusavao potaknuti da ovladaju svojim osjecajima i smire
se. Presli su granice grada i odvezli se malo dalje. Stanov-
nici prijestolnice trcali su za koCijom, bila je to uzasnim
strahom zahvacena gomila koja je podizala oblake prasine
visoko u nebo. Nije bilo ni traga cesti ili zemlji, bilo je to
tek nepregledno mnostvo izbezumljene svjetine. Starci,
zene, muskarci, mladi i snazni, svecenici, svi su jedno-
glasno vikali i jaukali: "Rama, Rama, povedi nas sa
sobom! Ne ostavljaj nas!" Ulice Ayodhye bile su prazne,
grad je bio tih kao da spava. Poput teska tereta, noc se
spustala na svaku kucu.
Neki Ijudi i zene koji nisu mogli brzo hodati, bespo-
mocno su se zaustavili na cesti i stajali poput panjeva.
Mnogi su na kucama zakracunali vrata i tako provodili
dane u velikoj patnji. Bez jela i pica, valjajuCi se po tlu, u
svakakvim su polozajima ostali kad je Rama otisao. Neki
su ocekivali da ce se on vratiti kad se spusti noc, nadali su
se da ce ga samilost potaknuti da se vrati svojim dragim
podanicima.
U meduvremenu je i sam Dasaratha sjeo u kociju,
vicuCi glasno: "Rama Rama!... Sumantra, Sumantra!zaustavi kociju, zelio bih sarno jos jednom pogledati blago
ugledali koCiju koja je dolazila velikom brzinom, podigli su
glave da vide vraca Ii se Rama u njoj. Ustali su i pokusavali
je zaustaviti kako bi uhvatili jos jedan pogled Rame, nji-
hova omiljenog princa. No kad su zaculi Dasarathino
stenjanje, i oni su poceli jecati. Dopustili su kociji da prode
preklinjuCi zalosno: ,,0, kralju, idi brzo, idi i dovedi natrag
naseg Ramacandru!"Dasaratha je ugledao Raminu koCiju kako juri duz
pjescanih dina izvan grada i povikao: "Sumantra, Suman-
tra, zaustavi koCiju, stani!", a sam je naredivao svom koCi-
jasu da se pozuri. Sumantra se osvrnuo i vidio da ih slijedi
druga koCija te je rekao Rami: "Ramacandra, iza nas je
otac Dasaratha. Mozda je bolje da malo stanemo i
saznamo kakve su njegove zapovijedi." Rama je ugledao
gomilu Ijudi i koCiju sa svojim ocem koja ih je ubrzano
sustizala. Znao je, ako se sada zaustavi, okruzit ce ga Ijudi,
a iz njih ce provaliti nezadrziva zalost. Oni koji su sjedili
iscrpljeni s obiju strana ceste ustat ce i potrcati za kocijom,
potaknuti novom nadom. To bi stoga bio sarno cin jos
vece okrutnosti jer bi u njima poticao nadu koja ne bi
imala nikakva smisla, a pokvarilo bi i ispunjenje njegova
obecanja. Kada bi podanici bili sVjedoci Dasarathinih
jadikovki, to bi ga ponizilo u njihovim ocima. PromisljajuCi
o svemu, rekao je Sumantri koji je upravljao njegovom
kocijom da nema potrebe zaustavljati se, vec bi bilo naj-
bolje da konji pojure jos brZe. Na to je Sumantra zamolio
sklopljenih ruku: "Rama, zapovijedeno mi je da uz tebe
ostanem sarno cetiri dana. Nakon toga se moram vratiti u
Ayodhyu, zar ne? Kad me ugleda, kralj ce me sigurno
erekoravati zasto nisam zaustavio koCiju, kako je naredio.
Sto CU mu odgovoriti? Molim te, budi Ijubazan pa me
zadrzi uza sebe sve te godine tvoga progonstva u sumi.
24746
Smatrat cu da sam zivot dobra i sveto prozlvlo ako mi
dopustis da ostanem s tobom u sumi. Pristanes Ii na to,
necu se zaustavljati. Vozit cu brlO kao sto zelis, budi Ijuba
zan pa mi izdaj zapovijedi."
aspektima ove situacije i preklinjao ih da se vrate u Ayod
hyu.
Oni su odgovarali da zbog odvojenosti od njega os
jecaju nepodnosljivu bol, da ne mogu vise ni trenutka bo
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 126/177
Rama je razmisljao 0 problemu sto ga je iznio Suman-
tra i 0 njegovim posljedicama pa je rekao: "Sumantra, onaj
koji ti je naredio da se popnes u koeiju i povezes nas ravno
u sumu, barem po onom sto si rekao, tvoj je gospodar,
kralj. Onaj koji sada slijedi ovu koCiju , plaeuCi i preklinjuCi
te da je zaustavis, jest Dasaratha. 11 moras poslusati i iz
vrsiti zapovijedi kralja, ali ne i naredbe Dasarathe. 11 siministar u zemlji, kraljev ministar, a ne ministar osobe koja
se lOve Dasaratha. Na ljudskoj razini, izmedu Dasarathe i
mene postoji veza naklonosti koja povezuje sina i oca. No
kao kralj, on ima isti vladarski autoritet nad tobom kao i
nada mnom. Tvoja odanost njemu kao vladaru, jednaka je
mojoj. 11 moras izvrsavati svoju duznost. Ako te Dasaratha
ukori jer nisi poslusao naredbu koju je izdao, reci mu da
ga nisi CUO, nece biti lose ako mu to kazes." I Rama mu je
naredio da vozi bde i ne pomislja na zaustavljanje.
Sumantra je pohlepno upijao nektar moralnog objas
njavanja kojim ga je Rama milostivo zasipao. Kad je
Dasaratha vidio da mu Rama izmice, zaustavio je svoju
koCiju i okrenuo je natrag prema Ayodhyi, zaleCi se na
sudbinu i glasno narieuci. Medutim Ijudi su slijedili Raminu
koCiju, ne plaseCi se iscrpljenosti, poticani odlukom da se
drze svoga dragoga Rame. Neki od njih koji su bili
spremni htvovati svoj zivot za njega i umrijeti u svom
nastojanju da ga dostignu, teturali su bez daha i slomljeni
dok su slijedili trag sto ga je ostavljala kocija u kojoj je on
sjedio. Rama je vidio te podanike kraljevstva kako tree i
padaju iza njega, privuceni Ijubavlju sto su je osjecali
prema njemu. To ga je ispunilo samiloscu pa je zaustavio
svoju kociju i obratioim
se slatkim, njeznim rijeCima kojesu dirnule njihova srca. Govorio im je 0 raznim moralnim
raviti u Ayodhyi u kojoj nema Rame i spremni su umrijeti u
sumi radije nego zivjeti u takvoj Ayodhyi! Dok su mnogi od
njih to potvrdivali, neki je mladi eovjek izjavio da je grad iz
kojeg je nestalo bozanske dharme strasniji od dzungle te
oni ne mogu zivjeti u tako uzasnome mjestu. Rekao je
kako je za njih suma u kojoj ce Rama zivjeti - Ayodhya.
"Nimalo se ne brini zbog nase iscrpljenosti iii nasih muka.Dd i se svoga obecanja, svoje duznosti kako si odlueio, a
mi cemo se drzati naseg obecanja. OdluCio si smatrati
ocevu zelju svojom svetom duznoscu. I mi imamo svetu
duznost - da postujemo Raminu volju u nasim srcima,
alma Ramu, nasega gospodara, autoritet koji odano stu
jemo. Necemo oklijevati u nasoj odluci, necemo se vratiti,
samo nas smrt moze sprijeciti", govorili su jecajuCi i ocaj
no placuci.
Ramino srce puno samilosti dirnule su rijeci Ijubavi i
odanosti. Sita je neutjesno ronila suze. Laksmal}a je pro
matrao silnu odanost koja je izvirala iz srca obicnih Ijudi
kraljevstva. Oei su mu se zacrvenjele od bijesa, zanijemio
je od srdzbe pri pomisli na Kaikeyi, macehu koja nije imala
ni trunka osjecaja prema Rami. Sjeo je na tlo, glava mu je
k10nula od tuznih misli.
Rama je pomislio kako bi bilo najbolje uvjeriti podanike
da se vrate kuci. Tjesio ih je, suosjecao s njima, podsjecao
ih na obrede i rituale koje ce on u sumi morati svako
dnevno izvoditi kao i na posljedice, ako se ne bude
priddavao prapisanoga. Opisivao im je strahote sumskog
zivota, teskoce s kojima ce se susretati budu Ii pokusali
zivjeti u sumi kao sto su zivjeli u gradu. Savjetovao im je
da i dalje izvode obrede i rituale ispravno i neprestano,tako ce godine njegova pragonstva proCi brlO i mirno. Oni
248 249
ce mu na taj nacin pomagati da to vrijeme prozivi u miru i
radosti te se vrati u Ayodhyu u pravi cas, svjez i pun
snage.
Mladice iz stalda brahmana nisu mogli uvjeriti ovi do-
koCiju i tako je vozi da ne ostavlja ni najmanji trag koji bi
oni mogli slijediti. Sumantra je shvatio da nema drugog
izlaza. Kocijom je upravljao tako da su tragovi kotaca pre
lazili jedni preko drugih i izazivali nedoumicu, cak su
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 127/177
kazi! Rama ih je preklinjao: "Vasim starim roditeljima ne
dostajat ce vase odano sluzenje, nije u redu da ih
ostavljate bespomocne i same." A oni su odgovarali:
"Rama, nasi su stari roditelji vrlo slabi i obeshrabreni jer te
ne mogu slijediti u sumu. Dugo su te pratili, a tada su se
okrenuli prema domu, roneCi suze zbog velike patnje koja
ih je pritiskala. Nas su uputili da te slijedimo, da budemo stobom. Rekli su nam: 'Mi smo preslabi, vi ste jaki i mladi.
Idite, sluzite Rami u ime nas.' Njih vise unesrecuje
pomisao sto tebe nema u Ayodhyi nego cinjenica da smo
mi daleko. Bi t ce sretni sto su njihovi sinovi s Ramom jer
je to sreca u kojoj oni ne mogu uzivati. Povedi nas sa
sobom barem zato da ih razveselimo." MoleCi tako, pali su
nicice pred Ramom i zaplakali.
Rama je odjednom zasutio kad je cuo taj iskreni izraz
Ijubavi i postovanja. Dirnuo ga je duh odricanja ovih
mladih Ijudi. Pomislio je kako je njihovo odricanje cak i
vece nego njegovo odricanje od prijestolja. Ta je radost
bila pomijesana s osjecajem ponosa - njegovi su ga po-
danici nadmasili u iskazivanju sinovskih osjecaja. Mrak se
vec spustao na zemlju, a oni su i dalje preklin]ali Ramu i
nisu htjeli prihvatiti njegoyu odluku. Stoga ih je on zamolio
da se odmore i osvjeze prije nego padne noc radije nego
da pjesace natrag po mraku.
Kako bi ih ohrabrio da to ucine, Rama se okupao u ri
jeci Tamasa koja je protjecala u blizini, potom su svi jeli
korijenje, gomolje i voce te se neko vrijeme odmarali. Ljudi
koji su slijedili Ramu bili su tako iscrpljeni da su nakon
obroka zapali u dubok, cvrst san.
Rama je znao da ce ga htjeti pratiti kad se naspavaju.Zato je probudio Sumantru i naredio mu da tiho spremi
upuCivali na to da se kocija okrenula prema Ayodhyi!
Nakon sto je vjesto ostavio takve tragove Sumantra je
krenuo prema sumi.
Svanuo je novi dan. Graaani Ayodhye ustali su i pogle
dali oko sebe. Nije bilo ni traga kraljevskoj koCiji! U blizini
nije bilo ni SIte, ni Rame ni Laksma':!e. To ih je duboko
pogodilo. Probudili su one koji su jos spavali i pokusavaliotkriti tragove koCije. Trcali su divUe u svim smjerovima,
nastojeCi otkr iti koCiju.
Jedan je od njih rekao: "Braco, Rama je vidio kako smo
umorni, kako smo zaspali od iscrpUenosti. Zato je napustio
ovo mjesto i nije nas poveo sa sobom." Stali su prekora
vati jedan drugoga jer su pokazali takve znakove
iscrpljenosti navevsi Ramu da ih ostavi i ode sam. Drugi su
proklinjali sami sebe i rekli da su manje vrijedni od ribe:
"Riba ne moze zivjeti bez vode, no mi smo zivi premda nas
je Rama ostavio nasukane." - "Sramota, sramota sto
zivimo", proklinjali su drugi. "Sami smo krivi za odvojenost
od bica koje nam je najdraze. Zasto ne umremo da dok-
rajCimo nasu tugu?", stenjali su. No uskoro su osjetili kako
je samounistenje (atmahatya) nemoguce jer taj atman u
njima jest upravo Rama. To ne bi bio castan Cin.
Samoubojstvo moze uspjeti samo onda ako je necija sud
bina da umre od vlastite ruke! Stoga su neki savjetovali da
se svi mole sudbini kako bi im podarila takav svrsetak
zivota.
Zapetljali su se u te pateticne rasprave i sumnje. livo
su zeljeli brzo odluciti 0 sUedecem koraku sto ga moraju
poduzeti. Uskoro ih je netko obavijestio da su otkriveni
tragovi kotaca. To je doista bila dobra vijest. Jer tragovi supokazivali da se kocija uputila prema Ayodhyi! Neko su
250 251
vrijeme slijedili taj trag, no ubrzo ga vise nisu mogli vidjeti
jer je izblijedio. Silo je nemoguce pogoditi sto se dogodilo.
Stoga su se tuzni i neobavljena posla vratili u prijestolnieu.
Mnogi su se tjesili i nadali kako ce se Rama sigurno
Ta.da s . ~ opazili neke ladare koji su se okupljali u blizini.
~ a d Je n J l h ~ v pogled pao na kraljevsku kociju i dosto-
J a n : ~ v e n u Situ, Ramu i Laksmal!u, zakljucili su da su oni
?oslt ~ ~ a n : ? na izlet pa su se pozurili do svoga vode Guhe
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 128/177
vratiti na dvor jer je vidio njihovu nevolju, a njegovo je sree
puna samilosti prema svima koji pate. Rama ce se vratiti
prije nego produ dva ili tri dana, govorili suo Zene su se
zavjetovale i obavljale razne vrste bogosluzja kako bi po-
taknule bogove da nagovore Ramu da se vrati svojim po-
danicima.Ljudi su nakon toga zivjeli poput ptiea cakravaka koje
nemaju lotos na kojemu bi zivjele jer sunca nema, a lotos
ne moze evjetati bez njegove topline.
Dok su podanici tako trpjeli, Sita, Rama i Laksmal!a
stigli su s ministrom Sumantrom do rubova grada
Snigavera. Rama je ugledao rijeku Gangu i odmah je
naredio Sumantri da zaustavi koCiju. Sisao je i poklonio se
pred svetom rijekom. Sita, Laksmal!a i Sumantra takoder
su sisIi s kocije i ucinili isto. Rama je rekao kako je Ganga
izvor svega bogatstva i napretka, svega mira i obilja koje
oko nje blista, kako sva bica obasipa najvisim blazenstvom
i najuzvisenijim duhovnim darovima. Odlucili su se okupatiu njezinim svetim vodama.
Rama je naredio Laksmal!i da pronade mjesto s kojega
bi se Sita mogla spustiti prema rijeci i sigurno se okupati.
Obale su rijeke ovdje skliske i bljuzgave jer to je podrucje
dzungle. Stoga je Laksmal!a izabrao mjesto i ucvrstio ga
polozivsi na njega kamenje i stijene da bi se Sita mogla
bez opasnosti spustiti i ponovno se lako popeti na obalu
nakon kupanja. Zamolio ju je da se sluzi tim privremenim
pristanistem za svoje kupanje i ona je vrlo oprezno sisla.
Prije ulaska u rijeku poklonila se bozici Gangi. Laksmal!a
je posao u sumu da nabere voca kako bi se Rama i Sita
okrijepili poslije kupanja. S mnogo postovanja ponudio im
je tu hranu.
I o b a ~ I J e s t " l ga 0 kraljevskim posjetiteljima. Guha je poslao
~ I a s ~ l k a da upita i sazna tko su oni i sto namjeravaju u
suml uz obalu Gange.
, G I ~ s n i ~ je ~ o n i o ,vijest da ti posjetitelji nisu nitko drugi
~ e e smovi kralJa Dasarathe, prineeza je sama Sita a prati
I ~ y dvorski ministar Sumantra. Guha je znao da 'ove uz-
v l s e n ~ u ~ b ~ d l j i v e . trenutke mora podijeliti s drugima!O ~ a v l J e s y o Je svoJe rodake, prijatelje i pratnju da je veIiki
pnne Rama dosao na Gangu sa svojim bratom i su-
p r u ~ o m : N a b r ~ o jey~ b i l j e voca i evijeca i svi su ponizno i
P ~ ~ I postovanJa posit prema rijeei. Guha je polozio voce i
eVIJeee. ~ ~ e d stopala kraljevskih posjetitelja, duboko se
poklo.mvsl pred Ramom zajedno sa svojim rodacima i
pratnJom.
Promatrajuci radost koja ih je prozimala Rama je poz-
vao G U ~ ~ blize. i upitao ga kako su putovaIi i jesu Ii sretni i
z a d o v o l J ~ 1 . Zammao se pomaze Ii njegova vlada Ijudima da
napreduJu, a Guha je odgovorio: "Gospode Ramaeandra
k ~ ? sm o yugledaIi tvoja stopala, svi smo dozivjeli b e z g r a ~ menD blazenstvo ( a ~ a n d a ) .. Ovu smo srecu postigIi samo
z ~ s l u g a m a zbog naslh dobnh djela u proslosti. Inace kako
~ I S ~ O . se mi, k ~ j i provodimo dane u ovoj nepristu;acnoj
~ u m l , l ~ a d m ~ g l t p ~ n a d a t i da cemo biti blagoslovljeni tvo-
J ~ m posJeton;. I ~ a r s a n o m tvojih lotosnih stopala? Odsada
ee t ~ . p o d r u C J ~ slgurno uzivati u obilju i miru jer ovo su tlo
dodlflvala tvoJa stopala. Nema nikakve sumnje neka ce se
preobrazba ovdje sigurno dogoditi."
~ k s m a l ! a , Sita i Sumantra primijetili su iskreni izraz
Guhme radosti i suze blazenstva. Iznenadila ih je njegova
o ~ a ~ o ~ t , poniznost i mudrost. Guha se cvrsto uhvatioRammlh stopala i rekao: "Gospode, sve ovo je tvoje, sva
253252
ova bogatstva, teritorij i vlast sto je imam kao glavni voaa,
svi moji podanici - tvoji suo Oni cekaju tvoje zapovijedi,
tebi su na raspolaganju, koristi se njima, neka ti sluze. Ja
sam tvoj sluga. Prihvati me, prihvati sve sto ti nudim i doai
Rama se razveselio kad je ugledao grad iz daljine, dopus
tio je clanovima plemena Nisada da dodirnu njegova sto
pala te im naredio da se vrate kucama je r se noc vee
priblizavala.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 129/177
u grad u kojem zivim."
Kad je Rama cuo tu molbu, nasmijesio se i rekao:
"Guha, ti si vjeran sljedbenik, doista si krepostan i tvoje je
srce Cisto. No slusaj, ja moram lutati sumom kao prog
nanik odjeven u odjecu pustinjaka kako bih izvrsio zapovi
jed svoga oca. Ne smijem krociti u grad, moram uzimati
samo hranu propisanu za pustinjake koji su vezani pokorom. Zbog tih razloga ne mogu ti ispuniti zelju koju si sada
izrazio."
Guhu su zaprepastile te rijeci. Velik broj Ijudi koji su
ovamo dosli iz grada Srngavera saputali su 0 bozanskoj
carobnosti Rame, Site i Laksmal}e. Jedan se od njih na
glas cudio kako su roditelji tako Iijepu bracu i ovu
anaeosku gospoau uopce mogli protjerati u sumu. Pitao
se kako su njihove usne ikad mogle izreCi takvu presudu.
Na to je drugi dodao: "Suti, ti ludo! Njihovi su roditelji
uCinili zaista dobro djelo. Da ih nisu tako kaznili, nase se
oCi ne bi sada naslaaivale njihovim bozanskim likovima.
Danas uzivamo u rijetkoj svecanosti." To je mnoge ispunilo
zadovoljstvom i radoscu. Okupljeni clanovi plemena
Nisada izmjenjivali su rijeCi poboznog divljenja kraljevskim
posjetiteljima i velicali Ijepotu, njeznost, blagu i slatku pri
rodu Site, Rame i Laksmal}e.
Guhu je obuzela tuga sto mu je izmaknula sreca da
doceka Ramu u prijestolnici Nisada kojom je on vladao.
Mislio je da bi grad bio zauvijek blagoslovljen mirom i
napretkom kad bi sarno vidio Ramu, kad bi on samo bacio
pogled na grad. Stoga je predlozio da Rama poae prerna
golemome, prekrasnom drvetu sifTlsapa koje je raslo u
blizini i Rama je pristao. Guha je znao da ce s tog mjestaRama moCi pogledati grad pa ga je veselila ta pomisao. I
Tada je izveo svete obrede koji su se morali izvesti u
sumrak. U meauvremenu Guha je skupio velike koliCine
meke trave i njeznih listova te im pripremio ugodne lezaje.
Poslao je svoje podanike da naberu gomolje i ukusno i
svjeze voce sa stabala i sumskog grmlja. Donijeli su ih
umotane u listove i ponudili ih uglednim posjetiteljima.
Sita, Rama, Laksmal}a i Sumantra pojeli su skromni obroki povukli se na odmor i poCinak.
Sita je zaspala na mekom lezaju od trave. Laksmal}a je
sjedio do Raminih stopala i njezno ih masirao da ih oslo
bodi umora od dnevnih napora. Rama je znao da ce
Laksmal}a nastaviti svoje sluzenje tako dugo, dok mu se
bude cinilo da je on budan. Zelio ga je navesti da se i sam
odmori i stoga se pretvarao da je duboko zaspao.
Laksmal}a se pobojao da bi daljnje dodirivanje stopala
moglo omesti Ramin san te se mirno povukao. Sjeo je u
blizini budno i pazljivo motreCi i nadgledajuCi sve cetiri
strane svijeta kako bi mogao odmah uociti bilo koju divlju
zivotinju koja bi se priblizila iii nekog demona ili zlikovcakoji bi odlucio omesti Ramin san. Say se pretvorio u po
zornost i budnost.
Kad je to vidio, i Guha je uputio svoga vjernog nam
jesnika da stiti podrucje na kojemu su se nalazili, da se
pobrine da nista ne poremeti Ramin san. Na svoje je rame
objesio svezanj strijela i drzeci luk u pripremi, sjeo pokraj
LakSmal}e u zelji da i sam budno strazari.
Ociju punih suza Guha je sklopio ruke pred njim i
zamolio ga: "Laksmana, mislim da je palaca kralja
Dasarathe veca i sjajnija od bozanske zgrade vladara bo
gova, Indre. U njoj je sve predivno i carobno, sve jemirisno i slatko. Mekani lezajevi od perja i svjetiljke
254 255
ukrasene dragim kamenjem poveeavaju sjaj i udobnost
palace. Postelje su prekrivene lakim pokrivacima, bijelima
poput pjene na svjezem mlijeku s jastucima koji pristaju uz
to. Sita i Rama koji su nekad spavali na tako raskosnim
, , C ! ~ vodo Nisada! Covjek ne dozivljava sreeu kroz drugoga
mtl kroz drugoga postaje jadan. Oobru iii losu sudbinu ne
moze steCi preko drugoga. To su posredni naCini i oni ne
donose uspjeh. Niti je covjek doista sretan iii nesretan.
Svatko je tu zbog nekog razloga, potaknut snagom svojih
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 130/177
posteljama, sada leze na hrpi trave bez pokrivaca iii jastuka
i tonu u san od iscrpljenosti! Nepodnosljivo me boli kad
razmisljam 0 tome. Na dvoru su se njegovi roditelji, po-
moenici i sluskinje brinuli 0 njihovim potrebama i udob-
nosti. Sita i Rama koji su do jucer zivjeli kraljevskim naci-
nom zivota sada leze na zemlji! Jao, taj tuzan prizor razdire
mi srce.Slta je Ijubljena kCi nadaleko poznatog vladara Janake,
a ipak sada lezi na rasprostrtoj suhoj travi. Kako je to cu-
dan obrat sudbine! Jesu Ii Sita i Rama sposobni za zivot u
sumi? Oh, sada se obistinjuje istina da posljedice djela
obvezuju covjeka unatoc svemu.
Kaikeyi je kCi kralja Kekaye. Nitko ne bi povjerovao da
bi ona bila sposobna uCiniti tako okrutno, grdno djelo.
Sita i Rama su u godinama kad bi trebali biti sretni jedno
uz drugoga. Ova tdka presuda koja im je izrecena vrijedna
je svake osude. Takva sudbina ne bi trebala zateCi cak ni
covjekova najgoreg neprijatelja.
Princeza iz Kekaye dokazala je svojim djelima da je
poput sjekire koja bi na dva dijela rasjekla i same korijene
obiteljskog stabla solarne dinastije. Njezina sebicna
pohlepa uzrokovala je da svijet potone u tugu. Mojim je
jadnim ocima dosudeno da gledaju taj dirljiv prizor! K a ~ a v sam veliki grijeh poCinio da sam zasluzio ovu kaznu? Cija
me je sreea u proslosti izazvala da moje oci pocrvene od
zavisti pa sada moram gledati svoga Ijubljenog Ramu u toj
nevolji?"
Tako je jadikovao Guha. Nesposoban da zaustavi na-
valu tuge sto se talasala poput valova, zasutio je i sjedio
oborene glave u nesavladivoj zalosti. Pogled na njega ras-tuzio je i LakSmar:Ju. No, skupio je nesto hrabrosti i rekao:
djela u prijasnjim zivotima, nekom vrhovnom voljom iii
presudom. I dok ispunjavaju taj cilj, Ijudi izgledaju sretni iii
bijed.ni, to je sve. Prosjak sanja da je kralj, kralj sanja da je
prosJak. Kad se probude, shvate da su sreea i nevolja
nestvarne i kratkotrajne. Tako je i svijet san, nestvaran,
varljiv (milhya).11
si tuzanje r
je Rama u takvoj nevolji,no
on je iznad zalosti i radosti. Onima koji ga promatraju u
odnosLl na dobru iii losu sudbinu koju je odlucila zasluga
iii krivnja, stecena iii nagomilana, on mozda izgleda sretan
iii jadan. Ono sto u Rami vidis kao radost iii tugu samo je
odraz tvoga vlastita mentalnog stanja." Nato se Guha
smirio i prestao se Ijutiti na Kaikeyi zbog koje se maloprije
razbjesnio. Shvatio je da nije ispravno pronalaziti pogreske
u drugima niti im upuCivati prijekore.
"Svi su Ijudi vezani snom zablude, sVjedoci su raznih
vrsta snova. Na taj nacin provode noe nazvanu "zivot". U
toj noCi budni su jedino jogini, Ijudi koji su dozivjeli se-
beostvarenje, njih ne zahvacaju niti ih ushicuju snovi. Oni
nemaju nikakve koristi od svijeta i njegovih sadriaja,
napustili su sva tjelesna zadovoljstva i zamke. Ook ne
postignu taj stupanj, Ijudi ne mogu 0 sebi govoriti kao 0
"probudenima". Kad se postigne znanje (jfiana) , kad se
ostvari najvisa zbilja, tada otpada ju vezanosti zablude a
Ijubav se usredotoCi na Sri Ramina lotosna stopala." T ~ k o su tekle Guhine misli. One su ga tjesile i jacale. Ostatak
noCi Guha i Laksmar:Ja proveli su razgovarajuCi 0 nadljud-
skim Raminim osobinama i savrsenoj uzvisenosti koja je u
njemu skrivena.
Utoje
svanulo. Ookje
jedanod
njih cuvao strazu namjestu gdje je Rama spavao, drugi je zavrsio svoje jutarnje
256257
kupanje i vratio se.Uskoro se Rama protegnuo, protrljao
oci, sjeo i pogledao na sve cetiri strane svijeta. Probudio je
Situ i oboje su se uputili prema Gangi. Nakon kupanja i
obavljanja jutarnjih obreda dosli su do mjesta gdje su bili
tesko da se odrzi u tvojoj odsutnosti, a Bharati ce biti ne-
moguce vladati." Pao je pred Ramu, nesposoban da pod-
nese tezinu svoje tuge. Rama ga je podigao i tjesio, drzeCi
ruku na njegovu ramenu: "Sumantra, nijedno nacelo is-
pravnosti nije uzvisenije od istine. Vede, purtiT).e, epovi, svi
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 131/177
malo mlijecnog soka sa smokvina stabla. Bez prigovora
Laksmaf.1a je posao u obliznji dio sume i odmah donio
posudu izradenu od lisca punu soka. Rama je sokom
namocio svoje kovrce i one su se pretvorile u gusti ispre-
pleteni cvor kakav obicno imaju pustinjaci.
Vidjevsi sto je Rama uCinio, Sumantra nije mogaozaddati svoje jecaje. Zaprepastio se sto glava koja je tre-
bala nositi dijamantnu krunu nosi sada teret kose podig-
nute u Cvor. Zalio se zasto je njegovim ocima dosudeno
da ikad vide ovaj tragicni prizor. Njegovo je srce razdirala
patnja. "Ne mogu vise izdrzati s tobom u sumi, to je
postalo nemoguce. lzvrsio sam kraljeve naredbe. Sudbina
skracuje moj boravak u tvojoj blizini. Kralj mi je zapovijedio
da te vozim dok ne stignemo na obale bilo koje svete ri-
jeke, a tada te ostavim i vratim se. Duznost mi je da te 0
tome obavijestim, a sada mi ti kazi sto da radim", rekao je
Sumantra stojeCi pred Ramom, glave pognute od tuge,
ponizan, dok su mu suze nezadrzivo tekle.
A Rama mu je odgovorio: "Ne zalosti se, tvoja je
duznost da izvrsis kraljeve naredbe, ali to je i moja
duznost. Vrlo sam sretan sto si ispunio zapovijedi koje ti je
kralj dao. Od sada CU i ja ispunjavati naredbu koju sam
dobio. Slijedit CU je s najveCim postovanjem i izvrsavati s
najvecom tocnoscu. Ne oklijevaj, vrati se u Ayodhyu. Moji
roditelji ocekuju tvoj dolazak s bezgranicnom zabrinutoscu,
zele od tebe cuti kako smo putovali. Stoga, odvezi koCiju
natrag, podi brzo", poticao ga je Rama.
Sumantra je razmisljao 0 mjestu u koje se morao vratiti
pa je jos uvijek preklinjao Ramu: ,,0, Ramacandra, nemojdopustiti da Ayodhya postane grad siroce. Kralju ce biti
to potvrduju i obznanjuju kao sto znas. Meni je dodijeljena
zadaca da slijedim ovo vrhovno nacelo ispravnosti! Kako je
to velika sreca! Ako propustim priliku i izgubim tu srecu, ja
i moja dinastija zasluzit cemo vjecnu sramotu u sva tri svi-
jeta, a sramota ce spaliti ispravnost strasnije nego milijuni
smrti i spaljivanja. ldi mojem ocu i objasni mu moju od-
luh:u i moju radost. Moras paziti i pobrinuti se da se otac
ne zabrinjava zbog mene, Site i Laksmane."
Guha i njegovi pratitelji vidljivo dirnuti Raminim rijecima
nesvjesno su zaplakali. Laksmaf.1a je tesko podnosio po-
gled na tu njihovu muku, izgovorio je nekoliko ljutitih rijeci
protiv onih koji su uzrokovali svu tu nevolju. No Rama je
znao njegovu narav, prekinuo ga je i okrenuvsi se ministru
Sumantri rekao: "Sumantra, Laksmaf.1a je jos mlad, nemoj
pridavati nikakvu vaznost njegovim rijeCima, nemoj ih ni
spominjati ocu. Laksmaf.1a pati jer me silno voli i jer ga
muce nevolje koje muce i Situ. Dao si je oduska tim ri-
jeCima jer ima krivu predodzbu 0 onima koji su me prog-nali u sumu. Po svojoj prirodi on je obdaren vrlo dobrim
osobinama." Zatim je poceo opisivati vrline svoga brata.
Sumantra je tada podigao glavu i rekao: "Gospodaru,
Janaki je njeZne i blage naravi, ona ne moze podnijeti
teskoce sumskog zivota. Potrebno joj je savjetovati da se
vrati u grad i uvjeriti je kako je to jedino ispravno. Ona je
sam zivot Ayodhye, bozica napretka cijeloga kraljevstva.
Ako ona ne dode u Ayodhyu, stanovnici toga grada patit
ce poput ribe na suhom. Dopusti jo j da se vrati i boravi
prema svojoj zelji ili s muzevim iii sa svojim roditeljima.
Kralj mi je nekoliko puta naredio da ti to kazem. A kad se
ti vratis u Ayodhyu nakon cetrnaest godina, Janaki se
259258
moze pozvati iz palace svoga oca." Dok ga je na taj nacin
nagovarao, Rama je dao znak Siti da obrati pozornost na
Sumantrinu zelju i molbu.
Nakon toga se obratio Siti: "Sita, jesi Ii cula ocevu
puta sretnija nego kad je bila u Ayodhyi iii Mithili. Ja sam s
Gos?odarom svoga srca, s velikim junakom, najboljim
ratmkom te s njegovim bratom Laksmal}om. I tako pro-
vodim dane u sumi sretna, neometana strahom, zabrinu-
toscu iii uznemirenoscu. Reci im da nisam ni najmanje
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 132/177
poruku? Vrati se kuCi, kako bi moji roditelji mogli zaboraviti
barem dio muka sto ih osjecaju zbog odvojenosti od
mene. U njihovim godinama oni su preslabi da se odrze u
toj strasnoj situaciji. Stoga je potrebno da se s ministrom
vratis u Ayodhyu." Rama je nabrajao i druge dokaze kako
bi je uvjerio da prihvati ocev zahtjev.
Sita je odgovorila: "Gospode, ti si sveznajuci. 11 znas
koje je uzorno i moralno ponasanje propisano za svaki
drustveni sloj. Nemam potrebe da te podsjecam na to.
Molim te, poslusaj me na trenutak. Sjena mora slijediti
tijelo ciji je odraz. Moze Ii biti daleko od njega? Sunceve
zrake ne mogu postojati odijeljene od Sunca. MjeseCina ne
moze postojati bez Mjeseca. Slicno tome, ova Sita ne
moze napustiti Ramacandru niti postojati bez Rame koji je
Mjesec."
Tada se okrenula ministru i rekla: "Sumantra, ti si
dostojan moga postovanja, kao i moj otac i svekar zelis mi
dobro. Molim te, razmisli 0 ovom: ja ne trazim nikakvodrugo utoCiste osim lotosnih stopala svoga Gospoda. Cijeli
svijet znade da snaha koja je dovedena u obitelj ne moze
biti bliza od sina rodenog u toj obitelji. IZjava da ce roditelji
zaboraviti bol zbog odvojenosti od sina ako se snaha vrati,
nema nikakva smisla. Sto se tice bogatstva i udobnosti
palace mog oca, u njoj sam dovoljno uzivala u djetinjstvu.
Sada mi ona izgleda pusta i uvela poput trave, ako moj
Gospod nije sa mnom. Nemam drugog puta osim puta
kojim on koraca. Stoga, nemoj me krivo razumjeti, molim
te slozi se sa mnom, okani se pokusaja da me vratis u
Ayodhyu. Zaboravi to! Prenesi moje postovanje roditeljima
moga muza i uvjeri ih kako nema nikakve potrebe da sebrinu zbog nas. Reci im da je Sita sretna, mnogo tisuca
umorna zbog putovanja, da sam presretna, a ovo progon-
stvo smatram velikom srecom."
Kad je to CUO, Sumantru je obuzelo divljenje, ali i
zalost. Nije mogao pogledati Situ u oci, nije vise mogao
slusati tako dirljive rijeci niti je sam mogao pronaCi rijeci
kojima bi joj se obratio. Razmisljao je 0 njezinim vrlinama,cistoCi njezinih osjecaja, njezinoj upornosti. Zalio je sud-
binu koja je lisila Ayodhyu prisutnosti i zanosa jedne zene
tako uzvisena karaktera.
Obratio se Rami: "Rama, u tom slucaju uslisi moju
mo!?u. Z ~ d r z i me kod sebe u sumi i dopusti mi da ti ovdje
sluzlm cetrnaest godina." Ali Rama je odgovorio:
"Sumantra, ti vrlo dobro poznajes zakone i moraine
propise, ti si ministar kralja Dasarathe, a ne moj ministar.
On ti je na!edio da se vratiS, kako ti ja mogu dopustiti da
ostanes? Cak i da nije tako, nije pozeljno da ostanes
daleko od kralja u ovim izvanrednim okolnostima. 11 si
njegova desna ruka. Ne bi se smio obazirati na vlastitazadovoljstva niti pokusavati biti daleko od njega. Idi, idi k
njemu bez ikakva odgadanja. Ako brzo odes, pruzit ces i
meni i mojim roditeljima mnogo utjehe i sigurnosti."
Rama ga je nagovarao da ode, koristeCi se i raznim
drugim dokazima i primjerima. Sumantra je osjecao da se
tome ne moze suprostaviti pa je gIasno zaplakao i bacio
se pred stopala troje prognanih. OklijevajuCi, okrenuo se
da se vrati. Ni njegovo srce ni njegovo tijelo nisu to zeljeli.
Rama ga je uhvatio za ruku, pomogao mu da dode do
koCije i popne se na svoje sjedalo te se obratio slatkim
rijecima njemu i konjima kakobiih nagovorio da
seok-renu i podu prema Ayodhyi.
261260
------------Sumantra je zelio povesti koCiju natrag, no konji su
nevoljko posli po svom tragu. Okretali su se prema mjestu
na kojemu se nalazio Rama, zeleCi ostati s njim, ne htijuCi
otiei. Unatoc potieanju i uVjeravanju, jedva su se pomakli,
R a ~ a iii neka druga osoba? To je pitanje koje je postavio
GUhl, a on mu je odgovorio: "Dragi moj ladaru kako si
dobro u p a m t i ~ ! Sretan sam sto se sjeeas dogadaJa koji se
davno dogodlO, a sada si me na njega podsjetio!" Ok
~ e n ~ o se ~ r e m a Rami i rekao veselo: "Slusaj Rama, ovaj
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 133/177
hrzali su bolno, prosvjedujuei. Povremeno bi se zaustavljali,
izduzujuCi vratove kako bi uhvatili jos jedan Ramin pogled.
I Sumantra se tuzno osvrtao te otirao suze koje su se
slijevale niz njegove obraze, pognute glave nastojeCi to
prikriti. Kad je Guha to vidio, obuzela ga je takva nemoe
da se naslonio na drvo i zajeeao prislonjen uz stablo.
Nakon sto je starog ministra poslao natrag u Ayodhyu,Rama je sa svojom zenom i bratom posao prema Gangi.
"Kad i nijeme zivotinje osjeeaju da je nemoguee zivjeti
daleko od Rame, sto da se kaze 0 boli koju trpe roditelji
koji su ga rodili i odgajali s Ijubavlju i s tako mnogo nade
te podaniei koji ga obozavaju vjerno i s Ijubavlju? Jao, tko
moze izmjeriti tugu koja muCi sree kraljiee Kausalye", raz
misljao je Guha. Tuga je razdirala i njegovu dusu. Pogled
mu je pao na Ramu, Situ i Laksmanu koji su isli prema
Gangi, stoga se pozurio za njima. Vidjevsi da zele prijeCi
rijeku, dozvao je ladara na drugoj obali i naredio mu da
dovede brodie do pristanista. Kad je zacuo glas svoga gospodara, ladar se pozurio s cameem i za nekoliko je
minuta stigao do mjesta na kojem je Rama ocekivao nje
gOY dolazak.Guha ga je pozvao na stranu i naredio mu da ocisti
camae i pripremi ga za prinea iz Ayodhye, sina kralja
Dasarathe, njegovu suprugu i brata kako bi mogli prijeCi
Gangu na putu za sumu u kojoj su namjeravali provesti
nekoliko godina. Od svoje brace Nisada ladar je saznao za
tuznu pricu 0 progonstvu zakonitog nasljednika prijestolja.
lato nije htio gubiti vrijeme vee se odazvao pozivu. No
mucila ga je jedna uznemirujuea sumnja koja se morala
razrijesiti. Saznao je da je Rama polozio svoje stopalo nastijenu, a ona se iznenada pretvorila u zenu. Je li to taj isti
e o ~ ~ e k , clan moga plemena, prisjeea se tvoje
veheanstvenosti i moei. On me sada podsjeea kako si
Ahalyu, suprugu mudraea Gauthame, oslobodio njezina
p ~ ~ k l e t s t v a kojim je pretvorena u kamen. Moji su podaniei
~ l h ;rlo uzbudeni zbog tako strasnog prokletstva koje je
lzreeeno nad tom plemenitom zenom. I razveselili su se
kad su saznali za tvoju bozansku moe koja ju je oslobodila.
0, kako su ~ ~ e t n i s ~ o su svjesni tvoje bozanskosti!" Guha je
radosno 0plslvao vjeru i odanost svojih ladara.
U meduvremenu je Rama posao prema brodieu a
lad_ar je stao pred njega sklopljenih ruku i zamolio ~ a : " R a m a e a ~ d r a , . sve. su godine moga zivota postale vrijedne
zbog sreee kOja ml se danas ukazala. Ramu, 0 kojem sam
davno. CUO p r i c a ~ i , mogu danas gledati. A to sto mogu
veslanjem prebaelti tebe, tvoju suprugu i brata preko Gan
g ~ : ~ a ~ r a v ~ a je sto sam je stekao zaslugama kroz mnoge
pnjasnj.e . Z l v O t ~ . Dopusti da te zamolim za blagoslov - da
po SVOjOj glaVl poprskam vodu posveeenu pranjem tvojihstopala prije nego te odvezem na drugu obalu." Guha nije
znao da je njegov sluga ladar tako odan Rami. Iznenadila
~ a je ponizna ~ ~ I b a upueena Rami i vrlo se razveselio pa
je rekao: "Slusaj, brate, neka Rama sjedne u camae a
tada r::u mozes oprati stopala vodom Gange koju ~ e s z a h v ~ ~ l t l p o s u d o ~ . Nije pristojno prati ih, dok on stoji na
obah. Guha ga je prekoravao zbog njegove tvrdoglavosti i
prigluposti.
~ o I ~ d ~ r nije zelio popustiti vee je molio: "Gospodaru, ti
p o s ~ e d u J e s ogromno bogatstvo, a ja sam beskrajno siro
masa.n. NaplaCivanjem prijevoza preko rijeke tesko
skupljam novae potreban za uzdrzavanje svoje obitelji. Moj
262263
je dnevni utrZak nedovoljan cak i za moju malu obitelj.
Kako da bud em sretan, ako izgubim i tu zaradu? Stoga,
molim te nemoj me krivo razumjeti! Dopusti mi da ti ope
rem stopala prije nego stu pis na brodie."
tom vodom poprskao svoju glavu i sve dijelove camca
kako bi ih zastitio od stetnih sila. Veoma se radovao usp
jehu svoga posla.
Pruzio je Rami ruku dok je ulazio u camac, a Rama je
pomogao Siti, cvrsto drzeCi njezinu ruku. Naredio je da
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 134/177
Rama je shvatio skrivenu namjeru ladareva cudnog
zahtjeva. Nasmijao se i okrenuo prema Siti rekavsi:
"Primjeeujes Ii kako se ladar boji?" Guha nije razumio sto
sve to znaCi, niti zasto se Rama nasmijao. Zbunito ga je
ladarevo ponasanje pa je rekao: "Hej, ladaru, ne razumi
jem 0 cemu pricas. Kakve veze ima trosak uzdrzavanja
tvoje obitelji s ovom tvojom danasnjom duznoseu - daprevezes Ramu preko Gange kako bi on mogao doCi do
sume i ondje zivjeti? Hoees Ii od njega zahtijevati visu ci
jenu zbog toga posla koji si naslijedio? Ako je tako, tada
samo otkrivas svoju pohlepu. Ako ti zarada nije dovoljna
za uzdrzavanje obitelji, spreman sam ti nadomjestiti tros
kove kao vladar ovoga podrucja. Nemoj to traziti od
Ramacandre. Prioni uz svoj posao i spremi brodie." Guha
se ljutio zbog njegove upornosti.
Na to je ladar skromno primijetio kako je cuo da Ijudi
pricaju 0 nekoj posebnoj moCi Raminih stopala. Rekli su
da se kamen pretvorio u zenu kad ga je dotaklo njegovo
stopalo. "Moj je camac sastavljen od mnogo trupaca. Akosvaki trupac postane zena, moj ee gospodar prepustiti
meni da se brinem za njih jer ee biti rodene iz dijelova
moga camcal Kako eu podnijeti to dodatno optereeenje?
No ako mu operem stopala prije nego ude u camac, moCi
eu se osloboditi straha. Osim toga, ako tom vodom
poprskam glavu, i moji ee grijesi nestati. Stoga mi dopusti
da mi zelja bude ispunjena." Guha se zadubio u misli. No
Rama je pozvao ladara k sebi i rekao sa smijeskom koji
mu je obasjao lice: "Dragi moj, dodi i operi mi stopala" i
polozio ih na dlanove ladara! Njegova radost nije imala
granica, drzao je stopala svojim dlanovima i tada ih oprao
vrlo brizno i s mnogo Ijubavi, nije izostavio ni prostor
medu prstima, koristeCi vodu svete rijeke Gange. Tada je
264
LakSmal}a sjedne pokraj njega. Razgovarali su 0 odanosti i
bezazlenosti ladara te uzivali u voznji, a s Guhom su pricali 0
raznim temama. Vrijeme je prolazito tako brzo pa nisu ni
znali kako su se nasli na drugoj obali. Rama se pretvarao da
mu je neugodno sto je otkrio kako nema ni prebijena
novciea da ga ponudi ladaru kao nagradu za prijevoz. Sita jeinstinktivno shvatita sto gospodar njezina srca osjeea pa je
skinula prsten sa svoga prsta i polozita ga u Ramine ruke.
On je dozvao ladara i rekao: "Evo tvoje nagrade, ladaru,
uzmi je." Ladar se poklonio pred njim uzviknuvsi: ,,0, Rama,
danas sam primio najvredniji dar. Svi su se moji grijesi pret
vorili u prasinu. Osloboden sam uzasnog kruga radanja i
umiranja. Patnja sto sam je podnosio u mnogim zivotima
provedenima na Zemlji urodita je plodom. Moj me je Bog
blagoslovio. Moji preci i potomstvo tim su blagoslovom
oslobodeni grijeha. Gospodaru, dovoljno mi je sto sam
primio i zasluzio tvoje blagoslove. A kad se budd vraeao, 0
gospodaru, pradi ovim putem i podari mi priliku da ti opetsluzim. Ta mi je nagrada najvrednija u zivotu." Pao je pred
Ramina stopala, a suze su mu se slijevale niz obraze.
Rama i L a k s ~ a l } a tjesili su ga i pokusavali ublaziti nje
govo uzbudenje. Zeljeli su ga nagovoriti da primi dar, ali je
ladar protuslovio: "Ako primim nagradu sto sam te
prevezao preko ove rijeke, reci mi koliko ti uzimas kao
naplatu sto pomazes narastajima moga roda i mitijunima
mojih sunarodnjaka da prijedu preko golema i zastrasu
jueega oceana saf}Sare koji zahvaea sva biea brzo pokret
nom strujom pramjene. Uranio sam u blazenstvo otkad
sam dobio tu pritiku. Molim te, nemoj me dalje vezati i
prisiljavati da prihvatim nagradu za tu sretnu okolnost kojami se nasla na putu." Te su rijeci dirnule Ramino srce,
265
--------
osjetio je kako doista ne bi bilo dobro da ga prisiljava.
Stoga ga je velikodusno blagoslovio i dopustio mu da ode.
Rama i Laksmal}a polozili su svoje Jukove i strijele na
svoju odjeeu rasirenu na obali zakoracivsi u rijeku da se
toga
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 135/177
poslije kupanja uputila je molitve Gangi. Obeeala je da ee
se vratiti kada provede cetrnaest godina sretnog zivota sa
svojim Gospodom, poprskavsi glavu svetom vodom,
duboko zahvalna zbog takve odluke 0 progonstvu.
Tada je Rama pozvao Guhu i rekao: "Dragi prijatelju,
vee sam za sebe potrosio suvise tvoga vremena. Sada semoras vratiti u svoj grad." Guhino se lice razalostilo kad je
zacuo tu zapovijed a suze su mu potekle niz obraze.
Sklopljenih je ruku zamolio: "Rama, molim te posJusaj me.
Dopusti mi da budem neko vrijeme s tobom u sumi.
PolOajem sve putove u dzungli, mogu ti dati korisne
savjete. Zelio bih ti na taj naCin sluziti. Molim te, nemoj me
odbiti!" Rami se svidjeJa Guhina Ijubav i odanost pa ga je
poveo sa sobom. Nakon kratkotrajna hodanja, odmarali
su se pod sjenom siroko razgranate krosnje sve dok nije
paJa noe. Guha i Laksmal}a pozurili su oCistiti i pomesti
prostor kako bi bio prikladan da na njemu Rama i SIta
provedu noe. Vocke na ovom drvetu izgledale su kao da
upravo zele pasti na tlo i posluziti bozanskim posjetite-
Ijima, zarumenjele su se od uzbudenja i radosti. Guha i
Laksmana nabrali su voea i polozili ga na siroke Iistove
pred SItu i Ramu. No Rama je upitao brata: "Laksmal}a,
smijemo Ii pojesti to voce prije nego obavimo vecernje
obrede?" I stoga su posli do usea svetih rijeka (Prayaga) u
blizini i uzivali u uzvisenom prizoru prije kupanja. Kad se
vratio s rijeke, Rama je ostalima opisao krasote toga
mjesta rekavsi kako je djelotvornost vode na mjestu gdje
se tri svete rijeke sastaju tako moena da moze procistiti
covjeka od svih grijeha koji potamnjuju njegov urn.
MEDU PUSTINJACIMA
Tada je Rama usao u pustinjacke prostore Bharadvaje
u pratnji Laksmal}e i Guhe, vodeCi SItu sa sobom. Mudrac
se pojavio na ulazu i posao im ususret da ih pozdravi, kao
da je vee dugo cekao da bude blagosJovljen Raminimdarsanom. Ugledavsi ga, Rama mu je dotakao stopala, a
kad ga je Bharadvaja s Ijubavlju zagrJio i pozvao da ude,
Rama je bio vrlo sretan sto mu moze ispuniti tu zelju. Mu-
drac je svoje goste posjeo na sjedala sto ih je rasprostro
po podu, a smjestio ih je prema njihovu drustvenompolozaju.
Zanimao se za svakoga posebno i rekao kako mu se
danas ispunila zelja njegova srca. Zamolio je svoje ucenike
da donesu voce i korjenasto povree i poJozivsi sve to predsvoje goste, zamoJio ih je da se posluze.
Noe su proveJi u tom pustinjackom domu prihvativsi
mudracevo gostoprimstvo i sJuzenje.
Kad je svanulo, Rama se uputio do utoka triju rijeka
kod Prayage. Zamolio je i mudraca da ga prati. Bharad-
vaja je rekao: "Slusaj, 0 gospodaru, izabrao sam ovo sveto
mjesto za svoje pustinjastvo i pokoru jer sam lOao da eu
ovdje dobiti darsan za kojim sam mnoge godine ceznuo.
Da dozivim uzbudenje tvoga darsana, obvezao sam se
zavjetima, izvodio vedske obrede (yafia) i priredivao htve
paljenice (yaga). Zadubio sam se u pjevanje Bozjih imena
i meditirao 0 Bozjem Jiku kako bih mogao biti nagraden
priJikom da razgovaram s tobom. Dobio sam darsan vas
troje, nemam drugih zelja. Ne trebam vise ni obrednih ku-
panja ni hrane. Ne zelim da me smatraju maloumnikomkoji nastavlja uzimati Jijekove kad je vee izlijecen od svoje
266 267
-----------------
bolesti. Sada sam osloboc1en okrutne bolesti rac1anja i
umiranja. Vidio sam Boga."
Vidjevsi ga ispunjena zanosom, sa suzama u ocima,
Guha se iznenadio pa je pomislio: ,,0, kako sam sretan!"
Obuzela ga je neobicna radost. Rama je zatomio svoju
blagoslovili i dopustili im da odu. Tada su se pripremili za
kupanje u svetoj rijeci Yamuni. Stanovnici sela na obali rijeke
primijetili su posjetitelje prekrasna izgleda pa su se okupili
oko njih pitajuei se tko su oni, odakle su i kako se zovu. No
zbog svoje plahosti nisu se usudili glasno to izreCi pa su
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 136/177
bozanskost i ponasao se poput covjeka s obicnim Ijudskim
osobinama. Dok je mudrac Bharadvaja odusevljeno nasi-
roko pricao 0 Raminu nacelu, Rama je slusao kao da se
sve to odnosi na neku drugu osobu, a ne na njega
samoga! lpak je odgovorio: ,,0, najistaknutiji mec1u svim
mudracima! Svima kojima ukazes svoje gostoprimstvo, svioni zbog toga zavrec1uju divljenje, svi su oni puni vrlina i
mudrosti." Ucenici, asketi, mudraci i zarec1eni pustinjaci
koji su culi Bharadvajine i Ramine rijeCi zacudili su se, ali
ih je ispunila radost.
Nakon svetog kupanja kod Prayage Rama je napustio
pustinjake zajedno sa Sitom, Laksmat:l0m i Guhom i usao u
dublju, najskrovitiju unutrasnjost sume. Bharadvaja ih je
slijedio do obale rijeke i ondje je s Ijubavlju zagrlio Ramu,
zazelivsi svima sretan put. Rama ga je zamolio za bla-
goslove: "UCitelju, reci nam kojim je smjerom najbolje
poeP" A mudrac je, osmjehujuCi se, odgovorio: "Gospode,
ni na jednom svijetu ne postoji put nepoznat tebi, zar ne? 11
sada glumis ulogu obicnog covjeka u toj posebnoj odjeei.
No kad me vee pitas, duznost mi je da odgovorim kako naj-
bolje znam." Rekavsi to, dao je znak cetvorici svojih ucenika
te ih poslao s Ramom da mu pokazu stazu koja vodi do
sljedeeeg pustinjackog boravista. 11 su se mladiCi obradovali
sto su dobili priliku da barem neko vrijeme putuju s
Ramom. Znali su da je to dar stecen prijasnjim zivotima.
Hodali su ispred njih, pokazujuCi put. Iza njih koracali su
Rama sa SItom te LakSmat:la s Guhom. MladiCi su ih pratili
sve do obale rijeke Yamune, a ondje su se oprostili od Rame
i nevoljko se vratili. Sita, Rama i Laksmat:la bili su vrlo zado-voljni s njima zbog pomoei koju su im pruzili. Od srca su ih
razgovarali sarno sapatom.
Sita, Rama i Laksmat:la zavrsili su svoje kupanje ne
obaziruCi se na njih. Dosavsi na obalu, Rama je pozvao
Guhu i rekao mu: "Dragi moj, ti si nam se vee davno
pridruzio. Nije ispravno da trosis tako mnogo vremena na
nas. Moras sluziti svojim podanicima. Zato se vrati kuCiduznostima." Tada mu je naredio da ode. Guha se osjeeao
bespomoeno, nije znao kako da mu odgovori. "Moze Ii itko
napustiti dragulj koji mu ispunjava zelje, a koji je dobio na
dar. Kako sam nesretan sto sam to prisiljen uciniti", jadi-
kovao je. No morae je ispuniti Raminu naredbu. Stoga se
poklonio pred sve troje, posuo se prasinom i nevoljko ih
ostavio.
Ubrzo nakon Guhina odlaska njih su troje nastavili
putovanje. Uskoro su pred sobom ugledali grad koji je
blistao jos sjajnije od grada Nagasa. Dok su se priblizavali
tom osvijetljenom mjestu, pitali su se koji je to grad. Sto
su prilazili blize, bivali su sve radosniji kad su vidjeli sjaj iIjepotu grada i njegovih predgrac1a, a kad su se posve
priblizili, otkrili su da je to Amaravati, grad bogova. Tada
su bili jos radosniji. Pomislili su kako grac1ani mora da su
bogovi, a ne \judi. Sjeli su pod drvo u sVjezinu njegove
sjene diveCi se njegovoj Ijepoti i velicanstvenosti. Grac1ani
su ih okruzili, pitajuCi se jesu Ii se oni spustili s "neba",
jesu Ii to "besmrtnici". Potom su odjurili u grad i prosirili
dobre vijesti da su dosle neke bozanske osobe, donoseCi
sa sobom mnogo sreee. Svi koji su ih culi potrcali su
prema posjetiteljima natjecuCi se tko ee im vise ugoditi.
Neki su polozili mlijeko pred njih, neki su rasprostrli voce.
Svi su netremice gledali u njih, nitko ih nije mogao sarnotako napustiti i otiei. Stajali su ondje, ne htijuCi se vratiti.
268 269
Jedan od njih, hrabriji od ostalih, istupio je naprijed i
rekao: "Plemeniti posjetitelji, vasa privlacnost i vase
ponasanje koje ulijeva postovanje prinudili su nas da
zakljuCimo kako ste vi princevi kraljevske krvi. No
pjesacite s ovom plemenitom gospoc1om tim neravnim
"Sestre, ovaj jednostavni, iskreni covjek zlatne boje koze je
Laksmal}a. On je brat moga Gospoda, mlac1i brat. A ona
osoba tamnoplave puti, onaj s oCima poput lotosnih latica,
s ocima koje ushicuju svijet, dugih, jakih poput luka ruku
(Sita se sada okrenula prema Rami), to je moj Gospod,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 137/177
puteljcima dzungle, penjete se planinama i prelazite
preko rijeka. Hrabri ste putnici koji svladavaju sve opas-
nosti pje!3acenja. Po tome zakljucujemo da ste poput
nas, obicni grac1ani. Ali ne razumijemo kako mozete ho-
dati tom sumom u kojoj ima mnogo lavova, u kojoj lu-
taju krda divljih slonova, a sa sobom vodite ovo njezno
olicenje drazesti i Ijepote. Zar nemate nikakvih roc1aka i
prijatelja, zar vas ne prate oni koji yam zele dobro? Kad
biste imali takve prijatelje, oni yam naravno, ne bi
dopustili da poc1ete na ovakav put." Toga hrabrog
grac1anina zanimao je razlog njihova putovanja pa je
postavio Rami bezbroj drugih pitanja.
lz skupine okupljenih izdvojila se jedna zena, posla
prema njima i obratila se Rami: ,,0, prince, upucujem ti
svoju molbu! BuduCi da sam zena, strah me je da uopce
bilo sto kazem. Oprosti mojoj drskosti. Mi smo obicni
ljudi, ne poznajemo pravila govora kojim se sluzite na
dvoru. Tvoja tjelesna privlacnost odrazava sjaj smaragda izlata, Cini se da su oni izvor tvoga sjaja. Jedan od vas ima
boju koze kao kisni oblak, dok je drugi blistavo bijel. Obo-
jica ste tako carobni kao milijun bogova Ijubavi, ut-
jelovljenih u ljudska tijela. Ne znamo u kakvom je srodstvu
s vama ova predivna plemenita gospoc1a. Ona ima profi-
njenu privlacnost boke Ijubavi (ratideul). PromatrajuCi
njezinu skromnost i prirodnu poniznost te njezinu drazest,
mi smo zene posramljene. Budite Ijubazni i recite nam tko
ste i zbog cega ste dosli."
SlusajuCi njihove molbe i promatrajuCi njihovu gorlji-
vost i radost, Rama i Laksmal}a dobro su se zabavljali. U
tom se trenutku Sita okrenula prema zenama i rekla im:
sam dah mojega zivota." Rekavsi to, pognula je glavu i
pogledala u zemlju. Upravo tada, neka je mlada djevojka
uzviknula: "Majko, nisi nam rekla svoje ime!" Sita je odmah
odgovorila: "Zovem se Sita, poznata sam i kao Janaki, kCi
kralja Janake." Zene su se pogledale u cudu i divljenju i
tada su je sve blagoslovile srcem punim Ijubavi rekavsi:"Budite oboje tako sretan par kao sto su bog Siva i bozica
Parvati. Zivite zajedno dugo poput Sunca i Mjeseca, tako
dugo dok god Zemlja poCiva na kukuljici zmije Adisese,
zivite skladno u nepomucenoj radosti."
I Rama se obratio Ijudima s nekoliko rijeCi i objasnio im
kako su se oni dosli diviti velicini i Ijepoti suma i njihovo je
putovanje, rekao je, do sada bilo posve ugodno i korisno,
nisu ni malo iscrpljeni niti im je neudobno. Zamolio ih je
za dopustenje da odu i tada su se njih troje ponovno upu-
tili prema sumi. BuduCi da im nije preostalo nista drugo,
muskarci i zene pozurili su se kucama. Sita, Rama i
Laksma!!a posli su svojim putem, razgovarajuCi 0
grac1anima i njihovim pitanjima, 0 naklonosti sto su je po-
kazali te radosti koja je sjajila u njihovim ocima. lznenada
je Rama primijetio da je Sita umorna i predlozio da se
malo odmore pod sjenom nekog drveta. U blizini je tekla
hladna, siroka rijeka. Laksma!!a se odvazio uCi u dzunglu i
uskoro je nabrao nesto voca i gomolja koje su sve troje
slasno pojeli. Ondje su, posve zadovoljni, proveli i noc.
U zoru su se probudili i nakon jutarnjeg kupanja uputili
na sljedeci dio svoga puta. Uskoro su zasli u strasnu unu-
trasnjost sume. Golemi visovi, tamno drvece zastrasujuce
isprepleteno te zaglusujuCi urlik rijecnih bUjica izazivali sustrahopostovanje i osjecaj tajanstvenosti.
27170
-----__- -
Upravo usred toga podrucja naisli su na mali vrt koji je
kako se Cinilo, uzgajala i njegovala ljudska ruka, a usred
njega nalazilo se pustinjacko skroviste carobna izgleda,
asram mudraca Valmikija. Na jednoj strani skrovista uzdi-
zale su se visoke stjenovite planine. Na drugoj strani,
danas urodili plodom. Moram Kaikeyi izraziti svoju naj-
dublju zahvalnost jer ona je zasluzna za blazenstvo sto ga
sada uzivam."
Valmiki je potom dugo sjedio i sutio, zatvorenih oCiju,
pokusavajuci drzati pod nadzorom osjecaje zahvalnosti i
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 138/177
duboko dolje, na dnu korita, zuborila je rijeka. Skroviste je
izgledalo poput Iijepe slike, blistalo je kao dragulj na zele-
nom sagu. Sita je osjetila veliko olaksanje i smirenost kad
je vidjela taj prizor.
Saznavsi od svojih ucenika da je netko usao u vrt,
Valmiki je izvirio iz svoga skrovista i pojavio se na vratima.Sita, Rama i Laksmal')a pozmili su se prema njemu i pok-
lonili se njegovim stopalima. I mudrac im je posao ususret
i kao da ih odavna poznaje, zazelio im dobrodoslicu,
zagrlio ih s mnogo Ijubavi i sve troje pozvao da udu.
Nasao je udobno mjesto Rami kojega je zavolio svim
srcem, isto je tako smjestio Laksmal')u i Situ. Naredio je
da se donese voce i jestivi gomolji te ih polozio pred
goste. Zamolio ih je da jedu, a oni su to rado uCinili i
hrana im je veoma prijala. Valmiki je sjeo ispred njih, kako
bi promatrao Ramu i utazio zed svojih oCiju. Ispunio ga je
neizreciv zanos.
S krajnjom poniznoscu, Rama se obratio velikomu mu-
dracu: "Postovani mudrace, ti dobro poznajes proslost,
sadasnjost i buducnost svih bica. Stoga ti razlog moga
dolaska u sumu mora biti jasan poput dana. Ipak, os-
jecam kako bi bilo posteno da ispunim svoju duznost i
obavijestim te zbog cega sam ovdje sa svojom zenom i
bratom." Tada je opisao kako ga je kraljica Kaikeyi prog-
nala u sumu, kako je brat Bharata trebao biti okrunjen kao
vIa dar kraljevstva da se ispuni obecanje sto ga je dao nje-
gOY otac.
Mudrac je saslusao pricu izrazivsi svoju radost ozarenim
licern: "Rama, tada si ispunio njihove zelje, a sada ispu-
njavas mOju. Moja pokora, zavjeti i teznje konacno su
272
radosti sto su ga preplavili. Suze su mu se skupljale u
ocima, bile su to suze blazenstva koje su se jedna za
drugom spustale niz njegove obraze. Rama je prekinuo
tisinu i rekao: "Boravit cemo na mjestu na koje nas ti
posaljes. Uputi nas tamo gdje necemo nikome uzrokovati
nevolju, gdje necemo smetati pustinjacima i onima kojitamo zive. Daj nam dobar savjet. Na tom cemo mjestu
podignuti kolibicu od lisca i tamo provesti neko vrijeme."
Te rijeCi upucene iz cistog i iskrenog srca dirnule su
mudraca. Kao odgovor, on je rekao: ,,0, Rama, ja sam
doista sretan. Tt si poput stijega sto najavljuje slavu
dinastije Raghu. Zbog cega tako govoris? 11 si moe koja
cuva put utrt u Vedama, ti si moe koja ih cuva od stetnih
utjecaja. Sita je polovica tvoje osobe koja obmanjuje, ona
je tvoja maya. Ona stvara, odriava, razara (prema tvojoj
volji), svjetove pa i dalje od svjetova. A Laksmal')a je sam
osnov svega pokretnog i nepokretnog, "zmija s tisucu ku-
kuljica", iskonska Sesa koja je oslonac univerzuma. Tt si
uzeo razne oblike kako bi ispunio zelje bogova i ponovno
uspostavio ispravnost na svijetu. Sigman sam da ces vrlo
brzo razoriti sva demonska srca, zastititi dob re i one koji su
puni samilosti. Rama, ti si vjecni svjedok igre n a z v ~ n e "svijet". Univerzum je ono sto je vidljivo, ti si Svjedok. Cak
ni bogovi nisu uspjeli spoznati tvoju bozansku zbilju i
velicanstvenost. Samo oni koji su primili tvoju milost, to
jest mudrost mogu izjaviti da znaju nesto od tvoje istine i
velicanstvenosti. Uzeo si ovaj Ijudski Iik kako bi unaprijedio
mir i sigurnost dobrih Ijudi i bogova. Zato i razgovaras s
nama i ponasas se kao jedanod
nas. Samo se lude dajuzavesti mislju da si ti covjek medu Ijudima! Svi smo mi
273
lutke koje plesu kako ti naredujes, kako ti p o v l ~ ~ i s k o n c ~ : Tko smo mi da ti zapovijedamo da radis ovako III onako, III
da ostanes na nekom odredenom mjestu? Rama, zar svo-
jim rijecima namjeravas zavarati nas,. ~ s k e y ~ e ? Kako je
predivna tvoja igra! Zar ja ne znam da Sl tI rezlse:'?Ve ~ o z -
-.- -- - ~ - - - - - -
Unatoc tomu, buduCi da si sada uzeo ovo Ijudsko tijelo
i dosao ovamo kako bi izvrsio zapovijedi svoje majke i oca
ti glumis tu u[ogu, usudujem se reCi tako, kao da je
stvarna. Mozes boraviti na CitrakQta brezuljku koji ima sve
uvjete za udoban boravak. To je sveto mjesto, carabne
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 139/177
micke drame? Ne mogu razumjeti zasto me trazls da Iza-
berem mjesto u sumi gdje ees n e ~ ~ . v r i j e m ~ b o r ~ ~ t ~ ? Koje
mjesto mogu ja izabrati i p r e p o r u c ~ t l ? ~ e r : ~ m a II I J e d ~ o ~ mjesta u cijelom univerzumu gdje tl vec m S I ~ C ? d g ~ , ~ ~ n ~ I na to pitanje, a zatim eu ti pokazati kuda mozes OtlCI g?Je
mozes ostati", rekao je Valmiki, gledajuei carobno Rammolice. Na vrhuncu radosti rijeCi su mu zamrle na usnama.
Rama se u sebi smjeskao, slusajuCi postovanog mudraca.
Mudrac je ponovno progovorio, blago i njezno, sa srnijeSkom
koji je zracio s njegova blistava lica. "Rama, ja ~ o i S . t a z n ~ ~ d ~ ti boravis u srcima svojih poklonika. A sada cu ti otknti naJ-
bolje mjesto na kojem ovo tvoje fizicko tijelo moze ~ s t a t i , tamo se mozes zadrz.ati sa Sitom i L a k S m a ~ o m . lzaben one
cije uho, poput oceana, spremno prima . b u j i . ~ e prica sto .dozi-
vaju u sjeeanje junacke tvoje pothvate I UVlJek su s:etm ~ . d slusaju 0 tvojim bofunskim djelima i rijeCima, i : a b ~ n , o ~ e c.IJe
su usne zauzete ponavljanjem tvoga imena, kOJI oSJecaJu nJe-
govu nektarsku slatkoeu, Ciji jezik i z ~ o ~ a r a . i ~ i v a u i ~ r i c a n j U tvoje slave i tvojih rijeCi, mekih i oSVJezavaJuce ugodruh, 0yne
cije oci zude da gledaju tvoj lik ~ I a v ~ ~ p u ~ o b l ~ k a , kao ..stoptica cataka cezne za prvim kaplma kise, Izaben ?ne k ~ ~ 1 te
neprestano zele bilo gdje ugledati, u bilo kojem dlJelu s ~ J e t a . Raduj se kad takvog covjeka otkrijes. Na takvom mJestu
ostani sa Sitom i L a k S m a ~ o m . Ako zelis da ti i dalje potanko objasnjavam, poslusaj!
Ostani u srcu onoga koji se ne obazire na zlo u drugima vee
ih voli zbog dobra koje je u njima, koji tesko koraca ..na t o ~ zivotnom putovanju putem moralnosti i postenja, kOJI s ~ drzlodredenih granica ponasanja i ophodenja i vjeruje u mlsao,rijec i djelo, vjeruje da je cijeli pojavni svijet tvoje tijelo.
Ijepote. Atmosfera je prazeta Ijubavlju i miram, a lavovi i
slonovi lutaju zajedno, bez ikakva traga suparnistva. Rijeka
Mandakini koju velicaju Vede, tece podno brezuljka. Tamo
u pustinjastvu zive mudraci kakav je Atri. Mozete posjetiti
ta pustinjacka obitavalista i uciniti ih na taj naCin jos sveti-
jima. Prenesite svoje blagoslove tom uzvisenom mjestu,toj dragoj, bozanskoj rijed."
Cim je to cuo, Rama je pozelio otiCi i dobivsi
Valmikijevo dopustenje, nastavio je putovanje sa Sitom i
L a k s m a ~ o m . Nakon kratkog vremena, ugledali su rijeku
Mandakini i bili sretni sto se mogu okupati u njezinim
svetim vodama te izvesti prapisane ceremonijalne obrede.
Neko su se vrijeme odmarali ispod sjenovitog stabla i po-
jeli nesto voea, prije nego su presli tratinu, diveCi se ze-
lenilu i krajoliku.
Tada se Rama obratio L a k S m a ~ i : " L a k s m a ~ a , ne znam
kako da nadem upravo ono mjesto gdje mozemo podig-
nuti kolibicu od lisea i bambusa u kojoj bismo boravili.
Mislim da nije lako odabrati i reCi koje je mjesto dobra, a
koje nije. Stoga dobra pramisli i sam odaberi nesto."
Kad su te rijeci stigle do L a k s m a ~ e , on se zgrcio na tlu
pred Raminim stopalima. Bilo je ocito da je uznemiren.
"Kakvo sam zlo ucinio da tako sa mnom razgovaras? Je Iito osuda zbog mojih grijeha? IIi pravjeravas mene i moju
vjernost? Salis Ii se i zabavljas sa mnom?", pitao je.
Duboko se rastuzio, stajao je pognute glave od straha i
zabrinutosti.
Ramu je iznenadilo njegovo ponasanje. Priblizio mu se i
privukao ga k sebi: "Brate, sto se dogodilo da si tako
275274
tuzan? Ne mogu odgonetnuti sto ti je tako slomilo srce?
Reci mi razlog, ne drZi me i dalje u neizvjesnosti i tuzi."
Laksmar:la je odmah odgovorio: "Brate, sve sam pre-
dao tebi, ne postoji niSta sto volim ili ne volim, one sto
tebe zadovoljava, i mene ee zadovoljiti. Znas da je to is-
njih troje, iskopao je rupe, u njih ucvrstio kolce i dao se
brzo na posao da dovrsi gradnju. Kad su Sita i Rama us-
tali nakon kratkotrajnog odmora u sjeni stabla, pred nji-
hovim se ocima uzdizala lijepa kolibica koja ee sigurno biti
ugodan dom. Rama je pomislio da bi i on morae pomoCi
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 140/177
tina. A ipak, sada zahtijevas od mene da odaberem mjesto
koje mi se svida i tame ti sagradim kolibicu! Zaprepastio
sam se kad si mi naredio da sprovedem svoju volju.
Zapovijedi mi gdje da je podignem pa eu je tame i sagra-
diti. Budi milostiv, ne razgovaraj sa mnom tim tonom,
blagoslovi me i primi moju predanost kojom ti pred tvojastopala nudim cijeloga sebe, svoju volju, inteligenciju, um,
osjetila, tijelo, sve to potpuno, bez ogranicenja. Tvoj sam
sluga, slijedim te nadajuCi se da eu imati prilike da ti
sluzim. Koristi me, nareduj mi, tvoje eu naredenje pos-
lusati i izvrsiti."
Dok je Laksmana tako iskreno i ponizno molio, Rama
ga je tjesio i smirivao njegove osjeeaje: " L a k s m a ~ a , zasto
se toliko brines zbog takve sitnice? Ne uzimaj to tako k
srcu. Dao sam ti to naredenje slucajno. Poznajem vjernost
tvoga srca. Dobro, podi sa mnom. U redu, sam eu izabrati
mjesto." I povevsi Situ, uputio se sumskim puteljkom za-jedno s L a k s m a ~ o m . Ubrzo su ugledali sjevernu obalu ri-
jeke Mandakini. Taj je dio obale bio zaobljen poput luka.
Cinilo se da Iuk drZi vrhunac CitrakOta koji stoji iza obale
poput junaka, a strelice, sto ih je bio spreman odapeti, bile
su: nadzor nad osjetilima i umom, samilost i poZrtvovnost.
Meta koja je trebala biti unistena bila je skupina grijeha.
Rama je tako opisao to mjesto i rekao: "Taj se junak neee
povuCi iz borbe!" naredivsi da se kolibica sagradi na tom
carobnom mjestu.
L a k s m a ~ a je tada zamolio njega i Situ da se malo od-
more pod jednom krosnjom, a sam je poceo skupljati
kolce, lisee, puzavce i vlakna kore drveta da isprede uzad.Kako bi podigao kolibicu koja bi bila dovoljno prostrana za
L a k S m a ~ i u njegovu radu. Ugledavsi na krovu brata koji je
upravo dovrsavao svoj posao, poceo mu je s tla dodavati
dijelove zice kojom ee povezati sveznjeve suhe trave s
ukrstenim kolcima kako bi se ucvrstio krov od slame. I Sita
je zeljela pomoei pa je trgala dugacko lisee s grana drveea
sto ga je L a k s m a ~ a donio dodavajuCi snopove Rami, a on
ih je davao L a k s m a ~ i . Jos prije zalaska sunca kuCica je bila gotova za stano-
vanje. Rama je dugo promatrao malu, lijepu kolibu te je
Siti hvalio odanost i umijeee svoga brata. I Sita je bila
zahvalna za kuCicu. Rekia je kako nikad prije nije vidjela
tako carobno mjesto. Vee je dugo vremena htjela zivjeti
upravo u takvoj kolibi, a danas joj se ispunila ta dugo
ocekivana zelja.
U meduvremenu se L a k s m a ~ a spustio s krova. Obisao
je kolibicu da istrazi nedostaje Ii joj jos nesto. Tada je od
Rame zatrazio dopustenje da pode do rijeke Mandakini i
okupa se. Kratko vrijeme nakon toga, i Sita je s Ramom
posla do rijeke, potom su se vratili u kolibicu, pojeli voce
sto ga je L a k s m a ~ a nabrao ujutro i zaspali zdravim snom
na podu svoga novog doma.
Prije nego je prosao drugi dan, medu sumskim
pustinjacima i njihovim grupama prosirila se vijest da su
se Sita, Rama i L a k s m a ~ a nastanili na brezuljku CitrakOta
te su se mnogi ucenici i prijatelji pustinjaka priblizili svetoj
kolibici. Rama se zanimao za njihovo zdravlje i za teskoee s
kojima se susreeu. Obeeao im je da je sa svojim bratom
spreman pruziti im pomoe uvijek kad je zatrebaju.
No oni nisu spominjali nikakve teskoee, nisu ukazivali nina kakve nevolje. Rekii su: "Rama, cinjenica sto sm o te
276277
- -------_.-- .:---..... . " . . . -
mogli vidjeti dovoljna je da nas zivot oslobodi briga. Ne-
mamo teskoea, niti ee nas ikakve teskoee ugroziti. Tvoja
nam je milost dovoljna zastita." Sjedili su kao skamenjeni
od cuda gledajuCi caroban Ramin lik. A on ih je srdacno
primio i odnosio se prema njima s Ijubaznom naklonoseu.
prijatelja. Tako je snazno bilo njegovo odbijanje da ih se
sjeti. Ni Sita se nije nikad sjetila, cak ni na trenutak, ni
svojih rodaka ili roditelja, ni gradova Mithile i Ayodhye.
Usredotocila je svoj pogled na lotosna stopala Sri
Ramacandre, on je bio prava svecanost za njezine oci.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 141/177
Dok su ga gledali i bili u njegovoj prisutnosti, smirila su se
njihova srca puna ceznje, osjetili su neizmjernu utjehu i
povjerenje. Dubok se mir spustio u njih.
Rama koji je sarna ljubav, usreCio je svakoga sumskog
stanovnika, razgovarao s njim, utazio njegovu zed za
Ijubavlju koja ga je mucila. Oni koji su mu se priblizili, biloda se radilo 0 pustinjacima ili lovcima, primili su od njega
upute koje su odgovarale njihovim teznjama. Svojim su-
osjeeanjem i savjetom Rama je uzdigao njihovo zanimanje
na visu razinu. Oni koji su dosli k njemu i vratili se od
njega, razgovarali su 0 njegovim vrlinama i njegovoj
samilosti, stizali su kueama velicajuCi ga i zadovoljni.
Suma u kojoj je Rama odlucio boraviti zablistala je nekim
novim sjajem, odisala novom radoseu upravo od onog
dana kad je usao u svoju kolibicu. Bila je predivna, zracila
je svjezinom koja je veselila srce. Iz zivota zajednice
pustinjaka koji su zivjeli u sumi, nestalo je straha i
zabrinutosti, umjesto njih razvijalo se i cvjetalo blazenstvo
(ananda). Cak i grupe tvrdokornih lovaca pocele su se
pridrzavati pravila moralnosti i uskoro su postali uzor
ljudskoga roda. Planinski lanac Vindhya zalostio se sto su
pianine CitrakUta imale sreeu. Ne sarno lanac Vindhya, vee
su se i ostali planinski lanci zalostili sto nisu uspjeli privuCi
Ramu da ih odabere za svoje boraviste.
Laksma':\a je imao izuzetnu priliku da napaja oci lotos-
nim stopalima Site i Rame, da upija naklonost kojom su
ga oni obasipali. Stoga je sve drugo zaboravio uronio u
vrhovnu duhovnu ekstazu (saccidananda). Cak ni u
snovima nisu se pred njim pojavljivali likovi njegove majkeSumitre devl, niti zene Ormile ili drugih njegovih rodaka i
Promatrala je mnostvo mudraca i njihovih supruga koji su
dolazili k Rami po savjet i duhovno vodstvo. Vrijeme je
protjecalo, ona nije ni primjeeivala izmjene dana i noei.
Kad mjesec blijesti na nebu, ptica cakora veseli se tako
silno da zaboravlja samu sebe. Tako je i Sita bila puna ra-
dosti, usredotocujuCi svoj pogled na Ramu. Drazesna,
mala, travom pokrivena bambusova koliba bila joj je taka
privlacna da je zaboravila kraljevsku palacu Mithile u kojoj
je provela djetinjstvo i djevojacke godine. Zaboravila je i
palacu u Ayodhyi gdje je prozivjela nekoliko godina kao
kraljeva snaha. Ta jo j se kolibica Cinila ugodnijom i
Ijepsom od svih drugih zgrada koje je znala.
Povremeno, Rama bi pricao price 0 drevnim junacima
koje je slavila znanost pUraf)a te opisivao razna dostignuea
onih koji su ovladali tajnama pokore. Sita i Laksma,:\a
sIusali su ga s gorljivoseu i zanosnom paznjom. Usred
pricanja, Rama bi se prisjetio svojih roditelja, podsjetio bi
Situ i Laksma':\u na njihovu tugu zbog odvojenosti od njih.U tim trenucima Sitine bi se oci ispunile suzama. Suze su
potekle niz njezine obraze kad bi pomislila na nevolju kra-
Ijice Kausalyje. Zatim bi se nenadano trgnula, sjetivsi se da
je uz Ramu, lava medu ljudima, da nije ispravno popustiti
tuzi i zabrinutosti u sumi dok je s njim, da se svi dogadaji
moraju prihvatiti kao kozmicka igra ([[la) njezina Gospoda.
Tako je Sita provodila dane nepomueene sreee u toj kolibi
s Ramom i Laksma':\om. A oni su je cuvali popu t zjenice
svoga oka, kako do nje ne bi doprla ni najmanja uzne-
mirenost ili buka koja bi mogla poremetiti njezino rav-
novjesje i probuditi strah u njezinu umu. Nikakva ih briga
nije uzbudivala, nikakva tuga ni bol ni sjena zalosti nijepomuCivala njihovu srecu u CitrakOti.
279278
---
POTISTENOST NAD AYODHYOM
koje jedva cekaju da te vide i cuju ." Snazno je povukao
Sumantru i posjeo ga u koCiju. Doveo je konje i upregnuo
ih.
Sumantra je shvatio da je ispravno ono sto je Guha
uporno od njega zahtijevao. Pokrenut poticajem slijepe
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 142/177
Vladar Nisada koji se vracao u svoje kraljevstvo nakon
sto je neko vrijeme pratio Ramu u sumu, ugledao je mi
nistra Sumantru kako sjedi u svojoj kociji na obali rijeke
Gange. U hladovini jednog stabla nalazili su se ispregnuti
konji. Nasao ga je kako sjedi sam i neutjesno place i
jadikuje. Ni Guha vise nije mogao obuzdati svoj nemir koji
je tako dugo svladavao. Povikao je: "Rama!" j potrcao
prema Sumantri. Zagrlio je starca i oba su glasno plakali
od tuge, ne mogavsi pretoCiti svoju nevolju u rijeCi! Stajali
su tako neko vrijeme pod stab10m, no srusili su se na tlo
kao posjeceni. Naricali su nad sudbinom Site, Rame i
LaksmaDe, obasipajuci pogrdama Kaikeyi koja je bila
uzrok svih tih nevolja.
Konji su prestali pasti travu i piti vodu, suze su samo
navirale iz njihovih oCiju. Uvijek kad bi zaculi da Sumantra
ili Guha izgovaraju imena Sita, Rama iii LaksmaDa, visokobi uzdizali glave, zagledajuCi se u daljinu u zelji da uhvate
tracak pogleda onih koje su obozavali i voljeli sisto toliko
gorljivosti koliko je osjecaju dva odvojena bica. Sumantra
je primijetio tugu sto je mucila zivotinje i njegova se tjesko
ba povecala.
Mora da je proslo nekoliko sati u toj tuzi koja je razdi
rala srce. Kada se konacno Guha uspio malo oporaviti,
skupio je hrabrost i ovim se rijecima obratio Sumantri:
"Ministre, ti si mudar i uvijek moralan, shvatio si bozansku
zbilju iza sve te prolazne predstave. Sudbina stvara cudne
sale i stoga covjek mora nauciti kako da se pomiri s njima.
Ustani! Vrati se u Ayodhyu! Prenesi vijesti Kausalyi i Sumitri
hrabrosti, on je dao konjima znak da krenu. Njegovo je
tijelo izgubilo snagu zbog odvojenosti od Rame. Stoga,
koliko je god pokusavao, nije mogao upravljati konjima
kao prije. Neko je vrijeme neprestano padao i ustajao sa
svojega sjedista u koCiji. A konji? Ni oni se nisu htjeli po-
maknuti, zeljeli su se okrenuti natrag pa su istezali vratove
kako bi vidjeli cestu iza sebe.
Sumantra je proklinjao sebe i svoju sudbinu:
"Prokletstvo, neka zavrsi ovaj moj strasni zivot. Jednog ce
dana ovo tijelo biti ionako spaljeno do pepela. Silo bi
mnogo bolje kad bi umrlo zbog nepodnosljivog bola od-
vojenosti od Rame, nego od bolesti ili nesrece koju donosi
zivot. To bi moj zivot ucinilo vrijednim zivljenja, to bi mi
donijelo vjecnu slavu, bila bi to dovoljna naknada za sve
zlo u zivotu." - "Ne, Sumantra", razmisljao je, "da si imao
srece, mogao si biti s Ramom. Ali kad te prati zla kob, sto
drugo mozes uCiniti nego otiCi i dalje zivjeti? Od kakve je
sad koristi da venes i okrivljujes se?", Sumantra je na tajnacin najnemilosrdnije prekoravao samoga sebe.
Ponovno bi zapocinjao dijalog sa sobom. "Kakvog cu
obraza doCi u Ayodhyu? Kad me podanici pitaju gdje je
Rama, sto da im odgovorim? Kad me upitaju kako sam
mogao otiCi i ostaviti Ramu u dzungli, sto da im kazem?
Zar me nece obuzeti sram i tuga? 0, moje je srce postalo
kamen. Zasto nije prepuklo zbog svega sto sam propatio?"
Sumantra se gnusao nad samim sobom radi svoje pod-
Josti i stiskao ruke u ocaju. Odlucio je da ne uae u grad za
dana dok ljudi prolaze ulicama. Cinilo mu se da bi bilo
manje ponizavajuce kad bi usao nocu dok svi duboko
spavaju.
280 281
No uskoro mu je njegov unutarnji glas rekao: "Sto, zar
ljudi Ayodhye mogu uopee spavati? Ne, ne, ne mogul
Samo me moja ludost i neznanje prisiljavaju da to zamis-
ljam. Oni ee biti budni i ocekivati vijesti 0 Raminu
povratku, iii bHo kakve vijesti 0 njemu. Ne mogu izbjeCi
nijemog covjeka, nesposoban da pronade rijeci kojima bi
odgovorio na njihova pitanja. Sjedio je nepokretan kao
slomljena grana, kao da je gIuh i ne cUje sto ga takogorljivo pitaju.
lz njegova su ponasanja sluzavke zakljucile kako je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 143/177
ponizenje i sram, bilo da u grad udem noeu iii danju. Za
mene koji nisam zasluzio Raminu milost, ova je zla kob
prava nagrada. Najbolje da joj se pokorim i podnesem
breme toga prijekora." I Sumantra se uputio prema gradu
polako i oklijevajuCi, neprestano zapitkujuCi samoga sebe i
trazeCi odgovor.
Napokon je stigao na obale rijeke Tamasa i odluCio se
ondje zadrZati neko vrijeme, dopustajuCi konjima da malo
pasu a sam se pripiemao za ulazak ugrad nakon ponoCi,
kad Ijudi neee biti na ulicama, vee sigurno u posteljama. I
kocija se napokon dokotrljala do ulaznih vrata i krenula
glavnim gradskim prometnicama.
Sumantra je posebno pazio da kotaCi koCije i topot
konja ne naruse tisinu pa se kretao puzevim korakom. No
tko je mogao smiriti nemir konja? Prepoznali su ulice ko-
jima su vozili Ramu. Glasno su hrzali zbog svoga sadas-
njeg usuda sto je njihov dragi Rama tako daleko.
Gradani su culi ovo zalosno hrzanje, ocekivali su da eecuti taj tuzni jecaj. Govorili su jedni drugima da se Su-
mantra vratio s praznom koCijom. Potrcali su na uIice,
zastajali jadno s obje strane i promatrali ovaj zalostan pri-
zor.
Sumantra je duboko pognuo glavu kad je ugledao sve
te Ijude. Vtdjevsi ga u takvu stanju, svi su odmah znali da
se Rama nije vratio, neki su osjetili slabost od te pomisIi,
neki pali na tlo, a mnogi su glasno zaplakali. Kad su sta-
novnici kraljicinih palaca zaculi hrzanje razaloseenih konja,
poslali su brzo sluskinje da saznaju razlog takvu njihovu
ponasanju, a one su se pozurile prema Sumantri i obasulega pitanjima. On je pak sjedio potisten i pokunjen poput
Rama odbio sva nagovaranja da se vrati pa su pocele
jadikovati: ,,0, ministre, jesi Ii ostavio Situ u onoj, straho-
tama ispunjenoj sumi i vratio se sam?" lz njih je iznenada
provalio dubok krik.
Jedna je sluskinja bila hrabrija od ostalih. Ona je
obavijestila Sumantru 0 naredbi kraljice Kausalye da on
odmah dode u njezinu palacu.
Tamo je Sumantra nasao kralja kako lezi na podu,
iscrpljen od nespavanja i gIadovanja, u neurednoj odjeei.
Syladavao se da tuga ne provali iz njega. lzgovorivsi rijeCi:
"Zivio, zivio!" koje se po obicaju moraju prve izgovoriti u
kraljevoj nazocnosti stao je pred njega, tresuCi se od glave
do pete. Kad je prepoznao njegov glas, Dasaratha je brzo
sjeo i naricuCi ga upitao gdje je njegov Rama.
Sumantra je zagrIio kralja koji se uhvatio za njega kao
sto se covjek koji se utapa, hvata za slamku. Vtdjevsi kako
oba jecaju u neizmjernoj tuzi, i Kausalyju je obuzela tuga,jedva je mogla disati, bilo joj je tesko, gusila ju je uzne-
mirenost. Kad su to sluskinje primijetile, i same glasno
jadikujuCi zbog nevolje koja ih je zadesila, mucile su se da
utjese i ohrabre kraljicu.
Dasaratha se malo oporavio. Naredio je Sumantri da
sjedne pred njega i zamolio ga: "Sumantra, pricaj mi 0 Siti
i Rami, reci mi sve 0 njima. Kako je Laksmar:ta? Jao,
njezna Sita mora da je doista vrlo umorna. Gdje su oni
sada? Reci mi!" Primijetivsi da Sumantra nije voljan odgo-
voriti, tresao ga je za ramena i prekIinjao say ocajan.
Sumantra je bio suvise posramljen da pogleda kralja ulice, spustio je pogled, ociju punih suza i jedva je mogao
282283
govoriti. Oasaratha je nastavio jecati: ,,0, Rama, moj se
dah jos uVijek zaddava u ovom tijelu, eak i kad me je sin
poput tebe napustio. Na svijetu ne postoji gresnik koji bi
mi bio jednak po bezoenosti. Sumantra, gdje su zapravo
sada moji SIta, Rama i Laksmal)a? Povedi me odmah k
svih strana. Zaustavio sam koCiju po Raminoj naredbi. Svi
su se troje opet okupali i odmorili na pjeseanoj obali. Kad
je lOra zarudila, Rama je zamolio Laksmal)u da mu do
nese sok banyan drveta, a kad je on to ueinio, Rama je
izlio sok na svoju kosu te je ispleo u evor na vrhu glave. U
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 144/177
njima. Ueini dobro djelo, ispuni mi tu zelju. Ako ih ne
budem vidio, neeu moCi dulje zivjeti."
I poput zaslijepljena i oeajna eovjeka, vikao je pun bola:
"Rama, Rama, Rama! Oaj mi da te barem jos jednom
vidim! Zar mi neees dati priliku da te vidim?"
Sluzavke koje su se nalazile izvan dvorane u kojoj je onlezao, nisu mogle ni spavati ni jesti, bile su obuzete tugom
zbog kraljeve nevolje. Sumantra je odgovorio: "Velieanstvo,
kralju, rajadhiraja! 11 si izuzetno mudar, junaekog si
karaktera, tvoje su sposobnosti velike, a tvoje podrijetlo
bozansko. Uvijek si sluzio asketima i svetim Ijudima. Tebi je
poznato - kao sto noe dolazi iza dana, a dan slijedi noe,
da bogatstvo i neimastina, sreea i bijeda, blizina i odvo
jenost slijede jedna drugu sa sigurnom neumitnoseu.
Samo budale se uznose od radosti kad sreea naide, a
shrvani su i slomljena srca kad naide nesreea. Ueene Ijude
poput tebe ne smije dirati nijedno od toga, ueeni bi Ijudi
trebali biti uravnotezeni, ma sto da se dogodi. Nisam ovlasten da ti savjetujem kako se moras hrabro suoeiti s
ovim stanjem, sam mnogo bolje znas da je potrebno biti
hrabar. 0, dobroCinitelju svijeta, poslusaj moje molbe,
prestani tugovati. Ja eu ti podrobno opisati moje
putovanje s njima. Molim te, saslusaj me mirno." I Kausa
Iya je pokusala ustati uz pomoe svojih dvorkinja, naslanja
juCi se na njih i bila spremna poslusati Sumantrinu prieu.
A Sumantra je ovako zapoeeo: ,,0, gospodaru, prvoga
smo dana doputovali do rijeke Tamasa. Sita, Rama i
Laksmal)a okupali su se u njoj i kad su utazili zed, od
marali su se neko vrijeme pod prostranim stablom.
Sljedeeeg smo dana stigli do Gange. Mrak je navirao sa
meduvremenu je via dar plemena Nisada, Ramin prijatelj,
dao doveslati eamac. SIta se prva morala ukrcati, potom
je Rama sjeo do nje. PostujuCi taj redosljed, Laksmal)a je
usao zadnji, noseCi luk i strijele. Prije nego je sjeo u
eamac, priblizio mi se i zamolio da izruCim i iskazem
postovanje njegovim roditeljima kao i njegovu molbu da
ga blagoslove. Naredio mi je da od vas trazim da ova
stanje podnesete hrabro i mudro."
Sumantra je zatim nastavio opisivati dogadaje 0 kojima
je trebao obavijestiti Ayodhyu. Oasarathi je rekao:
"Gospodaru, Rama mi je naredio da izruCim njegovo
postovanje uCitelju, a svom ocu savjetuje da se ne zalosti
zbog onoga sto se dogodilo. Nakon toga pozvao me blize
k sebi i zapovijedio mi da salOvem ministre, gradane
Ayodhye i rodake kraljevske obitelji te ih obavijestim da ee
mu biti dragi samo oni podanici koji pomognu da njegov
otac bude sretan. Zatim je rekao: 'Kad stigne Bharata
izruei mu moje blagoslove, naredi mu da prihvati teretvladanja kraljevstvom, da saeuva i unapreduje pravednost i
postenje, da njeguje dobrobit svih Ijudi eistoeom svojih
misli, rijeei i djela. Reci mu kako zelim da dobro sluzi ro
diteljima, kako bi oni zaboravili svoju bol zbog rastanka sa
mnom.'
Ook je Rama bio zabavljen izdavanjem naredbi i Sita mi
se priblizila i zamolila me da vas obavijestim kako sretno
provodi vrijeme s Ramom i nista joj nije potrebno. Zeli
samo ponuditi svoje izraze postovanja pred stopala ro
ditelja svoga muza i porueiti im da se ne brinu zbog nje,
vee da budu uvjereni kako je sretna sa svojim gospodarom
pa zarko moli da je oni blagoslove. Zahtijevala je od mene
284 285
da kazem kako se uvijek brine za njihova zdravlje i bla
gostanje.
U mec!uvremenu je lac!ar shvatio da Rama ne zeli vise
odgac!ati s'/oj odlazak i stoga je poeeo uranjati vesta u ri
jeku. Uskoro je eamac odmaknuo ad abate. Gledao sam
Rama i Laksmal}a uskoro ee stiCi ovamo da te vide. Pos-
lusaj me, budi hrabar, budi evrst!" Oak mu je taka puna
samilosti saputala svoju molbu, Oasaratha je otvorio oei i
jedva cujno promrmljao:"Kausalya, gdje je moj Rama, po
kazi mi, pokazi mi gdje je! Odvedi me k njemu! Jao, moja
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 145/177
za njim kako odmiee, a srce mi je gotovo zastalo. Yjero
jatno sam dugo stajao na obali rijeke. Morao sam se
svakako vratiti u ovu palaeu kako bih izvrsio Ramina
narec!enja, inaee bih sigurno skoeio u Gangu, taka sam
bio oeajan! Morao sam nastaviti zivot samo zbog ovog
razloga - da yam predam Raminu poruku. Ova Ayodhya ukojoj nema Rame Cini mi se izgubljenom i strasnom poput
sume."
SlusajuCi Sumantrine rijeei i njezne, blage poruke koje
su mu uputili Rama i Sita, Oasaratha nije mogao zatomiti
svoju muku, morao je misliti na sve sto se dogodilo pa se
ponovno onesvijestio.
V1astiti ga je dah gusio, bio je poput ribe koja se bori da
se iskoprca iz gustog mulja u koji je zapala. GledajuCi nje
govu nevolju, iz kraljice je provalio plae koji je razdirao
srce. RijeCi ne mogu opisati taj trenutak njezine strasne
patnje. Vidjevsi njihovu tugu, nije mogao obuzdati vlastitu.
Patnja kraljica i kralja, patnja dvorkinja prosirila je nemir i
zaprepastenje po cijeloj prijestolnici. Stanovnici grada
zaprepastili su se ad straha, bas kao i sumske ptice kad ih
iznenada preplasi grmljavina u ponoe.
Poput stabljike lotosa koji uvene brlO nakon sto je jed
nom ubran, i kralj Oasaratha je brlO napustao tijelo. Rijeei
vise nisu izlazile iz njegova grla, jezik mu se osusio, osjetila
su mu postala tupa i neosjetljiva. Oak je promatrala kralja
Kausalya je postajala svjesna kako sunce solarne dinastije
zalazi.
Skupila je hrabrost i priblizila mu se, polozila glavu
svoga gospodara u krilo i pokusavala ga uvjeriti da treba
poslusati rijeei utjehe i ohrabrenja: "Gospodaru, Sita,
slatka i njezna snaha nije sada ovdje. A Laksmal}a, gdje je
on, zasto ga ne vidim?"
Pognuo je glavu, jer je vise nije mogao drZati uspravno,
taka je tdak bio teret njegove tuge. Nekoliko minuta kas
nije sjetio se J?etve koju je nad njim izgovorio slijepi
pustinjak, otac Sravane. Sjeo je boreCi se sam sa sobom ijedva eUjnim glasom poceo Kausalyji prieati a tom prok
letstvu.
"Kausalya, jed nom sam zgodom posao u sumu u lov.
Slijedilo me mnogo vojnika i lavaca. Citavog dana nismo
susreli nijednu zivotinju, no znao sam da se ne smijem
vratiti u prijestolnicu praznih ruku, praznih torbi. Kad je
pala noe usli sma u sumu, oeekujuei i nadajuCi se sreei.
Na rubu ogromnog jezera upravo je lOra svitala. Nesta se
pomaknulo na samom kraju jezera. I ja sam cuo zvuk toga
pokreta.
Pomislio sam da je to neka velika zvijer i buduCi da sam
mogao odapeti strijelu ravno u mjesto s kojega se cuo zvuk
i ubiti je, izvukao sam i pustio ostru, sigurnu strijelu. Odlet
jela je brzo i mahnito te pogodila zivotinju koja je vee treala.
Iznenada sam zacuo bolni uzvik sto se vinuo s mjesta gdje
je tijelo palo. Potrcao sam naprijed s vojnicima, kad gte, ot
krio sam da nisam ubio zivotinju vee mladiea, sina nekog
pustinjaka. Sagnuo sam se prema njemu i molio ga da mi
oprosti moju strasnu gresku. Sin pustinjaka me je tjesio: 'Ne
zalosti se, kralju! Ispuni mi molbu koju eu ti sada uputiti, to
ee biti dovoljna pokora za grijeh koji si poCinio. Zovem se
Sraval}a. Moj otac i majka, oboje su slijepi. Provodio sam
sve dane zivota sluzeCi ih i to mi je sluzenje pruzalo svusreeu koju s am trebao. Bio sam blagoslovljen cak s najvisim
286287
znanjem, ostvarenjem bozanske zbilje. Oni sad pate ad
neutazive zedi. Dosao sam do ovog jezera da im donesem
malo vade. 11 si pucao u mene jer si mislio da sam sumska
zvijerka. Tko maze izbjeCi volji sudbine? Ja im sada ne
mogu odnijeti vodu. lata uzmi ovu posudu s vodom i od-
zajedno sa sinom.· Sagnuo sam glavu i prihvatio njihovu
naredbu. Skupio sam suhog granja i podignuo Jomacu na
koju sma stavili sinovo mrtvo tijelo. Oni su sjeli uz njega.
PrimjenjujuCi snagu volje jogina, zapalili su u sebi vatru iizgorjeli.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 146/177
nesi je njima. Idi u smjeru sjevera dok ne stignes do
osamljene, slamom pokrivene kolibe i kad se napiju, ispricaj
im sto mi se ovdje dogodilo.' Rekavsi to, polozio je posudu
u moje ruke i izdahnuo.
Kausalya, kako se on iskreno brinuo za svoje roditelje!
Nije uopee mario za svoj zivot koji je brzo kopnio, nije miuputio nijednu rijee prijekora. One biage, njezne rijeci pune
Ijubavi jos uvijek odzvanjaju u mojim usima. S V ~ ! i ~ zadnjim dahom ponovio je jasno tri puta svete rIJeCi
(praf.lava) 0'!1,0'!1, 0'!1. Vidjevsi njegovu mirnu, hrabru
smrt, odlucio sam olaksati svoj grijeh ispunjavajuCi nje-
govu posljednju zelju. Pozurio sam u kolibicu koju je
spomenuo i bez ijedne izgovorene rijeci, pruzio posudu s
vodom u ruke njegovih roditelja. No ani su poceli
postavljati pitanja: 'Sine, zasto si se taka dugo zadrzao?
lasto kasnis?' Pomaknuli su ruke naprijed i zamahnuli
njima kako bi ga mogli dodirnuti i osjetiti ga pred sobom.
lakoracio sam malo prema natrag. Stari je bracni parpoceo jadikovati: Sine, zasto danas ne razgovvaras s n a ~ ~ ~ Neeemo piti vodu koju si dania dok nam nesto ne kazes I
ne odgovoris na nase pitanje!'
Naredio sam da vojnici donesu tijelo Sravat:le do koli-
bice njegovih roditelja. U to su vrijeme upravo stigli s
mrtvim tijelom. Polozio sam tijelo na domak majCine ruke.
Ona je sva ganuta zaplakala nad njim. Nisam to mogao
gledati. Nakon nekog vremena uspjela je nadvladati svoj.u
tugu pa mi je rekla: 'Kralju, nema nikakve svrhe da dal!e
zivimo kad nas je nas sin ostavio. Ostarjeli sma, tko ce
nam sluziti i njegovati nas? Ubij i nas, kao sto si ubio i
njega. IIi podigni lomacu kako bismo se mogli zrtvovati
Prije no sto su to ucinili, obratili su mi se s nekoJiko ri-
jeei, a njihova sveta k1etva danas se obistinjuje." Tu je
Dasaratha malo zastao kako bi se odmorio i smirio svoje
uzbudenje. Kausalya ga je umirivala i pokusala ga utjesiti i
smiriti. Upitala je: "Gospodaru, sto su rekli roditelji, reci
mi, rado bih to eUla.:," Dasaratha je neko vrijeme sutio, apotom odgovorio: "Sto da kazem? Kako mogu ponoviti
one rijeei? Stari bracni par je rekao: 'I ti ees zavrsiti svoj
zivot ovako kao i mi sada, u nepodnosljivoj patnji zbog
odvojenosti ad sina.' 1 tada su, u pJamenovima koji su sedizali, izdahnuli.
U to vrijeme jos nisam imao sina i pitao sam se kako
ee na mene utjecati njihova k1etva. Kako bi se mogle obis-
tiniti njihove rijeCi, mislio sam u sebi. No isto sam taka
pomislio da se moraju obistiniti je r su ih ani izrekli. To je
maeilo da eu morati imati sinove, kako bih mogao biti
odvojen ad njih. lnas kako sma bili tuzni je r tada nismo
imali djece. Osjetio sam da bi k1etva mogla biti blagoslov.
Malia sam da se obistini taka da mogu imati sinove,
premda eu biti odvojen ad njih. Nisam ti do sada mogao
povjeriti ovu tajnu. Sada shvaeam kako su rijeCi onaga
svetog pustinjaka bile prava istina. 801 zbog odvojenosti
C?d Rame donasi mi i moj kraj. lata sam se sjetio
Srava':line tragedije. Nemam vise hrabrosti, ne mogu jevise pronaei."
Dasaratha se izgubio u kontemplaciji a dogadajima iz
prosJosti. "Rama, Rama, Rama!" povikao je tri puta i
naslonio se na Kausalyju koja je primijetila da se nesto
dogada pa je vrisnula. Dvorjani i dvorjanke skupili su seaka njih i otkrili da je kralj izdahnuo. Grad se pretvorio u
28988
dolinu suza, u uzavrelo jezero tuge. Gomila je poput valova
zapljuskivala grad. Ulice su postale brzo pokretne rijeke
ljudi koji su naricali. Proklinjali su Kaikeyi jer su znali da je
grad izgubio svoje srce zbog njezinih spletki.
Vasistha je stigao u dvoranu u kojoj je lezalo kraljevo
pitanja. No on je odgovarao da nema nista narocito izvi-
jestiti osim naredbe ucitelja koji zeli da se Bharata s bra-
tom bez odlaganja vrati. To je zadaca zbog koje je dosao i
nema nista drugo za reci. Niti ista vise zna.
Bharata je znao da glasnici ne smiju reCi vise od
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 147/177
tijelo. Dao je nekoliko prikladnih savjeta pokusavajuCi
ublaziti tugu kraljica. Tjesio je Kausalyju i Sumitru, prica-
juCi im 0 preminulim precima dinastije koji jednako tako
nisu uspjeli izbjeCi smrt unatoc svoje moCi i velicine.
BuduCi da nije bilo nikoga tko bi mogao izvrsiti duzne ob-
rede tijekom pogreba prema uputama sto ih je dao Va-
sistha, tijelo su morali uroniti u ulje kako se ne bi raspalo.
Vasistha je pozvao glasnika i rekao mu: "ldi brzo do
Bharate. Nemoj mu ni rijecju spominjati kraljevu smrt vec
mu samo reci moju zelju da se on s bratom odmah vrati u
prijestolnicu." Glasnik se poklonio, a potom se brzom
koCijom uputio na dugo putovanje.
Otkad se Ayodhya zavila tugom, Bharata je patio od
raznih predosjecaja u vidu zloslutnih snova. Budio se od
uzasa i nemira. Mnoge noCi nije ni oka sklopio. Sjedio je
na postelji u tjeskobnom iscekivanju. Bojao se da ce mu
uskoro stiCi lose vijesti. Ustajao bi cak i prije svanuca i
nakon ranog kupanja, obavljao razne obrede i rituale da
umilostivi bogove i odvrati ocekivanu nesrecu. Dugo je
sjedio u svetistu, moleCi se za utjehu. No unatoc svega
toga, proganjao ga je neki tajanstveni strah.
Snovi su bili uporni cetrnaest dana i tako je Bharata
stigao na samo dno svoje hrabrosti i vjere. U meduvre-
menu je nakon petnaest dana dugog putovanja glasnik iz
Ayodhye uspio stiCi do grada Kekaye u kojem se nalazio
Bharata. Kad je Bharata cuo da je stigao na glavna ulazna
vrata palace, naredio je da ga odmah dovedu kako bi
saznao svrhu njegova dolaska.
Glasnik se poklonio pred njim i zamolio ga da odmah s
bratom krene u Ayodhyu, kako je naredio ucitelj. Bharatase raspitivao za Ijude u Ayodhyi, postavljajuCi mu razna
nekoliko rijeci pred svojim kraljevskim gospodarima, a ni
oni ne bi smjeli s njima dugo povjerljivo razgovarati. Dvor-
ski obicaj je zahtijevao da on s njim ne razgovara dulje od
nekoliko minuta. Glasnik je takoder znao za taj zakon dis-
cipline. Stoga je ustao i napustio dvoranu.
Istog je trenutka Bharata usao u unutrasnje odaje dvorada bi se oprostio od majcina ujaka. Zajedno s bratom
Satrughnom popeo se u kociju i potjerao konje da voze
sto brze. Poput strijele iz neustrasivog luka, kocija je
poletjela preko planinskih puteljaka, utrtih staza brezuljaka,
preko cesta kroz dzunglu. Zalost je izvirala iz Bharatina
srca istom brzinom kojom se i kocija kretala. Nije mogao
sam sebi objasniti ni zasto ni zbog cega, mucila ga je neka
neobjasnjiva tjeskoba. Nije se zelio zadrzavati na putu ni
zbog jela, cak niti zbog gutljaja vode da utazi zed.
Satrughna je primijetio kako zabrinutost obuzima nje-
gova brata. Savjetovao mu je nekoliko puta da se zaustave
radi hrane i pica, no Bharata se nije na to obazirao, samo
je sutio. Stovise, za vrijeme voznje primijetili su niz losih
znakova na putu. Vrane su graktale krestavim glasom pos-
vuda naokolo navjescujuCi zlo a psi tuzno i stravicno zavi-
jali. Ti znakovi nesrece pomutili su mir sto ga je Satrughna
dotada junacki odrZavao.
Kad su stigli na glavni ulaz Ayodhye i pogledali uvis,
njihov se strah potvrdio. Jer vijenci mango Iisca nisu bili
mijenjani danima. Preko otuznih ulaznih vrata visjeli su
samo suhi Iistovi koji su se tresli na vjetru i sustili Ijutito i
zalosno. Zbog cega nisu objesili zelene Iistove? Sto se do-
godilo gradu? Zasto taj nemar, taj znak nevolje? Braca suosjetila da se neki strasni zastor tuge spustio nad grad.
290 291
Usli su i nastavili se voziti ulicama. Na samom ulazu
nalazile su se kraljevske staje za konje i slonove. Kad ih je
Bharata ugledao, srce mu se sledilo, izgubio je vlast nad
sobom. Vidio je zivotinje kako stoje ukoceno, oborenih glava
a iz oCiju im liju suze. GoniCi slonova i konjusari stajali su s
tajnu. Zamolio je majku da mu objasni sto se dogodilo i
zbog cega su svi tako tuzni.
A Kaikeyi je odgovorila: "Sine, sto da ti kazem? Bila bih
sretna da sam uz pomoc Manthare mogla postiCi one sto
sam zeljela. No na prvom koraku dozivjela sam neuspjeh.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 148/177
teskim teretom zalosti, nesposobni da podignu glave. Dok
su se dalje vozili gradom primijetili su kako su vrata svih
zgrada s obje strane ceste zatvorena, kao da su njihovi sta-
novnici svima odbijali ulaz u grad. I same ulice bile su
prazne i nepometene. Nekoliko gradana koje su zatekli vani,
iznenada su skrenuli poglede kad su vidjeli da im sepriblizava kocija. Prepoznavsi Bharatu, poceli su plakati.
Draguljarnica je bila zatvorena kao i sve ostale trgovine.
Bharata nije imao snage upitati zasto yeo sumornosti visi
nad gradom. Skamenio se vidjevsi te neocekivane znakove
nesrece. Kocija je usia u kraljevsku palacu, a strazari su ih
sutke pustili bez uzvika radosti, bez tradicionalnih povika
"Zivio, zivio'" Stajali su nijemi i pognuti, nisu podizali oCi
jer su iz njih tekle suze. Braca su sada bila uvjerena da je
neka neizreciva nevolja zahvatila grad. Sisli su i potrcali u
palacu.
Kaikeyi je primijetila da je dosao njezin sin i posla mu
ususret s velikom radoscu. Grupa dvorkinja ustala je jeca-juci i posla za njom. Bharata je gledao njihova lica i zastao
zaprepasten, nesposoban da progovori i jednu jedinu rijec.
No Kaikeyi je pocela postavljati pitanja: "Sine, je Ii tvoj ujak
dobro?" Bharata je neodredeno odgovarao. Nametao je
svoja pitanja: "Kako je otac? Kako su moja braca? Kako su
moje tete, kraljice?"
Tada je Kaikeyi zasutjela. Suze su se skupljale u ocima
djevojaka koje su stajale oko nje. Shvatio je da od njega
skrivaju nesto strasno pa je upitao gdje je otac. Na to su
djevojke zaplakale. Kad je to vidjela, Kaikeyi je znala da ne
smije vise odlagati. I onaje
zaplakala odigravsi svoju ulogubolom pogodene zene. Bharata nije mogao sam otkriti
Bogovi nisu dobrostivo gledali na mene. Kralj, tvoj dragi,
voljeni otac otisao je na nebo." Kaikeyi je pocela glasno
jecati. Cim je cuo te rijeCi, Bharata se srusio poput slonica
kad zacuje lavlju riku. Kao stable banane presjeceno na
dva dijela, padao je i vikao: "Jao, oce'" I Satrughna se
srusio. Njihova je patnja bila neopisiva i neizmjerna.Bharata je ustao pritiscuCi glavu objema rukama i glasno
zaplakao: "Oce, nismobili kraj tvoje samrtne postelje! 0,
kako smo veliki gresnici! Zar od sva cetiri sina nijedan nije
mogao dobiti tvoj blagoslov? A ovaj Bharata i Satrughna
najlosije su prosli, najnesretniji suo U zadnjim tvojim tre-
nucima ti bi nam se obratio s mnogo Ijubavi i dao nam
neprocjenjive blagoslove i upute za zivot. No, moramo biti
zahvalni sto je bar Rama bio s tobom. Sigurno si njemu
rekao one sto si htio priopCiti nama. Ustani, brate! Podi sa
mnom. PoCi cemo do Rame i otkriti kakvu nam je poruku
ostavio otac. Majko, reci nam gdje je sada Rama?"
Bharata je ustao spreman poCi do njega. Cekao je samomajCin odgovor.
Kaikeyi je rekla: "Sine, da je Rama bio ovdje, tvoj otac
ne bi izdahnuo, zar to ne shvacas? Rama nije u gradu, zar
ne znas?" Za Bharatu je to bilo poput otrova na ranu.
Zaprepastio ga je nov udarac pa je upitao: "Majko, Rama
je moj zivot. Kamo je otisao?" Bharata se gotovo onesvi-
jestio. Kaikeyi je brzo odgovorila: "Kamo? Pitas kamo je
otisao? U sumu'" Upitao je: "Mozda i jest, no zasto se jos
nije vratio?"
Ona je mirno i oprezno odgovorila: "Sine, nemamo
vremena za ovu dugu pricu. Najprije se pripremi za
posmrtni obred tvoga oca'" Iz tih je rijeCi Bharata shvatio
292 293
da majka pokusava od njega sakriti neku neugodnu tajnu.
Stoga je pitao sto je sa Sitom i L a k s m a ~ o m . A majka je
odgovorila: "Oboje su slijedili Ramu u sumu i vratit ce se u
prijestolnicu tek nakon cetrnaest godina. Tako je naredio
tvoj otac." Kaikeyi je to izrekla cvrstim, tvrdim glasom.
"Majko, odvedi me k ocu. Reci mi uzrok njegove smrti.
Zasto su moja najdraza braca, Rama i Laksmana sa Sitom
uopce posli u sumu? Sve mi je to tajanstveno: olaksaj mi
~ o l , reci mi razlog!", molio je Bharata, obujmivsi Kausaly
ma stopaJa. A ona ga je njezno zagrlila i odgovorila: "Tvoj
me je povratak malo utjesio. GledajuCi te, zaboravljam na
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 149/177
Vtdjela je kako je Bharata nakon njezinih rijeCi postao
ocajan i nesretan. Stoga je privukla sina k sebi i milujuCi
mu kosu, tjesila ga: "Sine, nema potrebe da jadikujes zbog
oca. Ook je bio ziv, on je neprestano cinio dobra djela i
stoga je njegova dusa na nebu. Tvoja je sada duznost da
slijedis uzor koji jeon
postavio pred tebe kako bi iti
stekaoslicnu slavu svojim dobrim djelima i sretno vladao kra
Ijevstvom. Uvecaj njegovu slavu i ugled vlastitom mudrom
i dobrom vladavinom, oddi ugled dinastije." Takvim i
slicnim rijecima Kaikeyi je nastojala ublaziti bol ranjena
srca svoga sina.
No njezine su ga rijeCi pogadale poput uboda
bodezon;, svaka je djelovala kao udarac maljem. Ook ju je
slusao, Satrughna je osjecao kao da gori cijelim tijelom,
no bio je miran, tih. Medutim, Bharata je iznenada ustao,
odlucan da otkrije istinu jer je osjecao da ga majka vara
tim rijeCima, da skriva nesto od njega i govori u zagonet
kama. Povukao je Satrughnu sa sobom i istrcao iz sobeprema odajama najstarije kraljice i Ramine majke, Kausa
lye.
Kausalya se valjala po tlu u svojoj cistoj odjeCi, glasno
jadikujuCi: ,,0, Gospode! Gospode! Rama! Rama!" Njezine
dvorkinje i same obuzete tugom, nastojale su je ohrabriti.
Bharata se nije mogao obuzdati. Vtknuvsi: "Majko, majko!",
srusio se do njezinih stopala. S Kausalyom je bila i kraljica
Sumitra. Ugledavsi Bharatu i Satrughnu, onesvijestile su
se. Kad su dosJe k sebi zagrlile su se u trenutku strasnoga
bola i glasno zaplakale. Bio je to prizor koji bi ganuo i
najtvrdi kamen. Braca nisu mogla podnijeti tezinu svoje
tuge te su se srusila na tlo.
bol rastanka s dragim Ramom. 11 si mi kao i Rama, ne
osjecam nikakvu razliku." Ook je to govorila, jecaji i plac
prekidali su njezine rijeci: "Oh, Rama, mogu Ii ovdje
prezivjeti cetrnaest dugih godina dok ih ti provodis u
sumi? Jesi Ii, kao i tvoj otac, odlucio da me pretvoris u
pepeo zbog tuge sto ju iZo1ziva odvojenost od tebe? Jao,kako sam nesretna!" Bharata je jos vise patio videCi je tako
tuznu. Zamisljao je sve vrste tragedija i nevolja jer jos nije
bio svjestan prave istine. Zamolio je Kausalyu: "Majko,
nemoj mi tajiti cinjenice. Vjeruj mil Reci mi zasto je Rama
otisao u sumu i zasto je otac umro. Reci mi i spasi me svihtih pitanja."
Kausalya je uvijek bila jednostavna, postena i vrlo su
osjecajna. Bharata joj je izgledao kao Rama koji se vratio.
Privukla ga je k sebi, obrisala suze i rekla: "Sine Bharata,
~ u d i hrabar, ne tuguj zbog proslosti. Tuga je beskorisna.
Cudne se stvari dogadaju kad nam vrijeme nije naklonjenoi kad se sve udruzi protiv nas. Kakve ima koristi okrivljavati
nekoga drugog? Ne bi se mogao pronaci nikakav krivac.
Moja je sudbina da i dalje zivim stirn teretom tuge, to ne
mogu izbjeCi, moram to sama podnijeti. No ti si mlad, ti si
po put sunca u trenutku ranog svanuca, zapamti to.
Kako bi poslusao ocevu naredbu, moj je dragi Ijubljeni
Rama obukao odjecu od jute, svezao svoju ispletenu kosu
u cvor na vrhu glave i sad hoda po sumi. S njim je Sita
koja ni trenutka ne moze zivjeti daleko od njega, i ona je
obucena u jutenu odjecu. Laksmana je pokusao sprijeCiti
Ramu da ode u sumu, no njegova su nastojanja bila
uzaludna. Tvrdio je da je Ayodhya bez Rame - dzungla i
294 295
stoga ga je slijedio. Sve se to dogadalo upravo pred mo-
jim ocima. Oh, kako mora da sam gresna dusa kad jos
zivim!
Ja nisam smjela poei s njima niti sam se rastala sa
zivotom kad su oni otisli. Kako da opisem svoje jadno
stanje? Doista, moje je srce izddljivo poput vrlo tvrde sti-
jos dva, tri dana. PoCi eemo do Rame, Satrughna I Ja,
dovest eemo ga sa sobom. Molim te, dopusti nam da to
uCinimo."
Vasistha je odgovorio: "Sine! Rama se neee htjeti vratiti
ranije nego sto je odredeno. On postuje rijec kad ju jed-
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 150/177
jene. 0, Rama, ti koji si meka srca, ti sada tako patis jer
sam te ja rodila, zasto bi inace patio? Koliko Ii patnje
moras sada podnositi kad zivis od sumskih plodova i kori-
jenja i tumaras po najguseoj sumi koja izaziva jezu!" Jos je
jednom zajecala, a ond a se srusila bez svijesti.
Bharata je sarno gledao i slusao sto su mu pricali. No
zagonetka je jos uvijek ostajala nerijesenom. Borio se sa
strahom i zabrinutoseu, nesposoban da prodre u tu tajnu.
U meduvremenu je ministar Sumantra javio kako dvorski
uCitelj, mudrac Vasistha, trazi da Bharata dode k njemu. I
ministar je briznuo u plac kada je ugledao braeu. Zagrlio je
Bharatu. Ni braea nisu mogla sakriti svoju zalost. Bharata
se nadao da ee barem Sumantra osvijetliti tajnu sto je
zakrilila tragicne dogadaje u gradu. Pokusavao ga je na
razlicite naCine privoljeti da mu kaze sto se dogodilo, no
Sumantra nije zelio nista reei. Mislio je da su Bharata i
Satrughna vee sve saznali od onih koje su susreli prijenjega.
Posli su zajedno k uCitelju. Bharata i Satrughna pali su
na koljena pred Vasisthom i glasno zaplakali. On ih je po-
digao Ijubazno suosjeeajuCi s njima. TjeseCi ih, dao im je
mnoge moraine i filozofske pouke. .vee smo mnogo od-
gadali, nije uputno i dalje odlagati neke stvari", rekao je te
naredio Bharati da se pripremi i izvrsi pogrebne obrede za
svoga oca. Bharata je bio dugo izgubljen u mislima, a tada
se obratio ucitelju Vasisthi: "Ucitelju, to je duznost koju
mora obaviti najstariji sin, a Rama je najstariji od nas cet-
vorice. 11 sada predlazes da je ja ispunim. Je Ii to u redu,
je Ii to ispravno? Sve ove dane sacuvao si tijelo, uCini to
nom dade. Koliko ga god budes molio, on neee htjeti uCi
u Ayodhyu sve dok ne prode cetrnaest godina. Stoga
odustani od tog plana, obavi pogrebne obrede za svoga
oca, a poslije mozes uciniti sto zelis." VasiStha je to
neprestano ponavljao ne bi Ii uVjerio Bharatu u besmisle-
nost njegove ideje.Bharata je napokon uvidio da ne moze izbjeCi pos-
lusnost ucitelju, stoga je pristao na obred. l1jelo njegova
oca bilo je okupano te su, kako je Vedama propisano,
obavljeni i drugi obredi koji su prethodili kremaciji. U
meduvremenu, potaknut nezatomivom potrebom, Bharata
je posao ravno u Kausalyine i Sumitrine odaje. Spustivsi se
na koljena pred njima, zamolio ih je: "Morate odustati od
pomisli da se zrtvujete na ocevoj pogrebnoj lomaci. Ako to
ipak namjeravate uciniti, neeu izvesti taj zadnji obred za
oca."
Obeeale su mu da to neee uciniti. Obje su bile duboko
ganute njegovom Ijubavlju i naklonoseu koju je osjeeao
prema njima stoga nisu mogle nista drugo vee ispuniti
njegov zahtjev. Obeeale su da ee postupiti u skladu s nje-
govom zeljom.
Tada su ponijeli tijelo i polozili ga na lomacu od san-
dalova drva slozenu na obali rijeke Sarayu. Bharata je
obavio zadnji obred krajnje savjesno jasno pokazujuCi
svoje postovanje Veda, a to je bilo tisueu puta vise od
onoga sto je Vasistha ocekivao i predvidio. U ime svoga
oca obilno je podijelio sesnaest propisanih stvari. Darovao
je krave, zemlju, zlato, kuee, odjeeu, hranu, konje, slonove,
novciee i druge vrijedne predmete. Oni koji su ih primilihvalili su njegovu darezljivost i sinovski osjeeaj prema ocu.
29796
Ali kraljevi - vazali, uceni ljudi i svecenici t e obicni Ijudi
nisu se mogli pomiriti s tim da Rame nema. Ta im je tuga
pritiskala srca, a patnja zbog odvojenosti izazivala svakog
trenutka bolnu tjeskobu. lnali su da su bespomocni, nije
bilo drugog izlaza. Rama nikad ne bi pogazio zadanu rijec,
ne bi se vratio ni zbog kakva povoda, niti bi do sao u
Bharata i Satrughna nisu vise mogli slusati Vasisthino
pripovijedanje. Bili su previse bijesni na Kaikeyi zbog njezi
na sramotnog ponasanja. Bharata je proklinjao sam sebe
sto ga je rodila takva majka. Tako se zastidio tih dogadaja
koji su bili posljedica njegovih nedjela u proslim zivotima,
da nije mogao podignuti glavu niti ikoga pogledati u oci,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 151/177
Ayodhyu sve dok ne prode cetrnaest godina. Stoga su
trebali ocvrsnuti svoja srca da podnesu patnju, odluCiti da
se odrZe na zivotu ocekujuCi njegov povratak, nadajuCi se
radosti kad zavrsi razdoblje progonstva.
Vasistha
je okupio feudalne vladare i kraljeve - vazale,
ministre, mudrace i redovnike, mudre ljude kraljevstva te
narodne vode i razgovarao s njima. Najprije im je po
obicaju uputio savjete koji su bili u skladu s propisima
moralnog zakona (dharmaSastra) 0 duznostima i ob
vezama vladara. Ispricao je sve sto se dogodilo, od spletke
sto jU je isplela Kaikeyi, do dana kad je Rama otisao u
sumu. Tada je s mnogo detalja spominjao dobre osobine
preminuloga kralja - njegovu odanost istini, njegova uz-
visena mjerila ponasanja, visoka duhovna postignuca, nje
gOY kraljevski sjaj i odanost vedskim opomenama. Sve to
ga je cinilo velikodusnim zastitnikom bezbrojnih zrtvenih
obreda(yqjna i yaga)
iostalih ceremonija. Potom je Va-sistha nastavio opisivati kraljev pokusaj da proslavi Raminu
k r ~ n i d b u i zapreke koje su se pritom pojavile, a cije su
posljedice dovele do Ramina progonstva i kraljeve smrti.
Dasaratha je, naime, umro od zalosti sto se morao rastati
od svoga dragoga, Ijubljenog sina.
Bharatu i Satrughnu koji nisu imali pojma 0 tragicnim
dogadajima u prijestolnici sto ih je sada opisivao Vasistha,
obuzeli su Ijutnja, tuga i sram. Pognuli su glave, srca su im
se ispunila kajanjem, potoci suza tekli su im niz obraze.
Ljudi koji su se nalazili oko njih, jedva su mogli podiCi po
gled p rema njima. Cak je i Vasistha brisao oci koje su se
ubrzo opet ispunile suzama. Ljude u dvorani prozela jetjeskoba, zavladala je tisina. Svi su sjedili kao skamenjeni.
zelio je samo sto prije napustiti dvoranu i otici.
Vasistha je znao sto je Bharata osjecao. Priblizio mu se
s utjesnim savjetom: "Nema nikakve koristi plakati nad
prosloscu. Ono sto se dogodilo, dogodilo se. Sada tre
bamo razmisliti i odluciti sto cemo uCiniti. Moram ti reCi daje tvoj otac bio sretan u svakom pogledu. lasto se zalostiti
zbog njega? Poslusaj me, sagni glavu pred njegovom
zapovijedi. On ti je povjerio da vladas ovim kraljevstvom.
Ispravno je da primis taj dar i postujes njegovo naredenje.
Tvoj je otac pristao da se rastane od Rame jer nije mogao
dovesti sebe u polozaj da prekrsi vlastitu zadanu rijec.
Zrtvovao je svoj zivot jer je silno volio Ramu i bio mu nak
lonjen. Nema sumnje, umro je kako bi ispunio svoje
obecanje. lnao je da je vrednije odrzati zadano obecanje
nego zivjeti. Stoga je bio spreman suociti se sa samom
smrcu, radije nego prekrsiti zadanu rijec. A razmisli malo, i
Rama je sa svojom zenom posao u progonstvo u sumu
kako bi odrzao ocevu rijec!
Ova kraljevska dinastija poznata je po tome jer je
svatko tko joj je pripadao zrtvovao sve, samo da odrzi jed
nom zadanu rijec. To je vrlina koju i ti posjedujes. I sada
moras djelovati prema ocevim rijecima te prihvatiti odgo-
vornost upravljanja kraljevstvom. Zelim ti da u ispu
njavanju te zadace postignes sve najbolje. Neka uspjeh i
napredak prate sve tvoje pothvate. Usudio sam se savje
tovati te ovako samo zbog naklonosti i Ijubavi koje os
jecam prema tebi. Inace ne bih natovario na tvoja Ieda ovu
tesku odgovornost. lnam da mozes odrzati ocev ugled, tiimas upravljackih sposobnosti, umijeca i hrabrosti potreb
298 299
ne da preuzmes taj teret. Nemoj oklijevati niti sumnjati vee
prihvati izazov."
Vasistha je potapsao Bharatu i blagoslovio ga, a ovaj je
prihvatio njegov Ijubazni savjet i kad je uCitelj zavrsio, brzo je
ustao te pao niCiee pred njim. Borio se sa sobom da nesto
kaze jer je osjeeao neutjesnu zalost. No usniee su mu
Bharata nije odgovarao na njihovo nagovaranje. Um-
jesto toga pozelio je otiCi i neko vrijeme provesti u razgo
voru s majkom K ~ u s a l y o m . Vasistha je na to spremno
pristao. Bharata i Satrughna izisli su iz Skupstine i uputili
se ravno prema Kausalyinoj palaci. Pali su niCiee pred
njom, a Bharata ju je zamolio: "Majko, molim te, oprosti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 152/177
drhtale, grIo je bilo hrapavo, tesko je mogao izgovarati rijeci.
lpak je uspio izustiti: "UCitelju, jesu Ii ove rijeci doista po
kazatelji tvoje Ijubavi i samilosti? Ne, zapravo ti nemas ni
Ijubavi ni samilosti prema meni. Jer da je imas, nikad ne bi
ovaj teret stavio na moja leda. Osudujes me na tu kaznu bez
i najmanjeg suosjeeanja prema meni. Ovo kraljevstvo koje je
najsvetije i najcisee biee protjeralo u dzunglu, koje je baeilo
u ocaj sve stanovnistvo, ovo kraljevstvo koje je izgubilo naj
pravednijeg vladara i nanijelo vjecnu sramotu svojoj kra
Ijevskoj dinastiji IkSvaku, koje je gurnulo majke Kausalyu,
Sumitru i druge u tesko stanje udovistva, to kraljevstvo koje
se tako mnogo ponizilo - ti sada povjeravas meni!
Jao, to je posljediea grijeha sto sam ih poCinio, sto
sam nesretan roden iz utrobe olicenja okrutnosti i mrznje,
iz Kaikeyine utrobe. Umjesto da mi dosudujes ovu kaznu,
molim te, stekni duhovnu zaslugu time sto ees me poslati
tamo gdje se nalazi i Rama. Svoj zivot mogu uCiniti vrijednim i spasiti se jedino tako sto eu rasciseavati putove pred
Ramom kako bih ih ucinio mekima za njegova stopala. Ne
mogu vise ni trenutka ostati ovdje."
Bharata se duboko poklonio pred Vasisthom preklinjuCi
ga da mu dopusti otiCi u sumu. Na to su ustali drzavni
ministri i sklopljenih ga ruku zamolili: "Gospodaru, nije
posteno i dalje odrzavati ovakvo stanje u zemlji, nemamo
vladara. Ne mozes izbjegavati odgovornost na koju te
uCitelj upueuje. Kad se Rama vrati, mozes uciniti kako
hoees, no molimo te da sada uslisis nasu molbu. Zastiti
kraljevstvo i pobrini se za blagostanje stanovnika. Preuzmi
uzde upravljanja'"
ovom nesretnom Bharati koji je uzrok svoj toj nevolji jer je
roden iz utrobe one zle zene Kaikeyi. Ovaj mladie kojega
su prokleli izvor je svih nevolja u kraljevstvu. Dopusti mi da
odem u sumu. Ne mogu ni trenutka hodati uzdignute
glave niti se kretati ovim gradom nakon sto ga je moj
uCitelj i gospodar napustio zbog mene. Kraljevstvo po
svim pravilima pripada najstarijemu kraljevom sinu i ovaj
bezvrijedni mladie nema nikakva prava na njega. Ja ne
trebam taj teret, neeu ga nositi. Blagoslovi me kako bih
mogao odmah otiei." Bharata je stajao i cekao, ispunjen
tugom.
Kausalya je skupila svu svoju snagu i pocela ga tjesiti:
"Bharata, razmisli 0 sadasnjem stanju i prestani se zalos
titi, nije vrijeme da se kolebas. Rama je u sumi, tvoj je otae
na nebu. Tvoja majka, rodaei i prijatelji, oni koji ti zele do
bro i svi tvoji podanici obuzeti su dubokom tugom i sad u
tebi vide jedino utociste i utjehu. Shvati da se sve ovo dogodilo zato sto nam vrijeme nije bila naklonjeno, sto su
ljudi postali tako necasni i vrijedaju jedni druge. Budi hra
bar i odlucan. Poslusaj upute svoga oea, sagni glavu pred
zapovijedima gurua Vasisthe. Postuj molbe podanika, ucini
ono sto ministri zahtijevaju."
S mnogo ljubavi Kausalya je driala njegove dlanove
medu svojima dok ga je pokusavala uvjeriti da prihvati ob
vew vladara kraljevstva. Njezine su ga rijeci dirnule nekom
cudnom njeznoseu, kao da su bile melem njegovu ra
njenom sreu. Bile su slatke uhu, bilo ih je ugodno cuti. Jer
Kausalya nije ni rijecju proklinjala njegovu majku koja je
izazvala sve te nevolje, nije ni najmanje sumnjala u
300 301
Kaikeylnu odanost. Bharata je osjetio nevjerojatnu sreeu i
olaksanje slusajuCi njezine rijeci. Najvise ga je obradovalo
kad je primijetio kako je velikodusna i kako su iskreni
njezini osjeeaji prema njemu. Cak ni u svojim najsmionijim
snovima nije mogao racunati da ee ga Kausalya ovako
primiti dok je njezin vlastiti sin prognan na cetrnaest
stopala, zamolit eu ga da se vrati u Ayodhyu. Dopusti mi to,
blagoslovi me odmah." Bharata se niCiee poklonio pred
Kausalyom i cekao odgovor.
Njegove su rijeCi u velikoj mjeri ublazile bol Kausalyina
srea. Ona mu je odgovorila: "Sine, vidim da i ti isto os-
jeeas kao i moj Rama. GledajuCi te, malo eu lakse pod-
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 153/177
godina u sumu. Nije mogao zamisliti da ee njega, koji je
sin druge zene njezina muza, obasuti s takvim obiljem
naklonosti. Pomislio je, kako je velika razlika izmedu nje-
gave majke Kaikeyl i Kausalye, nije je mogao ni s kim
usporediti. U Kausalyi je otkrio ostvarenje i punoeu Ijubavi
koja bi trebala ispunjavati svako sree.
Sklopio je ruke i usrdno zamolio: "Majka, tvoje su rijeCi
pune njeznosti i Ijubavi. One su poput obilja sVjeze ruzine
vade mom ranjenom sreu. Mazda si me zamijenila s
Ramom! Ali na zalost, ja nisam taj Rama cista srea, vee
Bharata, kojega je rodila Kaikeyl. Moja je narav nepostena,
naslijedena ad majke. Ja sam podlae, bez srama, Ramin
sam neprijatelj. Primila si me kao da sam Rama i razgo-
varala sa mnom taka Ijubazno, taka blagonaklono. Tvoje je
sree toliko ispunjeno Ramom da se prema svakomu od-
nosis kao prema samom Rami. Govorim istinu, majka,
poslusaj me i ispuni moju molbu.Samo ani ciji su temelji ocvrsnuli u ispravnosti zasluzuju
vIadati. Aka kolebljivci i sumnjivci kakav sam ja budu vladali
kraljevstvom, zemlja ee se izopaCiti i odrazavat ee najnize
strasti. Sebicni nametljivci, uskogrudni avanturisti, pohIepni i
podmukli Ijudi, osobe koje vole isprazni vanjski sjaj, poje-
dinci usredotoceni samo na sebe, ani koji su nepopravljivo
zavidni, takvi Ijudi ne zasluzuju pravo da vladaju jer stete in-
teresu onih kojima upravljaju, potkopavaju temelje isprav-
nosti, unistavaju kraljevstvo. Samo oni koji stupaju putem
vrline i ispravnog ponasanja zasluzuju upravljati drugima.
Znam samo jednoga koji je takav, to je Rama. Ne poznajem
nijednoga drugog. Stoga eu sada otiCi i obujmiti Ramina
nositi patnju odvojenosti od njega. Sto ee se dogoditi s
nama ako i ti odes u sumu? Ako kazes da je tvoj odlazak
neizbjezan, tada povedi i mene. Jer s kim eu provoditi
dane u Ayodhyi? Izgubila sam muza, daleko sam od sina,
alijos me
patnja nije unistila. [di, trazi dopustenje guruaVasisthe. OtiCi eemo u sumu i provesti bar neko vrijeme sa
S l t o ~ , Ramom i Laksmanom. Tada eemo zavrsiti ovaj nas zivot." Njezine su rijeCi utjesile i smirile Bharatu.
Poklonio se Kausalyi i Sumitri, a tada je posao u palacu
kod Kaikeyl.
Bharata je isao naprijed, a Satrughna ga je slijedio. Bili
su sjetni zbog tuge i ogorcenosti sto je Kaikeyi povjerovaIa
Manthari i na taj naCin izazvala takve nemile dogadaje.
Silno su se trudili da se suzdrze od Ijutnje sto je u njima
bujala. Napokon su usli u palacu. Na ulazu su opazili
Mantharu, svu nakieenu, spremnu da ih doceka.
Satrughna je nije mogao ni pogledati vee ju je uhvatio za
kosu i poceo tuCi, a Manthara se stala derati. Kad je njezin
glas stigao do Kaikeyinih usiju, ona je potrcala prema njoj
i izgrdila Satrughnu.
[skoristivsi priliku, Bharata je prosao kraj majke s
neobuzdanim ogorcenjem i povikao: "Sram te bilo, erna
duso! Povjerovala si rijecima ove zle zene i pocinila od-
vratan grijeh. Kako ti sree nije prepuklo kad ga je otrovao
strasan savjet te zene? Kako je tvoj jezik mogao izgovoriti
one pogubne strahote? Zar se nije pretvorio u pepeo kad
je izrekao tako otrovne zelje? Kako jos imas obraza boraviti
u ovoj paIaCi? Zar te nije sram kretati se ovuda? Jao, kakoje kraIj mogao povjerovati rijecima osobe koja je zla kao ti?
302 303
Zaslijepljen straseu pristao je prodati sina kako bi osvojio
zenu. Zavjera koju si tajno skovala podia je i bijedna.
Okaljala si Cisto kraljevo ime, unistila si kraljevstvo, razorila
dinastiju i njezin ugled, nanijela vjecnu sramotu kraljevskoj
dinastiji Raghu. Sve je to zlo stvorilo tvoje podmuklo,
zatrovano srce. Izjaviti da si ti moja majka, grozan je grijeh.
sam se rodio. Tako bi postedjela i mene i ovo kraljevstvo
sve te sramote. Kakve sada ima koristi naricati nad onim
sto je proslo? Tvoj ti je razum naredio da posjeces stable i
zalijevas grane, tvoja sposobnost zakljucivanja uputila te
da pomazes ribama tako da izlijes vodu iz posude u kojoj
se one nalaze. Ne znam moram Ii se smijati iii plakati nad
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 154/177
Kako si mogla sarno i pomisliti da ee tvoj sin biti sretan
ako ti uvrijedis sina nekoga drugog? Zar djeca d ~ u g i h nisu
isto tako draga njima, kao sto su tebi tvoja? Zene koje
planiraju nesreeu djeci drugih, nanose zlo vlastitoj djeci.
Kako ti je promakla ta velika istina? Mora da se to do-
godilo zbog grijeha sto si ih poCiniia u prijasnjim zivotima.
Ne, sve je to zbog mene. Zasto bi inace neduzni, nepoko
lebljivi, neokaljani Rama, moj voljeni brat i kruna cestitosti
i dobrote - Sita, lutali strasnom sumom? Oh, kako je to
okrutno. Kako grozno! Stid te bilo! Oa moram razgovarati
s gresnicom tako zlom vee je sarno po sebi posljedica
grijeha koje sam vjerojatno i sam poCinio u proslim zivo
tima. Zanimalo bi me kakav je to strasan grijeh kojim sam
zasluzio ovu kaznu, ovu nemilost da sam se morae roditi iz
tvoje utrobe! Oa, gresnici dobivaju sarno gresnike kao
zivotne suputnike i pratitelje. Kako se oni mogu druziti s
dobrim Ijudima, s Ijudima koji se bave hvalevrijednim
djelima!
Ova je solarna dinastija sveta i Cista kao nebeski labud,
besprijekorna je. No istinu govoreei, ti si kao i tvoja majka.
Ona je dala ubiti svoga muza da bi se ispunila njezina am
bicija. I ti si ubila svoga muza da ostvaris svoju sebicnu
zelju. Moze Ii mladi sin ikad vladati kraljevstvom, ogrijesivsi
se tako 0 najstarijeg sina, sto se kosi s utvrd enim obicajem
kraljevske dinastije?
Na tu fatalnu ideju nisi dosla sada, ona je bila u tebi
pritajena kao sjeme od samog pocetka, inace ne bi tako
iznenadno izrasla u divovsko stablo. Kad si vee obdarena
takvom podlom naravi, bilo bi bolje da si me umorila Cim
tvojom besmislenom gluposeu. Umjesto da upropastavam
ove minute u razgnvoru s tobom, trebao sam radije otiCi k
Rami i zamoliti ga da se vrati u Ayodhyu, kako bih se i j a
mogao vratiti. Odbij e Ii to uciniti, odlucio sam ostati s njim
kao i Laksmal}a i biti sretan sluzeCi gao Neeu te vise ni po-
gledati."
Rekavsi to, Bharata jo j je okrenuo leda i posao za bra
tom. Kaikeyi se duboko zamislila nad svojim cinom. Ku
kala je zbog onoga sto je njezina spletka izazvala, shvatila
je da podli planovi mogu donijeti sarno prolaznu sreeu bez
obzira na onoga tko ih provodi u djelo. Sigurno je da oni
utiru put konacnoj propasti. Nije pronasla nikakav nacin
da pobjegne, nije mogla naCi rijeCi da izrazi svoje kajanje i
tugu pa je stoga stajala skamanjena i nijema.
Bila je ogorcena zbog Manthare, shvatila je istinu.
Veselilo ju je ispravno Ramino stajaliste te je pognula glavu
od stida kad je spoznala vlastitu gresku.
304 305
BRACA SE SOSRECO
god bi im se pruzila prilika, premda bi neko vrijeme sutjeIi
bojeci se odmazde koju bih im mogao nanijeti koristeci se
svojim ovlastima.
Zla zamisao moje majke sada se pretvorila u bolnu gla
vobolju za mene. Ne mogu ovdje biti ni trenutka bez Rame
i SIte. Sarno ti povjeravam tu svoju strasnu patnju. Tek kad
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 155/177
Bharata i Satrughna posli su ravno do mjesta na kojem
su se okupili ministri, dvorski uCitelj i ugledni gradani pri
jestolnice. Svi su ih ocekivaIi zeleCi saznati njihovu odluku.
Mirno i pozorno cekali su da cuju sto ce im priopCiti.
Bharata se poklonio pred Vasisthom i rekao: "Bozanski
uCitelju, reCi cu ti svoju postenu namjeru. MoIim te, vjeruj
mi da sam iskren jer nista necu skrivati pred tobom. lsk
reno ti otvaram svoje srce. Posljedica je teza od uzroka,
znas da je metal koji je izvaden iz zemlje tvrdi od zemlje.
Roden iz utrobe Kaikeyi koja je tvrda srca, moje je srce jos
tvrde. Kako bih inace mogao objasniti da sam jos ziv,
unatoc cinjenici da je Rama daleko od mene? Kaikeyi je
poslala Situ i L a k S m a ~ l U u sumu, svoga je muza poslala na
nebo, podanike njegova golemog kraljevstva gurnula u
tugu i tjeskobu te nanijela vjecnu sramotu svomu sinu. A ti
sada zahtijevas od mene da upravljam tim kraljevstvom,da podnesem trajnu sramotu? Nisam zbog toga sretan, ne
zasluzujem to. Zar mi se nece svi prezirno smijati sjednem
Ii na lavlje prijestolje kao gospodar i vladar, dok Rama luta
naokolo po dzungli?
Moja bi vladavina nanijela samo stetu Ijudima. Vee i
samo moje stupanje na prijestolje bilo bi nemoralno i
neispravno. A tko ce se usuditi da cijeni otimaca i slusa
njegova naredenja? Ja ne bih bio sposoban kazniti neis
pravnost i nemoralnost! Kako bih mogao imati obraza is
pravljati one koji krivo rade, kad bih i ja mnogo pogrijesio
da se popnem na prijestolje na koje nemam pravo? Ljudi
bi vjerojatno upiraIi prstom u mene i optuzivaIi me kad
ugledam Ramu smirit ce se moje srce i nestat ce moje
veIike boli. Nikakve rijeci utjehe niti objasnjenja ne mogu
mi sada pruziti olaksanje kad sam u tako strasno losem
stanju. Dobio sam dopustenje Kausalyje i Sumitre da
odem u sumu. Sutra u lOru odluCio sam poCi do mjesta
na kome se sad nalazi Rama. Koliko god bili brojni, moji
ce se grijesi pretvoriti u pepeo onog trenutka kada me
Rama pogleda. Ne bude Ii htio razgovarati sa mnom, bit
cu sretan ako ga sarno vidim, sakrivat cu se iza nekog
stabla, sIijediti ga iz daljine i biti radostan zbog same te
prilike. Vi starjesine, koji ste se okupili ovdje, moIite se za
mene, blagoslovite me da mogu napredovati kad vidim
Ramu. Ministri, dopustite mi da odem k njemu. Ja sam
rob Gospoda Rame. On je nas Bog."
Nitko na tom skupu, medu ministrima, feudalcima i
narodnim vodama nije mogao govoriti. Shvatili su dubinu
Bharatina kajanja, osjetili njegovo Cisto srce, vidjeIi su daodbija biti upleten u zavjere sto ih je njegova majka
skovala.
Glavni gradski starjesina tada je ustao i rekao:
"Gospodaru, i mi cemo poCi s tobom jer i mi smatramo
da je odvojenost od Rame strasno bolna. Nije nas briga
sto ce se dogoditi s nasim zivotima sarno ako dobijemo
barem jednu priliku da ga vidimo." On je zamolio za to
dopustenje u ime svih okupljenih.
Drugi su hrabro odgovoriIi na taj prijedlog, uvjeravajuCi
ga svojim molbama da su i oni spremni otiCi k Rami. Za
nekoIiko trenutaka vijesti su se prosirile u svaki kutak i
zakutak goleme prijestolnice - muskarci, zene, djeca,
30706
mladi i stari, svi su se spremali za odlazak u sumu! Tko je
koga mogao odvratiti od tog cina? Nije bilo nikoga u
Ayodhyi tko bi bio tako okrutan da drugomu uskrati odla-
zak Rami radi njegova darsana. I majke Kausalya i Sumitra
spremile su se na put sa svojim dvorkinjama.
Kaikeyi se obratila Kausalyi obuzeta kajanjem zbog svo-
vozilo koje mu je dodijeljeno i pustivsi da njegova koCija
krene prazna, on i Satrughna hodali su uz nju bosonogi.
Svi su pomislili da ce oni tako hodati sarno kratko vri-
jeme. No shvatili su da Bharata nema namjere uCi u kociju
bez obzira na duljinu puta. Kausalyi je bilo tesko kad je to
je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 156/177
jih pogresaka i grijeha te zamolila dopustenje da i ona
prati kraljice. Preklinjala je da jo j dopuste moliti Ramu za
oprostenje i pridruziti se ostalima u njihovim pokusajima
da ga nagovore na povratak u Ayodhyu. Kausalya Cije je
srce bilo Cisto i neokaljano, nije u nju ni najmanjesumnjala, nije skretala od svoje ispravnosti pa joj je
dopustila da im se pridruzi.
Bharati su javili da se cijeli grad sprema na put, stoga
je on naredio ministrima da bar nekoliko Ijudi ostane kako
bi cuvali grad jer ga ne smiju ostaviti nezasticenoga. Tako
su i uCinili. Pred svakom je kucom vee tijekom noCi stajalo
spremno vozilo da bi se stanovnici mogli pridruziti koloni u
ranu lOru. Prakticki, sve sto je imalo kotace bilo je nami-
jenjeno putovanju. Za svu tu gomilu Ijudi na vrijeme je
pripremljena hrana i pice. Poput ptica cakravaka,
muskarci i zene Ayodhye ocekivali su osvit dana, da se
upute na putovanje k svomu voljenom gospodaru. Za njihje to bila noc zanosne i radosne nade. ProveIi su je raz-
misljajuCi 0 skorom darsanu.
Na pokret se spremila i sva vojska s odredima bojnih
kola, slonova, konjice i pjesastva. Ministar je naredio znal-
cima Veda da neprestano izgovaraju posebne himne. Sa
sobom su morali ponijeti i sve potrebno za obredno
stovanje vatre. U pravo vrijeme, prema proracunima as-
trologa, pred palacu su dovezli vodecu koCiju za Bharatu i
Satrughnu te palankin37 za kraljicu Kausalyu koja ce sli-
jediti koCiju. Tada je Bharata naredio da svatko ude u
37 palankin _ zatvorena istocnjacka nosiljka
Sjedni bar malo u kociju." No Bharata je odgovorio: "Majko,
to radim sarno zato da okajem grijehe koji me pritiscu. Ook
pjesaCim cestom trpim Ii barem mali dio onoga sto Rama i
Sita trpe u sumi, hodajuCi bosonogi? Sve dok oni pjesace
bosi bilo bi krajnje neispravno da se ja, koji sam njihovsluga, vozim u koCiji. Oprosti mi sto necu poslusati tvoju
zapovijed, dopusti mi da ovako hodam."
Upravo su tada kraljevski ucitelj Vasistha i njegova su-
pruga Arnudhati koji su sjedili u sljedecoj kociji zaustavili
svoje vozilo. Kad su culi Bharatinu odluku, zamolili su ga
da sjedne u njihovu koCiju kao njihov kocijas. No Bharata
je bio nepopustljiv: "Ja sam Ramin sluga i duzan sam vozi-
ti sarno njegovu kociju. Ook ne dobijem dragocjenu priliku
da budem njegov koCijas, necu se voziti ni u jednoj kociji,
niti cu drzati uzde ijednog konja. To sam se zavjetovao."
Vasistha je tada odustao od daJjeg nagovaranja. Iskreno ga
je razveseIila Ijubav i postovanje s to ih je Bharata izrazavaoprema Rami.
U sumrak prvoga dana stigli su do obale rijeke Tamase,
a sJjedeceg na obale rijeke Gomati. Tamasa je pritok rijeke
Gogre, a Gomati utjece u Gangu. Cim se smracilo, vozila
su se zaustavila. Za zene, djecu i starce podignuta su
prenoCista. Ministar je naredio vojnicima da Ijudima podi-
jele hranu, disciplinirano i s duznim postovanjem. Ooista,
za vrijeme cijelog putovanja svatko je pazljivo i s veseljem
obavljao posao koji mu je bio dodijeljen. Pazili su da nitko
ne trpi.
Nastavivsi putovanje u osvit lOre trecega dana, stigli suu sumrak do grada Srrigavere. Guha, kraJj Nisada ugledao
308 309
- . .__
je golemo mnostvo Ijudi i vojske u pokretu. Bio je zbunjen
- cudio se zasto Bharata ide u sumu, zbog cega vodi sa
sobom vojsku u punoj opremi. Sto sve to znaci? Pokusao
je razotkriti tu tajnu. U sebi je vagao razloge "za" i "protiv"
ovoga neobicnog dogadaja. ZakljuCio je: "Kad je drvo
otrovno, i njegov je plod vjerojatno otrovan." Najbolje sto
-.- ._ _ ..__ .•._
pretstavljajuCi se imenom. Ucitelj ga je prepoznao kao
Ramina pratiteIja i blagoslovio gao Tada je pozvao Bharatu
i predstavio mu Guhu kao Ramina "prijatelja".
Cim je CUO te rijeci, Bharata ga je srdacno zagrlio i
obasuo ga pitanjima 0 Raminu zdravlju i napretku. Ponu
kao ga je da mu isprica kako se susreo s njim. Kad je
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 157/177
je znao uCiniti bilo je da pokusa osujetiti Bharatine planove
- naredio je svojim Ijudima da sve camee potope u dubi
nama Gange, kako bi prineu onemoguCio da prijede rijeku.
Zapovijedio im je da i pod cijenu vlastita zivota sprijece tu
gomilu Ijudi da se domogne druge obale.
Kralj NiSada stajao je sa svojim lukom i strijelom,
spreman napasti, spreman zrtvovati i vlastiti zivot za svoga
voljenog Ramu unatoc tomu sto su snage koje je Bharata
vodio bile daleko mnogobrojnije od njegovih.
Guha je uzbunio svoju zajednieu i sve njezine clanove te
ih pripremio za neizbjezan sukob. Tada se i sam spremio
za susret s Bharatom. Htio je otkriti je Ii on dosao kao
neprijatelj iii kao prijatelj, iii je neutralan, tek prolazni pos
jetitelj zbog kojega se nije potrebno brinuti. ZnajuCi da je
Bharata prine kraljevske dinastije, nabavio je velike koliCine
evijeca, ribe, mesa i voca koje mu je zelio ponuditi.
Namjeravao je otkriti njegovu skrivenu namjeru na tajnaCin sto ce pratiti Bharatino reagiranje na razliCitu hranu
koja ce mu biti ponudena. Korijenje, gomoIji i voce su
blaga (sattvika) hrana. Ako ih Bharata prihvati, smatrat ce
ga prijateljem. Meso ubijenih zivotinja hrana je koja potice
nemir (rqjas) u covjeku. Sklonost toj vrsti hrane oznacila bi
"srednji put", neutralnost, nekoga tko nije ni prijatelj ni
neprijateIj. Kad bi prihvatio ribu, to bi upozorilo na nepri
jateljstvo jer to je hrana koja izaziva inertnost (tamas).
Uzevsi sa sobom hranu koju ce mu ponuditi, Guha,
viadar Nisada, uputio se k Bharati. Vee na prvom koraku
vidio je dobre znakove. Pogledmu
je pao na mudraea Va-sisthu. Potrcao mu je ususret i pao pred njegova stopala,
Guha spomenuo da je Rama proveD cijelu jednu noc s
njim na obalama te iste rijeke, Bharata je zarko pozelio cuti
detaljni opis te noCi i njegove su oci i usi zedno upijale
nektar Guhine price.
Vladar Nisada bio je pun hvale i odanosti Rami. Pokazao je Bharati slamom pokrivenu kolibieu koju je
pripremio da bi se Rama, Sita i LakSmar:la mogli malo
odmoriti. lspricao mu je i razgovor koji je te noCi vodio s
Laksma,!om. Kad su to culi, Bharata i Satrughna nisu
mogli zaustaviti suze sto su im potekle niz obraze, nisu
mogli zadrzati tugu koja ih je obuzimala. PromatrajuCi ih,
Guha se uvjerio u njihove iskrene i bratske osjecaje prema
Rami, shvatio je da oni nisu Ramini neprijateIji. Bio je
iznenaden njihovom odanoscu i iskrenoscu njihove pre
danosti.
Bharata je pomno razgledao kolibice sagradene za
Situ, Ramu i Laksma,!u. Zahtijevao je da se one odrZavajus dostojnom paznjom da ne propadnu. SlijedeCi uciteljeve
upute, obavio je obredno kupanje u svetoj rijeci Gangi za
jedno sa svojim majkama i zamolio Guhu da ih odvede do
mjesta gdje je Rama proveo noc. Uprijevsi prstom u hrpu
trave darbha koju je vjetar raznosio, Guha je rekao da su
se te noCi Sita i Rama odmarali ovdje, na tom lezaju suhe
trave. Bharata i Satrughna poklonili su se tom svetom
mjestu, a Bharata je jadikovao: "Jao, kako je moj gospo
dar mogao spavati na tako tvrdom lezaju kad je naviknut
na siroku i meku postelju? Kako sveta majka Sita podnosi
sve te nevolje?" Svladan zaloscu, dugo se nije mogao po-
maknuti.
31110
Kad je najzad ustao, zatrazio je da mu pokazu mjesta
koja su SIta, Rama i Laksmar;a posvetili svojim boravkom.
Guha ga je poveo do jednag stabla aSoka pod eijom su
sjenom njih troje neko vrijeme sjedili jeduCi svoj jed
nostavni vocni obrok. I ovdje su braca s postovanjem
dodir nuli tlo znajuCi da je sveto.
hini podanici pozurili iskazati postovanje Raminu bratu.
Napajali su oei Ijepotom i uzvisenoscu brace, hvalili su ih iz
svega srca, s postovanjem k1eeali pred njima. Ostro su
korili kraljicu Kaikeyi i boga sudbine Brahmu te mu pred
bacivali njegovu okrutnost, ronili suze i do neba hvalili
Ramu. Molili su Bharatu i Satrughnu da dovedu sa sobom
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 158/177
ProlazeCi tako mjestima na kojima su se zadrzavali
Rama, SIta i LakSmar;a, dva su brata bila veoma uzne
mirena. Poniznost, postovanje i odanost sto su ih pritom
izrazavali, dirnuli su srce nisadskog vladara. Bharata nije
mogao obuzdati svoju nelagodu dok je razmisljao 0 neu
dobnostima sto ih je morala podnositi Slta - sarna velikabozica Laksml - draga, vo!jena kCi vladara Janake, snaha
kralja Dasarathe i supruga mocnog Rame. Bharata je ot-
krio Guhi da stanovnici Ayodhye ne mogu vise zivjeti u
gradu jer ga je napustio sveti par Rama i Slta. Osjecaju da
se Ayodhya pretvorila u dzunglu jer nema Rame u njoj, a
ni on sam ne moze podnijeti njihovu zalost, i on je shvatio
da je Ayodhya ondje gdje je Rama. Stoga je dosao s po-
danicima Ayodhye ovamo da bude u Raminoj blizini.
Guhi je sada bila jasna cijela ta situacija, odbacio je sve
sumnje koje su ga obuzele kad je ugledao Bharatu s
cjelokupnom vojskom, sa sva njezina eetiri roda - pjesast
Yom, konjicom, slonovima i bojnim kol ima - kako se
priblizava dzungli u kojoj se nalazio Rama. Otvorio je svoje
srce Bharati i zamolio ga da mu oprosti sto je posumnjao
u njegove namjere. Bharata ga je tjesio da je njegov strah
bio sasvim prirodan, da time nije ueinio nista lose. Jer is
tina je da je on doista podli divljak, uzrok Ramina prot
jerivanja zbog kojega on mora trpjeti. "Zbog toga zloeina
zasluzujem da me ubiju. Onaj tko bi to ueinio, ne bi
napravio nikakav grijeh", jecao je Bharata. Dok je on tako
nemilo osudivao samoga sebe, iz Guhina su srca izvirale
molitve Bogu da mu oprosti.
Vijesti da je Bharata stigao na obale Gange, prosirile su
se u Sfligaverapuru, glavnom gradu Nisada pa su se Gu
Ramu, Situ i LakSmar;u.
Bharata je zanijemio kad je vidio silinu njihove boli.
Plakao je neutjesno. "Moja je zadaca moliti se. Ono sto ce
se dogoditi s molitvom ovisi 0 Raminoj milosti. Ja sam
sarno rob. Tkosam
ja da vrsim pritisak na Ramu?Pridruzite se mojoj molitvi. Molite se iz dubine srca da se
on vrati u Ayodhyu, vasa ce bol sigurno smeksati njegovo
srce. Nasa je duznost da se molimo. Neka vase molitve
pomognu da moje uspiju. Rama je dosao spasiti svijet, on
nece odbiti molitve Ijudi." Bharata je tjesio i bodrio po-
danike Nisade i druge Ijude onako kako je to najbolje
odgovaralo njihovim mogucnostima shvacanja. Spustio se
mrak pa je zamolio Guhu da posa!je svoje !jude kuci. No
proveli su cijelu noc prieajuCi 0 Rami i njegovoj slavi,
jeduCi voce koje im je Guha donio.
Kad se istoeno nebo rasvijetlilo i najavilo novi dan,
Bharata je naredio ministru da probudi Ijude a on se sa
svojim bratom okupao u svetoj Gangi. I majke su zavrsile
sa svojim kupanjem pa su svi bili spremni za nastavak
putovanja. Guha je skupio dovo!jno eamaca da prebaci na
drugu obalu rijeke mnostvo !judi, njihove koeije, konje i
druge dijelove oruzanih snaga sto su pratili Bharatu.
Zadaca da ih prevezu preko Gange bila je brzo i uspjesno
izvrsena. Nakon sto je provjerio je Ii sve prevezeno, Guha je
s Bharatom posao u sumu da mu pokaze put. Svecenici i
Vasistha isli su zajedno. Slijedili su ih mnogobrojni po
danici Ayodhye te vojne jedinice. PutujuCi tako, Bharata je
poslijepodne stigao do utoka rijeke Yamune u Gangu, dosvetog Prayaga. On nije nikad tako mnogo pjesaeio i .lata
312 313
su ga tabani boljeli i pekJi poput zive vatre. lako tesko, ipak
je i dalje koracao jer je osjecao da su njegovi bolovi
naknada za one sto je nanio Rami. Nije se na njih obazi-
rao, bio je svjestan samo bolova sto ih je u tom casu pod-
nosio i Rama.
Prayaga je mjesto poznato kao Trive':ll jer i rijeka Saras-
njegovih razloga. Prema onome kako sVijet sudi dogadaje,
Kaikeyi je ucinila zlo. Prema zapisima iz Veda, zlo je ucinila
bozica Sarasvat! koja vlada govorom. Znaj, sve se do-
godil o u skJadu 5 voljom Svemogucega.
Bharata, svijet ce se odusevljavati tvo jim besprijekornim
ugledom i pjevat ce ti hvalospjeve. Vede ce se vise cijeniti
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 159/177
vat! utjece na tom svetom mjestu u rijeke blizanke. Okupali
su se na tomu glasovitom stjecistu dviju rijeka uz
propisane obrede. Pustinjaci, hodocasnici, neZenje, mu-
draci i redovnici Prayage bili su odusevljeni sto imaju
priliku gledati Bharatu. UVjeravali su jedni druge da on siri
oko sebe isti sjaj kao i Rama, da zapravo, oni izgledaju
posve isto. Svatko tko je gledao Bharatu, bojao se i trep-
nuti okom od straha da ne bude prikracen u zadovoljstvu
sto ga je izazivao pogled na njega.
Stanovnici Bharadvajina asrama u Prayagu saznali su
da do laze Ramina braca 5 cjelokupnom vojskom, u pratnji
majki i ministara. Mudrac Bharadvaja poslao je svoje
ucenike ususret Bharati kako bi njega i njegovu pratnju
pozvao da ga posjete. Shvativsi poziv kao zapovijed,
Bharata je sa svojom pratnjom usao u asram. Braca su
pala nicice pred tim vladarom redovnika. Bharadvaja ih je
podigao i zagrlio 5 velikom nakJonoscu ponudivsi im 05 -
vjezujuce, hladne napitke. Svi su primijetili da Bharata
sjedi oborene glave od stida i straha da se pitanjima koja
bi mozda netko mogao postaviti ne otkrije njegov udio u
protjerivanju Rame. Bharadvaja je znao razlog njegove
sutnje i potistenosti pa je rekao: "Bharata, ne moras se
bojati, ja znam sve sto se dogodilo. Nitko ne moze kon-
trolirati niti usmjeriti put sudbine. Zasto zaliti sto je tvoja
majka trazila da jo j se ispune zelje? Ne moze joj se pripisati
nikakvo zlo zbog toga. Bozja ju je volja navela da ih zatrazi.
Znam da ona voli Ramu kao samu sebe. Stoga bi se
razlog za promjene u njezinu umu trebao potraziti samo u
bozanskom planu, a ne na nekom polju covjekove misli i
314
zbog takvih kakav si ti, jer dajes primjer njihova ucenja,
ukazujes na njihovu djelotvornost. Zato ne budi neod-
lucan! Smatra se da sin kojemu otac povjeri kraljevstvo,
zasluzuje to pravo vladanja. Onaj neumoljivi sljedbenik 15-
tine, onaj vladar uzvisene duse, dao je kraljevstvo tebi inaredio ti da upravljas njime prema vladarskoj dhanni.
Protjerivanje Rame u sumu bilo je posljedica mnogih
nevolja. Cijeli je svijet bio shrvan tugom zbog tog
dogadaja. Sada tvoja nesretna majka bijedno okajava zlo
sto ga je pocinila. No ti si nevin, bez Ijage. Nikakva sra-
mota nece se moCi pripisati tebi ako budes vladao kra-
Ijevstvom. Zapravo, Rama ce biti sretan kad sazna da si ti
preuzeo uzde upravljanja.
Moram ti takoder reCi da je misija koju sada poduzimas
doista hvalevrijedna. Tvoja se namjera moze samo
pohvaliti. Jer odanost Raminim stopalima vrelo je i izvor
svega napretka i blagostanja. Bharata, mogu slobodno
reci da nitko nije tako pun vrlina, tako sretan kao ti. Do-
kazao si da zavredujes biti dragi, voljeni, Ramin mladi brat.
Dok je odlazio u sumu, Rama je posvetio nas asram svo-
jim boravkom u njemu. Te noci pricao mi je uglavnom 0
tebi i tvojim vrlinama. Njegova je pratnja isla sa mnom do
Prayage na sveto kupanje! Spominjali su te cak i tada dok
su bili zuaokupljeni kupanjem! Rama je bio veoma tuzan
sto nije mogao vidjeti tebe i Satrughnu prije odlaska iz
Ayodhye. Ljubav koju on osjeca prema tebi ne moze se 5
nicim usporediti.
Usto, Rama uVijek, u svakoj prilici, ublazuje tugu onihkoji traze utoCiste u njemu. Cijeli je svijet njegova obitelj,
315
--svi su njegovi rodaci i prijatelji. Vjerujem da si ti upravo
sarno olicenje Ijubavi prema Rami. Ono sto osjecas kao
Ijagu na svome imenu, za mene znaci lekciju, primjer,
nadahnuce. Bharata, ne smijes dopustiti da te shrva tuga.
11 posjedujes dragulj koji ispunjava zelje! Zasto onda
jadikujes da si siromasan, to nije ispravno. Darsan Site,
Rama otisao od njega s LakSmal}om, on je istog casa
napustio tijelo, nije mogao prezivjeti taj udarac sudbine.
Stoga vise nema potrebe brinuti se 0 njemu. Ali Sita,
Rama i Laksmal}a hodaju naokolo bosih nogu. Odjeveni u
odjecu asketa oni sjede na prostirci od ku.sa trave, borave
u kolibicama od slame, przi ih sunce i kisnu na kisi, drhte
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 160/177
Rame i Laksmal}e pravi je imetak za kojim tragaju svi du-
hovni trazitelji. Ja sam postigao tu srecu jer sam napajao
oci njihovim likovima. Razgovarao sam s njima, bio sam u
njihovoj blizini, dodirnuo sam ih. lmao sam srecu da
budem njihov domaCin. Mozda cu imati jos malo srece.
Sad imam zadovoljstvo da vidim tebe. Zanos je ispuniomoje srce, presretan sam. Rama je radi naseg dobra
otisao u sumu da zivi u njoj kao asket, kako bi se nase
teznje ispunile, kako bi se nasa svetost produbila. Doista
smo sretni!"
Tako je veliki mudrac Bharadvaja hvalio Bharatu i nje-
gove mnogobrojne odlike i vrline. Dok je govorio, niz obraze
postovanog asketa tekle su suze radosnice. Bharata i
Satrughna ceznuli su za Ramom i njegovom bezgranicnom
Ijubavi. Bili su sretni sto su njegova braca, no radost je od-
mah pomutila misao da su i sami protjerani iz blizine toga
utjelovljenja Ijubavi. Zato ih je obuzela potistenost, nepod-nosljiva patnja i neizreciva tuga. Poklonivsi se pred mudra-
cern, glasom ogorcenim zbog strepnje, Bharata je rekao:
"UCitelju, ti poznajes proslost, sadasnjost i buducnost. Go-
yorio si 0 pravoj istini, ti si ucitelj najuzvisenije istine. Rama
je nenadmasan po svojim sposobnostima i moci. Odlucio
sam u tvojoj prisutnosti govoriti sarno istinu. Rama zna sto
se dogada u Ijudskom umu i sto covjeka muci. Za sada se
ne bojim da ce me ljudi prekoravati zbog zla sto ga je
pocinila moja majka. Necu ocajavati ni onda kad mi kazu da
ne mogu doci u nebo.
Moj je otac svuda poznat i premda vise nije ziv, njegova
se slava prosirila cijelim sVijetom. Kad je njegov voljeni sin
316
od hladnoce i trpe, izlozeni neizrecivim nevoljama u sumi,
zar ne? A sad mi kazi, nisam Ii ja jedini uzrok svih tih
nevolja? Ta me zalosna cinjenica muCi svakog trenutka,
danju i nocu. Moj zeludac ne podnosi hranu, san mi ne
sklapa vjede. To nepostenje u umu moje majke bodez je
zaboden u moje srce. Lukavstina sto ju je izmislila kako bimene ustolicila na prijestolje, pretvorila se u zamku koja ce
me upropastiti. Ma sto uCinio ne mogu iskorijeniti patnju
koja me unistava iznutra. Nista je ne moze izlijeCiti. Ona ce
nestati tek onog dana kad se Rama vrati u Ayodhyu. Ne
postoji nijedan drugi lijek koji bi je mogao ukloniti."
Redovnici koji su se okupili bili su radosni sto su culi
ove princeve rijeci. Bharadvaja mu je rekao: "Sine, ne tu-
guj vise. Cim tvoj pogled padne na Ramina lotosna sto-
pala, sigurno ce isceznuti i nestati teret bola sto te sada
muci." I pustinjaci su ga ljesili i bodrili. Veliki mudrac Bha-
radvaja pozvao je tada jednog ucenika i naredio mu da
donese sumsko korijenje, gomolje i voce i stavi ga pred
Bharatu i Satrughnu. Svoje je ucenike poslao da pripreme
hranu savjetnicima, ministrima, dvorjanima i gradanima
Ayodhye, svima koji su u svojoj gorljivosti da vide Ramu
dobrovoljno podnijeli mnoge nevolje na putu i cija su srca
bila rastuzena patnjom zbog odvojenosti od njihova vo-
Ijenog gospodara. Pokorivsi se tim naredenjima s mnogo
postovanja, ucenici su se brzo pobrinuli da svaki gost do-
bije obilni obrok. Princevima, Bharati i Satrughni, njihovim
obiteljima, ministrima i dvorjanima, panditima i sveceni-
cima iskazali su gostoljubivost na poseban, svecan naCin.
Bilo je ponudeno svega u izobilju, sve je bilo savrseno, za
317
to se pobrinula sama tajanstvena moe pustinjakove volje.
Bharata je zaista bio iznenac1en.
No mora se reCi da nisu samo dva brata vee i svi po
danici Ayodhye promatrali tu raskos i obilje kao nesto bez
vrijedno! Nije ih to ni najmanje privlacilo. Iznenadili su ih
mirisi, naramci mirisna cvijeea, voeni sokovi i primamljiva
smiju sjesti na takvo prijestolje. Mi smo njihovi sluge.
Dopusti nam da im tako sluzimo." Pustinjake i sve oku
pljene ganule su i razveselile te rijeci. Bili su zahvalni braei.
Do neba su hvalili beskrajnu dubinu odanosti koju su
braea osjeeala za Ramu. Iznenac1eni njihovom vjerom i
upornoseu bili su dirnuti do suza.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 161/177
ukusna jela. Dva bljeStava mjesta postavljena samo za
Bharatu i Satrughnu nadilazila su svaki opis.
Kad je sve bilo spremno, mudrac je pozvao goste u
posebno izgrac1enu dvoranu gdje se trebala odriati
svecanost. Usli su u to cudo od Ijepote. Dvorskog uCitelja injegovu suprugu odveli su do pocasnih mjesta priprem
Ijenih za njih. I kraljice su posle na svoja mjesta, pokrivene
velovima i okruzene pratnjom. Pognute pod tezinom tuge
pokorile su se mudracevoj zapovijedi.
Tada je jedan ucenik vedra lica doveo braeu Bharatu i
Satrughnu sa svim duznim pocastima, u skladu s obica
jima toga poznatog pustinjackog obitavalista. Kako bi im
pokazali da ih cijene, mladi su pustinjaci stajali s obje
strane prolaza masuCi cupercima izrac1enima od repova
jaka38 i recitirali himne iz svetih spisa. Braea su se
priblizavala velicanstvenim sjedalima odrec1enima za njih,
ali Cim su dosli blize, pognuli su glave i pali na tlo pokazUjud tako svoju potpunu poslusnost. Uzeli su mahalice iz
ruku ucenika i poceli, puni postovanja, mahati sa svake
strane lavljeg prijestolja. Divili su se prijestolju, umjesto da
su sjeli na njega! Sve prisutne iznenadio je taj cin, to
iskazivanje pocasti praznom prijestolju.
Kad ih je mudrac pozvao da sjednu na prijestolje,
Bharata i Satrughna k1eknuli su pred njega i preklinjali ga:
"Ucitelju, ovo prijestolje pripada Siti i Rami, a ne nama. Mi
nemamo pravo na njega. U ovom svetom pustinjackom
obitavalistu, samo njih dvoje, bozica Laksmi i Narayal}a
38 jak _ tibetanska domaca zivotinja koja prenosi teret
Braea su pomno odabranu hranu prinijela prijestolju, a
pritom su zamisljali kako carobni likovi Rame i Site sjede
na njemu. Zatim su otkidali male komadiee ponuc1ene
hrane, stavljali ih s postovanjem na svoje ocne kapke i
pojeli kao svetu hranu. Starjesine, ministri, savjetnici i sta
novnici Ayodhye usrdno su mudraca Bharadvaju molili za
oprostenje sto ne jedu ponuc1enu hranu jer, kao sto su
rekli, ne mogu uzivati ni u kakvu jelu dok ih muci bol zbog
odvojenosti od Rame. Odbili su jelo jer su osjeeali da im
samo Ramin darsan moze pruziti zadovoljstvo. Za tom su
nektarskom svecanosti ceznuli. Njihova je sumornost bila
tako ocajna, a mudraceva gostoljubivost tako srdacna!
Opravdavali su se kako su previse zaokupljeni svojom
brigom da vide Ramu i ne mogu razmisljati 0 hrani. Mu
drac je napokon morae pristati na njihoyu zelju i ostaviti ih
na miru. Nije ih mogao prisiliti da sudjeluju u gozbi.
Svi su bili spremni za odlazak u sumu vee na prvi nagovjestaj lOre. Poklonili su se mudracu, a on ih je bla
goslovio i dopustio im da napuste pustinjacko boraviste.
Dok su sluge isle naprijed pokazujud im put, slijedili su ih
nosaCi nosiljki i vozaCi kola. Bharata je hodao zadnji. Ruku
polozenih na Guhina ramena, izgledao je poput olicenja
bratske ljubavi i odanosti. Nije nosio obueu koja bi ga stiti
la od trnja i sljunka, nije imao suncobran da se zastiti od
sunca koje je przilo. Nikomu nije dopustio da drzi sunco
bran iznad njega. Nikomu nije dopustio da mu donese
obueu. Ali zemlja se razalila nad njim - put kojim je ko
racao postao je iznenada mek i prikladan. Yjetar ga je
rashlac1ivao, sVjez i blag tijekom cijelog putovanja, a sunce
31918
je privuklo oblak i stavilo ga kao zastitu izmedu sebe i
njega.
Tako su nesto prije sumraka stigli na obale rijeke Ya
mune. Noeu su se bezbrojni camci skupili uz obalu i kad je
svanulo, svi su Ijudi mogli istodobno prijeCi rijeku! Okupali
su se i u znak zahvalnosti s punim postovanjem poklonili
virna vojske kako bi ga molio da se vrati u Ayodhyu i
dovede ga natrag s kraljevskim pocastima!"
Treea se zena slozila s tim: "Tko zna sto se krije iza
svega toga? Nitko ne moze govoriti 0 drugome. Tko moze
osuditi osjecaje i motive koji druge poticu na djelovanje?
Oni mogu biti vrlo uzviseni, koliko nam je poznato. Ali
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 162/177
se svetoj rijeci i nastavili put.
Bharata i Satrughna hodali su u pustinjackoj odjeei. S
njima su isli ministri, pratnja i savjetnici a svi su razmisljali
o Rami i Siti. Dok su tako pjesacili, stanovnici usputnih
sela zastajali su u strahopostovanju pred tim cudnimmnostvom koje je prolazilo. Zene koje su isle na rijeku po
vodu, stavile su posude na tlo i zaustavile se skamenjene
od cuda, netremice gledajuCi u braeu. Svi su se pitali tko
su oni i zakljucili da su to ona ista braca Rama i Laksmana
koji prolaze tim putem ponovno, sada bez Site koja je tada
bila s njima, praceni vojskom, kocijama, slonovima, ko
njima i pjesastvom. Pitali su se gdje bi Sita mogla biti u to
vrijeme! S gorljivom radoznaloscu trazili su je u masi Ijudi
koja je prolazila, razocarano i zalosno saputali su s prijate
Ijima.
"Onog dana kad smo vidjeli Ramu i Laksmanu, braea
su blistala sjajem svoje tjelesne privlacnosti, mladosti,vrline i inteligencije. No sada neki oblak tuge zasjenjuje
njihova lica i zato, mozda to ipak nisu oni koji su tada
prolazili ovim putem", dokazivala je neka zena iz grupe.
Jedan kraljev izvidnik prisluskivao je njihov razgovor i izvi
jestio 0 njemu Bharatu.
Zene su saznale da su to Ramina braea koja idu u
posjet Rami. Na to se neka drska zena razestila i povikaJa:
.YIada kraljevstvom koje mu je otac dao, a ide na darsan
svoga brata Rame, praeen vojskom! Zar ga nije sram?"
Druga ju je zena prekinula i rekla: "Sestro, ne govori
tako. Iz Dasarathine obiteljske loze nikad ne bi moglo bitidjece tako tvrda srca. Mora da ide k Rami sa svim rodo
Rama je cvrsto privrzen istini. On se nece vratiti u Ayodhyu
dok u progonstvu ne provede punih cetrnaest godina,
nitko ga na to nece moCi nagovoriti. U to ja vjerujem,"
izrazila je ona svoje plemenite osjeeaje.
, lzvidnici su tocno iZvijestili svoje gospodare Bharatu i
Satrughnu 0 razgovorima ovih seoskih zena. Bilo im je
drago kad su saznali da su te neuke zene iz seoskih kra
jeva potpuno shvatile Raminu veliCinu. I tako su nastavljali
put, slusajuCi kako se ljudi dive Raminim vrlinama, njego
voj poniznosti i bratskoj odanosti. Svaki trenutak mislili su
sarno na Ramu.
Na svom su putu susretali mnoge sveeenike, askete,
redovnike i druge svete Ijude, a svi su oni bili zaokupljeni
ugodnim poslom - hvali li su do neba Ramu i njegove
vrline. Bharata bi im se poklonio i pitao odakle su, Dok su
se ti sveti Ijudi borili da nadvladaju silno ushieenje i na
pokon uspjeli izustiti pokoju rijec kako bi mu odgovorili,Bharata ih je promatrao s gorljivim iscekivanjem. A kad su
rekli da se vracaju s darsana Site, Rame i Laksmar:te, on i
njegov brat pali su nicice pred njih ociju punih suza rados
nica: "Recite nam koliko smo jos udaljeni od njih? Gdje
su?" Pitali su te svete Ijude i za njihovo zdravlje i dostig
nuea, a kad su culi da im je preostalo jos sarno malo
puta, odlucili su provesti noe na mjestu gdje su se zatekli.
Cim je svanulo, otkrili su da se nalaze prilicno blizu
planinskog vrhunca CitrakLita. Stoga su potaknuti zeljom
da vide Ramu, Laksmar:tu i majku Situ, nastavili putovanje
jos brze. Oko podneva zaculi su mrmorenje rijeke
Mandakini i ugledali vrh CitrakLitu.
32120
------------------------------ei m su vidjeli taj vrhunac, gradani Ayodhye i dva brata
duboko su se poklonili u znak postovanja te krenuli napri
jed s obnovljenom snagom. ani, previse iscrpljeni i ocajni
da bi podnijeli dalji naper, iznenada su otkrili u sebi
nepoznate izvore energije. Hodali su brlO i nisu se obazirali
na svoje fizicko stanje. an i koji su nosili nosiljke i tesko se
Sitin san i savjetovao mu da bi bilo najbolje da se brlO
vrate u svoju kolibicu od slame (paT7).aSala).
U meduvremenu su Bhillasi, Kiratasi i druga plemena iz
dzungle, dotrcali do Rame da ga obavijeste kako prema
njima idu vojne trupe, a kocija koja ih predvodi ima kra
Ijevsku zastavu sa znakom stabla banyan. 11 su znakovi
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 163/177
jetili kako im se snaga obnavlja pa su uzvikivali: "livio
Rama, zivio Rama" i zurili se naprijed.
Toga je dana Rama ustao i prije lOre. Rekao je Siti kako
na oca misli cesee nego drugih dana, a Sita mu je odgo-
vorila: "Gospodaru, ti znas da ja nista ne sanjam, nijednu
noe. No ove sam noCi imala predivan san! Mogu cak reCi
da to i nije bio pravi san. Sanjala sam da su Bharata i
Satrughna postaIi neotporni i slabi jer su odvojeni od tebe.
Sanjala sa m da dolaze k nama jer osjeeaju da ne mogu
vise ni trenutak ostati u Ayodhyi bez tebe. Dolaze ne samo
s podanicima iz Ayodhye nego i s kraljicama Kausalyom,
Sumitrom i KaikeyL" Suze su joj navrle na oci dok je
opisivala svoj dozivljaj iz sna.
Rama je pozvao Laksmaf)u i rekao mu: "Brate, CUO si,
zar ne, Sitin san? To ne upueuje na dobre vijesti jer ona je
vidjela sve podanike, a ja sam u snu vidio samo oca, ocasamoga koji nije bio ni u kakvoj vezi iii odnosu s ostalima.
To mi se Cini losim znakom. Dodite, najbolje da se oku
pamo." I tako su njih troje posli do rijeke.
Upravo tada, ptice su u jatu prelijetale preko neba, a
sjeverni je dio neba potamnio gust oblak prasine. Mnoge
su se zivotinje i ptice preplasile i pocele divlje juriti. Vidjevsi
to, LakSmaf)a se popeo na drvo da bi otkrio sto se
dogada.
Ugledao je vojsku u pokretu - pjesake, konjicu, kola i
slonove. Svi su napredovali prema mjestu na kojemu su se
oni nalazili. ZakljuCio je da je kralj negdje na celu kolone
pa je obavijestio Ramu, a on je rekao kako se ostvaruje
uvjerili Situ, Ramu i Laksmaf)u da to nije nitko drugi vee
Bharata koji dolazi k njima. Vise nisu u to sumnjali. Tada
se Laksmaf)a veoma razljutio. Ako dolazi zbog Ramina
darsana, zasto dovodi trupe u punoj spremi, umovao je.
Ona zla zena, njegova majka, vjerojatno mu je to savje
tovala aCini se da je on prihvatio njezin podli plan da na
padne osamljena i nenaoruzana Ramu samoga u dzungli i
pobrine se da se on ne vrati i ne zavlada kraljevstvom, na
gadao je. Laksmaf)a se poceo tresti od Ijutnje koju je os
jeeao duboko u sebi. Njegove su se oCi suzile i pretvorile u
vruee crvene zeravice, a njegove su rijeci postale ostre
po put ostrice maca. Rama je vidio tu promjenu pa mu je
rekao: "Laksmaf)a, suzdrZi se, nemoj se uzbudivati, budi
miran. Bharata je pun vrlina, njegova je Ijubav nemjerljiva.
On poveeava ugled kraljevske dinastije Iksvaku, on je
poput lotosa u jezeru. Nije ispravno klevetati nekoga tko je
tako cist, tako neokaljan i svet." OpisujuCi pravu priroduBharatina motiva i uma, Rama je uspio smiriti provalu
Laksmanif)a bijesa. Uskoro je i sam Bharata poruCio preko
nekih Ijudi koji zive u sumi, da trazi Ramin darsan zajedno
sa svojim bratom Satrughnom, njihovom pratnjom i sljed
benicima. Rama je bio sretan kad su mu priopCiIi te vijesti
i njegove su se lotosne oCi ispunile suzama kao sto se
jezero u kasnu jesen napuni kisom.
Sve se to dogadalo u vrijeme dok su se Rama,
Laksmaf)a i Sita brlO vraeali kuCi nakon kupanja. Bharata
ih je ugledao upravo u trenutku kad su stigli do svoje koli-
bice od trave. Mucen nemirom, say nesretan, u velikoj
patnji, povikao je: "Rama!"! srusio se ravno pred Ramina
322 323
stopala glasno jecajuei. Laksma!!a je osjetio Bharatinu bol
zbog odvojenosti od njih, shvatio je da je krivo procijenio
njegove namjere! Dub oko se u sebi strasno kajao, sagnuo
je glavu pod tezinom tuge jecajuCi zajedno s Bharatom i
Satrughnom.
Rama je podigao braeu s tla, zeleCi umiriti njihove os
Priblizio se Rami bez rijeCi i rekao mu malodusno: "
Cak ni u snu nisam mogao zamisliti da bi se mogla do-
goditi tako strasna nesreea. Nismo mogli vidjeti oca u nje
goYim zadnjim trenucima." Rama ga je tjesio i rekao kako
nema nikakva smisla zaliti za onim sto je proslo. "F1zicka
su tijela isto tako prolazna kao mjehuriCi na vodi, ona
moraju prsnuti i nestati, ako ne danas, a onda sigurno
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 164/177
jeeaje, smiriti i ublaziti njihovu tugu. Dok je time bio zao
kupljen, priblizile su se kraljice - Kausalya, Sumitra i
Kaikeyl, ministri, Vasistha, panditi, gradani i vojnici. Kad su
ugledali Ramu, obuzela ih je istodobno i tuga i radost. No
kad su ga vidjeli u pustinjackoj odjeCi uz skromnu kolibicu,
njihovu zalost nije mogla izbrisati ni radost sto gledaju
svoga dragog, voljenog princa. Jadikovali su i plakali, bili
zalosni, ali i zahvalni. Uzvik "Rama, Rama!" koji se dizao iz
njihovih ranjenih srdaca, prosirio se po golemim pros
transtvima Zemlje i neba.
Rama im se obratio njezno i blago savjetujuCi im da
kontroliraju svoje osjeeaje. Uputio se prema majkama, no
teSko je podnosio pogled na njihovu nesreeu i patnju. Znao
je za nevolju sto ih je snasla, zato se ubrzo ohrabrio i utjesio.
Povukao je LakSma!!u sebi i povjerio mu se. ZnajuCi da bi
bilo bolje kad bi LakSma!!a saznao sto se dogodilo, zatrazio
je od Sumantre, dvorskog ministra kraljevske dinastije, damu isprica sve pojedinosti i dogadaje sto se odnose na
upravljanje Ayodhyom. Potom je Sumantra pao na koljena,
pognut pod teretom svoje zalosti. PokusavajuCi ustati, rekao
je uz jecaje: "LakSma!!a, sto mislis gdje bi mogao biti
Dasaratha nakon svega toga? Golema tuga zbog rastanka s
Ramom, Sltom i tobom pretvorila ga je u pepeo. Ayodhya je
postala dzungla. Kamo god pogledas, vidiS sarno tugu, sto
god cUjes, sarno su jadikovke. Ne sarno !judi, vee i ptice i
zivotinje nisu vise htjele zivjeti kad ste vi otisli. One koji su
p r e Z i v j ~ i , odrzava na zivotu nada da eete se vratiti." Kad je
to cuo, LakSma!!a je zaplakao. Stajao je nijem, nesposoban
da ista odgovori.
sutra." Objasnjavao mu je mnoga moralna nacela, a tada
su obojica otisla na rijeku da obave obred koji se mora
izvrsiti kad se sazna za smrt bliskih.
Sita je posla prema svojim svekrvama i s postovanjem
im dotakla stopala. Isto je to ucinila pred VasiSthinom su
prugom. Tada se priblizila zenama koje su stigle iz Ayod
hye pa ih obzirno umirivala svojim blagim, prijaznim ri
jeCima. Ugledavsi je kraljice su gIasno zaplakale. Zene iz
Ayodhye vidjele su da se njihovi carobni mladi princevi
nalaze u nezavidnu polozaju i stoga ih je obuzela takva
tuga da nisu prestajale jadikovati. Kad je saznala da je kralj
Dasaratha napustio tijelo, Sita se ponovno poklonila pred
kraljicama i rekla: "Jao, kako je velika nasa nesreea! Vladar
je napustio tijelo jer nije mogao podnijeti da bude odvojen
od nas!" Vijest 0 Dasarathinu odlasku odjeknula je u nje
zinu srcu poput udarca groma. Zajedno s kraljicama dugo
je oplakivala te dogadaje. Toga dana nitko nije mogao
nista ni jesti ni piti, nitko nije mario ni za sto. Cijeli su dan i
noe tugovali za Dasarathom.
Kad je sunce izis!o, Vasistha je savjetovao Rami da
obavi pogrebni obred za preminulog oca. Obred je izveden
u strogom skladu sa zahtjevima sastri. BuduCi da je sam
Sri Rama izgovarao s!jedeeu mantru blagoslivljajuCi vodu:
"Neka svete vode Gange, Yamune, Godavarija, rijeke
Sarasvati, Narmade, Sindhu i rijeke Cauvery dodu u tu
posudu i posvete vodu koja se nalazi u njoj," taj se obred
smatrao svetim i izvamedno korisnim.
324 325
Nakon toga su dvorski uCitelj, ministri, kraljice i gradani
Ayodhye proveli puna dva dana s Ramom, LakSmaf.1om i
Sitom. Na zavrsetku dru gog dana Rama se priblizio Vasis!hi i
rekao: "Ucitelju, ovim gradanima i stanovnicima Ayodhye
veoma je tesko ovdje, ne piju nista drugo osim vode, ne
jedu nista do korijenja i gomolja. Dok gledam Bharatu i
Satrughnu a i majke, osjecam da je svaki trenutak dug kao
blizini, Bharata i Satrughna bili su puni jada, tesko su
podnosili pogled na njega. Posli su k Vasis!hi i kleceCi ga
molili neka nagovori Ramu da se vrati u Ayodhyu zajedno
sa Sitom. Najozbiljnije su ga preklinjali, izrazavali svoju bol
na razne nacine. No ucitelj je suvise dobro poznavao
snagu Ramine vjere u ideale, postojanost kojom je bio
odan svojem osjecaju za istinu i njegovu odlucnost da u
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 165/177
vjecnost. Najbolje bi bilo da se vratite u prijestolnicu. Ovdje
uzalud gubite vrijeme, vladar je otisao na nebo. Nije
potrebno da vise naglasavam hitnost vaseg odlaska." S tim
je rijecima Rama pao pred Vasis!hina stopala.
A on je odgovorio: "Rama, gospodaru dinastije Raghu!
lasto tako govoris? 11 nisi shvatio kako su sretni i zado-
voljni ovi ljudi ovdje otkad imaju dovoljno prilike da gledaju
tvoj predivan lik."
Kad su ljudi saznali kako je Rama trazio da odu, osjetili
su se gurnuti u strah i ocaj, slicili su camcu sto ga je
zahvatio orkan na otvorenu moru. No kad su culi da mu-
drac Vasistha moli za njih, smirili su se kao camac kad u
njegova j ~ d r a zapuse blagi povjetarac. Njihova su se srca
odbijala vratiti u Ayodhyu i napustiti mogucno sti kupanja u
rijeci Mandakini tri puta na dan, zeljeli su i dalje zivjeti od
slatkih, jednostavnih obroka voca, korijenja i gomolja kojesu vlastitim rukama skupljali u sumi. Vise od svega zeljeli
su i dalje gledati Ramu, Situ i Laksmaf.1u te slusati poucne
i neponovljive Ramine rijeci.
Sita je posluzivala svoje svekrve, osjetila bi unaprijed
njihove zelje i reyno im sluzila. Hrabrila ih je i tjesila,
pricala im da je sretna u sumi i ni u cemu ne oskudijeva.
Svi su se divili njezinoj moralnoj cvrstoci, bili su sretni ot-
krivsi da je ona ipak vedra iako zivi u tako nepovoljnim
uVjetima. Podnosili su lakse vlastitu tugu kad su vidjeli
kako Sita prkosi svojoj.
Bharata nocu nije ni oka sklapao, a danju ga nije
morila glad. Dok su podanici bili zadovoljni u Raminoj
djelo provede zelje svoga oca. Ali bio je dirnut Bharatinom
tugom i pristao je uCiniti sve samo da Ramu nagovori na
povratak.
lato ga je pozvao k sebi i rekao: "Rama, poslusaj
Bharatine molbe. Ponasaj se u skladu sa zeljama dobrih
Ijudi, s interesima naroda, s principima politike i nared-
bama Veda." Rama je prepoznao uCiteljevu naklonost
prema Bharati koja je nasla izraz u tim rijecima. lnao je da
Bharata nikad ne bi skrenuo sputa ispravnosti, da bi iz-
vrsavao naredbe iskreno, u skladu s rijecima, djelima i
mislima, da bi uVijek slijedio njegov korak i tezio za njego-
vim blagostanjem i napretkom. Bio je sretan zbog toga.
Stoga je njezno i blago izrekao nekoliko prigodnih recenica
kao odgovor na mudracev prijedlog: "Ucitelju, ti si mi
svjedok kao i stopala moga oca. UVjeravam te kako mi
nitko nije taka drag kao moj brat Laksmaf.1a, nitko na svi-
jetu nema tako dragog brata kao sto je Bharata. Oni koji
slijede stope svojih uCitelja doista su sretni. 11 osjecas
prema Bharati tako veliku samilost i naklonost i zato bi on
morae biti sretan. On je m1adi od mene i stoga ga ne
volim hvaliti u njegovoj nazocnosti. Mislim da bi Bharata
sada trebao nesto reCi." Nakon toga je Rama dotaknuo
Vasis!hina stopala i potom sjeo na svoje mjesto.
Vasis!ha se okrenuo Bharati je r nije mogao izravno
odgovoriti Rami. lnao je da Bharata treba biti "vladar" pa
mu je rekao: "Prestani oklijevati i sumnjati. Rama je tvoj
stariji brat, on osjeca neizrecivu naklonost prema tebi. Ot-
vori mu svoje srce, reci mu sve sto te muci." Kad je cuo te
327326
mudraceve f1JeCI, Bharata je znao da je Vasistha
razgovarao s Ramom, i obojica su voljna da mu odobre i
ispune zelju. Stoga je bio zadovoljan razvojem dogadaja.
Stajao je nepokretan pred njima. Suze su mu tekle iz
oCiju crvenih i sjajnih poput lotosovih latica. "Cijel]jeni je
mudrac ispricao Rami sve sto je bilo potrebno. Sto jos
meni ostaje da dodam molbi koju je on vee za mene
Otac je jednako naklonjen svim sinovima. I ne postoje ni-
kakva ogranicenja ni pravila da oceve zapovijedi mora
slusati sarno ovaj iii onaj sin. Do sad a si ti, Rama, snosio
odgovornost da se drzis njegovih naredenja. Sada je red
na nama da nosimo teret izgnanstva. Sita, Rama i
Laksmana moraju se vratiti u Ayodhyu, a nas eemo dvo-
jica ostati u sumi do isteka osude. Prenesi na nas ovu
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 166/177
izrekao? Znam vrlo dobra narav svoga Rame. On se ne
Ijuti cak niti na one koji krivo rade, a prema meni osjeea
bezgranicnu naklonost, to ne mogu poricati. Osjeeaj
srama ne dopusta mi govoriti sada dok stojim pred njim.
No moja me Ijubav prema njemu prisiljava na radost dokga gledam. Moje oCi nisu zadovoljne rna koliko ga dugo
gledale. Bog nije mogao podnijeti moju sklonost prema
Rami, nije mogao trpjeti da vidi tako mnogo Ijubavi medu
braeom. Stoga je izmislio ovu nevolju, iskoristio je cak i
moju majku kao svoj instrument da to ostvari. Znam da
me ne opravdava niti mi Cini neku cast to sto sada go-
vorim. Kako mogu dokazivati svoju nevinost okrivljavanjem
vlastite majke? Kad covjek sam sebe praglasi nevinim,
moze Ii ga ta izjava doista uCiniti nevinim? I sam oklijevam
to reCi jer mislim da je moja majka slaboumna, jednako
tako sumnjam da sam ja dobar i pametan. Ustrucavam se
to tvrditi. Mogu Ii biseri rasti u kuCicama puzeva koji za-gaduju spremista za vodu? Zasto bih optuzivao druge za
moju nesreeu? Moja je tuga duboka kao ocean. Znam da
se sva ta tragedija dogodila kao posljedica mojih grijeha.
Trazio sam naCin da pobjegnem od svoje tuge, bilo kako,
na bilo koju stranu svijeta. Sada vidim da postoji sarno
jedan put sto vodi iz toga, jedan jedini put. Moj je ucitelj
veliki mudrac Vasistha, Sita i Rama moji su kraljevski
vladari. Zbog toga s ~ m siguran da ee sa mnom biti sve u
redu. Gospodaru, ne zelim nista drugo. Rama, ispuni jedi-
nu zelju svoga sluge. Rama, Laksmarya, Bharata i
Satrughna, sva cetvorica su nasljednici kralja Dasarathe.
Stoga sva cetvorica moraju poslusati naredenja svoga oca.
duznost i blagoslovi me." Bharata je pao na koljena predRamom.
SlusajuCi ovu molbu, Vasistha je bio ganut do suza. No
Rama se nije dao nagovoriti tim argumentom, vee je
odgovorio: "Bharata, mislim da tvoje miSljenje nije valjanokao sto ti smatras. Nije dobra tako postupati. Moli me bila
sto osim toga." Ali Bharata je bio uporan: "U tom slucaju,
brate, dopusti meni i Satrughni da ostanemo s tobom i
sluzimo ti kao i Laksmarya. Bit eemo potpuno zadovoljni
tim svetim zivotom." Rama nije prihvatio ni ovu molbu,
vee je rekao: "Bharata, ni ti ni ja ne smijemo prekrsiti
oceve zapovijedi. Moramo pognuti glavu u postovanju
pred njima i pravesti ih bez ikakva prigovaranja. Za sve nas
je najispravnijE: da ja slijedim naredbe upueene meni, a ti
on e koje su upueene tebi. Ne trasimo dragocjene dane u
tako besmislenu razgovoru, ne unesreeujmo Ijude koji su
dosli iz takve daljine i nadaju se da ee se Rama vratiti,
unatoc svome bezizglednu polozaju. Vrati se s njima u
Ayodhyu koja ti je dodijeljena i vladaj ispravno. Ja eu iz-
vrsiti zadaeu dosudenu meni, postupit eu ispravno tako
sto eu cuvati i stititi kraljevstvo sume koje mi je povje-
reno." Ni Bharata niti itko drugi nije viSe mogao odgovoriti
nikakvim pratuprijedlogom iii dokazom na tu odlucnu
Raminu izjavu. Morali su je prihvatiti kao jedini ispravanput kojim trebaju poei.
Bharata je tuzno jadikovao: "Na koga drugog moze
Bog nagomilati takvu nepodnosljivu bol nego na mene
kojemu se dogodilo da bude sin majke koja osjeea da su
32928
joj Rama, Slta i Laksmal!a neprijatelji? Da, brate, CUO sam
da si otisao u sumu bosonog, da nisi uzeo nista sto bi te
moglo zastititi od trnja i kamencica. Te su vijesti ranile
moju dusu poput ostrih kopalja, a ipak Yvim i dalje. ~ ~ sam uzrok sve te nevolje, trebao sam vee davno napustltl
ovo tijelo. No moj je zivotni dah bio uporan cak i ?nda ka.d
je Guha posumnjao da sam izdao brata te s ~ ~ a eelu svoJe
nekako izraziti unatoc svim pokusajima da ih covjek drzi
zatvorene u sreu. Vrlo dobro poznajem tvoju narav. Kako bi
obranio Istinu, kralj mi je dopustio da odem, ali nesposo-
ban da podnese rastanak sa mnom jer me tako mnogo
volio, izgubio je zivot. Nije ispravno da sin poput mene ili
tebe ne postuje rijeci tako Ijubazna oea. Zato ne okJijevaj
vise. Reci mi sto imas, pitaj sto zelis doznati i odluci preu-
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 167/177
vojske spremao suoCiti sa mnom. Jao, mOJe Je sree tvrd:
od dijamanta, to je razlog zasto jos nije prepukJo, unatoe
svim tim udarcima.
Promatram mirno i samu tragediju kojoj sam uzrok.
Moj je zivot toliko nesretan, a ipak o d o l ~ e v a m u d a r c i m ~ te
duboke tuge. Moja majka ima tako strasan otrov u sebl da
skorpioni i zmije nisu vise ponosni na svoj otr?v iz p u k o ~ a srama. Kad sam sin takve majke, kako ml Bog moze
dopustiti da izbjegnem posljediee svoje sudbine?" Bharata
je uzivao u mucenju samoga sebe i to je bilo vrlo oci:o ~ a su gradani, kraljiee, mudraci i drugi k ~ j i su promatra!l nJe-
govu bol, njegovo kajanje, ponizavanJe, d U b o k ~ ~ o s t o ~ a -nje brata i nakJonost prema njemu bili pogodem nJegovlm
rijeCima poput evijeta lotosa kad je oboren na led.
Podsjetili su Bharatu na mnoge dogadaje iz purar:ta, kako
bi mogao prevladati svoj ocaj.Tada mu se Rama obratio: "Brate, zasto se prepustas
ocaju? Tvoja je tuga uzaludna. S U d b i . n ~ se ne ~ ~ z e ? P O Z ~ vati. Uvijek i svuda cijenit ce se dobn I kreposm IJudl. ani
koji ti pripisuju nepostenje bit ce jadni u ovom iii d r u g o ~ zivotu. A osudivati neciju majku? Taj zlocin cine samo OnI
nesretnici koji nisu odgajani u drustvu kreposnih Ijudi niti
uz uciteljeva stopala. Bharata, tvoje ce se ime spominjati
dugo, a oni koji ce ga se sjecati, napustit ce svoje poroke
zbog tvoga nevidljiva utjeeaja. 11 ces ~ t e C i , slavu na ~ v o ~ svijetu i blazenstvo na drugome. TvoJlm ee se uzonma I
pravilima odr:iavati svijet. Ni mr:inja ni ljubav ne mogu ~ e zatomiti niti sakriti u sreu. Obje se bezuvjetno moraJu
zeti na svoja leda odgovornosti koje su ti odredene. To je
za tebe najbolji put." Rama je izrekao te rijeCi snazno ih
naglasavajuci.
Bharata vise nije imao prilike govoriti 0 svojim omi-
Ijenim zeljama. No odluCio je da silom zahtijeva ispunjenje
jos jedne svoje zadnje molbe. "Rama, ne zelim vladati
kraljevstvom kojega si se ti odrekao, koje je imalo tu ne-
milost da bude razlog tvoga progonstva. Nemam vise niti
Ijubavi za njega. Nikad necu moCi uCiniti nista protiv tvoje
volje ili naredenja. Ne zelim to nikad uCiniti. No ako me
pogledas Ijubazno, bez ikakva traga Ijutnje, smatrat cu se
blagoslovljenim. Laksmal!a te je dugo sluzio. Posalji ga
natrag u Ayodhyu zajedno sa Satrughnom, a meni dopusti
da zauzmem njegovo mjesto uz tvoja stopala.
Tako cemo nas obojiea postati slavni. Laksmal!a se ra-
zumije u administraciju, on moze mudro i dobro upravljatikraljevstvom na svim podrucjima i utjesiti dusu preminula
oea. Uslisi mi tu molbu, ne udaljavaj me iz svoje blizine."
PrekJinjajuCi ga na nacin koji je izazivao samilost, Bharata
je obujmio njegova stopala.
"Ako ne zelis ni to, onda budi Ijubazan pa se vrati sa
Sltom u Ayodhyu", nastavljao je Bharata. "Nas tri brata
ostat cemo u sumi, zivjet cemo ovdje onako kako ti
odredis. No ako, suprotno od toga, ipak svalis na mene
ovaj kraljevski teret, necu moCi podnijeti njegovu tezinu,
necu moCi dalje zivjeti. Zadr:ii me kraj svojih stopala i na-
tovari me teretom tisucu puta tezim od kraljevstva, nosit
cu ga zadovoljno i s odusevljenom razdraganoscu. Ja ne-
330 331
mam lOanja 0 umlJecu upravljanja niti sam proucavao
pravila etike. 11 dobro lOas da onaj koji potone u tugu
nema u sebi mudrosti. Cak i stid biva postiden kad sluga
drsko odgovori svojemu gospodaru i time pokaze da
nema lOanja. Nemoj me stavljati u taj polozaj. Rama, ot-
varam svoje srce pred tobom, otkrivam ti svoje najdublje
osjecaje. Zelim sarno unaprijediti dobrobit svijeta. Molim te
da uCini bilo kakav pokret, da krene prema Rami i
razgovara s njim, nije mogla ni otiCi od njega jer je silno
zeljela osloboditi se tereta sa svoga srca. Stajala je slaba i
skrhana, uplasena i malodusna.
Rama je primijetio njezinu uzrujanost i iskoristivsi po-
godan trenutak posao prema njoj da joj se duboko pok-
I ~ n i i tako izrazi svoje poStovanje.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 168/177
odluci sto je najbolje za svakoga od nas. Ne sumnjaj u
nase namjere, obaspi nas svojom miloscu i podijeli nam
svoje zapovijedi. Sagnut cemo glave u odanom, dubokom
postovanju i izvrsavati tvoja naredenja bez prigovaranja."
Ove Bharatine rijeCi razveselile su velik broj okupljenih.
Bili su ganuti samiloscu i zahvalnoscu. Hvalili su nakJonost
i vjeru sto ju je Bharata polozio pred svoga brata Ramu.
Izrazi njegove duboke odanosti su ih dirnuli i svi su jedno-
glasno molili: "Rama, gospodaru, uslisi Bharatinu molbu.
S odlaskom kralja Dasarathe nestala je dugotrajna slava i
sreca naseg naroda! Svi su podanici postali jadna sirocad!
Ayodhya jadikuje poput ocajnog beskucnika, ona oplakuje
svoju sudbinu kao kreposna zena koju je napustio njezin
gospodar."
A sto da se kaze 0 bijednoj kraljici Kaikeyi! Ona je sta-
jala ondje, a srce joj je iZjedala tuga. Gorljivo je zeljela pro-naCi nacin kako da objasni zlo sto ga je pocinila. Na sve je
moguce nacine pokusavala naCi Ramu dok je sam i moliti
ga za oprost, ali nije uspijevala. Stidila se cak i pokazati lice
pred njim. Cudila se kako je ikad mogla njega, kojega je
tako mnogo voljela, izloziti svim tim nedacama i neimastini
kojoj je sada bila svjedok. Ramu je voljela kao svoj zivot.
Stoga je osjecala da mu sarna nikad ne bi mogla nanijeti
nikakvo zlo, mislila je kako je to vjerojatno bio utjecaj neke
zle moCi koja ju je opsjedala i izazvala ovaj zalosni slijed
dogadaja. AJi, rekJa je sarna sebi, Ijudi joj nikad nece
oprostiti, rna koliko ona bude tvrdila da to nije bilo njezino
djelo. Razdirana tim sumnjama, Kaikeyi je bila nemocna
Kaikeyi je cekala upravo tu priliku. Obujmila je njegova
stopala i zaplakala: "Dijete, ti si mnogo mladi od mene, ti
si moj sin. Pa ipak, ti si gospodar cijeloga svijeta zbog svo-
jih vrlina i mudrosti. Ne Cinim nikakav grijeh kad doticem
tvoja stopala. Dodi, vladaj Ayodhyom, oprosti mi moj gri-
jeh. To me jedino moze spasiti od nemilosti koju sam na-
vukJa na sebe. Ako je to nemoguce, zadrzi Bharatu kod
sebe, uza svoja stopala. Ispuni mi tu zelju. To ce mi dati
mir uma dok god zivim. Nemam volje zivjeti odkad su mi
ispunjene one zelje. I sarna sam zaprepastena sto sam
zeljela da mi se one ispune, cak i najpokvarenija Iju-
dozderka ne bi tezila za time. Jesam Ii ih zahtijevala dok
sam bila kCi vladara Kekaye? iii sam izrekJa one rijeCi dok
sam bila opsjednuta nekim zlim duhom? IIi sam bila pod
opasnim utjecajem neke zle zvijezde? Ne lOam, ne mogu
nista reci." Jecala je glasno, mucena patnjom, drzeCi
Ramine ruke cvrsto u svojima.
Rama je bio duboko dirnut njezinim jadnim stanjem.
Umirivao ju je blagim i njeznim rijecima: "Majko, nisi
uCinila nikakvo zlo, ne! Ljudi su poput jata vrana koje
grakcu glasno i promukJim glasom bez nekog pravila iiirazloga. Oni i ne pokusavaju saznati istinu. U svom
neznanju blebecu kako to njihovi hirovi zahtijevaju. Od
Dasarathe nisi nista trazila svojom slobodnom voljom, s
punim saznanjem 0 posljedicama. Sve se je tako dogodilo
jer sam ja to zelio. 11 si mi mnogo pomogla da ispunim cilj
zbog kojeg sam se utjelovio i izvrsim zadacu koju sam
postavio pred sebe. Nisi mi ucinila nista lose. Majko, vrlo
333332
mi je zao sto sam te prisilio da me tako dugo preklinjes,
umjesto da sam ti na samom pocetku zahvalio na pomoCi
kojom si pridonijela mom planu djelovanja. Ne tuguj zbog
onoga sto se dogodilo. Ako budes tako postupala, zasjenit
ees moju zadaeu, moji ee dani izgledati isprazni. Bla
goslovi me, majko! Obaspi me svojom naklonoseu, bla
goslovi me", molio je Rama i pao nicice pred Kaikeyi.
Tako su razgovarali i odlucili nagovoriti Ramu da se na
svaki nacin vrati s njima, ako oni vee moraju otiei. Svatko
je od njih izrazavao svoje najskrovitije zelje rijeCima na
topljenima u slatku Ijubav. Na posljetku je jed an stari
pametni sveeenik rekao: "Dakle, ako imamo tako veliku
sreeu i ako sm o zasluzili to izvanredno i ugodno Ramino
drustvo u ovoj sumi, on ee sigurno pristati da nas ovdje
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 169/177
Dok je on govorio, Kaikeyi se malo smirila. Druge dVije
kraljice, Kausalya i Sumitra cule su taj razgovor i kad su
shvatile da je Kaikeyi bila tek neduzni instrument Bozje
volje, i one su je stale tjesiti i ohrabrivati. Unatoc tomu,
Kaikeyi je bila uporna u svojoj zelji da Rama prihvati pri
jestolje i bude ustolicen kao vladar zajedno sa ~ i t o m kao
vladaricom Ayodhye, a LaksmaDa, Bharata i Satrughna
moraju im biti vjerni pratitelji na dvoru. Rekla je da ee
provesti ostatak zivota u kontemplaciji 0 Raminoj
velicanstvenosti, sve dok je smrt ne prekine, da ee sud
jelovati u toj uzvisenosti i zanosu. Cesto je ponavljala ove
rijeci i navaljivala da joj se molba ispuni.
Gractani Ayodhye proveli su u sumi cetiri dana i noCi
moleCi se, preklinjuCi, tjeseCi se, objasnjavajuCi, umiru
juCi jedan drugoga, jecajuCi i hrabreCi se. Svi su imali
samo jednu zelju koja je vladala njihovim srcima - danagovore Ramu na povratak u prijestolnicu. Napokon je
Rama naredio Vasisthi i Bharati da se vrate u Ayodhyu
zajedno s k r a l j i c a m ~ i podanicima. Vijest 0 toj zapovijedi
prosirila je ocaj mectu Ijudima. Oni su tvrdili da je za njih
mjesto gdje se nalazi Rama tako prekrasno kao bezbroj
neba zajedno i stoga se ne zele vratiti. Rekli su da bi
samo oni koje bogovi napuste, okrenuli lecta sumi u kojoj
se nalazi Rama. ,,0, kakva nas velika sreea ovdje ocekuje!
Kupanje u svetoj rijeci Mandakini, ukusno voce koje nam
ublazuje glad, darsan Site i Rame koji su tako carobni za
oko, koji razveseljuju srce! Samo to je raj, samo to je
sreea!"
drzi. Ako nam to nije sudbina, vee i sama nasa zla kob
omeksat ee njegovo srce i on ee nas pratiti u Ayodhyu. Ne
udijeli Ii nam Rama milost, tko ee drugi? Zar je vazno gdje
provodimo nase dane, ako ih ne mozemo prozivjeti u
Raminoj blizini? Daleko od njega, mi sm o tek jedva zivi."Kad je zavrsio, ostali su se slozili i uzvikivali kako je to is
tina, kako su njegove rijeci posve tocne.
Kad je vladar Dasaratha preminuo, Vasistha je poslao
Janaki poruku, a cim ju je kralj primio, dosao je u Ayod
hyu sa svojom kraljicom Sunayanom da tjesi ozaloseene.
Ondje su saznali sve sto se dogodilo. A kad je Bharata
odlucio poCi u Citrakiltu zajedno s kraljevskim majkama,
dvorskim uciteljem i narodnim voctama, pratio ga je i
Janaka sa svojom kraljicom. Oni su vee dugo cekali priliku
da vide Situ i Ramu.
Sitina je majka poslala dvorkinju da otkrije mozeIi
razgovarati s Kausalyom i drugim kraljicama pa se
pozurila prema njihovu boravistu. Cetiri kraljice susrele su
se toga dana u sumi. Kraljica Kausalya docekala je kraljicu
Sunayanu s postovanjem, odnosila se prema njoj s
velikom paznjom i ponudila joj da sjedne. Bilo je to prvi
put da su se kraljice sastale s Janakinom suprugom.
Cim je Sunayana ugledala kraljice Ayodhye - Kausa
Iyju, Sumitru i Kaikeyi - osjetila je kako bi se i najtvrcti di
jamant rastopio od njihova Ijubazna razgovora, njezna
ponasanja i osjeeaja prijateljstva punog samilosti. Vidjela je
da su im tijela iscrpljena, a glave pognute od tuge. OCiju
prikovanih uz tlo ispod svojih stopala, prolijevale su obilje
335334
suza. Tri su kraljice hvalile vrline i odlike Site i Rame, ali
nisu bile sposobne zaustaviti bujicu svoje tuge.
Kraljica Sunayana nije mogla pronaCi rijeCi da nesto
kaze. Napokon je izustila: "Majko, kakve ima svrhe tugovati
u ovom trenutku? Providnost je usmjerila dogadaje ovim
losim putem. Noz s dijamantnim ostricama bio je isko
risten da razdvoji vrhnje od mlijeka! CUIi smo 0 nektaru
~ s o b e , majke ste samog utjelovljenja dharme, olicenja
IJubavi - Rame, cije srce svojom samilosti obujmljuje sva
bica. Bi t cete zauvijek slavne u cijelom svijetu. Ovo sto
sada govorite velika je istina. Sreca i nesreca dvije su po-
sude koje se njisu gore - dolje zbog motke na koju su
pricvrscene i koja se nosi na ramenima. Svatko mora
nositi obje posude u jednakoj mjeri, zar ne? Iz srece ne
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 170/177
koji daje zivot, 0 tome nebeskom nektaru, ali nismo ga
vidjeli. No sad imamo priliku da vidimo isto tako jak otrov.
lmamo vizualno iSkustvo samo vrana, roda, grabezljivaca i
soya. Ali vizualno iskustvo nebeskog labuda koji boravi u
jezeru manasasarovara izvan je nasih mogucnosti. Kra
ljice! Igra sudbine puna je suprotnosti i besmislenosti. One
su isto tako nepredvidive kao i musicava igra djeteta."
PokusavajuCi tako utjesiti kraljice, Sunayana je i sama bila
do suza ganuta.
Kausalya je odgovorila: "Sunayana, ovo se nije do
godilo zbog krivice jedne odredene osobe. Sreca i nesreca,
dobitak i gubitak - sve su to posljedice karme, posljedice
covjekovih djela, rijeci i misli. Zar ne postoji izreka: Ma
kakva karma, dobra iii losa, njezine posljedice valja
pretrpjeti iii uzivati, htjeli mi to iii ne. (avasyam anubhok-
tavam k(tam karma subhaSubham) Bog poznaje djelovanje karme ispunjene teskocama. On dodjeljuje
odgovarajuce posljedice prema uCinjenom djelu. Svatko
nosi u sebi ovu Bozju zapovijed. 0, kraljice, svi smo zaple
teni u obmanu i uzalud se predajemo tuzi. Zasto da nas
zbog tuge napusti zasluga sto smo je stekli i pohranili u
prijasnjim zivotima? Moze Ii radi naseg dobra biti ukinuto
ovo pravilo uzroka i posljedice sto ima vlast nad svijetom
jos od prije pocetka vremena? Ludo je nadati se tomu."
Kausalya je s mnogo uzdaha zavrsila svoj pokusaj utjehe.
Sunayana jo j je odgovorila: "Kraljice, doista ste pres
retne jer je kralj Dasaratha zbog svojih izvanrednih zasluga
poznat kao malo koji vladar. Vi ste supruge tako plemenite
izvire sreca (na sukhallabhyate sukham)." Glasom punim
zalosti, sva u jecaju, Kausalya je rekla: "Ako Slta, Rama i
LakSma'!a ostanu i daije zivjeti u sumi, mnoge ce se nes
rece dogoditi. Znam da Bharata ne moze prezivjeti odvo
jenost od Rame. Moj se strah povecava kad pogledamBharatu, vise nego kad pogledam Situ Ramu iiiLaksma'!u. Strah me uhvati kad pomislim n ~ njega." Su
~ i t r a .i Kaikeyi su se slozile da je to doista istina. I njih je
zalostllo Bharatino stanje.
Zatim je Sumitra rekla: "Majko, zahvaljujuCi tvojim bIa
goslovima i dobrim zeljama, nasi su sinovi i snahe Cisti
poput Gange. Nikad do sada Bharata nije tvrdio da je
Ramin brat niti je ista od njega zahtijevao. No sada zahti
jeva da mu ispuni zelje na posten, ispravan naCin.
~ o n i z n o s t , sirokogrudnost, bratska Ijubav, nepokolebljiva
vJera, hrabrost i nepopustljivost - sve te vrline krase
Bharatu i cine ga velikim. Cak ni bozica Sarasvati neceimati potrebe da bude olicenje tih vrlina. Moze Ii se ocean
izmjeriti s pomocu puzeve kuCice? Uvijek, u svim uvjetima,
Bharata je sjajna sVjetiljka kraljevske dinastije. Samo Ijudi
to do sada nisu shvatili. Dragulj se mora ispitati prije nego
se odredi njegova vrijednost, zlato se mora iskusati na
~ ~ m e , n u . za p ~ o v j e r a v a n j e zlata, prije nego se sazna njegova
clstoca I finoca. Nemojmo sada govoriti 0 Bharati s takvim
o c a j ~ m . Na nase zakljucke djeluje zalost i obmanjuje ih
rodbmska vezanost." Sumitra je obrisala suze, zavrsavajuCi
svoje mudre rijeCi utjehe.
Kad je Sunayana, kraljica Mithile, cula nJezme rlJeCl,
pomisIila je u sebi: "Kraljice Ayodhye doista su po svojoj
33736
- ---- - ---------------------plemenitosti velike, jedna veea od druge. One ne hvale
svoju djecu kao sto su majke sklone ciniti vee do neba
hvale vrline sinova drugih zena svoga muza, sto je pot-
puno protiv prirode zena kakve obicno zive na svijetu.
Kako Ii samo one opisuju i cijene sinove koje su rodile
druge zene njihova muza! Ove kraljice, koje ne prave
razliku izmeau svojih sinova i sinova drugih kraljica, ci
uroaen vatri, a buseni trave planinskim vrhuncima.
Naravno, kralj Janaka je uvijek spreman da ti sluzi rijecju,
djelom i mislima, on uVijek gorIjivo zeli pomoei. No, moze
Ii sVjetiljka osvijetliti Sunce? Rama je dosao u sumu kako
bi izvrsio Bozju zapovijed. Kad zavrsi taj zadatak, sigurno
ee se vratiti u Ayodhyu i vladati kraljevstvom. Sva ee biea
osigurati ostvarenje svih svojih najdrazih zelja uz pomoe
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 171/177
jelom su svijetu primjer cuvarica doma. Oh, kako su samo
velikodusne, kako je cista i uzvisena njihova Ijubav."
Kausalya je skupila malo odvaznosti pa se obratila Su
nayani: "Kraljice Mithile, ti si supruga kralja Janake,
oceana mudrosti. Tko bi se usudio tebi nesto savjetovati?Mi brbljamo iz naseg neznanja. Ipak, molim te da sto prije
razgovaras s kraljem Janakom, kad bude raspolozen da te
saslusa. Reci mu kako treba nagovoriti Ramu da pristam:
provesti neko vrijeme s Bharatom. Laksmarya je vee bio s
Ramom, posaljimo ga sada u Ayodhyu da ondje nadgleda
upravljanje kraljevstvom, a Satrughnu uputimo da pomaze
LakSmaryi u obavljanju duznosti u Ayodhyi. Kad bi barem
Rama pristao, ostali bi se problemi i sami rijeSili vrlo brzo.
Zabrinjava me Bharata. Njegova vezanost i ljubav za Ramu
imaju duboke korijenove i njezni suo Kralj je prem:nuo, a
Rama se neee vratiti iz sume. Ako Bharata bude osjetio da
je odvojenost od Rame neizdrzljiva, to bi ga moglo naglo
gurnuti u smrt. Tada bi se zivot u kraljevstvu pretvorio u
puko zivotarenje! Srce mi razdire strah i zabrinuta sam kad
pomislim na buduenost i nevolje koje nas cekaju." Kausa
Iya je cvrsto meau svojim dlanovima drZala obje ruke kra
Ijice Sunayane. Preklinjala ju je da izvrsi tu povjerljivu
zadaeu, da se pobrine za dobar zavrsetak i svima podari
blazenstvo (ananda).
Sunayanu je dirnula ta naklonost sto je ispunjavala
kraljicino srce te njezina odanost putu ispravnosti pa joj je
odgovorila: "Majko, poniznost i vrlina su ti uroaeni, oni su
prirodni izraz tvoje dobrote i plemenitosti, kao sto je dim
Bozju. Ove poruke objavio je vee odavno mudrac Yaj
flavalkya a njegove se rijeci uvijek ostvaruju."
!zgovorivsi to, Sunayana se duboko poklonila kraljici
Kausalyi. Oprostila se od nje i pripremila da napusti sumu.
No prije toga se uputila prema kolibici u kojoj je boravilaSlta. Kad je usia i ugledala je, obuzela ju je tuga. Nije se
mogla svladati, potrcala je prema njoj i zagrlila je. Sita je
na razne naCine tjesila svoju majku, savjetovala joj da bude
hrabra, da vjeruje. Stajala je pred njom u svojoj pusti
njackoj odjeCi i izgledala poput Parvati, Sivine supruge u
danima kad je vrsila pokoru (tapas). Majka se nije mogla
uzdrzati od pitanja: "Dijete, zar si ti doista moja Slta, iii si
ParvatP" Promatrala ju je dugo i pomno, od glave do pete
i bila puna divljenja i radosti.
Napokon je rekla: ,,0, Sita, preko tebe dvije su obitelji
posveeene, obitelj tvojih roditelja i obitelj tvoga muza.Tvoja ee slava stiCi do najudaljenijih kutaka svijeta, njezina
ee bujica poteei kao rijeka punom snagom izmeau svojih
dviju obala, dviju kraljevskih dinastija iz Mithile i Ayodhye.
Ganga ima tri sveta mjesta uz svoje obale - Hardvar,
Prayagu i Sagarasingam, gdje utjece u more. Neka rijeka
tvoga cistog ug!eda uae i posveti svako od tih mjesta,
neka ga pretvori u sveti hram."
Kad je cuia te rijeCi istine koje su izvirale iz !jubavi
njezine majke, Sita je pocrvenjela i sagnula glavu kao da jU
je obuzeo stid. Upitala je majku kakve su to rijeci i kakve
veze imaju s njom. Htjela je saznati kakvu je usporedbu
nasia njezina majka izmeau nje i svete rijeke Gange.
338 339
Napravila je kretnju kao da se klanja Gangi s molbom za
oprostenje.
Sunayana je zagrlila kcer i pogladila je po kosi. S
njeznom Ijubavlju objasnila joj je da su njezine vrline prim-
jer koji ce slijediti i povoditi se za njim sve zene koje su
gospodarice obitelji. Sita ju je prekinula: "Majka, aka
provedem mnogo vremena s tobom, sluzenje Rami bit ce
._----- .._--
dragog brata i upitao ga: "Zasto oklijevas da mi to kazes?
Hajde, povjeri mi 0 cemu je rijec?" Tada je Bharata odgo-
yorio: "Brate, imam veliku zelju da vidim pustinjake, svete
zidane obale uz hramove rijeka gdje se oni kupaju, uske
doline ovih gustih suma, divlje zvijeri koje ricu naokolo,
jezera i rijeke, vodopade u blizini ovoga planinskog
vrhunca CitrakQta. Sva su ta mjesta postala sveta zbog
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 172/177
zapostavljeno. Stoga mi, molim te, dopusti da adem k
njemu." Majka je shvatila tu njezinu zelju. Cinilo joj se da bi
ana mogla biti zapreka na tom putu. Svim srcem zagrlila
je i pomilovala Situ i najzad je poslala Rami, kad je to ze-
Ijela. A Sita joj se duboko poklonila i otisla sluziti svoga
gospodara.
Sunayana je dugo razmisljala a odanosti punoj
postovanja koju je Sita izrazavala za svoga muza i a
drugim njezinim vrlinama. Nije skidala pogleda s nje dok
joj nije nestala s vidika. Stajala je na istom mjestu, pro-
matrajuci je i diveCi joj se. Iz mastanja probudila ju je
dvorkinja koja joj se priblizila i savjetovala joj kako je naj-
bolje da se s njom vrati u njihovo boraviste jer je Sita
otisla. Sunayana se iznenada okrenula, obrisala suze i
nevoljko posla prema kolibici u kojoj je bila smjestena.
Sunce je upravo pocelo zalaziti pa su se Rama,Laksmat:Ja, Bharata i Satrughna uputili prema rijeci da se
u sumrak okupaju i obave obredno bogostovlje. Pratili su
ih i panditi, clanovi brahmanske kaste, ministri i drugi
ljudi. Nakon zavrsetka tih obreda posluzili su se vocem i
gomoljima te legli pod drvece posebno odreaeno za svaku
grupu. Kad je svanulo, nakon jutarnjih obreda, svi su se
okupili oko kolibice ad slame u kojoj je boravio Rama, a on
je izisao carobno se osmjehujuci i prosao kroz to zbijeno
mnostvo, Ijubazno se obracajuCi svakome.
Bharata je pao pred Ramu kad mu se on priblizio i
rekao da mu je u srcu nikla zelja, ali je ne moze izreCi pred
njim jer se boji i stidi. Rama je pomilovao po kosi svoga
otisaka tvojih lotosnih stopala. Teznja da vide ta glasovita
mjesta obuzela je sve stanovnike Ayodhye."
Rama je pohvalio njegovu zelju. S dopustenjem mu-
draca Atrija Bharata moze mirne duse istrazivati okolno
podrucje.
Bharata je bio presretan kad je to cuo. Pao je nicice
pred mudraceva i Ramina stopala, a tada posao u unu-
trasnjost sume kako bi sa Satrughnom i podanicima
Ayodhye posjetio mnoga pustinjacka boravista i druga
sveta mjesta.
Vidjeli su i praizvor svih rijeka u podnozju pIanine. Svete
vade svih posvecenih rijeka i jezera izviru ovdje. Pun
postovanja, Bharata se poskropio izvorskom vodom po
glavi i duboko se poklonio pred tim sjediStem svetosti.
Ocistio je povrsinu vade, maknuvsi rukom nekoliko suhih
Iistova i prasinu koja je pala na vodu. Cak i danas taj seizvor u cijelom svijetu stuje kao Bharatin izvor
(bharatakQpa) .
340 341
OKRUNJENE SANDALE
je bila moja pogreska. Nernoj oklijevati da me strogo uko-
ris zbog te pogreske."
Kad su to culi, okupljeni su klicanjem pozdravili nje
gove izjave pokazujuci tako da se slazu s njim. Kao sto je
halT1Sa, nebeski labud, sposoban odvojiti mlijeko od vode,
tako je i Bharata, rekli su oni, odvojio istinu od neistine i
istaknuo bi t same istine.
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 173/177
Sestoga dana boravka kod Rame Bharata je pozvao
~ v o g a brata Satrughnu i svoje pomocnike i sljedbenike.
Cekao je pogodan trenutak da se obrati Rami nakon ju-
tarnjih obreda, kupanja i drugih ceremonija kao sto je bo
gosluzje svanucu. Iznenada je skupio dovoljno snage dapadne niCice pred njega. Ustavsi i stojeci pred njim
sklopljenih ruku, molio ga je: ,,0, ti si sretni znak na celu
kraljevske dinastije Iksvaku! Potpuno si ispunio moje zelje.
Zbog mene si odlucio trpjeti svemoguce nevolje. Podnosis
sve nedace za moje dobro. Gospodaru, ocekujem tvoja
naredenja. Cetrnaest godina cekat cu tvoj povratak i sluzit
cu ti kad se vratis. Reci mi kako mogu napajati svoje oci
tvojim lotosnim stopalima dok ne prode razdoblje progon
stva. NauCi me kako da postanem hrabar jer mi je
potrebna hrabrost da bih mogao prozivjeti ovih cetrnaest
godina odvojenosti od tebe. Rama, tvoji podanici, njihove
obitelji, ljudi koji zive diljem nasega golemog kraljevstva,
brahmani, panditi - svi su oni ozbiljni duhovni trazitelji,
vezani uz tebe osjecajem odanosti pune postovanja. Oni
podnose sve muke bijede, odrzavajuCi se na povrsini
Ijubavlju sto je ti za njih osjecas! Ja cak ne marim ni za
sebeostvarenje ako je uvjet za to odvojenost od tebe. 11 si
svjestan najskrovitijih osjecaja svojih slugu, znas njihove
najdublje zelje. 11 ces me voditi i dovesti do cilja, ovdje i
na drugom svijetu. To uvjerenje je snaga i hrana koja mi
pomaze da postojim i zato svu tu patnju smatram tek uve
nulim vlatima trave. Do sada sam ti pripovijedao samo 0
svojim tugama kao da su one teret nad mojom glavom. To
Rama koji je suosjecao s nesretnicima slusao je te rijeci
sto su potekle iz Cista srca njegova brata. U skladu s
mjestom, vremenom i prilikama odgovorio je: "Brate, i za
tebe koji boravis kod kuce i za nas koji boravimo u sumi,
postoji Jedan koji se brine za sve, koji nas stiti i brani. U
svjetovnom i prakticnom smislu ti imas ucitelja Vasisthu i
kralja Janaku kao cuvare i vode. Cak ni u snovima, ni 'tebe
ni mene ne moze uznemiriti nikakva briga. Niti ce se to
ikada dogoditi. Nasa je najuzvisenija duznost da tocno
izvrsavamo zapovijedi naseg oca. Jedino nam to moze
pruziti ona dobrocinstva za kojima tezimo. Jedino tako
mozemo zasluziti trajni ugled. Taj put odobravaju Vede
objavljujuCi da je onaj koji se drZi zapovijedi ucitelja, oca i
majke i ide pravim putem, plemenit primjer ostalima.
Budi svjestan te istine. Odbaci yeo zalosti, preuzmi
teret kraljevstva, vladaj njime cetrnaest godina i neka tiuzori budu pravednost i poStenje. Kralj je poglavar drZave.
Glava jede i pije i tako jaca i aktivira sve udove tijela. Kralj
hrani i odrzava sve svoje podanike. Um sadrzava u sebi sve
sklonosti i nesklonosti. Tako je i kralj riznica svih poteza i
pokreta na politickom polju." Rama je objasnjavao Bharati
mnoge korisne doktrine politicke etike. No Bharata je bio
previse uzbuden da bi Ramin savjet izazvao u njemu mir.
Majke, uCitelji i ministri stajali su omamljeni jer je i njih
svladala neumoljivost trenutka odlaska. Iznenada je Rama
bezgranicnom Ijupkoscu skinuo svoje sandale i pruzio ih
Bharati, a on ih je s postovanjem primio i polozio na
342 343
glavu. Suze su mu potekle iz ocUu poput dviju rijeka bli-
zanki, Gange i Yamune.
Nije rijecima mogao izraziti svoju radost. "Oh, to nisu
sandaIe koje je nosio Ocean milosti vee zastitnici zivota i
napretka cijelog covjecanstva, skrinje koje cuvaju
dragocjeno blago Ramine bratske ljubavi. To su zastitnicka
vrata tvrdave u kojoj je pohranjena kraljevska slava
drugo na svijetu osim Ramina oruzja koje moze svakog
zastititi? Vi ste doista sretni. Cetrnaest godina proCi ee brzo
kao cetrnaest sekundi, a cijelo ee se kraljevstvo smijesiti u
izobilju i miru kad se Rama vrati. Upravljajte kraljevstvom
sa strpljivoseu i odanoseu, ne odstupajte nimalo od
smjernica sto ih je on naznaCio. Tom strogom pos-
lusnoseu moCi eete osigurati plodove svojih zelja."
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 174/177
dinastije Raghu. To su istinske oci univerzuma, simboli
Site i Rame koji idu s nama poput ovih dViju sandala."
Bharata je na taj nacin uzvisivao sandale i plesao oko
njih u nepomueenoj radosti i zahvalnosti. Svi su prisutni
pali pred Ramina stopala i poklonili se uzvisenosti njegovemilosti.
I Bharata je pao niCice pred Ramom i zamolio ga za
dopustenje da ode. Rami je bilo drago kad je vidio s koliko
je zadovoljstva Bharata pozdravio sandale, privukao ga je k
sebi, zagrlio ga cvrsto i snazno s mnogo ljubavi i radosti.
Satrughna se takoder poklonio pred Ramom i njega je on
srdacno zagrlio, dao mu bezbroj uputa 0 vladanju kra-
Ijevstvom i obavljanju duznosti koje se sada odnose na
njega. "Gledaj Bharatu kao samog Ramu", rekao mu je.
"Budi mu na pomoCi, savjetuj ga i pomozi mu da u kra-
Ijevstvu ustolici mir i napredak."Bharata i Satrughna rastali su se i s LaksmaDom puni
bratske Ijubavi i rekli mu da na svim svjetovima nema ni-
koga tko bi bio sretan poput njega. Hvalili su ga od sveg
srca i tada zatrazili dopustenje da odu. I LakSmaDa se
oprostio od njih rekavsi da su Ramine sandale izvor svih
blazenstava, a oni koji su ih dobili sretniji su od drugih.
Savjetovao im je da se odnose prema daru s postovanjem
i tako zauvijek steknu Raminu milost. Podsjetio ih je da je
to sada njihova duznost.
Potom su braea otisla do Sitina boravista i duboko joj
se poklonila. Nisu mogli obuzdati svoju tugu pa su poceli
jecati. Ona ih je njezno i blago tjesila. "Zar postoji ista
Bharata i Satrughna dosli su do kralja Janake, spustili
se pred njega na koljena i rekli: "Gospodaru, ti si se tako
sazalio nad nama da si dosao u Ayodhyu kad si CUO za
smrt naseg oca i protjerivanje Rame u sumu. Vidio si nasu
nevolju vlastitim ocima, tjesio si nas u tim kriticnim
danima, dao si nam ispravan savjet kako bismo iznova
ozivjeli. DolazeCi ovamo podvrgao si se naporu i nevoljama
da bi ispunio svoju skrovitu zelju. Dijelio si s nama nasu
zalost, zdusno nam pomagao kad smo molili Ramu da se
vrati. Kad su nase molbe propale, tjesio si nas i upuCivao
kako moramo podnositi razocaranje i nesreeu, obogatio si
nas svojim blagoslovima. Duboko smo ti zahvalni. Sto vise
mozemo reCi iii uciniti? Tvoji su blagoslovi najjace ohra-
brenje koje trebamo." Janaka je slusao te rijeci sto su ih
dva brata izgovarala tako iskreno i s tako mnogo zahval-
nosti. Cijenio je njihovo zajednicko djelovanje i osjeeaje,njihov karakter i ponasanje. Privukao ih je k sebi i s mnogo
ih ljubavi grlio.
Uvjeravao ih je da moraju koracati putem Sto ga je
Rama utro, tako ee zadobiti njegovu milost, a on se vraea
u Mithilu. Ministri, feudalni vladari, mudraci, asketi i ostali
koji su dosli s braeom posli su jedan za drugim prema
Rami, Laksmani i Siti. Spustivsi se pred njihova stopala,
oprostili su se od njih i teska srca krenuli prema svojim
domovima. Sita, Rama i LaksmaDa duboko su se poklonili
pred majkama. One su ih tjesile da se ne brinu, neka is-
pravno izvrsavaju svoje duznosti i odgovornosti, a zelje i
ideale koje je otac postavio pred njih imaju uvijek na umu.
344 345
Sita, Rama i Laksmana obecali su da ce u sumi korisno i
mirno provesti cetrnaest godina, kao da se radi a kratkom
trenutku ad cetrnaest sekundi i tada se radosno vratiti u
Ayodhyu. Te su njihove rijeCi vratiIe kraljicama dobro
raspolozenje.
Njih su se troje poklonili i pred KaikeyL Savjetovali su
joj da se oslobodi svoga osjecaja odgovornosti zbog
uskoro je rekla: "Ne, ne, ne mazes olako oprostiti gresnici
koja je nanijela nepodnosljivu bol taka cistoj i njeznoj
zeni." Nastavila je dugo jadikovati zbog svoje nevolje. Svi
koji su dosli iz Ayodhye, oprostili su se ad Site, Rame i
Laksmar:te kako i kada su mogli i popeli se u kocije.
Sita, Rama i Laksmar:ta dosli su do svake koCije prije
nego je krenula, tjesili su i hrabrili svakoga tko je bio u
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 175/177
Ramina progonstva u sumu, da ce uvijek biti vrijedna nji-
hova dubokog postovanja jer nije nikad ni namjeravala
nekomu naskoditi. Uvjeravali su je kako ce se moliti za nju,
zaklinjali je da se ni najmanje ne brine zbog njihova bo-
ravka u sumi i taka je hrabriIi da lakse podnese svoj teretkajanja. ObjasniIi su joj da je Bharata govorio nepromis-
ljeno i drsko, besmisleno se razbjesnio kad se iznenada
suocia s dvjema nesrecama: s ocevom smrcu i bratovim
progonstvom. Zapao je u gnjev jer mu je krv uzavrela zbog
toga sto je jednu osobu smatrao odgovornom za sve sto
se dogodiIo. Nije se cak ni brinuo za Cinjenicu da je ana
njegova majka. Rama, Sita i Laksmar:la moliii su je da ne
okrivljuje Bharatu za taj nemio dogaaaj, preklinjali su je da
mu oprosti njegovu nerazboritost.
Dok je Rama taka govorio, Kaikeyi je poniknula ad
stida kad se sjetiIa svoje pokvarenosti. Nije mu mogla po-
gledati u oci. Duboko u sebi je osjecala: "Jao, ja sam
uzrokovala taka mnogo bola i patnje sinu obdarenomu
srcem punim suosjecanja, umom punim vrline, sinu koji je
sarno Cisto zlato. Zar nisam ja razlog sto ce on provesti
svoje godine u ovoj strasnoj dzungli? 0, kakvo sam ok-
rutno djelo poCiniIa! No, jesam Ii to uciniIa vlastitim sna-
gama? iii je Rama bio onaj koji je zelia t ~ k a v preokret
dogaaaja, a ja sam biIa sarno instrument? Sto god je is-
tina, ne mogu pobjeci ad toga, pociniIa sam najstrasniji
grijeh."
Obuzela ju je tuga nad neopozivim proslim dogaaa-
jima. UhvatiIa je obje Sitine ruke i molila je za oprost. No
njoj, uvjeravali ga da je potrebno otici. Potom su pali niCice
pred Vasisthom i ispricali mu se sto su njemu i njegovoj
supruzi uzrokovali taka mnogo nevolja, izrazili su svoje
zaljenje sto ih nisu mogli sluziti onaka kako su zeljeli i kako
njihova duznost zahtijeva. Tada su zatrazili dopustenje dase povuku.
Vasistha je bio znalac brahmana (brahmqjftanin) i veliki
mudrac (maharsi) , znao je skrovite osjecaje Site i brace.
Cijenio je njihovu odanost i strogu privrzenost putu
dhanne. Vasistha i njegova supruga teska su srca
napustali Ramu jer su voljeli vrline koje je on taka jasno
pokazivao. Prizor kako njih troje sklopljenih ruku stoji uz
stazu u dzungli, pozdravljajuCi svaku koCiju sto je prolaziIa
kao i ljude u njoj, raznjeziIa bi i najtvrae srce. Vasistha i
njegova supruga Arundhati bili su dirnuti njihovom siroko-
grudnom suosjecajnosti.Rama je ugledao Guhu koji je stajao pred njim meau
svojim sljedbenicima. Posao je prema njemu i zagrlio ga s
vise osjecaja nego da grli vlastita brata. S molbama
punima naklonosti hrabrio ga je da se smiri, nagovarao ga
da razborito prihvati rastanak. Guha nije mogao nista
uciniti da utjece na obrat dogaaaja, stoga je pao pred
Ramina stopala, a zatim ga teska srca napustio. Gledao je
Ramu taka dugo dok mu se njegov prekrasan li k nije izgu-
bio iz vida.
Sita, Rama i Laksmana stajali su pod razgranatom
krosnjom drveta cekajuCi da ode i zadnji covjek. I kralj
Janaka se spremio za put u MithiIu na celu svoje pratnje.
346
Rama i Laksmal}a pali su mCiCe pred roditeljima svojih
supruga, a SIta pred svojim roditeljima. Oni su je zagrlili,
pomilovali po kosi njezno i s puna Ijubavi te rekli da ce ih
njezina hrabra odluka i odanost prema muzu proslaviti je r
je njihova obitelj i rodbina zbog nje stekla velik ugled.
Hvalili su je do neba mnogim lijepim rijecima izrazavajuCi
tako svoju radost i razdraganost. UVjeravali su je: "SIta,
dalje isli, sto su se vise priblizavali prijestolnici. Vrijeme je
prolazilo u sjecanju na dogadaje proteklih pet dana koje su
proveli u Raminoj blizini, divili su se idealima sto ih je
Rama utjelovio i bio im primjer, divili su se njegovoj
Ijubavi, samilosti i Ijubaznosti. Nigdje se nisu zaustavljali
niti da jedu, niti da spavaju, je r nisu osjecali ni glad ni
potrebu za snom. Tuga zbog rastanka nadvladala je i rast
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 176/177
neceS oskudijevati ni u cemu, Rama je sam dah tvoga
postojanja. Stoga znamo da te ne moze dotaknuti nikakva
nevolja je r zivis u njegovoj sjeni. No buduCi da ste vas
dvoje razliCiti entiteti, povremeno cete se vjerojatno
suocavati s problemima i nedoumicama. Ali to je tek igrasudbine, to ce biti samo prolazni oblaci." Janaka im je
rekao mnoge vedantinske istine da ih utjesi i pruzi im
zadovoljstvo. Tada je i on napustio pustinjake i posao
tragom koji je vodio iz sume.
SIta, Rama i Laksmal}a stajali su u sjeni razgranatog
stabla dok im nisu nestali iz vidika i podanici Ayodhye i
podanici Mithile. Tada su se vratili u svoju liscem
pokrivenu kolibicu. SIta i Laksmal}a slusali su pazljivo, u
njima je odzvanjalo ono sto je Rama s odusevljenim zarom
opisivao, to su bili isti odjeci primjerne ljubavi i vjernosti,
odjeci odane privrzenosti podanika kr?ljevstva. I oni bi
voljeli da su svi mogli ostati dulje. Cesto bi se sjetili
Dasarathe i tada bi im se suze slijevale niz obraze pri
pomisli na Ijubav koju je kralj prema njima osjecao. Vidjevsi
kako su tuzni, Ramino je lice odjednom obasjao osmijeh.
Objasnjavao im je tajnu zivota, otkrivao im naCin na koji ce
je odgonetnuti. I tako je u tisini sumske osame zavrsio taj
dan pun dogadaja.
Rijeka je Ijudi izvirala s ruba sume prema naseljenim
dijelovima pokraj Ayodhye - askete, mudraci, svecenici,
braca Bharata i Satrughna, kraljice Kausalya, KaikeyI i
Sumitra, ministri i mnogobrojni gradani - svima njima bio
je pretezak teret tuge, postajao je cak sve tezim sto su
jerala sve njihove manje vazne potrebe.
Drugog dana putovanja stigli su do silne rijeke Gange.
Guha im je osigurao camce koji su ih prevezli na drugu
obalu, pripremio je i dovoljan broj obroka za umorne put
nike i uglednike s dvora. No nitko nije nista uzeo od onoga
sto je Guha u svom gostoprimstvu priredio. Tuga sto su
napustili Situ, Ramu i LakSmanu suvise im je pritiskala
srce. Nisu smjeli povrijediti Guhu, a nisu ga htjeli ni uvri
jediti, stoga su samo sjedili pred tanjurima, pretvarali se
da ce nesto pojesti, zatim su brzo ustajali i bacali jelo. Cak
su i konji odbijali hranu. To je primijetio i Vasistha pa je
rekao: "Znajte da je Rama unutarnji stanovnik, atman koji
se nalazi u svemu. On je inteligencija i svijest sto obiljezava
svako bice."
Nisu imali volje skrenuti sputa da se pokusaju nekoliko
sati odmoriti. Bharata je odlucio poCi ravno u Ayodhyu ine zadrZavati se na putu. Jedva je cekao da podanicima
koji su tugovali u Ayodhyi pokaze svete Ramine sandale,
da ih barem malo utjesi i ohrabri. Tako su cetvrtog dana
putnici presli preko rijeka GomatI i Sarayu i stigli do pred
grada Ayodhye.
Starci, djeca i zene koji se nisu mogli pridruziti brojnoj
grupi sto se bila pjesice uputila na mjesto gdje se Rama
utaborio, cekali su znakove njihova sretnog povratka, vje
rujuCi da su izvrsili svoju misiju, to jest da su uvjerili Ramu
da preuzme vladavinu. OCi su im gotovo oslijepile od
iscrpljenosti i silne zabrinutosti. Kad su zaculi udaljeni
stropot kotaca koCija, potrcali su na ulice i zurili u vozila
348 349
sto su prolazila, pitajuCi: "Gdje je nas gospodar?" Sumrak
se uskoro zgusnuo u tamu pa su se vratili kucama i proveli
noc u radosnom ocekivanju da ce s prvim zrakama Sunca
mozda vidjeti svoga dragoga princa. Sljedeceg ih je jutra
cekalo veliko razocaranje, pomijesano s malim zado
voljstvom jer su saznali da se Rama nije vratio u prijestol
nicu iz sume, ali je umjesto toga poslao sandale koje je
Odabranog dana poklonio se ponovno pred majkama
- Kausalyom, Sumitrom i Kaikeyi i posao prema prijestolju
noseCi sandale na glavi. Zamolivsi za blagoslov i
dopustenje VasiSthu kao i sve prisutne, polozio je sandale
na prijestolje, nudeCi im svoju vjernost i postovanje. Sve
svoje odgovornosti povjerio je njihovoj brizi.
Kasnije je Bharata, taj nepokolebljivi pristasa dharme,
5/14/2018 Priča o Rami 1 - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/prica-o-rami-1 177/177
nosio.
Bharata je pozvao kraljevskog uCitelja i dvorske ministre
i dao im razna zaduzenja u vezi upravljanja ddavom. Dao
im je sva ovlastenja da mogu izvrsavati dobivene zadatke.
Potom je pozvao Satrughnu i dodijelio mu zadacu da se
brine 0 kraljicama. Pred brahmanima i panditima, sklop
Ijenih je ruku obecao ispuniti im zelje, i velike i male. Znao
je da ce se oni brinuti za svoj napredak i napredak po
danika, zahtijevao je od njih da bez oklijevanja kazu svoje
zahtjeve.
Gradane Ayodhye i narodne vode iz svih dijelova kra
Ijevstva upoznao je s dogadajima u prijestolnici i sa svime
sto se dogodilo na mjestu gdje Rama boravi kao prog
nanik. Obavijestio ih je 0 razgovoru koji je vodio s Ramom
zamolivsi ih da tijekom cetrnaest godina Ramine odsut
nosti obozavaju i stuju njegove sandale kao zivu prisutnostsamoga Rame. "One ce sve nas cuvati, one su nasa
zastita i utociste", rekao je. "S punim uvjerenjem da san
dale vladaju nama, zivjet cemo s Ramom ustolicenim u
nasem srcu. Kad se vrati, on ce vladati izravno, darovat ce
nam radost svoje nazocnosti i vodstva. Od sada je nasa
duznost da cekamo taj sretni dan s molitvom u srcu."
Tada je Bharata odlucio da u pogodni trenutak ustoliCi
svete sandale na prijestolju misleCi na sve slojeve stanov
nistva, na kraljevskog uCitelja, pandite, askete, svecenike,
ministre i ostale dvorjane, na n arodne vode i sve podanike.
taj neusporedivi junak, posao u selo Nandigrama gdje je
dao za sebe urediti slamom pokrivenu kolibicu kao svoje
boraviste. Kosu je spleo u cvor, kao sto su to ucinili Rama
i Laksmal}a. Njegova je odjeca bila izradena od jute, kao i
odjeca njegove brace. Zivio je u udubini posebno isko
panoj u tlu. Njegova je hrana i odjeca bila jednaka kao i
onih asketa u sumi, njegova su djela, misli i rijeCi bilestroge i duhovno usmjerene.
Odrekao se raskosna zivota Ayodhye, zivota sto ga je
Indra, vladar neba, hvalio kao njemu nedokuCivog. Napus
tio je bogati zivot kraljevske palace na kojemu mu je za
vidio cak i KUbera, bog bogatasa. Bio je sretan u tom
malenom seocu, zivio je nezamijecen od drugih u unu
trasnjosti svoje travom pokrivene kolibe! Zavjetovao se da
nece pogledati nikoga dok se Rama ne vrati iz progonstva.
l"Ijegov je um bio usredotocen na Ramu i na dan njegovapovratka jz sume. Njegovo je tijelo svakim danom sve vise
slabilo. No duhovni sjaj na njegovu licu blistao je sve jace,
a njegova se odanost Rami svakodnevno povecavala.
Preobrazio se u cistu dusu koja je postigla svoje ispu
njenje. Na nebu njegova srca sjale su zvijezde u
velicanstvenim galaksijama, a ispod njih, njegovi su os
jecaji i emocije blistali poput Oceana mlijeka, mirni,duboki i cisti.