Periferne memorije kod personalnih tačunara

Post on 24-Oct-2015

165 views 0 download

description

Uredjaji za cuvanje podataka van racunara.

Transcript of Periferne memorije kod personalnih tačunara

PERIFERNE MEMORIJE KOD PERSONALNIH RAČUNARA

Memorija - uvod

Memorija predstavlja jedinicu koja služi za pamćenje podataka i programa.

Osnovna jedinica za veličinu memorije je bajt. U jedan bajt memorije, koji sadrži osam bita, moze se smestiti jedan ASCII karakter.

Personalni računar - računar koji u datom trenutku može da opsluži jednog korisnika.

Memorija- upis i čitanje

Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju sklopove u koje se može upisati i iz kojih se može sklopove u koje se može upisati i iz kojih se može pročitati informacija. Memorija je namenjena za pročitati informacija. Memorija je namenjena za prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i predaju podataka i programa. Proces unošenja predaju podataka i programa. Proces unošenja podataka u memoriju naziva se podataka u memoriju naziva se upisivanjeupisivanje, a proces , a proces zahvatanja podataka iz memorije zahvatanja podataka iz memorije naziva se se čitanječitanje. . Upisivanje i čitanje informacija nazivaju se Upisivanje i čitanje informacija nazivaju se pristuppristup (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne operacije u memorijskom podsistemu računarskog operacije u memorijskom podsistemu računarskog sistemasistema

Danas se mogu napraviti takvi memorijski sklopovi u Danas se mogu napraviti takvi memorijski sklopovi u koje je moguće upisati sve pisane tekstove na svetukoje je moguće upisati sve pisane tekstove na svetu.

Jedinice za merenje i čuvanje podataka

Binarna azbuka ( 0 i 1 ); Simbol binarne azbuke – bit (binary digit); Svakom znaku eksterne (npr. srpske) azbuke pridružuje

niz od slova binarne azbuke; ASCII kod (American Standard Code for Information

Interchange); Npr. A = 01000001

B = 01000010 C = 01000011 ...

Byte – niz od 8 bita; 1 KB = 210 = 1024 bajta, 1 MB = 220 = 1048576 bajta, 1 GB = 230 = 1073741824 bajta, 1 TB = 240 = 1099511627776 bajtova, 1 PB = 250 = 210 TB = 1024 TB, (Petabajt)

Periferne memorije

Za razliku od centralne memorije, periferne memorije su trajne memorije, tj. podaci ostanu upisani sve dok ih ne izbrišemo.

Omogućavaju čuvanje (uključujući backup) i prenos velike količine podataka i u vreme dok je računar isključen.

Spoljašnja memorija je dosta sporija od unutrašnje, ali ima i veći kapacitet. Čine je različite vrste memorijskih MEDIJUMA (magnetni diskovi, optički diskovi,...) na kojima se smeštaju podaci i uređaji (jedinice magnetnih diskova, jedinice magnetnih traka,...) koji upisuju podatke na medijum ili čitaju podatke sa medijuma i komuniciraju sa procesorom.

Najbitnije karakteristike

Operativna memorija privremena brza Omogućava

procesiranje

Spoljašnja memorija– permanentna– spora– Samo read/write

Najbitnije karakteristike periferne memorije su:

• Kapacitet,• brzina upisa i čitanja podataka,• trajnost čuvanja podataka.

Spoljne memorije - DISKOVI

Floppy disk

CD

DVD

Hard disk

Flashmemory

Spoljne memorije

Magnetne memorije

Optičke memorije

• Hard disk

• Flopi disk (disketa)

• CD

• DVD

Vrste spoljnih memorija

Podela diskova po mestu u računaru

1. Fiksni diskovi (pričvršćeni su za računar) i to je HARD DISK;

2. Izmenljivi diskovi (nalaze se izvan računara i menjaju se u toku rada). To su FD, CD, DVD, USB...

Magnetne memorije

Magnetne memorije za čuvanje podataka koriste svojstva elektromagnetnog polja. Svojstvo magnetnog materijala je zadržavanje stanja magnetiziranosti i pri prestanku napajanja električnom energijom što toj vrsti memorije omogućava zadržavanje podataka i nakon nestanka struje. Takve memorije zovu se neizbrisive.

Disketa – floppy disk

Disketa, poznata pod imnom flopi disk (еngl. Floppy Disk Drive, FDD) је uređaj za skladištenje podataka koji je bio glavni prenosivi medij do pojave CD-a.

Ako se igde, jošuvek upotrebljava disketa onda je to disketa veličine 3,5 inča. A njen ukupan kapacitet je:

C = (2 стране)-(80 стаза)-(18 исецака)-(512 bajt-a)= =1 474 560 B = 1 440 KB = 1.44 MB

Floppy disk-slike

Floppy disk

Floppy disk drive

Hard disk – tvrdi disk

HD je najveće skladište za programe i podatke u računaru.

Građa: HD se sastoji od više metalnih ploča (od aluminijuma) smeštenih na istoj osovini.

HDD ima upisno čitajuće glave koje na disk upisuju, čitaju i brišu podatke i manji motor koji okreće diskove. Sve to smešteno je u metalno kućište.

Osobine Hard diska

Kapacitet hard diska se kreće od 20 GB do 2 TB. Standardne vrednosti su 40, 60, 80, 100, 200, 500… GB.

Brzina upisa podataka na HD je - oko 100 MB/s. Ona zavisi i od broja obrtaja diska u minutu (rpm – rounds per minute). HD se okrene oko 7200 puta u min. (7200 rpm).

Izgled hard diska

Hard disk u zaštitnom

kućištu

disk

upisn

o-čita

juća

gla

va

Hard disk sa druge strane

Veza HDD i matične ploče

Trakasti kabl

Optičke memorije – CD, DVD

Optičke memorije su diskovi od specijalne plastike – polikarbonata, premazani tankim slojem srebrne boje.

Pri upisu podataka na disk, laserski zrak CD-rezača gravira sitne rupice na površinskom sloju boje na disku. Putanja ovih rupica ima oblik spirale, koja kreće od centra i ide ka periferiji diska.

Ovo su jeftini nosači podataka (medijumi), podesni su za prenos podataka sa jednog računara na drugi.

KOMPAKT DISKOVI (CD)

CD može biti: Audio CD – nosač zvuka (muzike) Digitalni CD – nosač podataka i programa za

računar. Vrste digitalnih CD:

CD-ROM je disk na koji su podaci upisani fabričkim putem. Ti podaci se mogu samo čitati, a ne mogu se brisati ni menjati.

CD-R (Recordible) - je prazan disk na koji rezač može da upisuje podatke (jedanput).

CD-RW (ReWriteble) – je vrsta diska na koji se podaci mogu upisati, brisati i ponovo upisivati više puta.

Osobine Compact Diska

Format CD-a: prečnik diska je 12 cm ili 8 cm (mini disk)

Kapacitet: 650-700 MB Kapacitet mini CD-a: 185 MB Brzina pristupa podacima:

150 KB/s Pogodni je za čuvanje: softvera, velikih

baza podataka, multi-medijalnih aplikacija, muzike u MP3 formatu...

CD 12 cm

Mini CD

CD - uređaji

CD čitač je uređaj koji samo čita podatke sa CD-a (ima samo glavu za čitanje).

CD rezač (pisač, recorder) je uređaj koji vrši upis podataka na prazan CD. On takođe služi i kao čitač.

DVD – Digitalni video disk

DVD je optički disk na kome se čuvaju: video zapisi (zvuk i slika) tj. filmovi – DVD

Video zvuk visokog kvaliteta – DVD Audio podaci za računar – DVD Data.

Postoje jednostrani (srebrni) i dvostrani (zlatni) DVD diskovi.

Obe ove vrste DVD-a mogu biti jednoslojne ili dvoslojne.

Kapacitet iznosi 4,7 GB (kod jenostranih jednoslojnih).

Kod dvostranih dvoslojnih je 17 GB. Postoje i druge kombinacije.

Brzina pristupa podacima: min 1,3 MB/s

Vrste DVD diskova

DVD-ROM (samo se čita, sadržaj unosi proizvođač),

DVD-R/RW (R = podaci se nanose jednom, RW = podaci se mogu upisivati i brisati više puta). Za narezivanje podataka postoji poseban program,

DVD-RAM (nije potreban poseban program za nerezivanje, već se disku pristupa slobodno i podaci se unose na njega prostim snimanjem).

DVD diskovi - slike

DVD player i recorder

DVD player – čitač, može samo da čita sa diska.

DVD recorder – rezač, upisuje i čita podatke sa diska.

Svaki DVD uređaj može da čita CD, dok CD ROM čitač ne može da čita DVD.

DVD uređaji

DVD player DVD recorder

Poređenje kapaciteta diskova

USB memorija

Ovo je spoljna memorija u obliku čipa koja se priključi

na USB port računara. Kapacitet joj je od 1G, 2G,

4G,..,256G. Ako kao dodatak ima

slušalice, onda služi i kao plejer za muziku u MP3 formatu.

Centralna jedinica i uređaji za diskove

Zaključak

Diplomski rad sa kojim ste se upravo upoznali čitaocu pruža mogućnost da se upozna sa elementima periferne memorije kod personalnih računara.

Ovim radom priča o memorijskim elementima nije završena. Tržište memorijskih komponenti se menja toliko brzo da ce ovaj rad za vrlo kratko vreme pre predstavljati istoriju razvoja memorijskih komponenti nego podatke o trenutnom stanju u razvoju memorija.

PITANJA?