Post on 10-Aug-2015
description
• SJAJ MINERALA JE OSOBINA KOJA ZAVISI OD
KOLIĈINE REFLEKTOVANE SVETLOSTI SA
POVRŠINE MINERALA
• GLATKE POVRŠINE – REFLEKTUJU VEĆU KOLIĈINU SVETLOSTI PA
IMAJU I VEĆU SJAJNOST MINERALA
• RAVNE POVRŠINE - REFLEKTUJU MANJU KOLIĈINU SVETLOSTI PA
IMAJU MANJU SJAJNOST MINERALA.
• NERAVNE (HRAPAVE) POVRŠINE – NEPRAVILNO RASIPAJU
SVETLOST PA SU BEZ SJAJA
GRUBA PODELA SJAJNOSTI KOD MINERALA:
-1. DIJAMANTSKI SJAJ (dijamant, sfalerit, kasiterit..)
-2. MINERALE SA STAKLASTIM SJAJEM (kvarc, korund, granati…)
- 3. MINERALE SA METALIĈNIM SJAJEM (galenit, pirit, antimonit..)
- 4. MINERALE SA POLUMETALIĈNIM SJAJEM (hematit, cinabarit)
- 5. SEDEFASTIM SJAJEM
- 6. SVILASTIM SJAJEM
- 7. MASNA SJAJNOST
- 8. SMOLASTA SJAJNOST
- 9. MAT SJAJNOST
DIJAMANTSKA SJAJNOST
dijamant
STAKLASTA SJAJNOST
gipsberil
POLUMETALIĈNA SJAJNOST
cinabarit augit
Antimonit
getit
Galenit
pirit
METALIĈNA SJAJNOST
SEDEFASTA SJAJNOST
muskovit hlorit
SVILAST SJAJSVILAST SJAJ
SVILASTA SJAJNOST
MAT SJAJNOST
kaolinitanortit
PROVIDNOST I PROZRAĈNOST MINERALA
Providnost i prozraĉnost minerala zavisi od:
1. količine propuštene i
2. količine apsorbovane svetlosti kroz mineralnu masu
vivijanit
a) providni
Na osnovu toga minerali mogu biti: b) prozračni
c) neprovidni
Minerali poseduju providnost ako propuštaju najveći deo svetlosti kroz
mineralnu masu.
Kako se prepoznaje providnost kod minerala ?
Kad se kroz mineralnu pločicu najmanje debljine jasno vidi predmet.
(kvarc-gorski kristal, gips, islandski kalcit...)
vivijanit
Providnost minerala
Tanka nit ispod
minerala - gipsa
gips
Prozraĉnost minerala
PROZRAĈNI SU MINERALI KOJI SVETLOST DELIMIĈNO PROPUŠTAJU,
A DELIMIĈNO APSORBUJU.
Prozračni minerali su svi oni ispod čije pločice se jasno NE vidi predmet
već se smo naziru konture predmeta. (gips, beril...)
Neprovidnost minerala
piritmarkasit
Neprovidnost minerala je osobina minerala da uopšte ne propušta
svetlosne zrake kroz mineralnu masu (npr. magnetit, galenit, pirit....).
hematit spinel
Mehaniĉke osobine minerala
a) tvrdina
Mehaniĉke osobine: b) cepljivost i prelom
c) elastiĉnost i plastiĉnost
Tvrdina minerala je otpor koji mineral pruža prilikom paranja
njegove površine.
Tvrdina minerala zavisi
isključivo od strukture minerala tipa i jaĉine hemijskih veza meĊu atomima
valentnosti katjona
ne od hemijskog sastava
TVRDINA MINERALA
Tvrdina minerala je merljiva osobina zbog čega se razlikuju:
1. apsolutna i
2. relativna tvrdina
Najbolji primer: grafit C H = 1
dijamant C H = 10
TVRDINA SE MOŢE ODREĐIVATI NA VIŠE NAĈINA
NAJĈEŠĆE SE KORISTI MOSOVA SKALA TVRDINE
(bazira na paranju površine minerala sa mineralom poznate tvrdine)
•Mosova skala se sastoji od 10 PRIRODNIH MINERALA (ETALONA)
poreĊanih po rasućoj tvrdini
MOSOVA SKALA TVRDINE
TVRDINA
PO MOSU
MINERAL Apsolutna tvrdina po
Vikersu
1 TALK Para se noktom 2.4 (4000X)
2 GIPS Para se noktom 36 (279X)
3 KALCIT Para se noţem 109 (92X)
4 FLUORIT Para se noţem 189 (53X)
5 APATIT Para se noţem 536 (18X)
6 ORTOKLAS Para staklo 795 (12X)
7 KVARC Para staklo 1120 (9X)
8 TOPAZ Seĉe staklo 1427 (7X)
9 KORUND Seĉe staklo 2060 (5X)
10 DIJAMANT Seĉe staklo 10060
1. talk 3. kalcit2. gips 4. fluorit
8. topaz6. feldspat 7. kvarc 9. korund
5. apatit
10. dijamant
Mosova skala relativne tvrdine
1, 2 – paraju se noktom 6 i 7 – paraju staklo
3, 4 i 5 – paraju se metalnim predmetom 8, 9 i 10 – seku staklo
CEPLJIVOST I PRELOM MINERALA
•CEPLJIVOST je sposobnost minerala
da puca duţ odreĊenih pravaca i
pritom se dobijaju ravne, glatke površine
•CEPLJIVOST SE JAVLJA SAMO KOD KRISTALA
• CEPLJIVOST predstavlja pravce u
kristalu gde su meĊuatomske sile
najslabije
• cepljivost je uvek paralelna postojećim
ili mogućim pljosnima na kristalu
• minerali mogu imati jednu, dve ili tri
ravni cepljivosti
• Ukoliko mineral puca tako da su odlomcinepravilni govorimo o prelomu.
• kod minerala sa dobro izraţenom cepljivošćuprelom se teško dobija
• kod minerala sa slabo izraţenom cepljivošćudominantan je prelom
PODELA CEPLJIVOSTI PO STEPENU
SAVRŠENSTVA
• vrlo savršena cepljivost – kristal se sa lakoćom cepa na tanke listiće (liskuni, hlorit). Tada je teško dobiti prelom u drigim pravcima.
• savršena cepljivost – lagani udar je dovoljan da se kristal polomi na niz sitnijih delova koji su po izgledu istovetni sa poĉetnom kristalnom individuom (kalcit, galenit, halit, fluorit). Prelom u drugim pravcima teţe se dobija
VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST
MUSKOVIT
SAVRŠENA CEPLJIVOST
GALENIT
MUSKOVIT
VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST
MUSKOVIT
VRLO SAVRŠENA CEPLJIVOST
SAVRŠENA CEPLJIVOST - KALCIT
SAVRŠENA CEPLJIVOST
FLUORIT
SAVRŠENA CEPLJIVOST - FLUORIT
•jasna (potpuna) cepljivost
pored površina cepljivosti zapaţaju se i prelomne površine
(feldspati, hornblenda).
ALBIT
nesavršena (nepotpuna
cepljivost) - cepljivost se
teško zapaţa, dominiraju
prelomne površine (apatit,
samorodni sumpor).
nejasna (slabo izraţena) –
minerali bez ceplivosti sa
jasnoizraţenim prelomom
(kvarc, korund, magnetit).
KVARC
SUMPOR
PRELOM
Prelom (prelomna površina)
se javlja kod:
a) amorfnih minerala i
b) minerala sa slabom
cepljivošću
VRSTE PRELOMA
1. RAVAN
2. NERAVAN
3. IVERAST
4. ŠKOLJKAST
ŠKOLJKAST PRELOM
Elasticnost I plasticnost minerala
Elasticnost je osobina minerala da se pod dejstvom sile deformise
a po prestanku dejstva sile vraca se u svoj prvobitni oblik (tj. polozaj).
Ova promena moze da se odvija do odredene granice a
Ta granica se naziva GRANICOM ELASTICNOSTI.
Plasticnost je osobina minerala da se pod dejstvom sile savija
a po prestanku dejstva sile se ne vraca u prvobitni polozaj.
Minerali koji nemaju ni plasticnost ni elasticnost su krti I brzo pucaju.
1. Specifiĉna masa
2. Magnetne osobine minerala
3. Fiziološke osobine
OSTALE OSOBINE MINERALA
Specifiĉna masa je MASA JEDINIĈNE ZAPREMINE.
Izraţava se formulom:
= m / V = kg/m3
SPECIFIĈNA MASA
• Specifiĉna masa je neimenovan broj
koji pokazuje odnos mase minerala i
mase iste zapremine vode na +40C.
• Specifiĉna masa minerala zavisi od:
1.strukture i
2.hemijskog sastava minerala
UTICAJ STRUKTURE NA SPECIFIĈNU MASU MINERALA
Hemijski
sastav
Mineral Kristalna sistema Specifiĉna
masa (g/cm3 )
C Dijamant
Grafit
Teseralna
Heksagonalna
3.52
2.23
FeS2 Pirit
Markasit
Teseralna
Rombiĉna
5.00
4.85
CaCO3 Kalcit
Aragonit
Romboedarska
Rombiĉna
2.71
2.95
POLIMORFNI MINERALI (oni minerali koji se javljaju u više oblika)
UTICAJ HEMIJSKOG SASTAVA NA SPECIFIĈNU MASU MINERALA
Grupa sulfata (rombiĉni)
MINERAL HEMIJSKI
SASTAV
ATOMSKA
MASA
KATJONA
Specifiĉna
masa (g/cm3 )
Anhidrit CaSO4 40.08 2.98
Celestin SrSO4 87.63 3.97
Barit BaSO4 137.36 4.50
Anglezit PbSO4 207.21 6.40
PODELA MINERALA PO SPECIFIĈNOJ MASI
• VRLO TEŠKI > 6 g/cm3 (Pt, Au, Ag …)
• TEŠKI MINERALI = 4-6 g/cm3
(rudni minerali)
• MINERALI SREDNJE TEŢINE = 2-4 g/cm3
(petrogeni minerali)
• LAKI = 1-2 g/cm3
(organska jedinjenja)
MAGNETNE OSOBINE MINERALA
• FEROMAGNETIĈNI – PRIRODNO MAGNETIĈNI (magnetit, pirotin)
• PARAMAGNETIĈNI – JAKO ELEKTROMAGNETNO POLJE IH PRIVLAĈI ( biotit, granati..).
• DIJAMAGNETIĈNI – MAGNETNO POLJE IH NE PRIVLAĈI, ODBIJA IH (kvarc, feldspati, kalcit…)
• MAGNETNE OSOBINE ZAVISE
• 1. od sadrţaja Fe u mineralu i
• 2. tipa hemijske veze.
FIZIOLOŠKE OSOBINE MINERALA
• UKUS – imaju minerali koji su rastvorni u vodi (halit
NaCl).
• MIRIS – pri raspadanju sulfida (vodonik sulfid)
- minerali As (pri žarenju miris belog luka)
• OPIP – je osećaj koji površina minerala izaziva
prilikom dodira
• - MASTAN – grafit, talk
• - HLADAN – minerali dobri provodnici toplote
MORFOLOŠKE OSOBINE
Morfološke osobine minerala govore nam o spoljašnjem obliku minerala.
Minerali se u prirodi javljaju kao:
- kristali i
- kao amorfni minerali
Kristali nastaju iz rstopa ili rastvora i u toku njihovog
rasta joni ili atomi se pravilno rasporeĎuju obrazujući
KRISTALNU REŠETKU.
Pravilan raspored atoma daje pravilan spoljašnji oblik.
Taj pravilan spoljašnji oblik ogleda se :
1. u ravnim i glatkim površinama – pljosni kristala.
2. u pravim ivicama koje nastaju sučeljvanjem pljosni
3. i u rogljevima – koji nastaju sučeljavanjem 3 ili više pljosni
pljosni ivice rogljevi
GRANIĈNI ELEMENTI KRISTALA
PLJOSNI su ravne površine kojima su kristali ograničeni sa svih strana.
Oblik: različit: četvorougaoni, trougaoni, trapezast...
IVICE predstavljaju granične pravolinijske elemente koji nastaju
sučeljavanjem dveju pljosni. Dužina: različita: kraće, duže...
ROGLJEVI su granični elementi kristala koji se formiraju na dodirima
najmanje triju ivica i graničnih pljosni. Nastaju od: tri, četiri, šest...pljosni
Ovi elementi (pljosni ivice i rogljevi) nazivaju se jednim
imenom GRANIČNI ELEMENTI KRISTALA, jer ograničavaju
(odvajaju) kristal od sredine u kojoj nastaje ili je nastao.
Pored graniĉnih elemenata kristala koji oslikavju (pokazuju)
spoljašnji oblik postoje i ELEMENTI SIMETRIJE koji oslikavaju
(pokazuju) pravilnost unutrašnje graĊe kristala.
ELEMENTI SIMETRIJE KRISTALA
Elementi simetrije kristala su:
1. osa simetrije (L)
2. ravan simetrije (P)
3. centar simetrije (C)
Ose simetrije:
a (x)
- a (- x)
b (y)
c (z)
- b (- y)
- z (- c)
Osa simetrije je zamišljena prava linija oko koje
rotacijom za 3600 dolazi do ponavljanja istih
graniĉnih elemenata.
Zavisno od broja ponavljanja graniĉnih elemenata
razlikuju se ose 20, 30, 40 i 60.
1. Glavne ose Δ
2. sporedne ose L
Ravni simetrije
Ravan simetrije je zamišljena ravan koja deli kristal na dve potpuno
Identične polovine a koje se odnose jedna prema drugoj kao predmet
i njegov lik u ogledalu.
ravan simetrije
Ceantar simetrije
Centar simetrije je zamišljena tačka ukristalu oko koje su granični elementi
RasporeĎeni tako da leže na istoj pravoj liniji koja prolazi kroz tu tačku i nalaze
Se na istim rastojanjima od nje.
Dejstvo centra simetrije se ogleda (zapaža) pojavljivanjem paralelnih pljosni.
centar simetrije
Na osnovu elemenata simetrije
- broja
- duzine kristalografskih osa
- uglova koje kristalografske ose medusobno zaklapaju
-Moguce je postojanje 7 kristalnih sistema:
- 1. teseralna sistema 34 4L3 6L2 C 3 6P
- 2. tetragonalna sistema 4 4L2 C 4P
- 3. rombicna sistema 3L2 C 3P
- 4. monoklinicna sistema L2 C P
- 5. triklinicna sistema C
- 6. heksagonalna sistema 6 6L2 C 6P
- 7. romboedarska sistema 3 3L2 C 3P
a
-a
a
-aa
O
aa
a
TROOSNI KRISTALNI SISTEMI
-c
-a2
c
a1
a2
a3
3
1
2
-a3
-a1
X
-u
y
z
Ĉetvoroosni kristalni sistemi
+a2
+c
-a2
-c
+a3 -a1
+a1-a3
Troosni kristalni sistemi
a
a
a
a
a
c
ba
c
a b
c
a
bc
kristalni
sistem
kristalografska
formula
simetrijska
formula
osnovni
poliedar
teseralni a = b = c
= = = 90o
34 4L3 6L2 C 6P
tetragonalnia = b c
= = = 90o 4 4L2 C 4P
rombični a b c
= = = 90o
3L2 C 3P
monoklinični a b c
= 90o
L2 C P
triklinični a b c
90o
C
kristalni
sistem
kristalografska
formula
simetrijska
formula
osnovni
poliedar
heksagonalni a1 = a2 = a3 c
= =90o
= 120o
6 6L2 C 6P
romboedarski a1 = a2 = a3 c
= =90o
= 120o
3 3L2 C 3P
Ĉetvoroosni kristalni sistemi
Bliţnjenje minerala
Pravilno srastanje dva ili više kristala,
jedne te iste mineralne vrste,
po tačno odreĎenim kristalografskim zakonima,
naziva se bližnjenjem minerala
2. Prodorno bližnjenje
1. Dodirno bližnjenje
Bliţnjenje moţe da bude:
Dodirno bližnjenje Prodorno bližnjenje
Prodorno bližnjenje pod uglom od 90o
Prodorno bližnjenje pod uglom od 60o (120o)
Prodorno bliţnjenje minerala