Post on 28-Mar-2016
description
� STRANE 8 - 9� STRANA 7
DNEVNE NOVINE PRESS SU EKSKLUZIVNI MEDIJSKI SPONZOR OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJEBROJ 8, DECEMBAR 2009.
OKS proglasio najuspe{nije u 2009.
Saradnja sa OK Srbije uinteresu sporta i 2012.
SRE]NA NOVA2010. GODINA
Vlade Divac jo{ nije priveo kraju
prvu godinu predsednikovanja
olimpijskim pokretom u Srbiji ali
kalendarski kraj godine uvek
predstavlja vreme za odre|ene za-
klju~ke. U govoru na tradicional-
noj sve~anosti OK Srbije u Domu
Narodne skup{tine Vlade Divac je
dao svoje vi|enje:
- Siguran sam da svi mo`emo da
budemo zadovoljni onim {to je pos-
tignuto u prvoj godini na putu za Lo-
ndon 2012. godine. Rezultati su nas
sve obradovali i koristim priliku da
jo{ jednom ~estitam sportistima i
trenerima na ostvarenim uspesima.
Videli ste i sami da je u izboru za na-
jbolje sportiste i pojedince bilo dos-
ta kandidata. @elim onima, koji sada
nisu bili me|u laureatima, da idu}e
godine ostvare jo{ bolje rezultate i
tako se ponovo na|u u izboru za
priznanja OKS.
Ako je prva godina pokazala odre-
|enu sliku, sigurno je da }e naredne
biti jo{ zanimljivije i uzbudljivije.
- Moramo da radimo jo{ vi{e. U
preostalim godinama do Londona,
~eka nas mnogo posla kako bismo
sportistima omogu}ili najbolje
uslove za pripreme, da bi nas na
dostojan na~in predstavili na jubi-
larnim Olimpijskim igrama.
Dobru podlogu za kvalitetan rad
srpskih sportista predsednik OK Sr-
bije vidi, pre svega, u ovogodi{njim
rezultatima:
- Sa zadovoljstvom konstatujem
da su sportisti na dostojan na~in
predstavljali zemlju pona{anjem i
ostvarenjima na terenu. Brojke do-
voljno govore, sa Mediteranskih
igara u Peskari doneli su 35, a iz Ta-
mperea sa Letnjeg olimpijskog fe-
stivala mladih, 10 medalja.
Krajnja etapa ciklusa je u~e{}e u
Londonu. Prva godina posle Pekin-
ga iskori{}ena je za postavljanje te-
melja, stvaranje uslova za kvalite-
tan rad.
- Projekat „London 2012.“ je po-
~eo odmah posle Igara u Kini. U da-
na{njem vremenu svaki trenutak je
dragocen, i organizaciji i stru~njaci-
ma i naravno samim takmi~arima.
Pravi partneri su tu. Uspeh ovog
projekta le`i u partnerskom odnosu
OKS, pre svega sa Ministarstvom
omladine i sporta Republike Srbije,
ali i sa Izvr{nim ve}em Autonomne
pokrajine Vojvodine, Me|unarod-
nim olimpijskim komitetom i spon-
zorskim pulom Olimpijskog tima.
Predsednik Olimpijskog komite-
ta Srbije isti~e {ta je uradjeno u po-
slednje vreme, ba{ kada su pitanju
pripreme za budu}a takmi~enja.
- Sportisti imaju na raspolaganju
sjajne uslove u trening-kampovima
u Lidsu, [efildu, Sijera Nevadi i na
Kipru, a u direktnim kontaktima sa
Organizacionim komitetom Igara u
Londonu, uveliko radimo na obez-
be|enju neophodne logistike za bo-
ravak na{e misije na OI
Sponzori su nezaobilazan faktor
u kreiranju lanca uspeha. ^itav oli-
mpijski pokret Srbije je usredsre-
|en na kontakte sa poslovnim par-
tnerima. Rezultati su tu:
- Stvaranje sponzorskog pula
„Zajedno za London“ je uspe{no
zapo~eto. Pored nastavka saradnje
sa partnerima iz prethodnog ciklu-
sa, sponzorski pul je dobio nove
~lanove. Pokazali smo, da su, upr-
kos svetskoj ekonomskoj krizi, Oli-
mpijski komitet Srbije i srpski spo-
rt visoko vrednovan brend. Veru-
jem da }emo i u slede}oj godini
uspe{no nastaviti sa marketin{kim
aktivnostima i pove}ati broj kom-
panija ~lanica sponzorskog pula.
Van priprema, sponzora i rezul-
tata, OK Srbije je u godini na izma-
ku postao partner u projektu „Kari-
jera posle sporta“.
- Mi smo 24. nacionalni olimpijski
komitet od 205 ~lanova MOK-a koji
je potpisao partnerski ugovor sa
MOK-om i Adekom, nosiocima ~ita-
ve akcije. Cilj je da {to vi{e na{ih oli-
mpijaca, uz obrazovanje tokom ba-
vljenja sportom, pripremimo za ono
{to ih o~ekuje po zavr{etku sport-
skih karijera. Verujemo da }e u 2010.
godini prvi od njih zasnovati radni
odnos i nastaviti da doprinose dru-
{tvu, van sportskog borili{ta.
Posebna komponenta aktivnosti
OKS je dru{tvena odgovornost. U
saradnji sa Ministarstvom za{tite
`ivotne sredine i prostornog plani-
ranja Republike Srbije u okviru ka-
mpanje „O~istimo Srbiju“, kroz
„Olimpijsko igrali{te“ edukova}e se
mladi o va`nosti i na~inima ~uva-
nja `ivotne sredine, i upoznati se sa
vrednostima fer-pleja, pravog spo-
rtskog navijanja, {tetnosti dopinga,
kao i sa svim vrednostima koje spo-
rt i olimpizam nose u sebi.
3
INTERVJU VLADE DIVAC, PREDSEDNIK OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE
Osniva~ i izdava~PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o. Beograd, Kraljice Marije 1/14Direktor Nenad Lazi}
Glavni i odgovorni urednik svih izdanja \oko Kesi}Urednik izdanja Dragutin Stojmenovi}Layout Borislav Bajki}
Mateja Miladinovi}[tampa PPG {tamparija
MEMBER OF PRESS PUBLISHING GROUP
GODINA JUBILEJA
ISPITI U 2010.
Naredna godina bi}e u znaku obe-le`avnja 100 godina od kada je nainicijativu mladih oficira na ~elu sageneralom Svetomirom \uki}emosnovan Olimpijski komitet Srbije.
- Planiramo veliki broj manifesta-cija ali }e svakako kruna godine bitiodr`avanje 39. generalne skup{tineEvropskih olimpijskih komiteta uBeogradu. Tom prilikom na{i gosti bi-}e ~elnici nacionalnih olimpijskih ko-miteta evropskih zemalja, Me|una-rodnog olimpijskog komiteta, Evrop-skih olimpijskih komiteta (EOK) i osta-li ~lanovi olimpijske porodice. Siguransam da }emo biti pravi doma}ini.
- Tu su pre svega Olimpijske igreu Vankuveru gde }emo se na Zim-skim olimpijskim igrama prvi putpredstaviti kao Srbija. Bi}emo brojnii na Olimpijskim igrama mladih u Si-ngapuru. Re~ je o prvoj letnjoj smo-tri ovakve vrste. Ne treba naravno dazaboravimo veliki broj svetskih ievropskih prvenstava koji o~ekuju:fudbalere, ko{arka{e, odbojka{e, va-terpoliste, pliva~e, atleti~are, vesla-~e, predstavnike borila~kih ve{tina...
SARANDJA SA SAVEZIMA
Vlade Divac neumorno razgovara sa savezima, kontakti i susreti su svak-donevni. Krajem godine predsednik OKS je bio gost na obele`avanju jubilejaRukometnog i Biciklisti~kog saveza Srbije.
Rukometa{i su sve~anom akademijom u Skup{tini grada obele`ili 60 go-dina rada i uspeha. Specijalno priznanje za doprinos u razvoju rukometa do-deljeno je i Olimpijskom komitetu Srbije.
Biciklisti su na isti na~in, ali u Domu Narodne skup{tine Republike Srbijeobele`ili 125 godina rada. Plaketu Biciklisti~kog saveza u ime Olimpijskogkomiteta Srbije primio je predsednik Vlade Divac.
Pored sve~arskih obaveza, Vlade Divac je imao i radni sastanak sa Ko{ar-ka{kim savezom Srbije. Neke nesuglasice, ili tako intonirane u medijima, sulako prevazi|ene jer je obostrana `elja da ko{arka nastavi stazama koje jeutabala u ovoj godini.
Obe}avaju}i po~etak
Veliki korak napred u razvojusporta na putu za LondonU prostorijama „Telenora“, ge-
neralnog sponzora OK Srbije,
sportisti u individualnim spor-
tovima, njihovi treneri, sport-
ski savezi i OK Srbije potpisali
su 16. decembra Ugovore o fi-
nansiranju programa Olimpij-
skih priprema za London 2012.
Sprovo|enje kre}e od januara.
Olimpijski komitet Srbije opre-
delio je svoj cilj i dugoro~nu mi-
siju, da u periodu do Olimpij-
skih igara u Londonu omogu}i
sportistima Srbije, koji posti`u
zapa`ene rezultate, sigurnu
materijalnu potporu i optimal-
ne pripreme.
Sportisti su, na osnovu postig-
nutih rezultata od OI u Pekingu,
razvrstani u ~etiri kategorije: oli-
mpijac - kandidat za medalju, Oli-
mpijski kandidat, Potencijalni
kandidat i Ponecijalni B kandidat.
- Potpisivanjem ugovora pra-
vimo veliki korak napred u ra-
zvoju na{eg sporta i veliki korak
na na{em putu ka Londonu - re-
kao je Vlade Divac. - Smatram
da biti ~lan olimpijskog tima i
predstavljati svoju zemlju na
Olimpijskim igrama ~ini najve-
}u sportsku ~ast i priznanje za
svakog sportistu. Sada je na va-
ma da se sa va{im trenerima i
savezima {to bolje pripremite za
kvalifikaciona takmi~enja, a po-
tom i za Olimpijske igre. Svojim
u~e{}em u Londonu obele`i}ete
100 godina od prvog u~e{}a Sr-
bije na Igrama u Stokholmu
1912, i nadam se da }emo se svi
zajedno radovati i 100. medalji.
Sne`ana Samard`i}-Markovi},
ministarka omladine i sporta Re-
publike Srbije, izjavila je:
- ^estitam Olimpijskom komi-
tetu, ovo je pravi na~in da se
ostvaruju partnerstva nevladi-
nog sektora, odnosno OK Srbije,
Vlade Republike Srbije, ali i pri-
vrednog sektora.
Ministarka je pohvalila dugo-
ro~an na~in mi{ljenja OKS i kon-
tinuiranu brigu o sportistima i
iskoristila priliku da pozove i one
kompanije koje nisu deo spon-
zorskog pula Olimpijskog komi-
teta da vi{e ula`u u sport:
- Pokazalo se da je ulaganje u
sport i danas i uvek ispravno ula-
ganje.
Generalni direktor kompanije
„Telenor“ ]el-Morten Jonsen je
kao doma}in i lider sponzorskog
pula OKS iskazao zadovoljstvo
{to je „Telenor“ deo ~itavog pro-
jekta. Po`eleo je sportistima i
njihovim trenerima mnogo
uspeha i medalja na Igrama u
Londonu 2012. Sini{a Lazi}, pr-
vi potpredsednik skup{tine Au-
tonomne pokrajine Vojvodine,
podsetio je da je rukovodstvo
ove pokrajine prepoznalo kao
pravi na~in ulaganja u pripreme
sportista kroz programe OKS i
tokom Olimpijskog ciklusa Peki-
ng 2008, te da ovo partnerstvo
predstavlja nastavak uspe{ne sa-
radnje Izvr{nog ve}a AP Vojvo-
dine i OKS, sa ciljem {to boljeg
nastupa Olimpijskog tima Srbije
na Igrama u Londonu 2012.
U ime sportista zahvalili su
pliva~ica Na| a Higl i strelac Da-
mir Mikec. Oni su iskazali svoje
zadovoljstvo i napomenuli da
ovaj program finansiranja za
njih predstavlja rastere}enje, ali
i obavezu da treniraju jo{ kvali-
tetnije kako bi postigli {to bolje
rezultate.
OLIMPIJAC - KANDIDATZA MEDALJU
Kriterijum za odre|ivanje spo-
rtista koji ulaze u ovu kategoriju
je medalja na Olimpijskim igra-
ma u Pekingu 2008. godine i me-
dalje sa SP, EP u 2008. i 2009. go-
dini.
Milorad ^avi} (plivanje - sre-
bro, 100 delfin na SP u Rimu
2009. i srebro, 100 delfin na OI u
Pekingu 2008), trener Petar Po-
povi}; Na|a Higl (plivanje - zla-
to, 200 prsno na SP u Ri mu
2009), trener Sebastijan Higl; Ni-
kola Stoji}, Goran Jagar (vesla-
nje, dvojac bez kormilara - sre-
bro na EP u Brestu 2009), trener
Neboj{a Ili}; Marko Marjanovi},
Du{an Bogi}evi} (veslanje, dubl-
skul - srebro na EP u Brestu
2009), trener Oleksandr Fedotov;
Milo{ Tomi}, Nenad Babovi}
(veslanje, ~etverac za lake vesla-
~e - bronza na EP u Brestu 2009),
trener Dejan Guslov; Novak \o-
kovi} (tenis - bronza na OI u Pe-
kingu 2008), trener Marijan Vaj-
da; Davor [tefanek (rvanje - bro-
nza do 66 kg na EP u Tampereu
2008), trener Milorad Dokma-
nac; Andrija Zlati} (strelja{tvo -
zlato u pi{tolju na EP u Pragu
2009), trener Pavle Zlati}.
OLIMPIJSKI KANDIDATKriterijum je osvajanje od 4.
do 12. mesta na OI i SP ili osva-
janje od 4. do 8. mesta na EP, tj.
najmanje 3. kolo u borila~kim
sportovima. Rezultat me|u pr-
vih 10 rezultata sportista na me-
|unarodnim listama.
Ivan Len|er (plivanje - 11. me-
sto 100 delfin na SP u Rimu
2009), trener Dejan Pejinovi};
Branimir Stankovi} (boks - 5.
mesto do 57 kg na SP u Milanu
2009), trener Miodrag Mili}; Bi-
ljana Topi} (atletika - 4. mesto u
troskoku na SP u Berlinu 2009),
trener Dragutin Topi}; Kristijan
Fris (rvanje - 7. mesto do 55 kg na
OI u Pekingu 2008), trener Sreten
Damjanovi}; Jasna [ekari} (stre-
lja{tvo - 6. mesto u pi{tolju na OI
u Pekingu 2008), trener Ivan Kva-
snevski; Lidija Mihajlovi} (stre-
lja{tvo - 7. mesto pu{kom na OI
u Pekingu 2008), trener Zoran
Stojiljkovi}; Nemanja Mirosa-
vljev (strelja{tvo - 4. mesto pu-
{kom na EP u Pragu 2009), trener
Dragan Markovi}; Stevan Pleti-
kosi} (strelja{tvo - 7. mesto pu-
{kom na OI u Pekingu 2008), tre-
4
POTPISANI UGOVORI O FINANSIRANJU SPORTISTA IZ INDIVIDUALNIH SPORTOVA I NJIHOVIH TRENERA ZA NESMETAN RAD U PRIPREMAMA ZA U^E[]E NA OI 2012.
LAK[E SE DI[E: Damir Mikec i Na|a Higl
ner Milutin Stefanovi}; Damir
Mikec (strelja{tvo - 7. mesto u pi-
{tolju na OI u Pekingu 2008), tre-
ner Sre}ko Pejovi}; Andrea Arso-
vi} (strelja{tvo - 4. mesto pu{kom
na EP u Pragu 2009), trener Dra-
gan Donevi}; Ana Ivanovi} (tenis
- plasman iz kvalifikacija na OI u
Pekingu 2008), trener Sven Gre-
nefeld; Nenad Zimonji} (tenis -
plasman iz kvalifikacija na OI u
Pekingu 2008), trener Ginter Bre-
snik; Jelena Jankovi} (tenis - 8.
mesto na WTA listi), trener Rika-
rdo San~ez; Iva Obradovi} (vesla-
nje, skif - 7. mesto na SP u Po-
znanju 2009), trener, Neboj{a
Ili}; Igor Per zi}, Mi lo{^ u di}, Ne
nad Be | ik i Pre drag Lac kov (ve
sla nje, ~ e tve rac - 7. mesto na
EP u Brestu 2009), trener Du{an
Kova~evi}; Marta Tibor, Antoni a
Na|, Antonija Panda i Renata
Majo - Kubik (kajak, k4 500 - 7.
mesto na SP u Kanadi 2009), tre-
ner Jano{ Panda; Vanja Babi} (te-
kvondo - bronza do 87 kg na SP
u Kopenhagenu), trener Stojan
Babi}; Radomir Samard`i} (te-
kvondo - bronza do 84 kg na EP
u Ri mu 2008).
POTENCIJALNI „A“ OLIMPIJSKI KANDIDAT
Kriterijum je osvajanje od 13.
do 16. mesta na SP, od 9. do 12.
mesta na EP. Tako|e, zlatna me-
dalja na juniorskom i EP, SP za
mla|e seniore, kao i rezultat u ra-
ngu „A“ norme za OI u Pekingu.
Marica Stra`me{ter (plivanje -
1:01,67 u [paniji 2009, „A“ FINA
standard 1:01,70); Miroslava Na-
jdanovski (plivanje - 54,73 na
Univerzijadi 2009, „A“ FINA
standard 55,24), treneri Andrea
di Nino, Branislav Kosti}; ^aba
Sila|i (plivanje - 59,90 na Unive-
rzijadi 2009, „A“ FINA standard
1:01,57), trener Dejan Pejinovi};
\or|e Markovi} (plivanje -
1:48,34 na Univerzijadi 2009, „A“
FINA standard 1:48,72); Ivana
[panovi} (atletika - zlato skok
udalj na SP za juniore), trener Ja-
ni Hajdu; Tatjana Jela~a (atletika
- zlato koplje na EP za juniore),
trener Jovan Jahi}; Olivera Jevti}
(atletika - 31:35,92 na 10.000m,
„A“ IAAF standard 31:45,00), tre-
ner Slavoljub Kuzmanovi}; Dra-
gana Toma{evi} (atletika - 60,70
disk u Rijeci 2008, „A“ IAAF stan-
dard 61,00), trener Danilo Krti-
ni}; Asmir Kola{inac (atletika -
20,42 kugla u Celju 2009, „A“ IA-
AF standard 20,30), trener Niko-
la Tomasovi}; Luka Rujevi} (atle-
tika - 20,46 kugla u S. Mitrovici,
„A“ IAAF standard), trener Zoran
Rujevi}; Aleksandar Maksimovi}
(rvanje - 9. mesto do 66 kg na EP
u Vilnusu 2009), trener Milorad
Dokmanac; Aranka Binder (stre-
lja{tvo - 12. mesto pu{kom na EP
u Pragu 2009), trener Dragan
Markovi}; Milenko Sebi} (strelja-
{tvo - 9. mesto pu{kom na EP u
Osijeku 2009), trener Sre}ko Pe-
jovi}; Igor Luci}, Luka \or|evi}
(veslanje, dvojac - zlato na SP za
juniore 2009), trener Aleksandar
Ivkovi}; Viktor Troicki (tenis - 32.
mesto na ATP listi), trener Jan de
Vit; Janko Tipsarevi} (tenis - 55.
mesto na ATP listi), trener Veljko
Tipsarevi}; Olivera Moldovan,
Nikolina Moldovan (kajak k2
500m - zlato na EP za juniore i
mla|e seniore u Poznanju 2009),
trener Dragan Plav{i}; Marko To-
mi~evi} (kajak k1 1000m - zlato
na EP za juniore i mla|e seniore
u Segedinu 2008), trener @arko
Gr~i}; Dejan Paji}, Du{ko Stano-
jevi} (kajak k2 1000m - 11. mesto
na EP za seniore u Brandeburgu
2009), trener Miroslav Aleksi};
Milo{ Mijalkovi} (d`udo - 16.
mesto na SP u Roterdamu 2009),
trener Milan Mijalkovi}.
POTENCIJALNI „B“ OLIMPIJSKI KANDIDAT
Kriterijum je zlatna medalja
na MI, srebrna ili bronzana me-
dalja na juniorskom i EP, SP za
mla|e seniore, kao i zlatna me-
dalja na EJOF - u.
Velibor Stjepanovi} (plivanje -
zlato 100 delfin na EJOF-u Tam-
pereu 2009), trener Kris Tidej;
Zorana Arunovi} (strelja{tvo -
zlato pi{toljem na MI u Peskari
2009), trener Ivan Kvasnevski;
Aleksandra Ristovi} (strelja{tvo -
bronza pi{toljem na EP za junio-
re 2008), trener Slobodan Bojko-
vi}; Azra Eminovi} (atletika - bro-
nza na 10.000m, EP za mla|e se-
niore 2009), trener Safet Malje-
vac; Mila Andri} (atletika - srebro
400 prepone, EP za juniore 2009),
trener Mirjana Stojanovi}; Mihail
Duda{ (atletika bronza vi{eboj,
EP za mla|e seniore 2009), trener
Goran Obradovi}; Amela Terzi}
(atletika - zlato na 1.500m, EJOF
u Tampereu 2009.), trener Rifat
Zilki}; Ivan Ostoji}, Aleksandar
Radovi} (veslanje, dvojac - bron-
za, EP za seniore do 23 godine
2009), trener Dejan Guslov; Mili-
ca Mandi} (tekvondo - bronza na
SP za juniore u Istanbulu 2008),
trener Dragan Jovi}.
5
PROJEKAT ZA USPEH: Detalj sa sve~anosti u „Telenoru“
UZDANICA ZA BUDU]NOST:
Ivana [panovi}
LONDON NIJE DALEKO: Grupa
sportista i trenera sa Vladom Divcem,
Sne`anom Samard`i}-Markovi} i
]el-Mortenom Jonsenom
6
DELEGACIJA OK SRBIJE TOKOM DECEMBRA BORAVILA U GRADU DOMA]INU OI 2012.
Posle posete [efildu i Lidsu pro-
{log meseca, delegacija OKS je
u prvoj polovini decembra po-
setila London. U delegaciji su
bili Vlade Divac, predsednik,
\or|e Vi{acki, generalni sekre-
tar, prof. dr Branislav Jevti},
sportski direktor, i Dejan Kozli-
na, marketing menad`er.
U seriji organizovanih sasta-
naka prvi je odr`an sa predstav-
nicima Organizacionog komite-
ta OI (LOCOG). Predstavnici
OKS su dobili informaciju {ta je
ura|eno i na ~emu treba da se
radi u pojedinim sektorima.
Bilo je re~i o poseti OKS [efil-
du i Lidsu. Doma}ini su pohvali-
li takvu saradnju, istakav{i da je
OKS prvi NOK koji je svoje spor-
tiste doveo na trening u Englesku
i da je to sjajan primer za druge.
- Predstavili smo na{ plan ra-
da u predolimpijskim kampovi-
ma. U martu u Lids sti`u pliva~i,
a zavr{ne pripreme za Olimpij-
ske igre mladih odr`a}emo u
ovim centrima - rekao je prof. dr
Branislav Jevti}.
Na{a delegacija je imala prili-
ke da vidi izgled olimpijskog pa-
rka, u kojem se grade olimpijsko
selo, stadion, akvatik centar, ve-
lodrom, dvorana za rukomet i
IBC/MPC. Uprkos ekonomskoj
krizi, gradnja ide po planu.
- U olimpijskom selu je pre-
dvi|en sme{taj za oko 18.000
u~esnika. Blizu je ostalih objeka-
ta. Tu }e se odr`ati oko 27 % ta-
kmi~enja. Za nas su tu bitni atle-
tika, plivanje, vaterpolo, ruko-
met, ko{arka, fudbal... - komen-
tar je \or|a Vi{ackog.
Bilo je re~i i o sme{taju olim-
pijske porodice. U januaru }e
LOCOG dostaviti listu hotela sa
cenama, a do kraja idu}e godine
NOK }e slati svoje zahteve.
Predstavnici medicinskog sek-
tora su rekli da }e u sklopu olim-
pijskog parka biti najmodernija
poliklinika sa svim neophodnim
uslugama. Mogu}e je da na{i le-
kari volontiraju na test takmi~e-
njima.
Tokom OI bi}e organizovan
voz od centra do olimpijskog pa-
rka koji }e ovu razdaljinu prela-
ziti za 7 minuta i zva}e se „Ko-
plje“! Predvi|en je za prevoz svih
akreditovanih lica i mo}i }e dne-
vno da preveze 25.000 osoba! Za
razliku od Pekinga, ne}e posto-
jati olimpijska linija, ali }e zvani-
~na lica imati linije kretanja uz
prednost u saobra}aju.
Ovom posetom, dve godine i
osam meseci pre po~etka Igara,
OKS je dobio izve{taj o svim se-
gmentima koji su nam bili inte-
resantni i neophodni za planira-
nje aktivnosti do OI i tokom OI,
i time potvrdio ozbiljnost da na
najkvalitetniji na~in pripremi
olimpijski tim za u~e{}e na Igra-
ma, gde }e obele`iti 100 godina
od prvog u~e{}a na OI 1912 u
Stokholmu, i gde se o~ekuje na-
{a 100. medalja.
Srbija u ritmu LondonaSATNICA ZA EVROPUSportski sektor je predstavio satnicu ta-kmi~enja i ono {to je najva`nije, bi}eisklju~ivo prilago|ena TV gledaocima uEvropi. Ne}e se dogoditi da finale na100m delfin ^avi} i Felps plivaju u 10ujutro zbog ameri~ke TV stanice CBS.
Sva takmi~enja }e se odr`ati u Lon-donu, osim veslanja i kajak/kanua na je-zeru Iton i jedrednja u Plimutu. Bi}e or-ganizovano vi{e internacionalnih i nacio-nalnih test takmi~enja, na kojima }emo}i da u~estvuju i na{i sportisti.
ULAZNICEPredstavljen je plan naru~ivanja ulazni-ca. Cene }e biti ve}e nego u Pekingu, alii vi{e nego u Atini za oko 15%, Prvo po-ru~ivanje ulaznica bi}e u novembru2010, zatim u aprilu 2011, a kona~na po-tvrda u januaru 2012.
Veliko interesovanje za kupovinu ula-znica je me|u srpskom dijasporom uVelikoj Britaniji, koja broji oko 180.000.
POSETA AMBASADIPrilikom posete doma}inu Olimpijskihigara, organizovan je prijem u Ambasa-di Srbije. Dejanu Popovi}u, ambasado-ru Srbije u Londonu, i njegovim sarad-nicima predstavljene su aktivnosti u pe-riodu do Igara 2012. godine.
Ambasador je obe}ao svu neophod-nu pomo} i saradnju do OI u Londonu.
Pred 30 zvanica, uspe{nih poslovnihljudi (Srba i Engleza), predstavljen je i pro-jekat Srpske ku}e u Londonu tokom OI.
Projekat je izazvao veliko interesova-nje i mnogi `ele da se priklju~e.
7
INTERVJU SNE@ANA SAMARD@I]-MARKOVI], MINISTAR OMLADINE I SPORTA U VLADI REPUBLIKE SRBIJE
U proteklom periodu odr`an je
ve}i broj zna~ajnih sportskih i
dru{tvenih skupova na kojima
su zajedno u~estvovali pred-
stavnici Olimpijskog komiteta
Srbije i Ministarstva omladine i
sporta Vlade Republike Srbije.
Povezanost u radu, stalna koo-
rdinacija i prezentovanje akcija
od kojih bi na{ sport mogao da
ima veliku korist u bliskoj budu-
}nosti samo su deo razloga zbog
kojih smo zamolili ministarku
omladine i sporta Sne`anu Sa-
mard`i}-Markovi} da odgovori
na nekoliko putanja.
��Kako vidite akciju na osno-
vu koje se potencijalnim kandi-
datima za u~e{}e na Olimpij-
skim igrama u Londonu ve} u
prvoj postolimpijskoj godini
omogu}avaju i finansijski obez-
be|uju uslovi za miran rad u
narednom periodu?
- Jedan od osnovnih preduslo-
va za uspeh u sportu, biznisu ili
bilo kojoj drugoj dru{tvenoj ak-
tivnosti jeste dobro planiranje i
utvr|ivanje mera i aktivnosti za
njihovu realizaciju. Tako je i mi-
nistarstvo koje vodim izradilo
Strategiju razvoja sporta za pe-
riod 2009-2013. godine, gde su
upravo definisani prioriteti, ci-
ljevi i mere koji }e slu`iti pobolj-
{anju stanja u sportu. Jedan od
segmenata ove strategije jeste i
razvoj vrhunskog sporta o kojem
danas govorimo. Tada smo sa
~lanovima na{ih radnih grupa
diskutovali kako i na koji na~in
obezbediti najkvalitetnije uslove
za pripreme na{ih olimpijaca za
Olimpijske igre u Londonu 2012.
godine. I upravo ovo potpisiva-
nje ugovora sa sportistima i tre-
nerima jedan je deo tog zajedni-
~kog projekta Olimpijskog komi-
teta Srbije i Ministarstva omladi-
ne i sporta i sponzorskog pula
OKS-a. Na{a zajedni~ka strategi-
ja je da se put novca koji ide za
pripreme olimpijaca za 2012.
bude kontrolisan i usmeren
isklju~ivo prema sportistima i
trenerima i isklju~ivo za pro-
gram njihovih priprema. Da bi
pripreme za OI 2012. bile uspe-
{no realizovane potrebno je do-
bro iskoordinirati sve aktivnosti
i u~esnike u samom procesu.
Dakle, ne sme da se dogodi da
sportisti budu „zbunjeni“, da ne
znaju ko im je finansirao pripre-
me ili njihovo u~e{}e na takmi-
~enju. Zato je zadatak svih nas
da obezbedimo dovoljno sred-
stava za nesmetane pripreme
na{ih olimpijaca i da svi mi, i
vladin i nevladin sektor, kao i
sponzori, znaju za {ta se novac
koristi i za koje akcije je usme-
ren. Odgovornost za realizaciju
ovog projekta je na OKS-u, koji
ima kapacitete da posao obavi
na vrhunskom nivou.
�� Na koji na~in Ministarstvo
omladine i sporta namerava da
prati konkretne programe, po-
sebno {to se o~ekuje da uzme i
zapa`eno u~e{}e u obele`ava-
nju 100 godina olimpizma u Sr-
biji?
- Mislim da }e 100 godina oli-
mpijskog pokreta u Srbiji biti
obele`eno najbolje ako na{i spo-
rtisti imaju redovne pripreme u
trening centru u okviru Republi-
~kog zavoda za sport, dobiju na-
jkvalitetnije suplemente za nji-
hov oporavak, da budu redovno
testirani u Republi~kom zavodu
za sport, da budu redovno kon-
trolisani od strane na{e Antido-
ping agencije, da imaju odgova-
raju}u opremu i rekvizite. Sma-
tram da moramo da budemo ra-
cionalni u tro{enju bud`etskih,
ali i drugih sredstava i da je
osnovni prioritet da se isfinansi-
raju programi sportista. [to se ti-
~e drugih akcija vezano za samu
proslavu, Olimpijski komitet Sr-
bije je zadu`en za realizaciju ove
aktivnosti i to je vi{e pitanje za
njih.
�� U te{koj finansijskoj situa-
ciji ~injenica je da i MOS ima
glavobolju da odredi sredstva
srazmerno `eljama i realnosti.
Ho}e li biti pozicioniranja na
sportove od kojih se o~ekuju vr-
hunski rezultati na u{trb manje
popularnih i uspe{nih i koliko
}e tome doprineti stalna konsu-
ltacija sa Olimpijskim komite-
tom Srbije?
- Po Zakonu o sportu, predlog
za finansiranje nacionalnih spo-
rtskih saveza za 2010. je pripre-
mio Sportski savez Srbije. Prepo-
ruka ve} pomenute Strategije je-
ste da se u taj proces priprema-
nja programa koje }e finansirati
Ministarstvo omladine i sporta
uklju~e i druge organizacije u
oblasti sporta kao {to je Olimpi-
jski komitet Srbije. Tako je i for-
mirana zajedni~ka komisija ove
dve najve}e sportske nevladine
organizacije, koje su pripremile
predlog finansiranja programa
nacionalnih granskih saveza za
2010. Dijalog sa nacionalnim
granskim savezima, Olimpijskim
komitetom Srbije i Sportskim sa-
vezom Srbije je svakodnevan.
Nedavno smo u zgradi MOS-a
organizovali zajedni~ki sastanak
sa generalnim sekretarima i
predstavnicima granskih i op-
{tinskih saveza i otvoreno smo
razgovarali o detaljima vezanim
za finansiranje nacionalnih gran-
skih saveza u 2010.
�� Izjavili ste da su MOS, OKS,
SSS i RZS stubovi srpskog spor-
ta. Planirate li mo`da zajedni~-
ke sastanke, formiranje nekog
tela u koji bi u{li predstavnici
ovih organizacija? Primetna je,
i pored izvesnih neslaganja,
~vrsta povezanost u odre|iva-
nju strategije srpskog sporta,
tako da bi zajedni~ki rad mogao
da doprinese kompletno boljoj
slici o na{em sportu.
- Mi smo prepoznali i ovaj se-
gment koordinacije u Strategiji,
pa sam ve} formirala zajedni~ko
telo, Savet za sport. U Savetu se,
pored predstavnika Olimpijskog
komiteta Srbije, Sportskog save-
za Srbije i Republi~kog zavoda
za sport, nalaze i predstavnici
granskih saveza, istaknuti spor-
tski stru~njaci, predstavnici me-
dija. Savet je imao do sada tri
sednice i po~etkom 2010. ima}e-
mo i ~etvrtu, na ~ijem }e se dne-
vnom redu na}i dva veoma va-
`na dokumenta: Pravilnik o no-
menklaturi sportskih zanimanja
i zvanja i Pravilnik o pravu na
stru~ni rad u sportu. I ova dva
pravilnika je radila Radna grupa
koju je formiralo ministarstvo, a
tu su pored ve} pomenutih spo-
rtskih organizacija u~estvovali i
predstavnici Ministarstva pro-
svete i visoko{kolskih institucija.
Tako }e i ubudu}e svi dokumen-
ti koji defini{u odnose u sportu
prolaziti rasprave unutar Saveta
za sport.
Projekat sa OKS u interesu uspeha 2012.
� OLIMPIJSKI KOMITET SRBIJE SVE^ANO[]U U DOMU NARODNE SKUP[TINE PROGLASIO NAJ
Na tradicionalnoj sve~anosti, u Domu Na-
rodne skup{tine Republike Srbije, obele-
`en je Dan OKS i po 16. put progla{eni su
najuspe{niji sportisti i ekipe, a po prvi put
i najuspe{niji trener godine. Izbor OKS
bio je prilika da se na okupu na|u najzna-
~ajnije li~nosti na{eg sporta, veliki pros-
tor u holu je bio tesan da primi sve one
koji su `eleli da prisustvuju jednom od
najzna~ajnijih dana na{eg sporta.
Savezi su predlagali laureate, a odluku o
najuspe{nijim donelo je Predsedni{tvo
OKS na sednici odr`anoj 14. decembra. Pri-
sutne je pozdravio predsednik OKS Vlade
Divac. Svaki izbor pratio je izvanredan vi-
deo-materijal, ovogodi{nja sve~anost bila
je na izuzetnom nivou u svakom pogledu.
8
NAJUSPE[NIJI SPORTISTA
^AVI] ODBRANIO TITULUSjajni pliva~ Milorad ^avi} „odbranio“ je
naslov osvojen pro{le godine. Tada je predTV kamerama rekao da se nada da }e na SPu Rimu ostvariti odli~ne rezultate i da }e sena}i na istom mestu. Tako je i bilo. Zlato isrebro na najve}em ovogodi{njem takmi~e-nju, jo{ jedna nezaboravna trka sa MajklomFelpsom i svetski rekord na 50 beterflaj do-neli su lako avi}u mesto namenjeno spor-tisti Srbije broj jedan. Priznanje mu je dode-lio predsednik OKS Vlade Divac a izbor jepropra}en, kao i u svim ostalim prilikama,burnim aplauzom.
- Jo{ jednom imam ~ast da primim ovopriznanje, hvala vam puno - rekao je Milorad^avi}, i dodao: - Posle dugog odmora, spre-man sam da se vratim punom treningu. Ni-kada se nisam bolje ose}ao u bazenu, jakosam optimisti~an i o~ekujem dve medalje naEvropskom prvenstvu u 2010. u Budimpe{ti.
PRIZNANJA PARAOLIMPIJCIM
ZASLU@ENO BORISLAI DRA@ENKO
Olimpijski komitet Srbije jelio posebna priznanja paraolcima. Stonoteniserka Borislari}-Rankovi}, prva na EP u \progla{ena je za najuspe{nijmi~arku. Godinu dana ranije druga na Paraolimpijskim igrPekingu.
- Te`e je odbraniti zlato jer tgledaju u tebe i treba da opo~ekivanja. Sre}na sam {to samme uspela, mada nije bilo lakkla je Borislava Peri}-Rankovi
Priznanje je dodeljeno i sjatleti~aru Dra`enku Mitrovi}uovojio zlato u bacanju diska saskim rekordom na svetskom stvu u Bangaloru, Indija.
- Iz Pekinga sam doneo sApetiti su porasli i sada sam bio na svetskom tronu. To je mdalji, jo{ kvalitetniji rad - rekaotrovi}.
Priznanja im je dodelio Vlade
NAJUSPE[NIJA @ENSKA EKIPA
ODBOJKA[ICE ^ETVRTI PUTI ovde se tradicija nastavila. Za najbolju `ensku ekipu progla{ene su odbojka{ice. U ovoj godini
su pobedile u prvoj Evropskoj ligi, bile druge na Univerzijadi u Beogradu, a kao prve u kvalifikaci-jama su se plasirale na svetsko prvenstvo. Priznanje im je dodelio Goran Sorak, marketing direk-tor kompanije „Meraktor S“, zlatnog sponzora OKS.
- O~ekuju nas veliki izazovi. Pre svega planetarni {ampionat 2010. u Japanu, a zatim u Beogra-du godinu dana kasnije i evropski {ampionat. U~ini}emo sve da nastavimo seriju odli~nih rezulta-ta i tako obradujemo Srbiju - rekle su odbojka{ice na sve~anosti.
Biseri sporta
9
JUSPE[NIJE POJEDINCE, EKIPE I STRU^NJAKE ZA 2009.
MA
AVA
e dode-limpij-
ava Pe-\enovi,ju tak-bila je
rama u
ada sviravda{m u to-
ko - re-i}.jajnom
u. On jea svet-prven-
srebro.u Indiji
motiv zao je Mi-
e Divac.
TROFEJ MOK
DR DIKI] ZA BORBU PROTIV DOPINGA
Dobitnik trofeja Me|unarodnog olimpijskogkomiteta, koji je ove godine dodeljen u oblastiborbe protiv dopinga, jeste dr Nenad Diki}, di-rektor Antidoping agencije Srbije. Dr Diki} jeovom prilikom poru~io:
- Najva`nije je da nam sportisti budu zdravi.Imamo jo{ obaveza u edukaciji, situacija bi mo-gla da bude bolja, ali najva`nije je da radimo natome. Siguran sam da }emo biti uspe{ni.
Priznanje dr Diki}u uru~ila je ministarkaomladine i sporta Republike Srbije Sne`anaSamard`i}-Markovi}.
NAJUSPE[NIJA SPORTISTKINJA
TROFEJ U RUKAMANA\INE MAME
Ni kod dama nije bilo dileme. Izvanred-nom trkom na 200 prsno Na|a Higl je „ku-pila“ ne samo Srbiju, ve} ~itav sportskisvet. ^udo iz Pan~eva je koracima od se-dam milja kora~alo u ovoj godini. Od de-vojke, pomalo i anonimne za {iru sportskujavnost, postala je nacionalni heroj, lice sanaslovnih strana. Osvojila je i zla-to na Univerzijadi u Beogradui ~etvrto mesto na Medite-ranskim igrama u Peska-ri. Zbog obaveza nije bilana sve~anosti, a nagraduje primila njena majkaSne`ana Higl. Putem vi-deo-poruke Na|a se obra-tila javnosti:
- Hvala na ova-kvom priznanju,ovo je velika~ast za mene.Nastavi}u dabranim bojesvoje zemljekao {to sam ido sada brani-la. Dava}u svojmaksimum usvakoj trci i na-dam se da }e tobiti dovoljno da ineke naredne go-dine budem progla-{ena za najboljusportistkinju.
NAJUSPE[NIJA MU[KA EKIPA
VATERPOLISTI SEDMI PUTKonkurencija je bila o{tra. Ko{arka{i su
se srebrom na EP vratili na veliku scenu,fudbaleri na impresivan na~in izborili odla-zak na SP. Ipak, rimsko zlato i svetska ti-
tula doneli su jo{ jedno priznanje vaterpo-listima. Sedmi put uzastopno, a osmi putukupno su najbolja ekipa u Srbiji. Nije biloreprezentativaca zbog obaveza u bazenima,a nagradu je od direktora kompanije „Tele-nor“ ]el-Morten Jonsena primio predsed-nik VS Srbije Velibor Sovrovi}.
- Izuzetno je zadovoljstvo biti na ~elu ovakouspe{nog saveza, kao {to je vaterpolo savez.Mnogi nisu verovali u nas, posle velike sme-ne generacija, kad eto - zlato. Tako smo nau-~ili i tako }emo se boriti i dalje, na svakom ta-kmi~enju - obe}ao je Velibor Sovrovi}.
NAJUSPE[NIJI STRU^NJAK
DEJAN UDOVI^I] U ISTORIJI
Prvi put je OKS proglasio inajuspe{nijeg trenera godine.Priznanje je pripalo selektoruvaterpolo reprezentacije Deja-nu Udovi~i}u. Na kormilu sele-kcije je ~etiri godine, a u ovojsezoni je osvojio zlato na SP uRimu, zlato na MI u Peskari ibronzu u SL u Podgorici. Na-gradu mu je predao MarinosStratopulos, predsednik Izvr-{nog odbora Vojvo|anske ban-ke, zvani~ne banke OKS.
- Ovde ima dosta stru~njakakoji su mogli da budu na mommestu. Sre}an sam {to sam pr-vi dobio ovo presti no priznanje.Mi smo pro{le godine rekli {tanam je cilj, Olimpijske igre uLondonu i zlatna medalja. Ra-dimo sve {to smo planirali dabismo se radovali za tri godine- rekao je Dejan Udovi~i}.
a Srbije
11
Predsedni{tvo Olimpijskog komiteta
Srbije odr`alo je osmu sednicu, posled-
nju u 2009. Prisustvovalo je 13 od uku-
pno 22 ~lana. Predsedavao je predsed-
nik Vlade Divac. Predsednik Komisije
za programska pitanja Neboj{a Ili}
podneo je izve{taj sa IV sastanka komi-
sije koja je jednoglasno konstatovala da
su rezultati sportista Srbije unutar Me-
diteranskog i EYOF tima odli~ni.
U dokumentu komisije nalaze se
informacije o toku kvalifikacija spor-
tista Srbije za predstoje}e Zimske oli-
mpijske igre, kao i celovit dokument
organizacionog komiteta Prvih olim-
pijskih igara mladih koje }e odr`ati u
Singapuru avgusta 2010. godine.
U skladu sa kvalifikacionim kriteri-
jumima za ove Igre Predsedni{tvo je
upoznato da YOG tim OKS trenutno
broji 24 sportista, u biciklizmu, vesla-
nju, d`udou, ko{arci, kao i da se o~e-
kuje potvrda o u~e{}u mu{ke odboj-
ka{ke reprezentacije.
Usvojeni su formulari koji sadr`e i
deo o zdravstvenom statusu sportiste
i suplementaciji. Njih }e potpisivati
lekari nacionalnih sportskih saveza
koji su u obavezi da prate i izve{tava-
ju o zdravstvenom stanju sportista i
da izve{taje dostavljaju zdravstvenoj
komisiji OKS. OKS nastavlja svoju
praksu da u programima i takmi~enji-
ma u nadle`nosti OKS sportisti mora-
ju biti zdravi i da njihovo zdravstveno
i trena`no stanje odgovara ostvarenju
vrhunskih sportskih rezultata.
Generalni sekretar predstavio je
plan finansiranja priprema sportista
individualnih sportova prema katego-
rizaciji OKS za OI London 2012. Po pi-
tanju kategorizacije sportista, usvojen
je i zaklju~ak da Komisija za progra-
mska pitanja u saradnji sa TSS razmo-
tri specifi~nost sportista i takmi~enja
u tenisu i shodno tome prilagodi kri-
terijume za razvrstavanje rezultata u
ovom olimpijskom ciklusu.
Predsednik OKS podneo je izve{taj
o u~e{}u delegacije na 38. generalnoj
skup{tini EOK u Lisabonu. Preneo je
informaciju da je OK Srbije poverena
organizacija naredne Generalne sku-
p{tine EOK, koja }e se odr`ati u Beo-
gradu krajem slede}e godine.
U ciklusu za 30. olimpijske igre
kompanija „Dunav osiguranje“
bi}e srebrni sponzor OKS i olim-
pijskog tima na putu za London.
Ugovor o sponzorstvu potpi-
san je 23. decembra u prostorija-
ma „Dunav osiguranja“. Potpise
na dokument su stavili general-
ni direktor kompanije Milenka
Mila Jezdimirovi} i predsednik
OKS Vlade Divac. Na ovaj na~in
renomirana ku}a iz oblasti osi-
guranja pridru`ila se ostalim
partnerima OK Srbije, Ministar-
stvu omladine i sporta, Izvr{nom
ve}u AP Vojvodine i sponzor-
skom pulu u cilju obezbe|ivanja
{to kvalitetnijih uslova za pripre-
me i u~e{}e na takmi~enjima ko-
ja predstavljaju kvalifikacije za
Igre u Londonu.
Milena Jezdimirovi} je u ime
kompanije na ~ijem je ~elu po-
zdravila goste i rekla:
- Verujem da najbolji uvek idu
sa najboljima. Zato smo u kom-
paniji odlu~ili da damo punu po-
dr{ku na{im sportistima, poten-
cijalnim i sigurnim olimpijcima
na putu ka novim uspesima.
Predstavljaju}i „Dunav osigu-
ranje“ generalna direktorka je
dodala:
- Mi smo dru{tveno odgovor-
na kompanija koja `eli da podr-
`i sve one koji radom i uspesima
doprinose promociji Srbije na
najbolji mogu}i na~in. Zaista mi
je velika ~ast {to smo se na{li u
dru{tvu najboljih sportista, ali i
najboljih promotera vrhunskih
ljudskih vrednosti i kvaliteta
Uz zahvalnost zbog potpisiva-
nja ugovora, predsednik OK Sr-
bije Vlade Divac je rekao:
- Na{ sponzorski pul je ja~i za
jo{ jednog ~lana. U ovom ciklu-
su zaokru`i}emo 100 godina
postojanja, 100 godina od prvog
u~e{}a na igrama u Stokholmu.
@elim „Dunav osiguranju“ do-
brodo{licu u srpsku olimpijsku
porodicu.
RENOMIRANA OSIGURAVAJU]A KU]A UZ OKS
Lak{e sa „Dunav osiguranjem“ODR@ANA OSMA SEDNICA PREDSEDNI[TVA
Pripreme za Vankuver i Singapur
BROJNI NA IGRAMA MLADIH:
Ivan Todorov, potpredsednik OK Srbije
NAJBOLJI SA NAJBOLJIM: Milenka
Mila Jezdimirovi} i Vlade Divac
12
JUBILEJ
115 godina Olimpijske revijeMagazin „Olimpijska revija“ u izdanju
MOK prvi put je publikovan 1894. godi-
ne, u vreme kada je ideju o obnavljanju
Olimpijskih igara Pjer de Kuberten tek
po~eo da realizuje. Reprezentativni
magazin je od svog osnivanja za cilj
postavio preno{enje informacija o oli-
mpijskom pokretu {to brojnijoj ~itala-
~koj publici. Vremenom, magazin je
pretrpeo brojne promene i izmene da
bi danas izlazio na tri svetska jezika (en-
gleski, francuski i {panski) u luksuznom
izdanju na 64 strane. Olimpijska revija
izlazi ~etiri puta godi{nje i deli se bes-
platno ~lanovima olimpijskog pokreta
obiluju}i informacijama i temama od
interesa za njih. Od pre izvesnog vre-
mena dostupan je i u elektronskoj ver-
ziji na zvani~nom sajtu MOK.
Odluka MOKNovi vlasnici medalja Merion D`ons
MOK je i zvani~no je dodelio medalje
ameri~ke sprinterke Merion D`ons
osvojene na Igrama u Sidneju 2000.
drugim vlasnicama. D`onsova je, pod-
setimo, diskvalifikovana 12. decembra
2007. sa pet olimpijskih disciplina u
atletici na Igrama 2000. i jednom tak-
mi~enju na Igrama u Atini 2004. po{to
je priznala da je koristila nedozvoljena
sredstva uo~i, tokom i posle 2000.
Zlatna medalja u trci na 100 metara je
oduzeta Amerikanki, ali nikom nije po-
novo uru~ena. Drugo mesto u ovoj trci i
srebro pripalo je Ekatarini Tanou iz Gr~-
ke i Tanji Lorens sa Jamajke, a bronza
Marlen Oti (Jamajka). Na 200 m, trci u
kojoj je D`onsova tako|e osvojila zlato,
sada je na prvom mestu Paulina Dejvis
Tompson sa Bahama, druga Suzantika
Jaja{inge sa Jamajke, a tre}a Beverli Me-
kdonald (Jamajka). Ruskinja Tatjana Ko-
tova osvojila je bronzu u skoku udalj, ko-
ja je donedavno bila u vlasni{tvu Merion.
Sud za arbitra`u u sportu odlu~i}e o su-
dbini medalja ameri~kih {tafeta 4 x 100 i
4 x 400 metara, za koje je do olimpijskog
zlata, odnosno bronze, tako|e tr~ala ova
nekada{nja sportska heroina.
„Koka-kola“ sa {tafetomKompanija „Koka-Kola“, jedan od top
sponzora MOK i partner Olimpijske
{tafete, u~estvuje i u promociji {tafete
povodom Zimskih olimpijskih igara u
Vankuveru. Ona je najdu`a u istoriji oli-
mpijskog pokreta na tlu jedne zemlje,
koja }e do po~etka takmi~enja pre}i
45.000 kilometara.
Program {tafetnog obilaska povodom
Igara 2010. godine za cilj ima da do|e
do najve}eg broja Kana|ana i inspiri{e
sve ljude snagom Olimpijskog plame-
na. Kulminacija {tafetnog prenosa bi}e
12. februara 2010. godine, kada }e je na
sve~anoj ceremoniji otvaranja posred-
stvom televizijskog snimka videti mili-
jarde ljudi {irom sveta.
Seminar za kandidate za 2018.U Lozani je odr`an seminar za grado-
ve kandidate za organizaciju Zimskih
olimpijskih Igara 2018. - francuskog
Anesija, nema~kog Minhena i kineskog
Pjong~anga.
U~esnike je pozdravio i predsednik
MOK @ak Rog. Seminar ima za cilj pre-
nos znanja i informacija korisnih za bu-
du}e organizatore sa posebnim osvrtom
na legate Olimpijskih igara, poruke i
zna~aj koje Igre imaju za odr`ivi razvoj,
ekonomiju i dru{tveni progres. Doma-
}in Zimskih igara 2018. bi}e poznat na
sesiji MOK 6. jula 2011. godine u Durba-
nu u Ju`noj Africi.
SINGAPUR 2010.
Park prijateljstvaUo~i novogodi{njih praznika u gra-
du doma}inu Prvih olimpijskih iga-
ra za mlade Singapuru otvoren je
Park prijateljstva u prisustvu brojnih
olimpijskih asova. Majkl Klim, Vero-
nika Kembel Braun i Asafa Pauel
odvojili su vreme za dru`enje sa oko
400 mladih sportista iz celog sveta
da bi isprobali kako funkcioni{e jed-
na od aktivnosti u kulturno-obra-
zovnom programu koji }e biti sve-
~ano promovisan tokom Igara 2010.
U Parku prijateljstva u~estvova-
li su predstavnici iz oko 130 nacio-
nalnih olimpijskih komiteta ostva-
ruju}i glavni cilj ove akcije, a to je
promovisanje olimpijskih vred-
nosti i sticanja jedinstvenog isku-
stva dru`enjem sa osobama sa
svih strana sveta. U kampu se igra-
lo, diskutovalo i u~estvovalo u ra-
dionicama zajedno sa studentima
Singapurskog univerziteta. Poseb-
nu pa`nju privukla je radionica
pod nazivom „Razgovor sa {am-
pionom“, u kojoj su sportisti i stu-
denti imali priliku da razgovaraju
sa olimpijskim {ampionima, a
Asafa Pauel im je priredio poseb-
no zadovoljstvo i okupirao najve-
}u pa`nju prisutnih.
ZOI U VANKUVERU 2010.
Hokej najpopularnijiDa li biste odvojili 33.000
dolara za dve ulaznice za
hokeja{ku utakmicu sa-
mo da sedite tik iza gola
u finalu olimpijskog tur-
nira? Ovo je pitanje koje
niko od pravih zaljublje-
nika u hokej (naravno pri
tome i dubokog d`epa)
ne postavlja sebi od kada
je po~ela prodaja ulazni-
ca za takmi~enja tokom
Zimskih olimpijskih iga-
ra 2010. godine na sajtu
fanova Zimskih olimpij-
skih igara. Samo tokom
polovine prvog dana
prodaje vi{e od 117 oso-
ba je potra`ilo kartu po ovoj ceni, za finalnu utakmicu koja }e biti odr`a-
na 28. februara.
Vrednost ulaznice kategorije A za finale u hokeju iznosi 1.550 dolara,
dok se na sajtu u ovom trenutku ona procenjuje na oko 30.000 dolara, {to
je gotovo 20 puta vi{e od realne cene. Ukoliko se ostvari prodaja u pome-
nutoj visini, fanovi }e morati da Organizacionom odboru Igara u Vanku-
veru daju 3.000 dolara na ime takse, ali }e prodavac ulaznice zaraditi
27.000 dolara, {to je zapravo 17 puta vi{e nego {to ju je realno platio, dok
}e olimpijski organizatori dodatno zaraditi 6.000 dolara, odnosno ~etiri
puta vi{e od cene ulaznice.
Nisu, me|utim, svi toliko pohlepni... Najjeftnije ulaznice kategorije A
za finalu utakmicu su oko 4.497 dolara u trenutnoj potra`nji.
Drugi najpopularniji doga|aj na Igrama u Vankuveru je ceremonija
otvaranja 12. februara gde je na tr`i{tu ve} 226 ljudi ponudilo svoje ula-
znice na prodaju. Prodaja je po~ela sa sumom od 1.250 dolara, 150 dola-
ra vi{e od prave cene, a ubrzo je toliko porasla da su ~ak ~etiri prodate po
ceni od 29.200 dolara.
Ulaznice za umetni~ko klizanje tako|e su na prodaju, a trenutne pro-
cene su 4.000 dolara za mu{ke discipline i ~ak 8.000 dolara za slobodne
programe `ena.
13
POSLEDNJA SEDNICA MOK-a U 2009.
Zeleno svetlo za nove discipline 2012.Me{oviti dubl u tenisu i izmene u pro-
gramu biciklisti~kih takmi~enja odo-
brene su na poslednjoj sednici Izvr{nog
odbora MOK odr`anog u Lozani. Zah-
tevi pristigli od Me|unarodne teniske
federacije i Me|unarodne biciklisti~ke
unije deo su sistematskih izmena MOK
u cilju osve`enja samog programa, kao
i posve}enosti uklju~enja ve}eg broja
`ena u takmi~enje.
Nova disciplina u tenisu ne}e dove-
sti do pove}anja broja sportista, ali }e
dodati novu vrednost Igrama samom
~injenicom da se sportisti i sportistki-
nje takmi~e zajedno na istom terenu.
Kada je re~ o biciklizmu, `ene }e se ta-
kmi~iti u pet disciplina u Londonu, za
razliku od svega tri koliko ih je bilo na
programu u Pekingu. Kod mu{karaca
broj disciplina se sveo tako|e na pet,
dve manje nego 2008. O~ekuje se da }e
ove promene u biciklisti~kom progra-
mu doprineti da se broj `ena biciklista
pove}a i dostigne 84, odnosno da ~ak
45 % ukupnog broja biciklista budu pri-
padnice `enskog pola. Ovo pove}anje
je zaista ogromno u pore|enju sa Igra-
ma u Pekingu, na kojima je od ukupnog
broja sportistkinja u biciklizmu bilo sa-
mo 19 %.
Mu{karci i `ene sada }e se na Olimpi-
jskim igrama u Londonu takmi~iti u
sprintu, ekipnom sprintu, kejringu - od-
nosno trkama sa motornim vo|stvom,
dohvatno ekipno i omnijum, novoj disci-
plini koja mo`e da se poredi sa deseto-
bojem u atletici, ali u {est takmi~enja ko-
ja se zajedno boduju. Ljubitelji ovog spo-
rta su imali priliku da je vide na svetskim
prvenstvima.
Me|unarodni olimpijski komitet je
dobio zahteve od 17 me|unarodnih
sportskih federacija za izmene u pro-
gramu, ali je to zaista u~inio samo za
dva sporta.
SASTANAK U LOZANI
London 2012.Organizatori Olimpijskih
igara u Londonu 2012. go-
dine sa ponosom su na sa-
stanku u Lozani prezento-
vali dosada{nji progres u
organizaciji Igara.
Sebastijan Koe, predsed-
nik Organizacionog komi-
teta, tim povodom je pose-
bno govorio o statusu spo-
rtskih objekata, popularno
nazvanih „5 veli~anstve-
nih“, operacionom planu,
komercijalnom programu i
anga`ovanju ~itave zemlje
u organizaciji Igara.
IZBOR ZA NOVE ^LANOVE MOK
[estoro kandidataIzvr{ni odbor MOK imenovao je {est
kandidata - tri mu{karca i tri `ene za
izbor u MOK koji }e biti odr`an na 122.
sesiji uo~i Zimskih olimpijskih igara u
Vankuveru u februaru 2010. godine. No-
minovani su:
- Njegovo viso~anstvo princ Fejsal bin
Al Husein jordanski, predsednik Olimpi-
jskog komiteta Jordana.
- Marija dela Soledad Kasado Estupi-
njan iz [panije, predsednik Me|unarod-
ne triatlon Unije.
- Beri D`on Majster (Novi Zeland), ge-
neralni sekretar Olimpijskog komiteta
Novog Zelanda i olimpijski {ampion u
hokeju.
- Dagmavit @irmaj Berane iz Etiopije,
generalni sekretar Olimpijskog komite-
ta Etiopije.
- Patrik Mekved iz Irske, predsednik
Me|unarodne biciklisti~ke unije.
- Jang Jang iz Kine, olimpijska {ampio-
nka u brzom klizanju, jo{ uvek aktivni
sportista.
MOK trenutno ~ini 112 ~lanova od
maksimalnih 115. Do kraja ove godine
isti~e mandat Nemcu Valteru Trogeru,
Ma|aru Tama{u Ajanu, Kinezu Zenliang
He i Portugalcu Fernandu Lima Belu.
Skija{i u „Pti~jem gnezdu“
Sudbina olimpijskih stadiona ~e-
sto se poredila sa sudbinom be-
lih slonova, posebno kada su u
pitanju glamurozna izdanja po-
put poslednjeg stadiona pod na-
zivom „Pti~je gnezdo“ u Pekin-
gu. Kinezi, me|utim, demantuju
pravilo ve} tokom novogodi{njih
praznika Olimpijski stadion u
Pekingu bi}e adaptiran u park
zimskih sportova.
Na objektu izgra|enom za po-
trebe Olimpijskih igara 2008. go-
dine dominira}e male ski-staze
prekrivene ve{ta~kim snegom.
- @eleli bismo da za vreme no-
vogodi{njih praznika ljudima
omogu}imo interesantan i ra-
znovrstan zimski program - izja-
vio je tim povodom vo|a projek-
ta Ksijan Jung.
Izgradnja olimpijskog stadio-
na ko{tala je organizatore Igara
blizu 450 miliona dolara, a samo
za njegovo odr`avanje godi{nje
je potrebno izdvojiti oko 50 mi-
liona dolara.
Posle Igara 2008. godine na
„Pti~jem gnezdu“ su se odr`ala
samo dva velika doga|aja: finale
italijanskog fudbalskog Super-
kupa, u kojem je Lacio pobedio
Inter sa 2:1 i opera „Turandot“ u
re`iji Zanga Jimoa, odr`ana po-
~etkom oktobra, ~ime je prosla-
vljen na 60. ro|endan Narodne
republike Kine. Kapacitet olim-
pijskog stadiona u Pekingu je od
91.000 mesta.
NA OLIMPIJSKOM STADIONU U PEKINGU ZIMSKI SPORTOVI
14
KVIZ
AKTIVNOSTI FONDA SPORTA I OLIMPIZMA - MALI PODSETNIK ZNANJA
Gospodari bazenaRetki su bili oni koji su mogli da, pre samo
dve godine, pretpostave da }e plivanje do`i-
veti ovako veliki razvoj, a sportisti Srbije re-
zultatske uspehe na svim me|unarodnim ta-
kmi~enjima. Kada je re~ o tzv. vodenim spo-
rtovima, odnosno onima koji su pod okri-
ljem Me|unarodne pliva~ke federacije FINA,
nekako smo tradicionalno navikli na uspehe
vaterpolista. Ove godine, me|utim, titula na-
juspe{nije sportistkinje u svim izborima i an-
ketama pripada Na|i Higl, a Milorad ^avi},
drugu godinu zaredom, najuspe{niji je spo-
rtista na{e zemlje. Svetski {ampioni, vater-
polo ekipa Srbije, je po odluci Predsedni{tva
OKS, sedmu godinu zaredom „naj“ mu{ki
tim, a Dejanu Udovi~i}u pripala je ~ast da
bude najuspe{niji trener u prvom takvom
izboru u istoriji OKS. Plivanje i vaterpolo su
po svemu dve sportske dicipline po kojima
se sportisti na{e zemlje danas isti~u na me-
|unarodnoj sportskoj sceni.
KADA ISTORIJA
BELE@I PO^ETKE
PLIVANJA?
Plivanje je poznato jo{ od prai-
storijskog doba, na osnovu cr-
te`a prona|enih u tzv. „pe}ini
pliva~a“ u okolini Vadi Surea u jugo-
zapadnom delu Egipta. Prvi pisani po-
men je u epovima o Gilgame{u, Odi-
seji i Ilijadi, 2000. godine pre na{e ere.
Ovaj sport bio je na programu od pr-
vih modernih Letnjih olimpijskih iga-
ra 1896. godine u Atini i smatra se, za-
jedno sa atletikom i gimnastikom, za
najpopularnije olimpijske sportove.
U Atini 1896. godine, takmi~enja su
odr`ana na otvorenom moru, jer or-
ganizatori nisu `eleli da tro{e novac
za konstrukciju bazena. Takmi~enja
su odr`ana u zalivu Zea u Pireju, a
start i cilj ozna~avao je konopac ve-
zan za dva plovka. Zvani~no, posto-
jale su tri discipline: 100 m, 500 m i
1200 metara slobodno, kao i discipli-
na 100 m za gr~ke pomorce koja ni-
je bila na zvani~nom programu.
Iako su sve tri discipline bile istog da-
na, Alfreda Hajo{ iz Ma|arske bio je
pobednik u ~ak dve, na 100 i 1200 m
slobodnim stilom i tako postao prvi
takmi~ar u istoriji OI, vlasnik dve me-
dalje. Paul Nojman iz Austrije pobe-
dio je na 500 m slobodno.
Ve} u Parizu 1900. godine pliva se i le-
|no, sa preprekama, a ronjenje na 60
metara je bilo olimpijska disciplina.
Vremenom se discipline defini{u,
uvodi se prsni stil, a poslednji na pro-
gram Olimpijskih igara „u{ao“ je del-
fin odnosno leptir
stil u Melburnu
1956. godine. @e-
ne su se prvi put
takmi~ile u
ovom sportu
na Igrama u
S t o k h o l m u
1912. godine.
KADA PO^INJE
ISTORIJA VATERPOLA?
Prete~a vaterpola je sportska igra
nastala 1869. godine u Velikoj
Britaniji, u `elji sportskih stru-
~njaka da u „jednoli~no“ plivanje
unesu vi{e `ivosti. Prva utakmica li-
~ila je malo na dana{nju, ali je od-
mah privukla veliki broj mladih ljudi
koji su je nazvali „ragbi u vodi“. Lon-
donski pliva~ki savez formira komi-
siju sa zadatkom da napravi pravila
igre. Prva pravila vaterpola napisao
je Vilijam Vilson 1876. godine u Glaz-
govu, a prva odigrana utakmica bila
je na ome|enoj reci Di. Dugo vreme-
na svaka ekipa je imala po 12 igra~a.
Vaterpolo ubrzo po~inje da se igra
na ameri~kom kontinentu, u zatvo-
renim plivali{tima, ali bez golova, ta-
ko da je zadatak igra~a bio da sa lo-
ptom u ruci dodirnu odre|eno me-
sto na ogradi bazena. U Evropi kra-
jem 18. veka po~inju da ga igraju Ne-
mci, pa Austrijanci, zatim Belgijan-
ci, Francuzi i Ma|ari.
Uz fudbal, najstariji je ekipni spo-
rt koji se pojavio na programu Olim-
pijskih igara, ve} 1900. godine, i igra
se u kontinuitetu do danas, osim
1904. godine. Prvi pobednici bili su
Britanci, a najuspe{niji u istoriji Iga-
ra Ma|ari sa 15 olimpijskih medalja
(devet zlatnih, tri srebrne i tri bron-
zane medalje). @ene su prvi put igra-
le vaterpolo utakmicu na Igrama u
Sidneju 2000. godine.
U Evropi, ~iji timovi danas domi-
niraju svetskom scenom, prvo prve-
nstvo odr`ano je 1926. godine u Bu-
dimpe{ti, a Beograd je 1973. godine
bio doma}in prvog Svetskog prven-
stva u ovom sportu.
KO SU NAJUSPE[NIJI
PLIVA^I SVIH
VREMENA?
Te{ko je govoriti ko je najuspe-
{niji sportista u istoriji jednog
sporta, bez obzira na trijumfe,
~ak i na olimpijskoj sceni. Ipak, po-
sle osvojenih osam zlatnih medalja
na Igrama u Pekingu, ameri~ki pli-
va~ Majkl Felps je postigao podvig
koji je ispisao potpuno novu strani-
cu u istoriji sporta uop{te. Njegov
uspeh 2008. stavio ga je na lestvicu
najuspe{nijih svih vremena, ispred
Marka [pica i njegovih sedam zlat-
nih odli~ja na Igrama u Minhenu
1972, rekord koji je decenijama odo-
levao vremenu, novim tehnologija-
ma u ovom sportu, sjajnim pliva~-
kim {kolama koje su se pojavljivale...
Sportski zaljubljenici, a posebno
ljubitelji statistike, u `elji da mate-
mati~ki daju odgovor na ovo neza-
hvalno pitanje, nedavno su napravi-
li sistem kalkulacija u cilju rangira-
nja najboljih pliva~a (Ejmi Rozvoter
tabela). Po ovom indeksu, svaka me-
dalja sa odre|enog takmi~enja nosi
odre|en broj poena i opet, nije isti
broj poena za svaku disciplinu (po-
jedina~no zlato i {tafeta), a svetski
rekordi tako|e nose odre|eni broj
poena. Na osnovu ovog indeksa, Fe-
lps je ubedljivo na prvom mestu sa
~ak 286 bodova (od kojih je tre}inu
dobio samo na Igrama u Pekingu)
ispred [pica sa 166,5 bodova, a po-
sebno iznena|enje je da su D`ejms
Haket sa 139 i Pirsola sa 138 na tre-
}em i ~etvrtom mestu. Australijanac
Jan Torp, poznat po nadimku „Tor-
pedo“ sa Igara u Sidneju 2000. godi-
ne, na osnovu ove tabele je na tek
petom mestu, sa 136 poena.
KO IGRA NAJBOLJI
VATERPOLO?
Dr`ave u kojima se igra jak re-
prezentativni vaterpolo da-
nas su su{tinske zemlje
Evrope. Na prvom mestu naravno
je aktuelni {ampion sveta Srbija,
slede je Ma|arska, Hrvatska, Rusi-
ja, Italija, Gr~ka, Nema~ka, [pani-
ja, SAD, Australija, Crna Gora, ali i
Slova~ka i Francuska dr`e priklju-
~ak ovoj grupi. Najvi{e uspeha na
kontinentalnim (Evropsko prven-
stvo u vaterpolu) i svetskim prven-
stvima imale su Srbija i Crna Go-
ra/SFR Jugoslavija, Ma|arska, SS-
SR, Italija, [panija.
U me|unarodnim klupskim tak-
mi~ewima, dobar uspeh imale su
ekipe iz Srbije (isti~u se Partizan
Beograd - {est puta evropski prvak,
i VK „Be~ej“), Crne Gore (VK „Ja-
dran Herceg Novi“ i VK „Primo-
rac“), zatim ekipe iz Italije (Posilipo
Napulj, Pro Reko i Peskara), Hrvat-
ske (isti~u se Mladost iz Zagreba,
Jug iz Dubrovnika i Jadran iz Splita),
Ma|arske (Honved, Va{a{, BVSC i
Ujpe{t Torna), Rusije, Nema~ke
([pandau Berlin), [panije (Barselo-
na), a u 21. veku i klubovi iz Gr~ke
posti`u uspehe.
Milorad ^avi} (1984) osvojio je prvu olim-
pijsku medalju za Srbiju u isto-
riji ovog sporta u na{oj ze-
mlji, srebro na Igrama u Pekingu
2008. godine na 100 m delfin, u
jednoj od najuzbudljivijih trka svih
vremena u kojoj je za treptaj oka,
stotinku, izgubio od Amerikanca
Majkla Felpsa. Ove godine, u trci
na 50 m delfin na Svetskom prve-
nstvu u Rimu postao je {ampion, a
na 100 m delfin vice{ampion sve-
ta. Vlasnik je i zlatne medalje na 50
m delfin, na prvenstvu Evrope u Ajn-
dhovenu 2008. godine. Milorad ^a-
vi} je u~estvovao na Igrama u Sid-
neju kao 16-godi{njak na kojima
nije ostvario zapa`en rezultat, i
u Atini 2004. godine.
Vaterpolo reprezentacija
ni`e uspehe na olimpijskoj sceni od 1952. godine
i Igara u Helsinkiju, sa pauzom tokom 90-ih, da bi
od 2000. godine u kontinuitetu osvajali olimpijske
medalje, svih boja osim zlatne. Poslednju zlatnu
medalju vaterpolisti su osvojili na Igrama u Seu-
lu, od ukupno tri u istoriji (prva u Meksiko Sitiju
1968, potom u Los An|elesu 1984. godine i na ve}
pomenutim Igrama 1988. godine). Pored zlatnih,
na{i vaterpolisti su osvojili pet srebrnih i dve bro-
nzane olimpijske medalje.
OLIMPIJSKI ASOVI