F, I Po/aziSto i odredi.sta

-~.-~.-....... ~--~-.

na uzorku 8529 muskaraca TO tknih izrnC'du 1913. i. 1952. i skolovanin u En

i Walcsu. A. H. A. F. Heath i J. M. (1980.) uSlanoviii su da

mzlike. prema

cC'sC:C' e:e vat! na fakultete.

Takve su razlike

na to cia SU, unatoi': viopcenito, nejednakostl jed

nizi i vis;

2. posrednicka k!asa

et al. ustanovili su da IZ vise klase u usporedbi djecakom iz radnicke kJasc ima ct'ti1'i puta vece da u 16. bude u skoli, da su ti izgledi u 7. godini osam puta, a u 18. deset puta veCi. Usto, njegovi su izg;ledi za odlazak na fakultet jedanaest puta veci.

Ostanak U skoli do 16. godine IspitujuCi razlicite skupine (to jest skupine rodene u razliCitim razdobljima), ustanovili su da je u dobi od 16 godina i vise omjer onih koji se nastavljaju skolovati donekle smanjen, no za smanjenje klasnih nejednakosti u drugim aspektima bilo je malo dokaza.

Halsey et al. pratili su duljinu ostanka u skoli i odlazak na sveuCiliste. Svi ispitanici iz njihova uzorka skolovali su se prije no sto je graniea napustanja skole podignuta na 16 godina, pa su is-

vi-

tablie a 11..'5., za sve no viSa

Godina rodenja Klasa 1913.-22. 1923.-32. 1933.-42.1943... 52.

visa klasa 52,t! 6'l,0 77,3 78,6

posrednie:ka klas;] 16,1 23/) 34,6 48.5 I'8dnicka kiasa ~),2 9,6 19,8 3l,(i

Godina rod(~nja Klasa 1913.-22. 1~123.32. 1933.-42.l943.-52.

visa klasa 15,7 20,0 32,2 38,2

posrednickiJ klasa 6,1 6,2 5,9 14,4radnicka klasa 3,1 2,3 3,8 6,4

Halsey et al. sugeriraju da je doslo do kredencijalizacije, sto znaci da su se obrazovne razine potrebne za povecanje sansi za dobivanje dobro placena posla postupno povecavale. U pogledu pohadanja skole u 16. godini radnicka je kJasa donekle nadoknadila propusteno, no rijetki su njezini pripadnici ostajall 11 obrazovnom sustavu dovoljno dugo da steknu kvalifikacije oroo gucuju uspon na drustvenoj ljestvici.

11' Obrazovillljc na fakultct

Halsey e( ai. i.';pitivali su i adnos kJasc i upisa na raku.1tet J tu SU, pov('(:a !loga hroja na sveu.c:ilistirna, nasH dokazc povecanih .~an~;i za .'lve klase. No, kako pokazujc tablica 11.6., ponovI!o su ustanovili malu razlj ku U oUljenl U kojcmu su razlic':ite kJase moglc iskorishti ie sanse. Osirn toga, kako isticu 1'( ai., viSa klasa u aspoluinom smislu napreelovala mnogo vise oel radni('ke klase. Upis na fakultete u objema se skupinarna viSe m:go ut rostruho, no II viSoj klasi to .ie bio apsolutni po rast od 19,2 posto, au radnickoj klasi tek 2,2 poslo.

Ukupno gledano, Halsey et al. su ustanoviJi ela su u samo jednom podrucju (omjer pohadanja skole u dobi oel 16 godina i visoj) relativne sanse najviSe i najnize klase postajale meritokratskije, no ('ak je i to zbog kredencijalizaeije moglo postati ncvazno. U drugim aspcktima nije biJo dokaza da dmstvo postaje sve meritokratskije.

Godina rodenja Klasa 191~1."27.. 1923."32. 1933.42. 1~H':1.'!)2.

visa kl,153 7,2 15,~) 23,7 26,4

posrednicka klasa 1,9 4,0 4,1 8,0

radnii'ka klasa 0,9 1,2 2,3 3,1

Velika Britanija 1991./2. 1992./3.

strucnjaci/ru kovod ioci 55 71 posrednicka klasa 36 39

kvalificirani neman. radnici 22 27

kvaliflcirani man. radnici 11 15

polukvalificirani radnici 12 14

nekvalificirani radnici 6 9

sve drustvene klase 23 28

No, do kojih su c!o!;Ji Halsey lja uzimali s ne.slo opre7.8.. nC! uzorku a ucenica moglo jc znatno utjecali na njihovc nalaze. Osirn toga, doneklc Sll za~;jarjcli i ne pokawju uC:inh Tlovijih prornjena.

N Sluzbeni podad Pn:ma novijim podacima slul.benoga drzavnog ispitivanja raclne snage, Labour Force S"urucy, omjer participacije znatno se razlikujc prcma klasnoj pripadnosti. Kao slo pokazujc tabIica 11.7., skolske godinc 1997./98. flO posIo cljecc iz vise kJase upisalo.ie visoke skoll' u dobi od 18 iIi 19 godina, dok je za djecu iz obitdji nekvali .. ficiranih roditelja taj omjer iznosio iek 14 posto. Dakle, oni iz najvise klase imali su pet puta veeu sansu nego oni iz najnize klase otiei na fakultet.

Ti porlaei doista govore da SC' jaz u stopama participaeije u visokom obrazovanju donckk smanjio, ali pokawju i to cia ee koristi oel ck.. spanzijc visokog obra7.0vanja najccscc: imati cljcea obitelji iz vise klase.

Tablica 11.8. pokazujc vrlo velike razlikc ohra- zovnih kvalifikacjja koje postizu pripaclnici razli .. cHilt drustveno-ekonomskih skupina (kojc ugmbo

oclgovarc~iu drusivenim klasama). l'odaci se lemclje nil sluzbenoj anketi provedcnoj 11 ku(anstvima, a odnosc sc na 199'j. i 1996. godinu. Anketajc pokazala da 66 posto strucnjaka ima fakultetsku diplomu iIi njezin ckvivalcnt, dok je meelu nekva lif1.ciranim manualnim radnicima tqj uciio tck ma-nje od jedan posto.

Postoci

1993./4. 1994./5. '1995./6. 1996./7. 1997./8.

73 78 79 82 80

42 45 45 47 ~9

29 31 11 31 32

17 18 18 18 19

16 17 17 17 18

11 11 12 13 14

30 32 32 33 34

Broj stalno nastanjenih u Britaniji. mlaaih od 21 godinu prvi put upisanih na dodiplomske tecajeve, vise skole i ustanove visokog obrazovanja izrazen kao proporcija prosjecne populacije dobi od 18 do 19 godina. Iz popisa stanovnistva 1991. uzete su distribucije za drustvenu klasu za sve godine.

Rodne aktivne osobe u dobi 25-69 goo ina Postignuta najvisa kvalifikacija 1

iii ekvivalent muskarci

zene

ukupno Visoka naobr

'"

0")

f",

to

Po~!lavljel L Obrazovanje

50

40

35 (J,

30 ~,J..J '" V> () 2"',)(.? + ""> 20

Pcqlavlje 11:

nego Aceri iz GCSE fakultetskt~

skolovanja obi{:no na nekvaliflciranim Hi po

lukvalificiranim poslovima. Medu onima i2 nizih klasa rodenim 1970. mnogo ih viSe nakon 5ko- lovanj a ostalo

U Britanlji su velike nejednakosti obrazovnih duboko ukorUenjene. Takve se nejed

nakosti mogu nad i u drugim zemljama. Takoder, potvrdeno je da se tt nejednakosti tijekom protek.. lih nekoliko desetljeca gotovo uopce nisu smanji !C. Sada cemo razmotriti n('ke moguce uzroke postqjanja i ustraj110sti klasnih 11c:jcdnakosti u ob~ razovanju.

se nadaje za razli.ke n obra ..

pov~~zana s visokirn ne mora nuz110 zna{:iti da jedno

110 sto rIonesemo bHo kakav rnonuno razrnotriti poput:

inteligencija?", "Kako se ona mjeri'?", "Odakle

psiho!og Arthur Jensen (1973.) deflnira kao "sposobnosl apstraktnog raZlniS

i tvrdi rIa to "izbor iz tek jednog Ijudskih menlalnih sposobnosti". da se Hoce obrasci i

na{:da 1.1 pozadini predmeta i

zovnom pojedinaca. Godine 1944. u Britaniji je Zakonom 0 5kolstvu uveden tripartitni obrazovni sustav. su odlazi.. la u neki od tri tipa skola ~. klasicnu tehnii"ku skolu iii srednju skolu modernoga

prem a rezuitatima testa inteligencije, tzv. eleven-plus,

Psihol07j obrazovanja (na primjer, Sir Cyril 13urt) odigrali su vo.inu ulogu u uvodenju toga sus1.ava. Premo. Burtovu istraz.ivanju, inteligencijo. se uglavnom nasljeduje i moze se mjeriti testom. Prema tome, m1.1dro je slati djecu u skolu koja najbolje odgovara njihovirn sposobnostima. Gimnazije s1.1 pruzale akademsko obrazovanje za one koji 51.1 na testu pokazali najviSu inteligenciju, a u srednje su se skole upisivala djeca s izmjerenom nizom inteligencijom.

Na ispitu eleven-plus ustanovljena je snazna korelacija izmedu rezultata i drustvene klase: djeea iz srednje klase postizala su u prosjeku bolje rewhale. U skladu s tim, u gimnazije se upisivalo vise djece iz srednje klase.

Burtovo istrazivanje inteligencije kasnije je diskreditirano - pokazalo se da su mnogi rezultati

lm jednostavno izmiSljeni - a tripartitni sustav postupno su zamijenile opee 5k01e drugoga stupnja,

hu koje su pohadala sva djeca neovisno 0 sposob)70. nostima. U veCini podruCja test eleven-plus posQ tupno se ukidao. Ipak, mnoga istrazivanja i da1je

sposobnost da sc 1I0Ce110 primijeni na problema.

Inteligencija 5e testovima inteligencije, kojima dobivarno kvoeijent jnt(:ligenc\je ncke

odnosno lQ. Takvi 5U testovi osmiSljeni radi rnjcrenja sposobnosti rnisUanja i zato iskljucuju najvisa planina na ispituju pamcenje, a ne sposobnost razmiSJjanja. Tako bi se u jednostavnom testu inteligencije mogao traziti broj koji slijedi u nizu: 2, 4, 6, 8. Ta zadaca zahtijeva od osobe da uzorak toga niza broJeva i da to sto je otkrila primijeni nj1.1 problema.

Unatoc njihovoj vrlo ra5irenoj primjeni, nmostvo dokaza upucuje na to da testovi intdigencije nisu valjan pokazatelj inteligencije, osobito kad se upouebljavaju za usporedbu inteligencije pripadnika razlii':itih drustvenih skupina.

1(ultura i inteligencija Mnogi istrazivaC:i tvrde da su testovi inteligencije pristrani prema bjela{:kom srednjem sloju jer ih uglavno sastavljaju i standarriiziraju pripadnici tog sloja. Ako je prihvaceno da dlUstvene klase i etnicke skupine imaju razlicite supkulture i da to utjecc na njihovo rjeSavanje testova inteligencije, tada je svaka usporedba tih skupina s obzirom na mjerenu inteligenciju nevaljana.

Tu tvrdnju vrlo dobra ilustrira testiranje nezapadnjacke populadje zapadnjackim testovima. Kanadski psiholog Otto Klineberg (19'l1.) testirao je djecu indijanskog plemena Yakima, koje zivi u drz.avi Washington u SAD"u. Test je zahtijevao da

Pog:avljc "1!.

drveni komadi razliCita oblika

flU okviru. ali rezultati koj(~ zaciatak nisu izvrsili U zaclanu vremenu.

tvrdi kako to nije znak niske mlraz kultumc

druslVClIih klasa. Tako brital1Vernol1 kaze cia "kulturno

test ne pos1oji i ne maze [Vernon, 1 Dakle, zakljucke sto se usporcdbama pro~jecnaga kvocijenta razliCitih drustvenih morali bismo u

uzimati sa zadrskom.

CiClli i inteligencija prihvaceno cia je inteligencija rezultat na 10 da

i cimbenika i Cimbenika okoline. Dje]cunicc pOljecc iz gena .s10 ih oel roditelja, a je uv:if'tuje okolina II kojoj raste i iivi. ok01i11e uldjuhljU sve, oel prehranc do drn.stvene od stamhenih uvjeta do velic'illc obitelJi. f\;eki drustveni znanstve

na Arthur .h:nsen (19'13.), Richard Hnnstein i Charles (19()4.) u. Americi 1e Hans Eysenck (1971.) 11 tvrck kal

II

h Ij

radnlekt: klase s islim i iz srednje klase obrazovnom sustavu, To .Ie

cia klasna izravno poveza, na S \l Posebno s\' istice da supkulturt' ie osobite I1DfmC i drustvenih klasa na rezultate u obrazovnom sustavu,

VrUednosti, klasa i obrazovl1o PostifITIUCe iscrpno izlozio americki socio

(J u clanku nas" lovom sustavi razliCitih klasa", sanom 1 96CHh. On tvrdi kako vrijednosni sustav nizih klasa stvara "sarnol1ametnutu zapreku po"

SluzeCi se velikim brojem iz ispitiva rnnijenja i iz socioloskih

uDeio razlikl' izmedu nih sustava radnicke i klasc:

1, oolazu na naobrazdrze do formalnog obrazovanja kao sred

stva napredovanja i ne vide zasto bi se SKOlovali nakon svrsetka obveznog

2, radnicke k1ase manje drze do post:zanja v' statusa na p05ao, vise drze do

sigurnosti i neposredne ekonomske koristi" rlzik i ko]i SI) povezani 5

statusa, Opseg zanima .. nja zato se na "dobar oosao",

3, U usporedbi 5 pr:padnicima srednje radnicke klase vjeruju ds oostojl' manje za osobno naoredovanje, To je uvjerenje vjerojatno

za manju vrijednost koju skolovanju i

Poslovi, stavovi i obrazovni uspjeh Godine 1970, britanski

povez(lo l1eke i radnicke klase razliCitim obrazovnim

na vremt'na,

Dna nude

11 izobrazbu koja c(' udovoljiti s visim status om.

manji dohodak za ulaganja. ana 511 sigurna. .Ie vjerojatnijc da c:c manualni radnik dobiti otkaz iIi ce biti

radnicka za kar1jeru, a to wac! da individual no nastojanje ima manje da donese napredak u ma, statusu i uvjetima rada, Kolektivna akcija u obliku pritiska sindikata djelotvorn1ja je strategija,

Sugarman je dokazivao kako razlike u prirodi posla cesto donose razlike u nazorima i stavovima. Buduci da mogu manje utjecati n3 vlastitu buducnost te da imaju manje prilika za popravijanje svoga polozaja i manje prihoda za ulaganjl', manualni radnici pokazuju tendl'nciju prema fatalizmu, orijentaciji na sadasnjost i zelji za neposrednim zadovoljenjem. Kako glede podizanja placa 1 uvjeta racIa vise ovise 0 zajednickom djelovanju, skloni su isticati kolektivizam vise nego individualizam.

Poglavlje Obrawvanjt:

Ii stavovi i

niti niska razina

I.

nijih nagrada " vlastite Ie 050be i slobodc od skolske Orijentacija na sadasnjost moze dodatno oslabiti

nc sWlski sustav.

kako ucenike jz rad.. njihove klase u

U obrazovnom sustavu.

supkulture metodoloski problemi Prijc nego !ito nastavimo 0 temi ovoga

vazl10 je kriticki razrnotriti kulture rlrustvene klase i sluzimo da bismo ustanovili njezino 1.

norme i Njihovim neka zasebna i drukcija Jednostavno. nJihovo ih stan;e sprjecava da izrazavaju norme i vrijednosti drustva na isti nacin kao srednje klase. (Pota nje 0 tom stajalistu vidi na str. 321-323.)

2. Sadrzaj supkuture radnicke kase ~atkada se izvodi iz intervjua i anketa. Hymanovi su podaei pri.

klase i aa llcenicima.

1'0

izrazavali su vecu a to se ocitovalo u cesdm posjetima skoli radi razgovora

djece. Ti su djeca nastave skolo,

razdoblja i cesce SU 1:1 na to poticali. Douglas je ustanovio da su zanimanje j potpora roditelja kao potieaj na postajali sve sto su djeca bila starija.

je takoder pripisao veliku vaznost rase, u mnogim slue a"

12 prvih goclina odraza."'~Il:'''.V razdoblje. Prerna

Klase pri"

skoj dobi." Predskolska socUalizacija Osim

razmatrao predskolsku znanstvenici, uglavnom psiholozi, istrazivali su odnos iZIl1c:clu drusivene kIase i

Premda su rezultati tih da,eko od postoji odredeno u sljedeCim

tockama:

2. 3. Te znatno utjecu na razine usp;eha u obra

zovnom sustavu.

U usporedbi s praksom odgQja djece u radnickoj klasi, za oeIgoj djece u srednjoj klasi karakteristicno j e sJjedece: 1. Istice se uspjeha. 2. Roditeiji oceKU]u i vise ad svoje djece. 3. Po~icu djeeu da neprestano usavrsavaju svoje djelo

vanje u sirokorn spektru podrucja, od djecj:h igara do nacina izrazavanja i za stolom.

4.

izazvala vrlo ostre kritike.

odlaze u sj{olu negoli kIase ne mora rru};no znaCiti da su

zainteresirani za Tessa Bl ackstone i .Io Mortimore na s:jeciece uenutkc:

mena za ne : I\!iortir'lore kazu:

U(~estalost skoli koju mozda vise govori 0 rozmjerno nom vrcmenu oceva iz nemanualnih

ncgo 0 njihovu zanimanju za djetetovo obrazovanje.

Blackstone j Mortil1101'c, 1994.

iz r(Janicke kiase mogu biti vrio zainteresira "Ii nerado odlaze u sko

nastavr:iei prema

roditelji iz radnicke klasc iii do su kriUke kad nfl'Clf'!~1I1!

SiJ autoritet, a roditelji koji su imaii iskustvo sa skoiom

5 iii autoriteta mogu se

Blackstone i Mortil11ore, 1994.

3. Blackstone i Mortimore takoder navode prikupljene na istraiivanjo

djece, prema 89 posto iz klase i tek 75 posta djece iz radnicke klase skolu 5 uhodanim SJstavom kontakata ro

dileija i skole. Prerna tome, iz srednje klase lakse je pratiti napreda{ u skolovanju djece.

i ako Douglas s pravom usrvrdio cia postoje vclike razlike u praksi odgoja djece izmedu pojedinih klasa (sto nije dokazano), mnogi S11 OsporavaH miSljenje da se obrazac ponasanja izgraden u djetinjstvu ponavlja tijekom ('itava zivota. U vr10 utjecajnom clanku pod naslovom "ProrrJene iicnosti u zreloj dobi", Howard S. Becker (1971.)

nazi-sustaVOll1 znakova.

raclnicke klase su na sustava, dok sr. pripadnici

klase koristc ob[m sustavima. Ograniceni je sustav znakova

gUVOT. Ljudi govore u okvirima sustava imaju toliko mnogo cia ne

cenim sustavom znakova i zeli Ii shva titl

rnorao 5liku. Zato je vezalla za odredeni dok je prva neovisna 0 konteksru i moze se imalo u kojoj

ma izrijekom izraziti govorom. cesto sluze

sustavom znakova jer zajednickog iskustva razumijevanja nije potrebno doslovce i u kosti

Bernstein lave znakova karakteristienC' jednostavne, cesto lledovrsene reccnice". upotrcbljavaj pridjcvi i umetnute re

priluzi i recenice. Smisao i namjcra priop\':avaju se viSe gestom, kontekstom u kojernu se komunikacija

Ograniceni sustavi znakova djeluju uglavnom U okvirima partikularistickih znacenja i kao takvi su vezani za odreden kontekst. BuduCi da se toliko uzima kao samorazumljivo, a no se malo izrijekom izrazava, ograniceni sustavi znakova uglavnom su svedeni na upotrebu veza-nu za predmete, i odnose koji su poznati onima komuniciraju. Tako su znacenja $to se prenose tim sustavom znakova ogranicena na odredenu drustvenu skupinu, vezana su za odredeni drustveni kontekst i nisu odmah dostupna neupucenima.

Suprotno tome, razradeni sustav znakova eksplicitno rijeCima izrazava mnoga znacenja sto se U ogranicenom sustavu znakova smatraju samorazumljivima. On iznosi sve pojedinosti, jasno vori 0 odnosima i daje objasnjenja sto ih ograni-

Podrijctlo obrazaca dru[;1vcnih klasa Bernstein objasnjava ooiteljskirn odnosima i som te nanlVi manualnih i ncrnanualnih z'1nimanja, Smatra da k'ase pogoduje razvoju kova, U Lko ima

definiran na teme' odnosa. 1''1

nikakvu raspravu ili razraclu u verbalnoj Otae moze svom jednostavno reCi "Zavd:i~" je njegov po!ozaj autoriteta neupitan.

Clanovi srednje klase, na drugoj ni, uspostavljaju medusobne odnose vise kao pojedinci nego u okvirima pripisanih statusa oca, majke ili kceri. Njihovi su odnosi lavnorn manje krutl i jasno definirani, a viSe se temelje na dogovoru i raspravi. Poslje-dicno, znacenje mora biti vrlo eksplicitno, nam-jere jasno izrecene, pravila kao ishod rasprave, a odluke rezultat dogovora. Odnosi u obitelji sred nje klase, dakle, poticu uporabu razradenog sus-tava znakova.

Bernstein je upozorio i na odnos izmedu priro-de zanimanja srednje i radnicke Klase i govomih obrazac:a. Pokazuje kako poslovi radnicke klase pruzaju veoma malo raznolikosti, gotovo uopce ne nude mogucnost sudjelovanja u donosenju odluka i zahtijevaju viSe manualne nego verbalne

:.I

B k 'J.L IV ir ri ra

kc PI TI( ra ta oc

na no nu

Kl: U ra2 sk(' kal sty dol pre

n01 dje i koj< da: nan

jedt se, _

prel

1

smatra razlike U 0 b"a.

1. Forr1'W ino

ji

bi nicen: sus:av. je 2. sustav zna KOva S;:Hnorn svojom

ucenika iz radr,icke k1asc da sto ih

razovni Sl.,stav.

Bernstein ne govorne obrasce radnickc 'U klase kao ili

naslutiti da su L1 stanovitu smislu infe' riorn i razrac1enu sustavu zH

I'ogl;)vlje

tocku. On tvdi del. jc Bernstdnovo klase neodredeno: k;Hkada

nicka klasa ima va, a kalkada :ie to odnosi sarno na ni2.u radnicku

klasu sve m;ma~ se od vrha do dna

sluze razradenim sustavom znakova. Tako Bernstein raz~' DoHko:;t unutar hh kl.asil.

Rosen takoder kritizira BernstcinovLl karakteri,~ zivota i radne radnicke traz(~ci dokaze za tvrdnje.

Rosen uocava da nema dovoljno cvrstih dokaza za razradenoga 1 sustava znakova. Bernstein daje prema]o primjera kojima hi doista njihovo

I Rosen optuzuje Bemsteina da stvara mit 0 tome kako navodno razradeni sustav

kJ ase u nekim vaznim aspektima ran govornim obrascima radnieke klase. Rosen

da "ne mozemo dovoljno (:esto pon()vi~ ti kako, unatne eitavu Bernsteinnvu radu, znamo malo 0 radnieke klase".

Chris Gaine i (1999.) takoder Bernsteina zbog nedo~;tatnih dokaza i

radnicke

strukturi ." ne hi bilo mud.. doli kao viSeslojevitu i da hi Oilo pok::lko radnicka klasa

ima tek jedan, prevladavajuCi obrazac. U ovom smo odjeljku 5upku1

tume razlike izmedu drustvenih klasa mogu djelomice objasnili razlicite razine postignuca pri~

tih skupina U obrazovnom sustavu. U sljedecem cemo odjeljku ispitati implikacije i tike koje proistjecll iz takva gledista.

Slika supkulture radniekc kJase nije privlacna. Prikazuje se kao supstandardna inaeica matiene kulture srednje klase, Njezin standard opada prema donjim slojevima radnieke kJase i na samom se dnu pretvara u kulturu siromaslva, 0 kojoj smo govorili u 5. poglavlju.

Iz te se slike razvila teorija 0 kulturnoj depriviranosti. Prema njoj, supkuitura skupina niskih primanja deprivirana je ili defidtarna u nekim vaznim tockama i time se objasnjava nisko obra-, zovno postignuce pripadnika tih skupina. Krivnju za neuspjeh ta teorija prebacuje na dijete, njego

of pc LV

k( kt n;

u biti izolirano oci svih oniil ()1bogatih bi morola imati. k(mozda uzrokovalo oskuclica

inte/ektua/nih resursa U obitelji i okofini, tinepismenast iii ravnadusnost

nroditelja ifi 1Stave zajednice. Maida je dos/o U ~~kolu

ada mu majko nikado nlje tradlcianalne

Puspavanke, do nikad cu/o stihove d

mica, vi/inske i/i folk/or svoje 13 nikad putovalo presfo jf: moicia jedino

teial< put iz (lsamljene kolibe no 11 najomnam fmanju u prljavf stan u Sl

-. i vjerojatno fie ni ni glazbu, ni gsfikarstvo, maida cak ni u s/allu. 11 Nav(ctieno u: Friedman. 187G . str. 121

Popis nedotataka kullUIl10 deprivirnnoga 11 jtdepriviranost, iskustvenu i Spoz-najnu depriviranost, nedostatkc vezane iicnost n tte citav niz "supstandardnih" normi j vrij ednosti. c p

PKulturna depriviranost i jednakost obrazovnih sansi u

Teorija kultume c1eprivacije je problem za ideal cjedn~kosti sansi u ohrazovanju. Cesto se tvrdilo d da c-e sliene za svakom tl uceniku mogucllost ostvart'nja njcgovih talenata. U Sjedinjenim Drzavama srednja skola fbila za sve jednak sustav obrazovanja drugoga v stupnja. C Britaniji su zagovornici srednjc skole (.

modernoga tipa dokazivali kako ce zamjena tri~

partitnog sustava drugoga obrazovl1og stupnja Z

klasiena gimnazija, reaina gimnazija i strucna \

skola - novim sustavom uvelike povecati jedna t kost sansi u obrazovanju. ledinstven sustav sko r lovanja na drugom stupnju svima bi morao pruzi~ r ti jednake sanse.

No, ubrzo se pokazalo da jednoobrazan drzavnl skolski sustav nece svakom pruziti jednaku r sansu jer ce mnogi uCi u sustav i putovati kroza nj s mlinskim kamenom kulturne depriviranosti oko vrata.

Ta je spoznaja polako promijenila shvac-anje jednakosti sansi u obrazovanju. Prije se smatralo kako jednakost sansi postoji kad .Ie svima omogucen slobodan i besplatan pristup svim podruejima

1.1

11: Obrawvanje

svim (~';Ulovima drustva.

razvila se ideja 0 pozi-

diskrirninaciji u korist kulturno deprivira ..

rLlka i im da

n

Rczultati su veoma razocarali. U opseznoj "Opcracije PrednosL",

zakljucila dugorofni dobri rezultati.

Potkraj 1960-ih i pocetkorn 197CHh vladin Ured za ekonomske sanse pokusao je sa sustavorn ugovora po uCinku. Strucnjaci 5U prerna ugovoru trebali podizati obrazovni uspjeh ucenika iz sredine s niskim prirnanjima i bili su pl.aceni prema reZllltatirna. Programi su se cesto sastavljali prema sustavu intenzivne nastave, slilcno onima sto su ih Bereiter i Engelmann pripremili na sveucilistu Illinois. (Bereiter i Englelmann osmislili su program predskolskog jezlfnoga odgoja, koji je malu djecu pripremao na standardnim engleskim jezikom.)

Rezultati su opet razocarali. Radom prema ugovom po ucinku katkada se postizao kratkorocan ucinak, no uspjeh je rUetko potrajao dulje.

Na temelju svoje procjene rada prema ugovoru po ucinku, vladin je ured zakljucio kako "nalazi

se natjecu ravnopravno s drugom djecom. To je oblik obrazovanja .obrazovanja za kulturno depriviranc.

BuduCi da je, kako drie steta uei..

prirnarne socUalizacije, kacl supstandardna kultura usvaja u okolini lisenoj "bo

i kompenzacijsko obrazovanje neb3 koncentrirati na prcdskolsku doll.

Takvo je razmisljanje nmogc: programe 5m ih je vladin Ured za ekonomsku

kqji .ie

za postignuca i u obrazovnol11 sustavu.

. clijelovi Liverpoola i C:onisbrough i Denaby u u Yorkshireu te u

Londonu proglasena su podrucjima obrazovaqju [Educational Priorities Areas .LJ tim su poclrucjima uvedeni programi cijskog

U osnovnim skolama. iz

dissn:dstava. Nacelo je dobro i

"

Kompenzacijsko obrazovaqje tijekom 1980-ih i 1990-ih Za depriviranima, u Britaniji su tijekom 1980ih i 1990ih dodatna sredstva. Mjesne skolske vlasti dobile su doclatan novae, u sklaclu 5 incleksorn nazvanim Dodatne obrazovne potn:be (Additional Educational Needs, AI~N). Na primjer, od 1990. clo 1994. taj se indeks temeljio na postotku cljece iz obitelji s jednim roditeljem, postotku one koja su primala djecji doplatak i na postotku djece Ciji su roditelji rodeni izvan Ujedinjenoga Kraljevstva. Prema Teresi Smith i "\,1ichaelu Nobleu (1995.), AEN je iznosio oko 10,5 posto sredstava za lokalne skolske vlasti prUe 1990. godine, ali je promjenama uvedenim 1990. taj postotak povecan na 25 posto.

Smithova i Noble slazu se s nacelom da depriviranim podrucjima treba dodjeljivati dodatna sreclstva, ali imaju zamjerke na neke aspekte provedbe programa. Prema njihovu miSljenju,

a

londonska po st(mov~ niku vise dodatnih sre:dstClva nego mnogo 5i

iLiver

. promijenio sc i naCin izracuna, prema se vodilo racuna 0 (~jeci padnika etnickih ~'"-'''J'"'''''

Nema mnogo dokaza da je AEN postigao znatnapredak U obrazovnom uspjehu. Kako smo

prije spomenuli (vi(ii str. fl25), Smithova i Noble: nisu nasli dokaze da se smanjio U obrazovnim postignucima izmedu podru(:ja, premda su siromasnija vala u sustavu AEN vise sredstava nego podrueja. Smithova i Noble cia to i ne iznenadu.;e Sf' u tom razdoblju u brilanskom drustvu kao (vidi sIr. 4349 za raspravu 0 pove(~anoj kosti). U tim hi okolnostima bEo tesko ocekivati da dodatna sredstva ulozena 11 obrazovni sus

ti ut:inke u

Najnovlji Sll pokus~~j dodame Z,} obrazovanje djece u Britanije zom~ obrazovlle akdje, je uvela laburisticka vlada str. 817). One su donekle

prioriteta u iz jog programa, U munovi

jeg projekta dodatna se sredstva ulazu u svrhu poholjsanja ohrazovanja u siromasnim gradskim cetvrtima i nastoji se podiCi standarde kompenzacijom koja d,\je depriviranima. Hoee Ii ti programi bili imaio uspjcsniji art .wojih 1IYf'thod nika u povecanju obrazovnih postignuca medu depriviranima, tek ce se

Kritika kompenzacijskog obrazovanja Premda kompenzacijsko obrazovanje i dalje ima mnogo zagovornika, rastu i kritike toga stajalista i njegova teorijskog temelja.

Unatoe programu konzervativne vlade izmedu 1979. i 1997. opcenito nisu podrzavale kompenzacijsko obrazovanje. Konzervativci nisu nastojali ujednaCiti rezultate u obrazovnom susta.. vu i poticali su jacu konkurenciju, s proklamiranim ciljem povecanja standarda u citavu obrazovnom sustavu. Neki kriticari te politike tvrdili su da su reforme konzcrvativaca iz 1979. povecale klasnu nejednakost (vidi, na primjer, str. 806-810).

na,

Na

Pred~ a nc skulu; uloliko ukoliona mora /.akazati"

na pood

Mogu se kritizirati cak i programi koji vode racuna 0 mogucim nejednakostima u jer skrecu pozornost s nejednakosti u sirem drustvu. D. C. Morton i D. R. Watson (1973.) c!okazuju da krpanja poput programa kompenzacU~ skog obrazovanja ne mogu izbrisati nc:iednakost obrazovnih sansi, koja ukorUenjena u dmstvenoj rlt:jednakosti u drustvu kao Oni tvrde cIa obrazovanje sIuzi kao

od borbe za istinsku

t"k nespremo zakrpati malen dio sustava; ono sto jc potrcbno cj elint'.

Mortonovi i Watsonovi komentari vrijedc danas kao sto Sll U kad 5U HUt""uw posebno S otJLiwm 11a !lodalke govore cia Je

u Britaniji i Sjedinjcnirn Drzavama veta nego 19'10-ih.

Teorija kulturne depriviranosti metom kritika zato sto pretpostavlja ili implicira da su kulture visih klasa superiorne kulturi radnicke klase. To bi znacilo da su pripadnici radnicke klase sami krivi za obrazovni neuspjeh svoje djece.

Pierre Bourdieu i r~egovi kolege u pariSkom (entru za europsku sociologiju ponudili su novo kulturalno objasnjenje postignuca i uloge obrazovanja u drustvu (Bourdieu, 1971.,1973., 1974., 1984., 1994., Bourdieu i de Saint-Martin, 1974., Bourdieu i Passeron, 1977.). Za razliku od teorije o kulturnoj depriviranosti, njihov je pristup teorija kulturnoga kapitaJa _. pod jakim udecajem marksizma. Kao takav, on ne polazi od postavke da je kultura viSih drustvenih klasa u

bilo kulmri raclnlcke klase.

Bourdieu

radnickc

Bourdiea (J 971., smatra da je bitna sllstaVa kulturna reprociukcija. Dna

ne kulture drustva kao ne, kako je tvrdio Durkheim, nego

kulture "vladaju(:ih klasa". Ie ne moc "nametnuti znacenja i nametnuti ih kao legitimna'. Kadre S11 viastitu kulturu definirati kao kulturu i posjedovanja" i j)otvrditi kao sustavu.

ta je ocjena vladajuee kulture "proiz. Nerna objeklivnog naCina da se dokai.e

kako je iIi losUa od drugih supkultura u druStvu.

Visoka se dominankulturi u eirustvu 'kao cjelini jeeinostavno

mocnih da eirugima nazbiljc.

Boureiicu govori 0 klllturi kao 0 kulturnom kapitalu zato zovnog suslava, moze i moe. Kulturni kapital ravnomjerno rasporeden u

i to jt' glavni klasnih razlika U obrazovnim postignnCima. UC'enid koji po~jecu iz viSih klasa ugradenu preclnost su ad u domi nantnu kulturu.

Bourclieu tvreii da sveg ovisi u biti 0 koji

no ste6'n u prvim goeiinama zivota". Skolsko se jednosta vno gracli na tom temelju: ono ne pocinje od pocetka, negu pretpos

neke vet: postojece vjestine i postojece znanje.

Djeca iz vladajuCib. klasa usvojila su te vjestine II i zn tijekom preclskolskih godina. Dna zato

posjeduju za desifriranje poruka 5to ih dobivaju u skoli; prema Boureiieovim rijecima, ona "posjecluju sifru poruke".

Prema tome, obrazovni uspjeh clrustvenih skupina izravno je povezan s kolicinom kulturnoga kapitala koji posjeclL\ju. Tako uceniei iz sreclnje klase imaju vise stope uspjeha nego ucenici iz raeinicke klase jer supkultura sreclnje klase bliia dominantnoj kulturi.

Bourclieu je pomal0 neodreden kad pokusava opisati vjeStine i znanja koji su potrebni za obrazovni uspjeh. On osobito pridaje vainost sti

diskriminira ui::enike 17, radnicke klasl' na dva nacina:

t lato sto Sf:' njihov sti oel stila clorninantne njJlOv (ad

, ucenici iz radn:cke kase nailaze U sKoli,

Habitus U radu ([984., 1994., prvo izda

1990.) Bourdieu nov pojarn pojarn habitusa.

Nisu oni zatocenici mogu odluCiti bko ce djelovati, no habitus ih ipak usmjerava prema odredcnim odlukama neke tipove ponasanja postavlja kao norrnrdne i slicno. Pojcdind moraju na odredene dogadaje, Dei kojih su mnogi za njih novi, no to Cine obicno u skladu s ponasanjima koja smatraju "'razboriti m', 'pametnim' ponasanjirna" (Bourdieu, 1994.). Bourdicu stoga tvrdi da "habitus beskonacna sposobnost proizvoeia _. misli, uvida, izrazaja i akcija _. Cijc granice postavljaju povijesno i drustveno odredeni uvjeti njegove proizvodnje".

nosli, sklollosti i Odredeni se habitus uce slo rnogu ot:ckivati od

da

i oce-

Bourdieu smatra cla je habitus tijesno povezan s razvojem ukusa, a on je sa svoje strane tijesno povezan s obrazovanjem. Ukus, klasa i obrazovanje LJ knjizi Razlika: Drustvena kritika suda uk usa (Distinction: A Social Critique of the Judgement of Taste, 1984.) Bourdieu razmatra razvoj i vaznost ukusa.

OJU "Dellavl]" 11: ObldLUVJrJj{C

rnogu se kreLali u kultumo vima.

Bounlicu slllaira d,l obrazovni sustav pridaje najve('u vaj,llosl Limnom uknSll. Oni su odgojC'ni u srcdini ukus laksc U ohrazovnom s'Jstavu i jalnije je cia ce U ostati. 05im toga, slo duljc U obr8z0vnom sustavu, to \ijerojatnije da cc ukus. Pojedinac koji i ohrazovanjem stekne stanovitu kolicinu ukusa, moze

sam i\a kraju takva osoba stek ne "'bezinleresnu' sklonost iskusta ..

Ce se za us ..

koji na akaclemskom triistu ne mo biti abilr:i" (Bourdieu,

[984.). Dobar ukus sam po sebi ne uspjeh u

skolovanju iIi dobro placcn posao, ali svakako tome Na pomaze upisu u najprestiznije skole. Takoder, on na per~ cepeije nastavnika 0 ucenicima. Nastavniei nesvjesno prepoznaju razliCite ukuse i tipove ponasanja su karakteristicni za razlicite klase. Legitimni ukus vrednuju i nagraduju viSe nego osrednji ukus, a osrednji ukus viSe nego popularni ukus. Takvi ukusi mozda cak ne moraju biti dio formalnoga nastavnog programa, ali igraju bitnu ulogu ako anima iz visih klasa daju vece izglede na uspjeh.

Drustvena funkcija eliminacije Bourdieu tvrdi da je glavna uloga obrazovnog sustava drustvena funkcija eIiminacije (Bourdieu,

Pn ize rOl ko sk( m, sn

ra~

llU

ju uT~ ne

In m

d, nj

sr Zl n 51 h

G n n n sl k 5'

Bourdieuovi radovi 0 vaznosti tala u obrazovanju su na mnoge autore, n a njegovi uvidi primjenjuju se u mnogim empi n rijskim istraj.ivanjima. Taka su Sharon Gewitz, Stephen J. Ball i Richard Bowe (za iscrpan s kaz istrazivanja vidi str. 806-808) (Ball, Bovve i r Gewirtz, 1994., Gewirtz, Ball i Bowe, 1995.) pro p veli istraiivanje u petnaest skala u susjednim podrucjima lokalnih skolskih vlasti u Engleskoj. Istrazivanjem se zelio ustanoviti uijeeaj obraZQvnih reformi, poput uvodenja slobodna u engleski skolski sustav. Takoder, istrazivanje razmatra Ii p~veC-an naglasak na roditeljskom izboru i trzisnim snagama dania vecu jednakost sans1.

upis nekoliko

iz

refonne sko1.stva 11 i ucenika.

da lokalne skolsKe vlasti

Prvo, roditelji iz kapitala nego veCina ni(~ke klase. Obieno imaju

skola. o !;kolskorl1 sustavu i

njime radi vlastile koris~i zahtijrvaju "v('lik trud " /,a

4,

u

vise v!'Cr~;cna oui!az"k

irJorrnirati 0 skoli

Roditeiji iz manjina Ball et al. nisu ustanovili ela su

Oni Le/e do njihovo daleko i koja fie i opasna putol/onja; U skolu koju pohadaju i njihovih

,~kolu kojo je dio njihovE dru:51l/cne hov11 rodbinu.

to ima vise Takvi su roditelji ddifrirati

skrivene kulturne 5to ih skola etosu.

Njihova.ie u tome sto rnogu prepoznati najboUe sko:e te u tome sto u naei dijete.

Trcee, roditelja iz srednje Klase nisu samo kulturne prirode. Oni su u prednosti pred roditeljima iz radnicke klase i u materijalnom pogledu. To su sljedeee prednosti:

iz klase mogu plaeati javn; prijevoz, ko]i je nuzan ako djeea pohadaju udaijenije skole. Takoder, mogu taksi iii naj('esee imaju osobne automobile voze u skolu.

2. Veca je da ce se moci preseliti u neposkole s dobrom reputaeijom,

njihova Ball, Bowl: i Gewirtz, 1994.

Bourdieuovim adu s habitusorn sredine

po- hadaju skolu kO':

;Joglavlje 11: Obrazovanje

u dvokomponentnog procesa.

Primarni i seku ndarni ucinci stratifikacije () on opisuje kao primarni uCinak stratifikacije. vee smo (vidi str. 829-B34). Dna razlike iz

stratifikac~j(~ Sckundarni uCinci jednostavno iz

l1ekc osobc u Boudon

svojc On "matra kad i ne bi bilo supkulturalnih razlika mc:clu klasama, sarna cinjcnic:a da ljudi krecu s razliCitih polozaja u klasl10m sustavu demosi n~jednakost mogucnosti obrazovanja.

Na stefe i koristi koje re steei c1jeeak iz radnicke obitelji i cljec8k iz klase pri oclabiru usmjerenja veoma se razlikuju jednostavno zato 510 je polozaj u klasnom sustavu 5 krecu razlicit. Ako djecak iz gorrJjc srednje klase izabere neku stlllkovnu skolu, na primjer ugostiteljstvo iii gracievinarstvo, njegov ee izbor vjerojatno dovesti do drustvene degradacije: posao koji hi dobio nakon takve skoIe bio bi nizega statusa nego posao njegova oea. Meciutim, izabere li slicnu skolu djecak iz radnieke klase, situacija bi bila posve razliCita. Za njega bi ta skola mogla lako znaCiti drustveno napredovanje u usporedbi sa statusom zanimanja njegova oea. Prema tome, pritisak 11a djecaka iz gornje srednje klase cia izabere obrazovanje viSe razine mnogo je veei, ako niSta drugo, vee i zato da sarno zadrzi sadasnji drustveni polozaj.

Troskovi i koristi Boudon takoder razrnatra stetl: i korist! izbora 0'),, razovnog 11 ocinosu na solidarnost prema

i vrsnjackoj Ako qjecak iz radnicke klase odluci oel"

i zavrsi odgovarajucu time ce njegova vezanost za ohite\j i vrsnjake oslabjeti. Kw" lat se u ,azliCitim cirukcijinl naeinom zivota i ce se skolovati kad svi iii vedna njegovih tome, njegov ce izbor neke stete U oeinosu na obitelj i solidarnost prema skupini

Medutim, isti izbor poziva 1Z vise klase korisL vjerojatno na slicnoj razini. imalo bi sliean status kan 0(;1. Dakk, ako

pOllovno izravno n

j bd hi skole

Boudon tvrdi da se sekundarni u(;jnci mogu uklonijj na

11' Obrazovanje

Omjer onih koji Razina uspjeha: Omjer onih ostaju nakon 16. i omjer onih koji ostaju do 18. iii koji se skoluju polazu jedan iii vise Omjer onih koji kasnije i polazu jedan iii vise

Oceva drustv. klasa do 16. ispita na stupnju a ostaju do 18, iii kasn. ispita na stllpnju A visa klasa 70 83,1 28.2 93

posrednicka kiasa 32.6 74 7.7 90 radnicka klasa 26.8 71 3 93

ud

mogu imilti pravo na lokalne skolske vlasti nisu to obvezne cini1:i,

Smithovil i Noble ustanovili su da SlI neb: 10bJ!~ ne skolskc vlast! u 1990-ima kih

se ovisno 0 a to moze Zll aCi ti da ncka

romilsna i po pel kilome'ara do skole. Smithova i Noble ustanovili su da skolc koje

s sve viSe i opremu, Prema L_cl.1\.U,!IIJ.

niSta od onoga sto je nuzno za nastavni program, no dokazi govore u prilog tomu da se na vrsi sve veCi pritisak da koj a se

punog obroka u takvim Smithova i Noble takoder upozora

da se u nekim skolama na primanje hespla(nih obroka kClO na sramotu, a 11 tim okolnostima obrazovni moie biti

Ostanak U ohrazovnom sustavu obrazovne

odluka hoce Ii ostati u obrazov~ nom sustavu, Za siromasnu su pritom dUe cimbenik ce njihovim pomoCi da ih skolqju i nakon

Godine J995., kad su studiju, Smithova i Noble zabiljezili su da su ncka lokalna podrucja

i kulturni i (~imbenici :

1.

2.

Kako pokazuje tablica 11,9., odluka 0 tome hoce Ii se nastaviti skolovati i nako!l razdoblja kljucan cimbenik obrazovne

Jednom kad su odlucili nastaviti sko\o

su se zadrza1e unatoc njim istaknulo u prvi

razl:kC\ U odnosu prema cal