Novìne uHrvatskom pravopisu

Učiteljsko vijeće OŠ Tituša BrezovačkogNevenka Mihovilić, prof.

12. prosinca 2012. g.

Hrvatski književni (standardni) jezik određuju: hrvatski rječnik, pravopis, pravogovor i slovnica (gramatika).

Hrvatski školski pravopis tiskan 2005. godine (preporuka MZOŠ), izdanja 2008., 2009. i 2012.

Hrvatski pravopis, autori: Badurina, Marković, Mićanović, 2007. godine

Koristi se također Hrvatski računalni pravopis, 1996.

autori: Batnožić - Ranilović – Silić.

Pravopisi u 21. stoljeću

Hrvatski pravopis

Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

31. srpnja 2013. g. – preporučuje ga Ministarstvo.

Do iduće šk. g. treba uskladiti s njim udžbenike!

Do tada su dopuštene dvostrukosti!

‘’Hrvati su rekorderi u broju pravopisa, a pravogovor još

nemamo.’’

fonološki, s morfonološkim elementima

najopsežniji do sada ( obuhvaća 35 000 riječi)

na mrežnim je stranicama i u tiskanom obliku

27. lipnja 2013. g.skupina autora

dovršavapravopis

na 500 stranica.

Ovo je 20. pravopis po redu.Suvremen je i nudi praktična rješenja.

Sadrži pravopisna pravila

(savjete, napomene, objašnjenja),

pravopisni rječnik

(riječi s pravopisnim problemom) i

pojmovnik (tumač naziva).

Jedinstven pravopis, ali ‘’pre-do-ist-ički’’

Autori su slijedili pravopisnu tradiciju i jezičnu praksu. Nisu mijenjali ono što je isto u suvremenim pravopisima.Uvažili su rješenja i preporuke proizašle iz javne rasprave.

Primjena novog pravopisa obvezna je za sve

u obrazovanju, znanosti, administraciji!

U žurnalistici i književnosti moguća su odstupanja…

Zašto?

Tijekom javne raspravepravopis je mijenjan, ali nije dovršen.

Zašto?

Jezik se mijenja iz dana u dan…

načelo sustavnosti i tradicijsko načelo

načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi

( ankete i istraživanja u javnosti)

načelo primjerenosti korisnicima

načelo jednostavnosti

načelo normativne hijerarhije

(preporučene, istovrijedne, dopuštene inačica).

Načela

1. Koja su pisma u uporabi i u kojem obliku? 2. Kako se pišu i sklanjaju strana imena i

pridjevi od njih nastali? 3. Kako se pišu i sklanjaju ostale riječi iz

stranih jezika? 4. Kada se pišu č/ć, ije/je? 5. Što se piše sastavljeno, a što

nesastavljeno? Niječnice. 6. Gdje se provode, gdje ne provode

glasovne promjene?

Na koja pitanja odgovara novi pravopis?

7. Kako se pišu religijski i crkveni pojmovi (veliko i malo slovo)?

8 Kako se pišu fizičke veličine i mjerne jedinice?

9. Kako se i kada koristi kosa crta, crta, spojnica, ostali znakovi?

10. Pisanje prefiksoida (bruto, neto), pisanje složenica.

11. Pisanje bibliografskih jedinica, nadnevaka, naslova, potpisa.

12. Pisanje skraćenica, pisanje pokrata, bjelina.

PISMA latinica, glagoljica, hrvatska ćirilica Brailleevo pismo znakovna abeceda (jednoručna i dvoručna).  LATINICA formalno (ukošeno i uspravno) pismo rukopisno (ukošeno i uspravno) pismo.

Na početku

Zbog potvrđenosti u uporabi : Budinščina (u skladu s mjesnim izgovorom)

i Budinšćina (u skladu sa standardnojezičnom normom), Ferenščica i Ferenšćica, Medveščak i Medvešćak,

Peščenica i Pešćenica, Vugrinščak i Vugrinšćak, Konjščina i Konjšćina.

Neka se kajkavska zemljopisna imena uobičajilo pisati s ć: Budinšćak, Nedelišće, Trakošćan, Veliko Trgovišće.

Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baška glasi bašćanski.

O glasovima Č i Ć

oblici imena Boccaccio pišu bez j između osnove i nastavka:

Boccaccia, Boccacciu..., a posvojni je pridjev Boccacciov.

Isto vrijedi i za imena tipa Giorgio [đorđo], Giorgia, Sergio [serđo], Sergia

te imenice adagio, adagia; solfeggio, solfeggia itd.

Vlastita imena

na-ea: Andrea – Andree, Andrei..., Andrein; Dorotea – Dorotee, Dorotei..., Dorotein; Ikea – Ikee, Ikei..., Ikein; Lea – Lee, Lei..., Lein; Matea – Matee, Matei..., Matein; Tea – Tee, Tei..., Tein.

Promjena vlastitih imena

Riječi iz stranih jezika pišu se izvorno.

Kad god je moguće, zamjenjuju se hrvatskom riječju.

U tiskanom tekstu ukošeno,skateboard, pizza

u rukopisnom podvučeno ili u navodnicima.

Pisanje tuđica

Prilagođuju se tako da dobivaju završno -j.Studium - studijKalijum - kalijCurriculum - kurikul (naukovna osnova, uputnik

EgzoticizamPizza, pizzeria – preuzete u izvornom obliku ne fonetizira se iz socio-

-lingvističkih razloga

Latinske riječi na -ium

George /Džordž/, Georgea, Georgeu; Georgeov

Giorgio /Đorđo/, Giorgia, Giorgiu; Giorgov

Strani etniciNjujorčanin, Parižanin, Moskovljanin

Strani kteticinjujorški, kamijevski (fonetski, osim kada se gubi izvornost)

Promjena stranih imena

(umeće se j bez obzira kako se završni glas i bilježi):

Atlee – Atleeja, Atleeju..., Atleejev;

Camus – Camusja, Camusju..., Camusjev;

Chelsea – Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajev;

Denis [Deni] – Denisja, Denisju..., Denisjev;

Dubai – Dubaija, Dubaiju...; Eddie – Eddieja, Eddieju..., Eddiejev;

Iši – Išija, Išiju..., Išijev;

Kennedy – Kennedyja, Kennedyju..., Kennedyjev;

Sakai – Sakaija, Sakaiju..., Sakaijev;

Verdi – Verdija, Verdiju..., Verdijev.

Velikim se početnim slovom pišu1. sve riječi u višerječnim perifraznim imenima (ako uz njih ne stoji ime osobe na koju se perifraza odnosi) Ocu Domovine podignut je spomenik u Zagrebu., ALI: Ante Starčević je otac domovine., Anti Starčeviću, ocu domovine, podignut je spomenik .

Veliko i malo slovo

2. imena bogova, njihova perifrazna imena,

imena drugih vrhovnih religijskih osoba, božanstava i saveza božanskih osoba osim prijedloga i veznika:

Bog, Otac, Spasitelj, Gospod, Tvorac, Svemogući, Stvoritelj, Svevišnji, Gospodin, Jaganjac Božji, Trojstvo, Presveto Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Isus Krist, Otkupitelj, Sveta Obitelj…

(prijedlog Glasa Koncila) Katolička Crkva, Ruska pravoslavna Crkva  Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se

obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, džamija, sinagoga pišu se malim početnim slovom,

osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena: crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svetoga križa, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu

Religijski i crkveni pojmovi

Malim početnim slovom, prilagođeno naziv vrste lijeka : analgetik, paracetamol,

diuretik, citostatik, kortikosteroid, poopćeni i kolokvijalni nazivi zaštićenih

robnih marka: Kupi mi žilete., Igram se barbikama., Oprat ću zube kalodontom. Stavio sam knauf u sobu., agsice, starke, levisice, startasice, kroksice, nazivi robnih marka : Vozim mercedes. Imam dva fiata. Sudarili su se audi i ford. pravopisna prilagodba nije uobičajila pa se pišu se izvorno:Vozim Hyundai., Sudarili su se Toyota i Dacia.

Velikim početnim slovom Pišu se nazivi nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta u dokumentima: Matematika, Povijest, Hrvatski jezik,Biologija, Tjelesni odgoj, Likovna kultura. Napomena Malim se početnim slovom u općim kontekstima

mogu pisati nazivi nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta: Imam pet iz hrvatskoga.

Sutra odgovaramo povijest. Na tjelesnome smo pobijedili u graničaru.

Malim početnim slovom

pišu se imena stanovnika naseljenih mjesta, država, kontinenata, planeta, pokrajina, regija, naroda, etničkih skupina i slično

s prefiksom ne- neeuropljanin, nesplićanin, netalijan, nehrvat,

neslovenka.

Malim se početnim slovom

piše riječ koja samo zemljopisno određuje ime naroda, a nije njegov sastavni dio:

gradišćanski Hrvati, bokeljski Hrvati, moliški Hrvati,

vojvođanski Hrvati.

Naslovi časopisa, članaka, novina, knjiga, umj. djela... Modra lasta, Kći Lotrščaka, Večernji list…

Ne pišu se kosim slovima naslovi institucija, tvrtki i sl. Filološki fakultet u Zagrebu

Ne koriste se istovremeno navodnici i ukošena slova!

Ne sklanjati prvu riječ u pojmovima: top-model, šoping centar, internet stranica i sl.

Koristi hrvatske izraze: vrhunski model, trgovački centar, mrežna stranica...

Kosim slovima

t ili d u skupinama stn, zdn u oblicima i izvedenicama od domaćih riječi:

mastan – masna – masno – masni; most – mosni; nuždan – nužna – nužno – nužni; slastan – slasna – slasno – slasni; vjerojatnost – vjerojatnosni

Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se bilježe: grozdni (< grozd) grozni (< grozan)prstni (< prst) prsni (< prsa)ustni (< usta) usni (< usna)vrstni (< vrsta) vrsni (< vrstan).

Suglasnici t i d

t i d zadržavaju se u pismu, u tvorenicama koje bi se previše udaljile od tvorbene osnove:

mošt – moštni, a ne mošni. t ili d zadržavaju se u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i

umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka (u kojima je samoglasnik a nepostojani):

pače (‘mlado od patke’) patče – vokativ od patak)

u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice

otac – oca, ocu..., očev, očinski;

praotac – praoci, praočev.

Suglasnici t i d

U oblicima dvosložnih imenica muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac (u kojima je samoglasnik a nepostojani, zbog razlikovnosti) d i t u pismu se ne izostavljaju. Treba razlikovati:

petci i peci prema petak i peći, redci i reci prema redak i reći, tetci i teci prema tetak i teći

Kada se tvore prefiksalne tvorenice, d i t se bilježe: npr.: bitci i nebitci, kutci i zakutci.

Suglasnici d i t

desetci, dobitci, dodatci, dovršetci, gubitci, imetci, izuzetci, napitci, nedostatci, ostatci, podatci, probitci, svršetci, trenutci, užitci, zadatci, zgoditci te želudci, dohodci, izvadci, otpadci .

Odnosi se i na izvedenice od tih riječi, npr.

preostatak – preostatci, zaostatak – zaostatci.Način na koji se riječ zapisuje ne utječe na izgovor riječi.

Preporučuje se:

zbog tradicijskih razloga i čestoće uporabe dopušta se i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovršeci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci, otpaci, podaci, probici, svršeci, trenuci, užici, zadaci, zgodici te želuci.

Odnosi se i na izvedenice od tih riječi, npr. preostatak – preostaci, zaostatak – zaostaci. U D i L imenica ženskoga roda na –tka

mogući su dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost : bitki i pripovijetki.

IPAK:

Dvostrukosti u tvorenicama od riječi: ● grijeh: bezgrešan i bezgrješan, grešan i grješan, grešnica i grješnica, grešnik i grješnikDopušta se pisanje obaju likova jer likovi s je pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu i u njemu su česti.● spriječiti: sprečavati i sprječavati, sprečavanje i sprječavanje

● unaprijediti: unapređivati i unaprjeđivati, unapređenje i unaprjeđenje.

Iza r izgovara se i piše je u riječi ogrjev.

Ije/je/e

ije ˃ je prevladalo zbog česte uporabe:

blijesk ˃ bljesak, cvijetni ˃cvjetni, cvijetnjak ˃cvjetnjaksmiješko ˃ smješkoosmjeh ˃osmijeh;

prevara ˃prijevara, procjep ˃procijep.

Pokriveni je r - glas kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refleks ie (e ili je).

Iza pokrivenoga r piše se e (a ne je) u riječima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu

ovih riječi: brijeg: brežuljak, bregovit; brijest: brestić, brestovina

crijep: crepić, crepar; drijemati: dremljiv, dremuckati grijeh: greška, pogreška

krijepiti: krepak, krepost,

Okrijepiti: okrepljivati, okrepa naprijed: napredak, naprednost, napredovati,

naprednjački prijek: naprečac, prečica, opreka, prepreka, zapreka privrijediti: privreda, privredni, privrednik strijela: strelica, streljaštvo, streljač, streljivo…

Kao dvije riječi pišu se:imenice koje označuju jedan pojam, imaju dva

naglaska i obje se sklanjaju: brod dizalica, čovjek zvijer, država

pristupnica, grad država pokrata i imenica: PC konfiguracija, PEN

klub, PET ambalaža, POS uređaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman, SIM kartica, SOS telefon,

U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice, pokrata je u atributnoj službi

i ne sklanja se.

Okomito nabrajanje Novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom te crticom ili kakvim posebnim znakom (kružićem, kvadratićem i sl.). Na kraju redaka ne treba pisati zarez ili točku. Na kraju okomitoga nabrajanja piše se točka.

Velikim se početnim slovom piše prva riječ pri okomitome nabrajanju cijelih rečenica. Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedeće uvjete: – Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugrađena vrata kabine. – U kabini dizala mora se nalaziti pokazivač položaja kabine. Na kraju svake rečenice piše se točka.

imaju dva oblika: „...“, »...« a polunavodnici ‘ ‘.

Iza i ispred navodnika - ne piše se bjelina. Navođenje pomoću crtice– Dobro sam. – rekao je Marko.– Jesi li dobro? – upitao je Marko.– Dobro sam! – uskliknuo je Marko.– Dobro sam – rekao je Marko – jer sve ide po planu.– Jesam li – rekao je Marko – dobro čuo?

Navodnici

– Sada mi je – povikao je Marko – zaista svega dosta! – Dobro sam, majko. – rekao je Marko.– Dobro sam, majko, – rekao je Marko – iako to nitko ne vidi.– Dobro sam,– rekao je Marko – ali to joj ništa ne znači. Marko je rekao: – Dobro sam. Marko je upitao: – Jesi li dobro? Marko je uskliknuo: – Dobro sam!Marko je uskliknuo: – Dobro sam! – i nastavio: – Žao mi je.Marko je rekao: – Dobro sam. – i nastavio: – Žao mi je.Marko je upitao: – Jesi li dobro? – i nastavio: – Žao mi je.

Kosa crta s bjelinama ili bez njih. Bez bjelina piše se s/sa, i/ili, liječnik/liječnica ljetni dvobroj srpanj/kolovoz, katalog jesen/zima,

akademska godina 2012./2013. (iz ... u): prijelaz 19./20. stoljeće (od): loto 6/45, stranica 14/150, riješenost testa 43/50. zapis nadnevaka, klasa, urudžbenih brojeva, adresa, telefonskih brojeva, godišta i brojeva časopisa itd.: 12/12/2012., klasa: 110-01/09-01/01,… S bjelinama piše se: a) između dviju sastavnica, barem jedna višerječna: liječnik specijalist / liječnica specijalistica, b) kad se stihovi ne navode jedan ispod drugoga: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači … Pri odjeljivanju kitica – dvije kose crte , //.

POKRATEmogu biti muškog i ženskog roda.

  MUŠKI ROD (čita se kao riječ)

UN, UN-a, UN-u… SAD, SAD-a, SAD-u…

EU, EU-a, EU-u… UN je odlučio. SAD je prosvjedovao.

EU se opredijelio. PSA (čita se: pe-es-a)

Ovaj PSA je donio, ovoga PSA nije bilo, ovom PSU-u je dodijeljen…

OZNAČAVANJE VREMENA 

U računalnom pisanju, gdje je važno potpisivanje broja,

pišu se nule.Zagreb 07:10 10:07

  Ako prazno mjesto nije važno,

nule se ne pišu.Vlak kreće u 7:5. Čekat ću te do14:25 sati.

PRIJEDLOZI Složeni prijedlozi Prijedlozi u

svezi Uoči Božića stižu nam gosti... Pogledala ga je u oči. Namjesto pozdrava – pljuska!......Neću doći na mjesto

sastanka. Stajali su navrh planine.... Popeli su se na vrh. Nadno čaše još je vina. Pali su na dno mora. Dva prijedloga: do pred vrata, do ispod koljena...

Ne piši: nažalost, nasreću ! Piše se : na žalost, na sreću, u ime...

( izrazi prenesenog značenja te izrazi: i te kako, na primjer, laku noć)

VEZNICI Pošto sve proda, ići će kući. Po što si si došao kući? Nije došao iako smo ga pozvali. Ako želi i ako odmah

krene, stići će.

Složeni prilozi pišu se sastavljeno 1. kada im dijelovi ne mogu biti samostalne

riječi: dokle, dotle, dovde, donekle; obdan, obnoć, neprestano, neprestance; preblago, prekasno..

2. kada im dijelovi mogu stajati odvojeno, ali pri tome mijenjaju

značenje: na daleko / nadaleko; na pismeno / napismeno; na glas / naglas;

3. Kada se pišu s česticom god ( po istom

pravilu kao i zamjenice): gdje god ( bilo gdje) i gdjegod ( negdje, igdje);

kad god / kadgod, s česticom put (kojiput, svakiput ).

4. S česticom bilo -- prilozi se pišu odvojeno! (koji bilo, kakav bilo...)

PREFIKSOIDIRiječi nastale dodavanjem prefiksoida pišu se

sastavljeno (popis od 200 prefiksoida)osteoporoza, ultraljubičasto, aerodinamično,

brutoiznos, audiooprema, egocentričnost SRASLICE

Očenaš, Zdravomarija, radoholičarLatinoamerikanac, latinskoamerički

NE! krimpolicija, krimipriča, skioprema,

NEGO:skijaška oprema, kriminalistička priča ili

policija

SASTAVLJENO s niječnicom NE : nemoj, nemojmo, nemojte nemati; nemam, nemaš, nema... nestati / nestajati; nestajem, nestaješ,…

nedostati / nedostajati; nedostajem, nedostaješ. ( gl. prilozi: nemajući, nestajući, nedostajući...) niječnica NE i glagoli : ne znam, ne uči!, ne dođoh...

NE i zanagl. oblici: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će

Piše se sastavljeno!

gl. i zanaglasnica: doći ću, peći ću; pjevat će, uzet ću SA SPOJNICOM glagoli u prenesenom značenju: htio-ne htio; rekla-kazala;

hoćeš-ne ćeš suprotne radnje ; lezi–diži se

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje

Izostavnik Izostavnik je pravopisni znak kojim se

označuje da je što izostavljeno u brzome ili neformalnome govoru. Ima dva oblika: ’ i ‘.

Može se izostaviti: a) slovo: Drž’te ga!, Je l’ došao? Nije

pouzdan, al’ je koristan. b) slog ili više njih: ’Đenja! c) riječ: ’Jutro!, ’Večer! d) dvije brojke: pop-album ’80.,

generacija Vatrenih ’98. Ne krati: 2012./2013.!

MJERNE JEDINICE: uspravno

FIZIČKE VELIČINE: ukošeno

NOVČANE JEDINICE: velikim tiskanim slovima

AUD, BAM,CAD, CHF…

Pisanje je različito za

PriručniciInstituta za jezik i jezikoslovlje

dostupni na mrežnim stranicamapravopis.hr

Ne postoje riječi koje nisu pravopisno

sporne!

Preporučujem vamda osjetite dodir i miris ovih stranica

s kojima ćete se često družiti!