Nematerijalna baština Žrnova

Post on 08-Jul-2015

202 views 5 download

Transcript of Nematerijalna baština Žrnova

Osnovna škola “Ante Curać-Osnovna škola “Ante Curać-Pinjac”, ŽrnovoPinjac”, Žrnovo

Projekt “Turistička kultura”Nemateri jalna baština

Žrnova

1.1. Žrnovski običaji Žrnovski običaji Trganje naranče Priprema žrnovskih makaruni Poklade Priskakanje cmija Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.Nikole i

Sv.Luce Obil ježavanje 1. svibnja2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti Procesije Slavljenje Gospe lurdske3. Folklor3. Folklor Moštra Stari bali

Trganje narančeTrganje naranče

delijica delija

Žrnovo, 1965. godineŽrnovo, 1965. godine

Za običaj trganja naranče trebalo je u mjestu izabrati “deli ju” i “deli j icu”, što

je po običaju bio ugledni mladić i ugledna cura. Izbor je vršen na nivou cijeloga mjesta. Od određenog mjesta gdje će se vršit i trganje do deli j ine i

deli j ič ine kuće bi le su obješene cijel im putem različite zastave. Stjegonoša bi s grupom mještana došao po deli ju. U

deli j inoj kući bi lo je organizirano čašćenje s hrstulama, pečenim vinom i ostal im delici jama tog vremena. Posli je čašćenja kod deli je, isto bi se održalo

kod deli j ice. Posli je toga odlazi lo se do mjesta gdje će se trgati naranča.

Na samom mjestu trganja

naranče stajalo je stablo lovora i na njemu koncem

pričvršćeni plodovi naranče. Pjevački zbor

pjevao je u r imi: “ tu naranču žutu uberite i našem je … ponesite”.

Trganje naranče završi lo bi tako da bi deli j ica uzela u ruke naranču

koju bi deli ja nožicama presjekao te dao na

pladanj da se odnese onome kome je u pjesmi

bila namijenjena. Sli jedilo je sveopće mjesno

veselje, a ime deli je i deli j ice štovalo se zauvijek u mjestu.

Priprema žrnovskih Priprema žrnovskih makarunimakaruni

Žrnovski makaruni su jelo koje se pripremalo od pamtivi jeka za vri jeme blagdanskih svečanosti i obitel jskih proslava. Za pripremu su se iskl jučivo koristi le namirnice proizvedene u kući: brašno, luk, divl jač i l i govedina, jaja, sol, maslinovo ulje, rajčice i začinsko bi l je. U današnje vri jeme, žrnovski makaruni mogu se naći na stolovima mnogih otočkih konoba i restorana, međutim nigdje nisu tako dobro spremljeni kao u samom Žrnovu!

ReceptReceptSastojci: 1 kg pšeničnog glatkog brašna tip 550 1 jaje 1 žumanjak sol 50 ml ul ja 100 g maslaca 150-200 ml mlake vode

Priprema: U brašno dodajte jaje, žumanjak, sol, ulje i omekšali maslac. Potom postupno dodajte mlaku vodu i umijesite tijesto. Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko, ni pretvrdo ni premekano. Tako izradeno tijesto razdijelite na nekoliko komada i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji. Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male komadiće. Komadić tijesta stavite na pletaću iglu i oblikujte dlanovima makarune te ih skinite s igle. Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom. Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše. Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite ih dok su još malo tvrdi.

Pri je 4 godine, na inici jativu Crvenog križa Korčula, započela je manifestaci ja Makarunada. Glavna ideja bila je pokazati

široj javnosti način pripremanja lokalnog specijal iteta – žrnovskih makaruna i privući l jude u staro otočko selo. Od

prošle godine i naša se škola aktivno uključi la u provedbu ove manifestaci je.

Priskakanje cmijaPriskakanje cmijaU Žrnovu se zapaljeni cmij preskakao 3 puta godišnje;

večer prije blagdana Sv. Vida, Sv. Ivana i Sv. Petra i Pavla. Okadit se u dimu značilo je oslobodit se od zla. Djeca su s radošću odlazila brat cmij i natjecali

su se ko će ga više ubrat. Kad bi donili cmij se stavlja na stog i zapali se.

Zauzima se pozicija nekoliko metara od stoga i preskače se. Sutra dan ujutro bi se odilazila mjesta gdje se

preskakalo i gledalo se gdje ima više pepela. Vjerovali su

da im dim tjera zle duhove i da će oni koji priskaču bit mirniji i

sretniji.

Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv. Nikole i Sv.Luce

Uoči Sv. Kate 25.11., Sv. Nikole 6.12. i Sv.Luce 13.12. Kolendava se po kućama u kojima žive Kata, Nikola i Luca. Domaćin dočekuje grupe koje pjevaju, uvede ih u kuću i počasti s prilkama, hrstulama i voćem.

Pjesma Sv. KatiPjesma Sv. KatiU malu smo šetnju pošli

I do vaših vrata došliJerbo smo doznali, da se ode slavi

Vašoj Kati imendanJero smo doznali, da se ode slavi

Vašoj Kati imendan

Otvorite škafetinePodajte nam prikle fine

I još malo suha voćaDa grickamo do ponoća

Otvorite širom vrataNek izađe Kata vanka

Lijepo ime Kata, KataBog je živio.

Mnogo l jeta sretna bila, bilaMnogo jeta živi la.

PriklePrikleSastojci:• 1/2kg brašna• vrećica kvasca• čašica rakije• 10 dag šećera• nastrugana l imunova kora• 3-4 žlice suhog grožđa• šaka isjeckanih badema il i oraha• 1/2l ul ja za prženje, malo tople

vode

Priprema: Izradimo tijesto od brašna kvasca i ostalih sastojaka.

Dodajemo vode toliko da dobijemo tijesto koje počne praviti mjehuriće.

Ostavimo ga jedan sat da se odmori. Prikle se oblikuju i prže tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke

između palca i kažiprsta, a žlicom u desnoj ruci stavljamo ih u kipuće ulje dok ne porumene. Čim su prikle popržene, izvadimo

ih i pospemo šećerom u prahu.

HrstuleHrstuleSastojci: 1/2kg brašna 8 jaja, malo soli 4 dag masti Nastrugana kora naranče i limuna Malo bijelog vina Čašica rakije 1/2l ulja za prženje 10 dag šećera

Priprema: Zamijesimo tijesto od brašna, žumanjaka i ostalih

sastojaka. Izrađeno tijesto pustimo 10-15 minuta počivati. Zatim opet mijesimo i valjkom povaljamo

tanak sloj. Potom od tijesta režemo duguljaste trake od kojih pravimo čvorove. Hrstule pržimo u dubokoj posudi

na obilatom ulju. Kad porumene, izvadimo ih, ocijedimo i pospemo finim šećerom u prahu.

MoštraMoštra

Najstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu je Najstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu je Statut iz 1620. godine (12.3.) koji nosi naziv Statut iz 1620. godine (12.3.) koji nosi naziv

"Zakon kumpanije sela Žrnova".  Kumpanija se i "Zakon kumpanije sela Žrnova".  Kumpanija se i u Žrnovu izvodila o pokladama a običaj se u Žrnovu izvodila o pokladama a običaj se

sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja, sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja, plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju iza plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju iza starog bala je slijedila zajednička gozba. starog bala je slijedila zajednička gozba.

Pojam moštra je , pod talijanskim Pojam moštra je , pod talijanskim utjecajem, prihvaćen kasnije i znači utjecajem, prihvaćen kasnije i znači

smotra (u vojničkom smislu). Moštra je smotra (u vojničkom smislu). Moštra je zadnji put prije II.Svj.rata izvedena 1937. a zadnji put prije II.Svj.rata izvedena 1937. a

obnovljena je 1966. sa cjelovitim obnovljena je 1966. sa cjelovitim običajem. U novije doba se svečana običajem. U novije doba se svečana

moštra, u skraćenom obliku s plesom od moštra, u skraćenom obliku s plesom od boja i starim balom, priređuje na blagdan boja i starim balom, priređuje na blagdan Sv. Roka (16.VIII.) zaštitnika Postrane.Sv. Roka (16.VIII.) zaštitnika Postrane.

Moštra - govorMoštra - govorO moj kraju velecasni,

Ja se sada klanjem vami,Svon gospodon

previsokonKoja sedu spored s

tomon,Dopušta li vaša voja,

Da izveden ples od boja.

IZRADILI:IZRADILI:

Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred - PowerPoint prezentacija

Mentorice: Milka Skokandić, prof. Fani Šegedin, prof.