Nacionalni računi (national accounting)

Bruto društveni proizvod

• Osnovni makroekonomski pokazatelj• Najsveobuhvatnija mjera ukupne prizvodnje

dobara i usluga nekog društva • Kako se mjeri?

Kružni tok novca (circular flow of income)

• Tok novca od tvrtki do kućanstava (u zamjenu za faktore proizvodnje) i natrag (u zamjenu za dobra i usluge)

Kućanstva PoduzećaPosjeduju faktore proizvodnje Koriste faktore kako bi

proizveli dobra i uslugePrimaju prihode od tvrtki u zamjenu za faktore proizvodnje

Plaćaju kućanstvima za korištenje faktora proizvodnje

Troše na dobra i usluge koje proizvode poduzeća

Primaju prihode od prodaje dobara i usluga kućanstvima

Ekonomska aktivnost (1)

• Prethodna diskusija navodi na slijedeće zaključke:– Ekonomska aktivnost može se mjeriti na 3

načina:• Vrijednost proizvedenih roba i usluga• Vrijednost korištenih faktora proizvodnje• Potrošnja na proizvedene robe i usluge

Napomena: trenutno ignoriramo državni sektor, transakcije sa ostalim tvrtkama, štednju, investicije, transakcije s inozemstvom

• Prethodni model je previše pojednostavljen jer izostavlja:– državni sektor (potrošnju, poreze itd.)– štednju i investicije– transakcije među poduzećima i s inozemstvom

• Potreban je sveobuhvatni sistem nacionalnih računa koji uključuje sve navedene situacije

Ekonomska aktivnost (2)

Komponente nacionalnog dohotka• Štednja: količina trenutno raspoloživog dohotka

Yd koja nije potrošena– Prihodi kućanstava se mogu prikazati kao

C (potrošnja na finalna dobra) + S (štednja)• Investicije: kupovina novih kapitalnih dobara

– za buduću proizvodnju roba i usluga– označavaju se sa I

• Državna potrošnja– Izdaci na dobra i usluge (npr. gradnja bolnica,

zapošljavanje učitelja) - označuje se sa G– Transferi (npr. naknade nezaposlenima, kamate na javni

dug) – ne računaju se kao dio ekonomske aktivnosti, označuju se sa B (ne računa se kao dio dohotka)

Mjerenje

• Postoje tri načina mjerenja:– vrijednost kupljenog (expenditure method)

• Zbrajaju se vrijednosti potrošene na kupovine finalnih proizvoda

– Vrijednost proizvedenog (output method)• Zbrajaju se dodane vrijednosti za sva poduzeća

(dodana vrijednost=cijena proizvoda-cijena sirovina i ulaznih komponenti)

– Vrijednost zarađenog (income method)• Zbrajaju se sve zarade od svih faktora proizvodnje

Ekvivalentnost dohotka, potrošnje i outputa u nacionalnim računima

• Proizvodnja uzrokuje troškove koji su prihodi onih koji daju npr. rad

• Profit proizvodnog sektora postaje prihod kućanstvima i državi

• Dijagram (poduzeća, država, kućanstva)

Bruto društveni proizvod• BDP (ili GDP Gross domestic product) mjeri

output proizveden faktorima proizvodnje koji se nalaze u državi bez obzira na to tko ih posjeduje

• Može se definirati na tri ekvivalentna načina:– Potrošnja u domaćoj ekonomiji na C+I+G+X-Z– Dodana vrijednost za sva poduzeća u domaćoj

ekonomiji– Prihodi faktora za sve faktore proizvodnje u

domaćoj ekonomijiX=izvoz, Z= uvoz

Bruto društveni proizvod

• Da bismo izbjegli dvostruko računanje istih stvari:– uključujemo samo finalna dobra u BDP i– isključujemo intermedijarna dobra koje se

koriste u proizvodnji finalnih dobara

PRIMJER

• BDP se može definirati na dva načina:– BDP po tržišnim cijenama (at market prices)

mjeri domaći output uključujući indirektne poreze, jednak je C+I+G+(X-Z)

– BDP po faktorskim troškovima (at factor cost) mjeri domaći output bez uključivanja indirektnih poreza, jednak je C+I+G+(X-Z)-Te

• BDP po koštanju faktora se uzima u izvještajima (inače promjena u PDV-u bi se reflektirala u BDP-u iako je ukupna proizvedena količina dobara i usluga jednaka)

Bruto društveni proizvod

Potencijalni BDP• Potencijalni BDP je dugoročni trend realnog BDP-a • Predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti koje privreda

može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena• Nekad se to zove i proizvod na razini visoke zaposlenosti• Kad privreda djeluje na svom potencijalnom BDP-u

nezaposlenost je niska a vrijednost proizvodnje visoka• Razlika između stvarnog i potencijalnog BDP-a zove se

BDP jaz• Ovisno o veličini jaza možemo imati recesiju ili depresiju

Izvor: Croatian Economic Outlook, 2008

Štednja i investicije (1)Pretpostavljamo jednostavni model

(kućanstva i poduzeća)• Prihod (jednak vrijednosti prihoda

kucanstava) Y:=C+S• Prihod=rashod, pa zato Y:=C+I• Iz prethodne dvije jednakosti S=I

• Tri sektora: kućanstva, poduzeća i državni sektor• Označimo BDP sa Y, tada Y=C+I+G+X-Z-Te

• Štednja je definirana kao dio prihoda koji potrošači ne potroše, tj.S=Yd-C=(Y+B- Td)-CIz toga slijedi Y=C+S-B+ Td, Sada je C+I+G+X-Z-Te= C+S-B+ Td

Iz toga slijedi I+G+B+X=S+ Td+ Te+Z

Štednja i investicije (2)

Bruto nacionalni proizvod BNP

• Mjeri razinu ekonomske aktivnosti proizvodnih faktora koji su u posjedu državljana te zemlje

• BDP + neto prihod koji su iz inozemstva dobili državljani (prihod umanjen za prihod isplaćen stranim državljanima)– Nadnice isplaćene državljanima u inozemstvu– Plaćene rente za posjede u inozemstvu koji su u

vlasništvu državljana– Novac primljen iz inozemstva na osnovu kapitala u

vlasništvu državljana

Stvarni i nominalni BDP• Nominalni BDP računa se na osnovu tekućih cijena • Stvarni (realni) BDP mjeri se skupom stvarnih cijena• Da bismo dobili realni BDP moramo uzeti u obzir

promjenu cijena• Zato se koristi BDP deflator

Stvarni i nominalni BDP• BDP deflator

– indeks sličan indeksu cijena potrošačkih dobara, ali uključuje investiranje, vladinu potrošnju i neto izvoz

– Ponderirana sredina cijena svih dobara u BDP-u, pri čemu je utjecaj svakog dobra jednak njegovom postotnom udjelu u BDP-u

– Pokazuje kolika je stvarna potrošnja (po stvarnim cijenama)• Nominalni BDP se dijeli sa BDP deflatorom da se dobije

stvarni BDP• Isto vrijedi i za BNP

Društveni proizvod• U BDP-u računaju se bruto investicije bez obzira

na amortizaciju– Neke investicije moraju zamijeniti odumrli kapital

• Neto prirast kapitala dobije se tako da se od ukupne investicije oduzme amortizacija

• Oduzimanjem amortizacije od BDP-a dobije se društveni proizvod

• BDP je ipak glavni pokazatelj jer je amortizaciju teško procijeniti

GDP per capita by country (World Bank, 2012)