METALNI MOSTOVI1 UvodU 230 godina što je proteklo od izgradnje prvoga metalnog

mosta, Coalbrookdale u Engleskoj (1779, slika 1), metalni su mostovi prešli golem razvojni put.

Složeni, a nerijetko i teški sklopovi iz prvog razdoblja ustupili su mjesto pojednostavnjenim i nadasve lakim oblicima.

Slika 1: Most preko Severna kod Coalbrookdalea u Engleskoj, 1775 - 1779

1

1 UvodNekoliko je čimbenika omogućilo ovaj razvitak:

razvitak proizvodnje željeza i prerađevina – ljeveno je željezo postupno ustupilo mjesto čeliku visoke čvrstoće,razvitak postupaka spajanja dijelova – zakovice su nestale, a njihovo su mjesto preuzeli vijci visoke čvrstoće i zavarivanje,razvitak postupaka izradbe i sklapanja,pojava i razumna primjena armiranog betona spregnuta s čelikom,usavršavanje proračunskih postupaka i osobito razvitak računalne tehnike,bolje poznavanje sigurnosti sklopova – osobito graničnih stanja nosivosti i stabilnosti.

U zadnje vrijeme čelični sklopovi osvajaju nova područja primjene i utječu na dokidanje uvriježenih rasponskih granica isplativosti građenja čeličnih mostova.

2

1 UvodGlavne su prednosti metalnih sklopova:

izvrstan omjer prostorne težine i čvrstoće,opća brzina izvedbe, što utječe na gospodarnost,glavnina radova izvodi se u tvornici, što jamči višu kakvoću,visoka točnost izmjera sklopa,razmjerno visoka trajnost, što se postiže obnovljivom zaštitom od korozije,mogućnost naknadne zamjene dijelova,mogućnost prilagodbe sklopa za novu uporabu,mogućnost skladna oblikovanja sklopa, pri čemu uloga pojedinih dijelova jasno dolazi do izražaja.

Treba spomenuti i nedostatke:razmjerno visoka cijena irazmjerno visoki troškovi uzdržavanja.

3

1 UvodRazmjerno niska cijena čelika kao gradiva i sve viša cijena radne

snage nagnale su inženjere na pojednostavnjivanje oblika sklopova u smjeru sve češće primjene spregnutih nosača.

Pri tomu se najčešće rabe samo dva glavna čelična nosača presjeka I gdje god je to moguće.

Ova se primjena proteže i na ukrutne sklopove ovješenih mostova.

Naravno, u tlocrtno zakrivljenih mostova napregnutih torzijom i u mostova velika raspona moraju se rabiti sandučasti sklopovi.

Valja reći nekoliko riječi o nazivu ovih mostova. Naziv metalni mostovi rabi se ne samo iz obzira prema činjenici da se tu i tamo izvede i pokoji aluminijski most, nego i zbog toga što su prvi metalni mostovi bili od ljevenog željeza.

4

1 UvodIpak, budući da se u Hrvatskoj od metalnih mostova grade

samo čelični, u sljedećem ćemo izlaganju rabiti naziv čelični mostovi.

Veliki su se inženjeri često bavili pitanjem granica isplativosti građenja betonskih i čeličnih sklopova.

Tako je Fritz Leonhardt krajem ‘70.-ih godina predvidio kao granični raspon ovješenog mosta s betonskim ukrutnim sklopom:700 m (za cestovne mostove) i500 m (za željezničke mostove).

Već je ‘90.-ih godina dosegnut raspon 530 m – cestovni most Skarnsundet u Norveškoj.

Ovo svjedoči o brzini razvitka postupaka građenja velikih mostova.

* * * * *5

1 UvodU metalnih se mostova rabe potpuno jednaki nosivi sklopovi

kao i u betonskih:gredni,okvirni,lučni,ovješeni iviseći.

Gredni se pak sklopovi dijele na:slobodno poduprte grede,slobodno poduprte grede u nizu (više se ne rabe),grede s prijepustima,gerberove grede (više se ne rabe),protežne (kontinuirane) grede.

6

1 UvodOkvirni se sklopovi dijele na:

trozglobne,dvozglobne,dvozglobne okvire s kratkim bočnim poljima,upete okvire,protežne okvire irazupore.

Lučni se pak dijele na:trozglobne,dvozglobne,upete,vitke lukove s krutom gredom gore,vitke lukove s krutom gredom dolje (Langerove grede),dvozglobne lukove sa zategom i lukove s kosim vješaljkama.

7

1 UvodOvješeni se sklopovi dijele s obzirom na raspored vješaljaka:

Sa zrakastim rasporedom vješaljaka,S usporednim vješaljkama (harfasti raspored) iS mahaljkastim (lepezastim) rasporedom vješaljaka.

Viseći se sklopovi dijele po načinu sidrenja glavnog nosivog užeta:Uže usidreno u temelj (sidreni blok) iUže usidreno u ukrutni sklop (samousidrenje).

Još bi jedna podjela bila moguća po vrsti ukrutnoga sklopa:rešetkasti,ugođeni (engl. streamlined) limeni.

8

2 Dijelovi čeličnoga mostaDijelove čeličnoga mosta najbolje je prikazati na primjeru

rešetkastoa željezničkog mosta.Pri tomu će se pojaviti i dijelovi kojih nema u drugih mostova, a

nedostajat će samo malo dijelova kojih ima drugdje.Počnimo od uzdužnog rasporeda mosta (slika 2.1).

Značenja kratica:PN – poprečni nosač, SUN – sekundarni uzdužni nosačKS – kočni spreg DVS – donji vjetrovni spregNIV – niveleta DRK – donji rub konstrukcije

Slika 2.1: Uzdzužni raspored rešetkastog mosta

9

2 Dijelovi čeličnoga mostaSlijede dvije vodoravne projekcije mosta:

tlocrt gornjega pojasa itlocrtni presjek iznad razine kolnika (slika 2.2).

Ovdje je sve vidljivo. Valja samo spomenuti da su gornji pojasni štapovi rešetke

ujedno i pojasni štapovi gornjeg vjetrovnoga sprega.Bočni je spreg na ovoj slici spreg za bočne udarce (vijuganje).

nepomični ležaj pomični ležaj

Slika 2.2: Tlocrt gornjega pojasa i tlocrtni presjek iznad razine kolnika

10

2 Dijelovi čeličnoga mostaPogledajmo još sve i u popreč-

nom presjeku (slika 2.3).Pri tomu je nacrtan i čelni okvir

(portal) kako bi se jasnije vi-dio odnos prema željezničkomslobodnom otvoru (gabaritu).

To znači da su mjesto štapovaispune glavnoga rešetkastognosača prikazani stupci čelnogokvira, ali je jasno da se i oninalaze tu – suosno sa stupcima.

Slično vrijedi i za štapove gornjegvjetrovnoga veza.

Spreg za bočne udarce i donjivjetrovni spreg predočeni su samo u batrljcima.

Slika 2.3: Poprečni presjek željezničkogarešetkastog mosta 11

3 Položaj kolnika u poprečnom presjekuS obzirom na položaj kolnika čelični se mostovi dijele u tri

skupine:mostovi s kolnikom gore (pokriveni mostovi),mostovi upuštena kolnika (koritasti mostovi) imostovi s kolnikom dolje (zatvoreni mostovi).

Pokriveni mostovi odlikuju se dobrom preglednošću i činjenicom da im poprečni razmještaj sklopa ne zavisiod slobodnog otvora prometnice što prelazi preko mosta.

Stoga su prikladni za autocestovne mostove, pri čemu broj uzdužnih nosača zavisi od raspoložive visine sklopa.

Ako je broj tih nosača > 2 rasponski se sklop (RS) gradi tako da uzdužni i poprečni nosači djeluju kao roštilj.

Na slici 3.1 predočeni su tipični poprečni presjeci pokrivenih mostova.

12

3 Položaj kolnika u poprečnom presjeku

U željezničkih mostova teži se iz gospodarskih razloga za što manjom širinom mosta, nerijetko malo većom od širine kolosijeka.

Zbog toga je u ovakvih mostova nuždan dokaz stabilnosti na prevrtanje.

Koritasti se mostovi grade pri malim i srednjim rasponima onda kada je raspoloživa visina vrlo skučena.

Razlikujemo dva osnovna tipa presjeka (slika 3.2).

Slika 3.1: tipični poprečni presjeci pokrivenih mostova

13

Rješenje s punostjenim glavnim nosačima (lijeva slika) često se primjenjuje u željezničkih mostova.

Međutim, rješenje s rešetkastim glavnim nosačima (desna slika) primjenjuje se, zbog niza nedostataka (osobito za cestovne mostove), samo iznimno.

Najvažniji je nedostatak poteškoća sa zajamčenjem stabilnosti tlačnog pojasa.

3 Položaj kolnika u poprečnom presjeku

Slika 3.2: Poprečni presjeci mostova s upuštenim kolnikom.a) punostjeni glavni nosači b) rešetkasti glavni nosači

14

3 Položaj kolnika u poprečnom presjekuZatvorenim se mostovima nazivaju oni mostovi u kojih se

kolnik oslanja na donji pojas, a moguće je izvesti i gornji vjetrovni spreg (slika 3.3).

U ovom se slučaju poprečni raspored prilagođuje zadanomu slobodnom otvoru prometnice što prelazi preko mosta.

Međutim, pri većim rasponima željezničkih mostova širina može biti i veća od one što ju nameće slobodni otvor – određuje ju gornji vjetrovni spreg (šgvs = l /20).

Slika 3.3: Zatvoreni presjeci mostova s rešetkastim GN.a) cestovni most b) željeznički most

15

4 Vrsti nosača metalnih mostovaGlavni nosači metalnih mostova svode se na dvije vrsti:

punostjeni (limeni) irešetkasti.

Pri tomu limeni nosači modu biti:rebrasta ilisandučasta

poprečnoga presjeka.

4.1 Punostjeni nosačiPunostjeni se nosači sastoje od pojasnica i hrptova.Pojednostavnjeno rečeno, pojasnice prenose par sila od

momenta savijanja, a hrptovi – poprečne sile.Cilj je sklopovnog oblikovanja punostjenog nosača postići

zdravu ravnotežu između učinkovita iskorištenja gradiva i jednostavnosti izvedbe.

16

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiKako su momenti savijanja promjenjivi duž raspona učinkovito

se iskorištenje gradiva postiže:pojačavanjem pojasnica iprilagodbom uzdužnogalika nosača momentnomdijagramu.

Na slici 4.1 prikazana surješenja za slobodnopoduprti nosač.

Valja spomenuti da danas potpuno prevladavanastojanje da izvedbabude što jednostavnija, a toonda znači i da uzdužni lik glavnog nosača bude takav.

Dodatne kosei vodoravne ukrute

Dodatne vodoravne ukrute

Razinica

Slika 4.1: Slobodno poduprtičelični limeni nosači

Razinica

Razinica

17

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiSlika 4.2 predočuje odgovarajuća rješenja za protežne nosače

(ovdje preko dvaju polja).

I širina pojasnice može imati važnu ulogu.U koritastih željezničkih mostova manjih raspona rabe se obični,

uskopojasni nosači.U cestovnih mostova, s poprečno nesimetričnim prometnim

opterećenjem, poželjno je i kolnički sklop uključiti u rad glavnog nosača.

Razinica

Sustav okomitih ukruta

Razinica

Dodatne ukrute

18

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiZa poprečnu raspodjelbu vanjskog opterećenja bitna je i

torzijska krutost glavnih nosača. Postupni razvoj u smjeru što povoljnije poprečne raspodjelbe predočen je na slici 4.3.

Slika 4.3: Prikaz razvitkapunostjenih glavnih nosača

19

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiPunostjeni se nosači načelno dijele na:

uskopojasne iširokopojasne.

U prvih se uzima da su uzdužna naprezanja od M i N jednoliko raspodijeljena po širini pojasa.

To znači da su tlačno napregnute pojasnice osigurane od mjesne nestabilnosti i da su posmična izobličenja pojasnica zanemariva.

Nosač mora biti otporan na izbočavanje i izvrtanje.Prvo se postiže povoljnim omjerom poluširine i debljine lima

(pojasnice) i privarivanjem ukruta (hrpteni limovi).Izvrtanje se sprječava ugradbom vodoravnih i poprečnih

spregova.20

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiUvriježeni presjeci uskopojasnih glavnih nosača predočeni su na

slici 4.4.

Radi boljeg iskorištenja glavnih nosača pojasnice se pojačavaju privarivanjem dodatnih limova (“lamela”).

Gledano uzduž nosača, ti se limovi pružaju na potezu gdje su statički nužni, a u poprečnom presjeku mogu biti izvana(slika b) ili unutar (slika c) osnovne pojasnice.

Slika 4.4: Uvriježeni presjeci uskopojasnih glavnih nosača

21

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiU oblikovno zahtjevnih mostova izvode se dodatne pojasnice

jednake širine, pri čemu je obradba zavara znatno skuplja.Obradba zavara za oba slučaja predočena je na slici 4.5.

Debljine limova određene su iskustveno, u zavisnosti od visine nosača, a u željezničkih su mostova pače i propisane.

Pri projektiranju valja dokazati mjesnu stabilnost i posmičnu krutost pojasa.

Slika 4.5: Obradba zavara pri pojačavanju pojasnica

22

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiU širokopojasnih nosača valja voditi računa o sudjelujućoj

širini pojasnice.Naime, zbog posmičnog popuštanja pojasnice u smjeru

uzdužnih naprezanja za ove nosače ne vrijedi Bernoullijeva predpostavka o ravnosti presjeka i nakon savijanja.

Zbog međudjelovanja uzdužnih i posmičnih naprezanja u pojasu općenito je sudjelujuća širina promjenjiva duž raspona.

Budući da je glavni uzrok smanjenja uzdužnih naprezanja od hrpta prema rubovima pojasnice posmična podatljivost, sudjelujuća širina zavisi u odlučujućoj mjeri od omjera b/l.

Sljedeći je važan čimbenik vrst opterećenja, tj. je li rasprostrto ili pojedinačno, te je li simetrično.

23

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosačiPrihvaćenim postupkom određivanja sudjelujuće širine nastaju

proračunski presjeci, predočeni na slici 4.6.

Utjecaj vrsti opterećenja na sudjelujuću širinu (bs) pojasnice najprikladnije je predočiti u obliku dijagrama i to dvojako:za različite odnose b/l,promjena bs duž nosača.

Oboje je shematski predočeno na slici 4.7.

Slika 4.6: Uvriježeni proračunski presjeci

24

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1 Punostjeni nosači

Slika 4.7: Sudjelujuće širinea) za različite odnose b/l b) promjena duž nosača

25

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1a Roštiljno djelovanjeNa mostovima male sklopovne visine i razmjerno velike

širine predviđa se više uzdužnih nosača poprečnopovezanih nizom nosača krutih pri savijanju.

Pri tomu i jedni i drugi nosači mogu biti torzijski popustljivi –to ne će onemogućiti povoljno rasprostiranje opterećenja na više uzdužnih nosača.

Ovo zajedničko djelovanje nosača u prenošenju opterećenja nazivamo roštiljnim djelovanjem, a odgovarajući sklop naziva se roštiljem.

Ulogu (rasprostrtih) poprečnih nosača može preuzeti i AB kolnička ploča.

Roštilji mogu biti pravokutni (znatno češće) ili kosi.U mostova su u pravilu izravno poduprti samo uzdužni nosači.

26

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.1a Roštiljno djelovanjeNa slici 4.8 predočeni su jednostavni roštilji s četirima

uzdužnim nosačima.

Slika 4.8: Roštiljni sklop s četirima uzdužnim nosačimaa) čelični poprečni nosači b) ploča nadomješta PN-e 27

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiRešetkasti su se nosači razvili iz punostjenih u II. polovici XIX.

st. jer je pri većim visinama nosača hrbat bivao sve slabije iskorišten.

Prvo su se rabili gusto razmješteni križni nizovi štapova od plosnog čelika, a s vremenom se je broj štapova postupno smanjivao.

Danas je taj razvoj doveo do posve jednostavnih oblika rešetaka s trokutastom ispunom, u skladu s činjenicom da gradivo biva razmjerno sve jeftinije, a rad sve skuplji.

Rešetkasti su nosači nenadomjestivi u željezničkih grednih mostova većih raspona, dok se u cestovnih mostova rabe iznimno rijetko.

Još im je važno područje primjene: ukrutni nosači visećihmostova vrlo velika raspona (iznad 1.700 m).

28

4.1 Punostjeni nosači4.2 Rešetkasti nosačiBudući da je za rešetkasti nosač potrebna razmjerno velika

visina sklopa, oni su općenito krući od punostjenih, a zbog pretežno osnoga prijenosa sila u štapovima gradivo je znatno bolje iskorišteno nego u uskopojasnih punostjenih nosača.

Razmjerno se jednostavno sklapaju dizalicama manje nosivosti.Valja spomenuti da je upravo na sklapanju rešetaka prvi put

primijenjeno slobodno prepuštanje, još u XIX. st.Opterećenje se načelno prenosi u čvorovima rešetke, ali se u

zadnje vrijeme sve češće poseže za sprezanjem kolnika i glavnih nosača i to i AB ploča i čeličnih rebrenica(ortotropnih ploča).

Sprezanje s AB pločom odavno je uvriježeno u cestovnihmostova, ali ima sve više primjera i željezničkih.

29

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiGlavni su dijelovi rešetkastog nosača:

pojasni štapovi ištapovi ispune.

I u rešetkastih je nosača prvotno bila visina sklopa promjenjiva duž raspona, radi boljeg iskorištenja gradiva (slika 4.9).

Slika 4.9: Rešetke promjenljive visine

30

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiDanas se teži za što jednostavnijim oblicima iz rečenih

razloga, pa se i pri vrlo velikim rasponima rabe usporednipojasi.

I ispuna je, kako je već rečeno, vrlo jednostavna – trokutasta.U stručnom štivu engleskoga govornog područja uvriježeni su

povijesni nazivi rešetaka s obzirom na ispunu.Tako se ispuna s naizmjence uzlaznim i nizlaznim kosim

štapovima (slika 4.10a) naziva Warrenovom.

Slika 4.10a: Rešetkes Warrenovom ispunom

31

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiIspuna s nizom uzlaznih kosih štapova (pretežno tlačnih) nosi

Howeovo ime (slika 4.10b, gore), a ona s nizlaznim nizom (pretežno vlačnih) kosih štapova – Prattovo (slika 4.10b, dolje).

Rešetkasti su nosači što su predočeni na slikama 4.10a i 4.10b tz. trapezasti nosači u kojih je kolnik smješten uz donjipojas rešetke.

Slika 4.10b: Howeova (gore)i Prattova (dolje) ispuna

32

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiWarrenova je ispuna najprikladnija za rešetkaste nosače

mostova jer su zbog promjenjivoga (prometnog) opterećenja kosi štapovi i inače naizmjence napregnuti tlakom i vlakom.

Na pitanje kojoj od drugih dviju vrsti dati prednost, odgovor je: Prattovoj.

Visina sklopa (osni razmak pojasa) bira se približno, u zavisnosti od raspona:slobodno poduprte grede hk/l = 1/7 ÷ 1/9protežni nosači hk/l = 1/9 ÷ 1/10.

Oblikovno su prihvatljivije rešetke bez okomitih štapova (vertikala), slika 4.9a gore.

U tom se slučaju kosnici izvode nešto strmije nego u drugih ispuna: 55° ÷ 65° prema vodoravnoj ravnini.

33

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiSljedeći je oblik ispune s dvostrukim nizom kosnika: rombasta

ispuna (slika 4.10c).U njih kolnik može biti ili uz donji ili uz gornji pojas.Izraz dvostruki rabi se zbog toga što u ovih rešetaka poprečnu

silu prenose po dva kosnika. Zbog toga se ovi nosači često zovu dvostrukim rešetkama.

Slika 4.10c: Rešetka rombaste ispune

34

4.2 Rešetkasti nosačiNa kraju spomenimo i ispunu K, koja je također s dvostrukim

nizom kosnika (slika 4.10d).Nedostatak joj je u tomu što se javljaju veća drugotna

(sekundarna) naprezanja (od savijanja) nego u drugih ispuna, pa se je i ranije vrlo rijetko rabila. Zbog toga se gubi osnovna prednost dvostruke ispune: tlačni su štapovi upola kraći.

Ipak, prikladna je za vodoravne spregove širokih mostova.

Slika 4.10d: Druga vrst ispune s dvostrukim nizom kosnika: K ispune

35

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiPri većim visinama RS-a (pri većim rasponima) razmak je

među osnovnim čvorovima veći od najpovoljnijih 10 ÷ 12 m, pa se ugrađuju drugotne rešetke (slika 4.11).

Na lijevoj je slici prikazana drugotna rešetka unutar osnovne Warrenove ispune s trima okomitim štapovima i dvama kosnicima, čime je osnovni razmak među čvorovima raščetveren.

Desna pak slika predočuje umetanje okomitih štapova u rombastu ispunu.

Slika 4.11: Rešetke s drugotnom ispunom.Lijevo: dodatne potpore gornjem pojasu Desno: dodatne potpore donjem pojasu 36

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiŠtapovi bi teorijski trebali biti zglobno priključeni u čvorovima i u početku se tako doista i radilo.

Međutim, to je povezano s mnogim poteškoćama, ali i nedostatcima, pa se danas pribjegava poštovanju osnovnih sklopovnih pravila:Što veća sklopovna visina jamči mali progib (≤ l /1000).

Opterećenja se unose u nosač preko čvorova.Osi štapova sijeku se u čvorovima.Vitkost štapova ograničava se na lambda = 50 ÷ 60 kako bi drugotna naprezanja ostala u prihvatljivim granicama.Čvorni limovi moraju biti najmanjih mogućih izmjeraradi smanjenja utjecaja upetosti u čvorovima.

37

4 Vrsti nosača metalnih4.2 Rešetkasti nosačiPrije su se (uglavnom jednostjeni) štapovi spajali

zakovicama.Danas se rabe samo dvostjeni štapovi i spajaju se

zavarivanjem.Čvorni su se limovi u zakovanoj izvedbi priključivali s vanjske ili

s unutarnje strane okomitih krakova dvostjenih pojasnih štapova.

Danas su pak čvorni limovi u istoj ravnini s okomitim krakovima pojasnih štapova i sastavni su dio pojasa.

Pojasni štapovi prolaze neprekinuti kroz čvorove, a gradilišni (montažni) se nastavci izvode blizu čvora, ali izvan čvornog lima.

Nastavci se izvode s pomoću prednapetih vijaka ili zavarivanjem.

38

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiIzmjere štapova određuju se iz ekstremnih sila, različitih za

pojedine štapove.Pri tomu se zadržavaju obrisi štapova, a mijenja se debljina.Uvriježeni presjeci štapova predočeni su na slici 4.12.

Slika 4.12: Uvriježeni poprečni presjeci štapova rešetke 39

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosačiPrimjeri čvorova Warrenove rešetke predočeni su na slikama

4.13a i b.

Slika 4.13a: Detalji čvorova rešetke

40

4 Vrsti nosača metalnih mostova4.2 Rešetkasti nosači

Slika 4.13b: Detalji čvorova rešetke41

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostoviU željezničkih su se mostova sve do nedavno razlikovali

otvoreni i zatvoreni kolnici. Ovi su se drugi izvodili u naseljima ili na prijelazu preko drugih prometnica.

Otvoreni su kolnici imali prednost u jednostavnosti, ali i u činjenici da željeznička posteljica od drobljenca, koja je s kolosijekom i pričvrsnim priborom teška oko 30 kN/m, čini znatan dio stalnog opterećenja.

Međutim, i zatvoreni kolnici imaju svojih prednosti:Smanjuju buku pri prolazu vlaka preko mosta.Zaštićuju prostor ispod mosta.Omogućuju strojno uzdržavanje kolosijeka poput onoga na otvorenoj pruzi.

Zbog toga se danas grade uglavnom zatvoreni kolnici.42

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciTračnice se polažu na hrastove pragove koji donekle prigušuju

udarce i smanjuju buku.Pragovi mogu biti pričvršćeni za čelični sklop nepomično i

pomično (slika 5.1).

nepomični priključak

pomični priključakSlika 5.1: Nepomično i pomoično pričvršćenježeljezničkih pragova na otvorenom kolniku mosta 43

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciOvi kolnici moraju biti popođeni po cijeloj širini mosta kako bi

prolaz službenog osoblja bio siguran.Ranije je taj pod bio od drvenih mosnica, a u novije doba od

rebrastog lima (slika 5.2).

Na slici je prikazan i zaštitni kutnik 10 × 160 × 15 kakav se rabi na Njemačkim državnim željeznicama.

Slika 5.2: Sigurnosni uređaji na otvorenom kolniku

44

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciU mostova raspona do 40 m pragovi se mogu polagati izravno

na glavne nosače (slika 5.3,a).Pri većim rasponima širina mora biti veća radi stabilnosti

(b ≥ l/20), pa se mora posegnuti za poprečnim nosačima (slika 5.3, b i c).

Sva su tri rješenja primjenjiva kada je raspoloživa visina sklopa dostatna.

Slika 5.3: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova 45

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciPri maloj raspoloživoj visini rabe se inačice predočene na slici

5.4. Važno je nastojati da jedan od pojasa drugotnih uzdužnih nosača (DUN) poklopi s jednim od pojasa poprečnog nosača (PN).

U svim prikazanim slučajevima nužno je stabilizirati presjek vodoravnim spregovima.

U slučaju rešetkastih glavnih nosača rješenja su zapravo jednaka ovima (osim onoga na slici 5.3, a).

Slika 5.4: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova

46

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciPoprečni nosači najčešće su simetrični (ili blago nesimetrični)

limeni nosači presjeka I.

Na rešetkaste glavne nosače (GN) priključuju se u čvorovima(razmak 5 ÷ 10 m).

U punostjenih GN razmaci su u pravilu manji.U koritastih mostova oni su sastavni dio vodoravnih spregova.Kruto se vežu s DUN i GN, pri čemu ih ovi prvi lagano uvrću

(tordiraju), a u druge su elastično upeti.Stupanj upetosti zavisi od općega rješenja poprečnoga presjeka.

Tako u koritastih mostova zavisi od bočne krutosti pojasa GN, ali i o opterećenju susjednih PN.

U zatvorenih mostova s rešetkastim GN određen je okvirnom krutošću. 47

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciNa slici 5.5 predočen je roštilj što ga čine DUN-i i PN-i, a na

slici 5.6 priključak PN-a na GN.

Slika 5.5: Nosivi sklop otvorenoga kolnikaSlika 5.6: Priključak poprečnog nosačana viši punostjeni GN 48

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.1 Otvoreni kolniciDrugotni uzdužni nosači (DUN-i) izrađuju se od valjanih profila

I pri manjim rasponima, a od zavarenih limova pri većima.

Izvode se kao protežni (kontinuirani nosači), a nastavak na mjestu PN-a prikazan je na slici 5.7.

Proračunavaju se kaonosači na popustljivimpotporama.

spojni lim

Slika 5.7: Spoj drugotnoguzdužnog i poprečnog nosača 49

5 Kolnici metalnih mostova5.1 Željeznički mostovi5.1.2 Zatvoreni kolniciKako je već rečeno na glavnim se željezničkim prugama

zahtijeva prolaz posteljice preko mosta.Korito za smještaj drobljenačke posteljice izvodi se od AB ili

kao čelična rebrenica.AB se ploča može i spregnuti s GN-em, iako se češće rabi nešto

skuplja, ali znatno lakša rebrenica (slika 5.8).

Slika 5.8: Poprečni presjek zatvorenoga kolnika sa zastorom od drobljenca 50

5 Kolnici metalnih mostova5.2 Cestovni mostoviKolnički sklopovi cestovnih mostova danas se isključivo grade

kao zatvoreni, s tim što ih ima dvije vrsti:AB ploča,rebrenica (ortotropna ploča).

AB ploča moče ispod sebe imati čelične nosače, a može biti i bez njih.

5.2.1 AB ploča

Rabi se na mostovima malih i srednjih raspona i redovito se spreže s čeličnim nosačima.

Može se sprezati:samo s uzdužnim nosačima,samo s poprečnim nosačima,s obojima.

51

5 Kolnici metalnih mostova5.2 Cestovni mostovi5.2.1 AB pločaAB ploča redovito ima višestruku ulogu, pa treba provjeriti:

savijanje u smjeru okomitu na glavne nosače ili okomito na poprečne nosače ili dvosmjerno savijanje,njezinu ulogu u raspodjelbi opterećenja na glavne nosače,bez obzira na to ima li poprečnih nosača,njezinu spregnutost s glavnim i možda s poprečnim nosačima,njezinu ulogu u preuzimanju posmičnog tijeka sandučastih GN,Njezinu ulogu u vodoravnoj stabilizaciji sklopa.

Debljina joj se kreće od 20 do 25 cm pri malim rasponima (do 4 m), a pri velikima (do 8 m) je promjenjiva: 25 cm u polju, a 40 cm nad potporama.

52

5 Kolnici metalnih mostova5.2 Cestovni mostovi5.2.1 AB pločaAko se ploča betonira na samomu mjestu, s tim što joj se oplata

oslanja samo na čelični sklop, vrlo je važan redoslijed betoniranja.

Dosta se često ploča izvodi od predgotovljenih dijelova. Pri tomu valja davati prednost poprečnim radnim reškama.

Prednapinjanje ploče u novije je doba poptpuno napušteno.Beton mora biti više čvrstoće, najmanje C25/30.O ulozi ploče u spregnutomu sklopu bit će riječi kasnije.U poprečnom presjeku ploča se redovito izvodi tako da prati

nagib kolnika.Ravnost površine ploče mora biti unutar dopustivih

odstupanja: 1 cm na 4 m duljine u bilo kojemu smjeru.53

5 Kolnici metalnih mostova5.2 Cestovni mostovi5.2.2 RebrenicaČelični lim debljine najmanje 12 mm pojačava se uzdužnim

rebrima na razmaku 300 mm, dok se poprečna rebra postavljaju na razmacima što ih mogu podnijeti uzdužna.

Mali razmaci ublažavaju mjesno izobličivanje lima, koje bi štetilo asfaltnom zastoru pod usredotočenim teretom.

Ipak, ovo se izobličivanje ne može spriječiti, pa zbog toga asfaltni zastor brže propada nego na AB ploči.

Rebrenica je sastavni dio čeličnoga GN-a, a isplativa rješenja postižu se pri srednjim i većim rasponima (iznad oko 90 m).

Ona ima višestruku ulogu u sklopu, kao i AB ploča, s tim što je proračun ovdje nešto složeniji.

54

5 Kolnici metalnih mostova5.2 Cestovni mostovi5.2.3 Završni radovi U pogledu završnih radova na ovim mostovima nema bitnih

razlika u odnosu na one na betonskima.To će se najbolje vidjeti iz sljedećih dviju slika.

Slika 5.9: Opći presjekcestovnog mosta (gore i desno)

Slika 5.10: Kolnički zastorna čeličnoj rebrenici55

6 Spregovi

Spregovi su sklopovi s pomoću kojih se više ravninskihdijelova mosta pretvara u stabilan prostorni sustav.

Njihova je glavna zadaća prijenos vodoravnih opterećenja u smjeru osi mosta i poprijeko na nju.

Druga im je važna zadaća očuvanje stabilnosti glavnih nosivih dijelova.

Čelični most ima ove četiri vrsti spregova:spreg za bočne udarce,kočni spreg,vjetrovne spregove ipoprečne spregove.

Prva su tri u vodoravnim ravninama, a četvrti u okomitoj, a na krajevima mosta može biti i u kosima.

56

6 Spregovi6.1 Spreg za bočne udarceOsnovna im je svrha preuzimanje bočnih udaraca pri vijuganju

vlaka i ukrućivanje drugotnih uzdužnih nosača (DUN-a).Na slici 6.1 predočene su uvriježene sheme ovih spregova.

Slika 6.1: Uvriježene sheme spregova za bočne udarce57

6 Spregovi6.2 Kočni spregoviOsim što prenose sile kočenja i pokretanja vlaka ovi spregovi

prenose i utjecaj “rada” GN-a na kolnički sklop.Obično se ugrađuju u ravnini donjega vjetrovnoga sprega, pa im

se štapovi djelomice poklapaju (uz primjereno pojačanje).Uzdužna je vodoravna sila što otpada na jedan spreg 1000 ÷

1200 kN.Na slici 6.2a prikazane su statičke sheme ovih spregova.

Slika 6.2a: Kočni spregovi58

6 Spregovi6.2 Kočni spregoviNa slici 6.2b predočena je statička shema kočnoga sprega za

dvokolosječni most (lijeva slika), a na desnoj polovici slike kočni spreg kakav se ugrađuje na krajevima mosta.

Razmještaj kočnih spregova uzduž mosta vezan je za međudjelovanje kolnika s GN-ima mosta.

Želi li se taj utjecaj svesti na najmanju mjeru, u kolnik se moraju ugraditi razdjelnice tako da na jedan spreg otpadne 60 m duljine kolosijeka.

Slika 6.2b: Kočni spregovi

59

6 Spregovi6.3 Vjetrovni spregoviTo su vodoravni sklopovi što bočno stabiliziraju GN-e i

ugrađuju se u razini njihovih pojasa.Pri malim visinama RS-a dostatan je jedan vjetrovni spreg (VS),

dok je pri većim visinama nuždan i spreg u razini gornjega pojasa.

Obično je glavni VS onaj što preuzima djelovanje vjetra na vozila na mostu, te bo-čne udarce, a možda i cen-trifugalnu silu.

Treba ga postaviti što bližehvatištu vodoravne sile, jerse tako smanjuje njezinodjelovanje na GN-e (slika 6.3) Slika 6.3: Utjecaj vodoravnih

sila na glavne nosače60

6 Spregovi6.3 Vjetrovni spregoviRazmještaj vjetrovnih i poprečnih spregova pri različitim vrstima

GN-a predočen je na slici 6.4.

Valja voditi računa o međudjelovanju GN-a i VS-a. Pri tomu izobličenje pojasa GN-a od osnovnih djelovanja na nj utječe na sile u štapovima ispune VS-a, dok se udio te ispine u odteretnom djelovanju na GN može zanemariti.

Slika 6.4: Razmještaj vjetrovnih i poprečnih spregova

61

6 Spregovi

6.4 Poprečni spregoviPoprečni se spregovi (PS) bitno razlikuju u zavisnosti od

položaja kolnika u poprečnom presjeku.Tako se za zatvorene mostove (kolnik gore) rabe PS-i predočeni

na slici 6.5.

U gornjem su dijelu slike prikazani lagani, rešetkasti, PS-i, a u donjemu krući, limeni PS-i.

Slika 6.5: Poprečni spregovi za mostove s kolnikom gore

62

6 Spregovi6.4 Poprečni spregoviOsim toga bitno se razlikuju PS-i na krajevima mosta od onih

između. Prvi prenose sva vodoravna opterećenja na ležajeve mosta i

imaju ukrutnu ulogu (čuvanje oblika poprečnoga presjeka), dok drugi uglavnom služe kao ukrute, ali i preuzimlju torzijska djelovanja.

Na slici 6.6 prikazani su PS-i koritastih i zatvorenih presjeka.

Slika 6.6: Poprečni spregovikoritastih i zatvorenih presjeka

63

7 Spregnuti sklopoviAB ploče odavna su rabljene kao kolničke ploče čeličnih

mostova, ali je do primjene sprezanja, tj. učinkovite primjene dvaju gradiva od kojih svako dolazi do izražaja sa svojim prednostima, došlo gotovo slučajno.

Naime, tz. Savski most (Kolni most) u Zagrebu, izgrađen 1939. bio je proračunan kao nespregnuti, ali je spregnut zato što su inženjeri ugradili moždanike po osjećaju. Prigodom pokusnog opterećivanja mosta uvidjelo se je kako je sprezanje učinkovit postupak što potpunijeg iskorištavanja vlastitosti gradiva: betona u tlaku, a čelika u vlaku.

Moždanici kao sredstvo za sprječavanje međusobnoga sklizanja različitih slojeva nosača bili su i otprije poznati – u drvenih sklopova. Ovdje su samo preinačeni, u skladu s vlastitostima sprezanih gradiva.

Valja spomenuti da se spregnuti sklopovi rabe i izvan mosto-gradnje, pa i uz uporabu drugih gradiva (npr. drvo – beton). 64

7 Spregnuti sklopoviUvriježeni poprečni presjeci

cestovnih mostova predo-čeni su na slici 7.1.

Valja uočiti da se pri manjimrasponima rabe gotovivaljani nosači, za nešto većesimetrični limeni (sastavljenizavarivanjem, a za najveće –nesimetrični limeni nosači.

Slični se presjeci rabe i zaukrutne sklopove ovješenihmostova.

Jedno su se vrijeme rabilisandučasti čelični nosači, dokje to danas znatno rjeđe.

Slika 7.1: Poprečni presjeci suvremenihspregnutih cestovnih mostova65

7 Spregnuti sklopoviNajvažnije vrsti moždanika predočene su na slici 7.2

Slika 7.2: Uvriježeni moždanicispregnutih mostova

Lijevo: krutiDesno: vitki

66

7 Spregnuti sklopoviUvriježene proračunske predpostavke:Čelik i beton izotropna su elasto-plastična gradiva.Točkasto razmještena spojna sredstva nadomještaju se protežno raspodijeljenima.Nema odizanja ploče od nosača, tj. jednaka je zakrivljenost betonskog i čeličnog dijela.Presjeci ostaju ravni nakon savijanja.

Mehaničke vlastitosti betona i čelika opisuju se uvriježenim tz. radnim dijagramima.

Pri tomu su razmjerna skraćenja ograničena na 3,5 o/oo, dok su razmjerna razvlačenja čelika načelno neograničena, a skraćenja su uvjetovana skraćenjem betona (obično na 5,0 o/oo).

Djelovanju skupljanja i puzanja betona mora se posvetiti osobita pozornost u proračunu.

67

7 Spregnuti sklopoviUčinak sprezanja najbolje se vidi iz usporedbe naprezanja u

nespregnutu i poptuno spregnutu presjeku (bez djelovanja skupljanja i puzanja betona, slika 7.3).

Slika 7.3: Djelovanje savijanja. Gore: nespregnut presjek; Dolje: poptuno spregnut presjek68

7 Spregnuti sklopoviPreraspodjelba naprezanja u presjeku pod djelovanjem

skupljanja i puzanja betona predočena je na slici 7.4.

Valja uočiti da je priraštaj naprezanja u čeliku znatno veći uz rub što je izravno povezan s pločom.

Za izmjere čeličnoga presjeka najčešće je mjerodavnonaprezanje na donjem rubu, ali treba voditi računa i o naprezanjima na gornjem rubu, gdje može biti ugrožena stabilnost.

naprezanja

Slika 7.4: Preraspodjelba naprezanja zbog puzanja betona

69

7 Spregnuti sklopoviNa slici 7.5 predočen je poprečni presjek spregnutoga

zatvorenog željezničkoga mosta.

Slika 7.5: Poprečni presjek spregnutoga zatvorenog željezničkog mosta70

8 RebreniceVeć je spomenuto kako se rebrenice (ortotropne ploče)

sprežu s pojasima GN-a radi učinkovitijega djelovanja.Rebrenica se sastoji od ravnog lima deb. 12 ÷ 20 mm ukrućena

nizom uzdužnih rebara (UR) na razmaku od oko 300 mm što protežno prolaze kroz poprečne nosače (PN).

Razmak PN-a zavisi od krutosti UR-a i kreće se od 1,8 m do 4,5 m.

Ravni je lim ujedno i pojas UR-a i PN-a.

Shema razmještaja UR-a i PN-apredočena je na slici 8.1.

PN-i su u pravilu obrnuta pres-jeka T, a UR se rade dvojako:kao otvorena ili zatvorena. Slika 8.1: Tlocrtni poprečni

raspored dijelova čelične rebrenice71

8 RebreniceUvriježeni poprečni presjeci UR predočeni su na slici 8.2.Obje vrsti rebara imaju svoje prednosti i nedostatke, ali valja

istaknuti tri ključne činjenice:Zbog osjetno veće krutostizatvorenih UR-a PN-i se izvode na većim razmacima.Zavarivanja je u zatvorenihUR-a upola manje nego uotvorenih, što je njihovanakjveća prednost.Izvedba je zatvorenih URznatno složenija i zahtjevnija,što je njihov jedini nedosta-tak.

Slika 8.2: Poprečni presjeci uzdužnih rebara.a) otvorena UR; b) zatvorena UR

72

8 RebreniceNa slici 8.3 prikazani su detalji priključaka otvorenih i

zatvorenih UR-a na PN-e.

Slika 8.3: Detalji priključaka UR. Gore: otvorena UR; U sredini i dolje: zatvorena UR 73

9 IzvedbaTri osnovna postupka izvedbe čeličnih mostova jesu:

sklapanje na stojećoj skeli,postupno navlačenje ipostupno prepuštanje (slobodna konzolna gradnja).

U prvom slučaju predgotovljeni se komadi dopremaju na mjesto ugradbe s pomoću autodizalica ili plovnih dizalica i spajaju na mjestu zavarivanjem ili s pomoću prednapetih vijaka.

Pri postupnom navlačenju predgotovljeni se komadiprvo okrupnjavaju na pri-kladnoj skeli, a zatim nav-lače s pomoću kolica svaljcima (slika 9.1).

Postupak je osobito prikladanza gredne mostove i nadluč-ne sklopove lučnih mostova. Slika 9.1: Kolica s valjcima

za uzdužno navlačenje74

9 IzvedbaLijep primjer ovako izvedena mosta jest kolnički sklop mosta

preko Krke na AC Zagreb – Split, slika 9.2.

Slika 9.2: Postupno navlačenje čeličnog nadlučnoga sklopamosta preko Krke na AC Zagreb – Split75

9 IzvedbaPostupno prepuštanje izvodi se s pomoću dizalica derrick, koje

su načelno slične nosivom sklopu krletke za izvedbu odsječaka betonskih mostova (slika 9.3).

Predgotovljeni komadi dopremaju se pod mjesto ugradbe plovilimaili kopnenim prijevoznim sred-stvima, a odatle ovim dizalicama.

Na takav su način građeni, primje-rice, ukrutni sklop ovješenogmosta dr. Franje Tuđmana kodDubrovnika (slika 9.4), te luk inadlučni sklop obnovljenogmosta preko Novskoga ždrila(stari Maslenički most, slika9.5). Slika 9.3: Dizalica derrick za sklapanje

dijelova čeličnog mosta (gore)

Slika 9.4: Prizor građenja Dubrovačkog mosta (dolje) 76

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskoja) Kolni most na Savskoj cesti u ZagrebuPrvi most u svijetu sa spregnutim kolničkim sklopom, izgrađen

1939. slika 10.1.

Slika 10.1: Uzdužni raspored i poprečni presjek kolnoga mosta na Savskoj cesti u Zagrebu77

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojb) Most preko Save kod Stare GradiškePrvi veliki most u Hrvatskoj s Warrenovom rešetkom, izgrađen

1956. slika 10.2.

Slika 10.2: Poprečni presjek i uzdužni rasporedmosta preko Save kod Stare Gradiške

78

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojc) Most preko Save kod Orašja (Županje)Čelični gredni most najvećeg raspona u Hrvatskoj, izgrađen

1968. srušen 1991. obnovljen 2000. slika 10.3.

Slika 10.3: Uzdužni raspored i poprečni presjekmosta preko Save kod Orašja (Županje)

79

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojd) Most preko Drave kod Donjeg MiholjcaČelični gredni most nepromjenjive visine sanduka, najveći

raspon mosta preko Drave, izgrađen 1974. slika 10.4.

Slika 10.3: Uzdužni rasporedi poprečni presjek mostapreko Drave kod Donjeg Miholjca

80

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskoje) Most preko Drave u Osijeku (kod Tvrđe)Na mjestu cestovnog mosta izgrađena 1962. pa srušena 1991.

izgrađen je jedan od najljepših gradskih mostova u Hrvatskoj (slika 10.5).

Slika 10.5: Uzdužni raspored ipoprečni presjek mosta prekoDrave u Osijeku (kod Tvrđe)

81

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojf) Most preko Dunava kod ErdutaNajmlađi od triju velikih mostova što povezuju Hrvatsku sa

susjednom Vojvodinom, izgrađen 1984. (slika 10.6).

Slika 10.682

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojg) Cestovni most preko Kupe u KarlovcuPrimjer gradskog mosta s čeličnim rasponskim sklopom u

zakovanoj izvedbi, izgrađen 1947. (slika 10.7).

Slika 10.7: Uzdužni raspored i poprečni presjek ceste preko Kupe u Karlovcu

83

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojh) Obnovljeni most preko Novskoga ždrila (stari

Maslenički most)Čelični luk najvećeg raspona u Hrvatskoj, izgrađen 1959. srušen

1991. obnovljen 2005 (slika 10.8).

Slika 10.8: Poprečni presjek i uzdužniraspored staroga Masleničkog mosta

84

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskoji) Most dr. Franje Tuđmana u DubrovnikuPrvi (i za sada jedini) ovješeni most u Hrvatskoj sa spregnutim

ukrutnim sklopom, izgrađen 2002. (slika 10.9).

Slika 10.9

85

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojj) Most preko Krke kod Skradina na AC Zagreb - SplitPrvi veliki lučni most sa spregnutim nadlučnim sklopom i jedan

od pet najljepših mostova u Hrvatskoj, izgrađen 2005. (slika 10.10)

Slika 10.10 86

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojk) Most preko Mirne na Istarskoj ACNajdulji spregnuti most i jedan od najljepših u Hrvatskoj,

temeljen na zabijenim čeličnim pilotima, izgrađen 2005. (slika 10.11).

Slika 10.11 87

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojl) Obnovljeni most preko Save kod JasenovcaPrvotni rasponski sklop od PB mosta izgrađena 1973. i srušena

1991. nadomješten je 2005. čeličnim, jer bi onaj od PB bio pretežak uz poštovanje zahtjevâ na trajnost (slika 10.12).

Slika 10.12 88

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojm) Most hrvatskih branitelja u RijeciMalen, ali vrlo skladno oblikovan čelični most, izgrađen 2001.

(slika 10.13).

Slika 10.1389

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojn) Dolinjak Martinšćica na istočnom prilazu RijeciMost sa spregnutim RS izgrađen 2006. u izvanredno

nepovoljnim okolnostima geometrije ceste i građenja (slika 10.14).

Slika 10.14

90

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojo) Most preko Drave na Zapadnoj zaobilaznici OsijekaČelični most preko Drave najvećeg raspona u Hrvatskoj,

izgrađen 2007. (slika 10.15).

Slika 10.1591

10 Primjeri izvedenih mostova10.1 U Hrvatskojp) Most preko Mure na AC Zagreb - BudimpeštaZajedničko djelo hrvatskih i mađarskih inženjera. Mađari:

projekt i nadzor; Hrvati: izvedba i ispitivanja. Izgrađen 2008. (slika 10.16).

Slika 10.16 92

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetua) Viseći mostovi velikih raspona u SAD

93

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetu b) Most Akashi Kaikyo u Japanu

94

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetub) Most Akashi Kaikyo u Japanu

95

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetuc) Europski viseći mostovi

96

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetuUtjecaj vrsti ukrutnoga sklopa na utrošak čelika

97

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetud) Razvitak ovješenih mostova

98

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetud) Razvitak ovješenih mostova

99

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetue) Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj

100

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetuf) Most Øresund između Danske i Švedske

101

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetu g) Kamenarski most

(Stonecutters Bridge) u Hongkongu

102

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetuh) Dolinjak Millau u Središnjoj visoravni u Francuskoj

103

10 Primjeri izvedenih mostova10.2 U svijetui) Most Rion – Antirion preko Korintskog tjesnaca u Grčkoj

104