Post on 04-Oct-2020
Æ I V I
ARHIPELAG
Projekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske,Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom
U H R V A T S K O J
K UDA P LOV I T I , © TO V I D J E T IS P OMOR S K I M K A RTAMA , J U ÆN I D I O
Æ I V I
ARHIPELAG
Bit Êu vaπ vodiË kroz prekrasni i oËaravajuÊi hrvatski
arhipelag. Posljednjih petnaest godina plovio sam
Mediteranom i opisao svoja iskustva u knjigama Ӯivot
na brodu”, ”Plovidba Mediteranom” i ”Plovidba antiËkim
vodama”. Krajem osamdesetih moja æena i ja plovili smo
nekoliko godina dalmatinskim otoËjem i bili opËinjeni
njegovom ljepotom, kulturom i povijeπÊu. Napisao sam
nekoliko Ëlanaka o tome i poËeo prikupljati materijal za knjigu,
ali onda je poËeo rat pa su moji planovi odgoeni. Otplovili smo
istoËno prema Turskoj. S mirom i vjerom u buduÊnost Hrvatske,
vratili smo se i mi ovoj zemlji koja viπe nego ijedna moæe oæivjeti
ono πto Æivi arhipelag jest.
Nijedna zemlja na Mediteranu nema tako bogati arhipelag, sa
66 otoka, 652 otoËiÊa, 389 hridi i 78 grebena. To je jedno od
najboljih jedriliËarskih podruËja na svijetu. U upitniku koji je
izaπao u ameriËkom Ëasopisu ”Svijet krstarenja” skupina istaknutih
nautiËara ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otoËje, kao
najljepπe jedriliËarsko podruËje na svijetu. U ovoj zemlji s tisuÊu
otoka Ëekaju vas upeËatlijva iskustva u Ëistoj, nedirnutoj okolici, u
zemlji otoka s tradicijom i povijeπÊu koja datira od davnih vremena.
Ne æurite! Uæivajte u jedinstvenim otocima, gostoljubivom naro-
du, prekrasnoj tradicionalnoj odjeÊi, pjesmi i plesu! Uæivajte u mirisu
lavandinih polja, u ljepoti starih Ëvornatih maslina, u strogoj jedno-
stavnosti vinograda i odliËnim lokalnim vinima!
Potraæite viπe od uobiËajenih tehniËkih informacija o hotelima i
muzejima, navedenih u turistiËkim prospektima, i pronaite u arhipe-
lagu dublju dimenziju - upoznajte pravi, autentiËni Æivi arhipelag.
Ebbe Gustafsson, ©vedska. Bivπi ravnatelj Narodnog sveuËiliπta. Novinar, izdavaË”Skeppsrådet”, sluæbenog Ëasopisa ©vedskog jedriliËarskog kluba. Autor triju knjiga oplovidbi Mediteranom. »lan uprave ©vedskog jedriliËarskog kluba, koji ima 36.000 Ëlanova.Bivπi predsjednik ©vedskog jedriliËarskog kluba za Mediteran.
æ i v i a r h i p e l a g
HVAR
ZEMLJAZA SVA
GODI©NJADOBA
HrvatskaOvo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno malom podruËju takvu
razliËitost krajolika i tako blagu klimu kao u Hrvatskoj. Sa 2600 sunËanih sati godiπnje i tempe-
raturom mora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meu najsunËanija podruËja na
Mediteranu.
Hrvatska ima arhipelag s viπe od tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo
podruËje prije mnogo milijuna godina, i kasnije potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu
kao otoci te Ëine jedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu.
Na sjeveru je poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo odliËno zaπtiÊenih uvala.
Tu su smjeπteni neki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih
vremena, te iz doba renesanse.
Otoci u Kvarnerskom zaljevu, juæno od Istre, pruæaju intenzivan i neodoljivi doæivljaj
prirode, posebno Cres, drugi po veliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup.
Tu je i Vransko jezero sa ”slatkim” podvodnim izvorima, odakle se pitkom vodom opskrbljuju i
Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊa iskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru, na
juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku. PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπ-
tine otoka Krka, sa starim tvravama i riznicama umjetnina iz doba Venecije, u gradu Krku, ili
Ëuvena BaπËanska ploËa, najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj
privlaËi Ëudesna mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture!
Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara u unutraπnjost Istre, kao da ste se vratili stotinu
godina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u doli-
ni rijeke Mirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od
Rijeke uzdiæe se romantiËno gorsko podruËje - Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim
pjeπaËkim stazama.
U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, prije
svega planina Velebit s obiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zadivljujuÊim pogledom niz 400 m
duboki klanac Velike Paklenice. IstoËno od Velebita je Ëudo prirode - nacionalni park Plitvice.
Skriven u gustim πumama - u divljem krajoliku - niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a
najveliËanstveniji je od njih pored sela Plitvica, gdje se voda obruπava u rijeku Koranu s visine
od 76 m.
Posjet 900 godina starom gradu Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i
znanstvenom srediπtu Hrvatske, nalikuje dolasku u klasiËni srednjoeuropski grad, poput BeËa
ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je i nekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, svo-
jevremeno je hrvatsko i maarsko plemstvo podiglo svoje palaËe i barokne dvorce okruæene
velikim imanjima.
OKUSITE HRVATSKU
Imam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja, vodopa-
di PlitviËkih jezera, slapovi rijeke Krke, uπÊe rijeke Neretve...
SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni
istarski svinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, uso-
ljeni lubin, πkoljke na æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listovi-
ma vinove loze, njoki s raËiÊima, rolada od kuniÊa i divlje πparoge
te jela od gljiva.
Hrvatska je kuhinja
zaista iznimno kvalitet-
na i privlaËna.
Ako posjetite
razliËite krajeve
Hrvatske, obogatit Êete
svoja gastronomska
iskustva. VeÊina otoka
i mnogi gradovi duæ
obale zapravo su
posebni gastronomski
svjetovi.
U Motovunu, u srediπnjem dijelu
Istre, posluæit Êe vas ukusnim riæotom
od gljiva;
u Groænjanu domaÊim kobasicama;
u Delnicama, u Gorskom kotaru,
dimljenom divljaËi (medvjee i srneÊe
meso);
u ©ibeniku ”visovaËkom begavicom”, ukusnim jelom od
janjetine i kiselog ovËjeg mlijeka;
na otocima odliËno
pripremljenim jastogom,
rakovima, ribom, oπtrigama i
drugim πkoljkama te kvalite-
tnim vinima;
na Cresu, Pagu, BraËu...
peËenom janjetinom, Ëiji speci-
fiËni okus potjeËe od slanih i
mirisnih trava. Poznat je braËki
vitalac, jegulje i æabe iz uπÊa
Neretve, a istarski i drniπki
prπuti na svjetskom su glasu.
Uvjeravam vas da Êe vam
se sir s otoka Paga dopasti kao
da je najfiniji francuski!
Iz bogatih vinograda specijalnim talentom domaÊih
vinogradara nastaju visoko cijenjena vina. »uvena crna vina
uz obalu su teran, merlot i cabernet u Istri, a srednjoj i juænoj
Dalmaciji opolo, plavac, babiÊ, pharos, bogdanuπa, dingaË i
postup.
Poznata bijela vina na obali su malvazija, ælahtina, vugava,
maraπtina, poπip i grk.
DALMATINSKI SPECIJALITETI
R E C E P T
CRNI RIÆOT "KAPETANOVA KU∆A"(za 4 osobe)
Sastojci: sipa 200 g, dagnje 200 g, lignji 200 gluk 100 gulje (pola biljno, pola maslinovo) 0,15 l1 ælica pirea od rajËicebijelo vino 0,10 lsol, papar, vegeta, perπin i Ëeπnjak (sve po æelji)sirova riæa 300 gcrnilo od sipe (po potrebi)
Priprema: Na mijeπanom ulju zaæutimo luk, azatim dodamo nasjeckanu sipu, oËiπÊene dagnje inasjeckane lignje. To se dobro izdinsta, zajedno sazaËinima (perπin, papar, vegeta, pire od rajËica iËeπnjak). Prelijemo bijelim vinom, dodamo riæu, apotom zalijemo vruÊom vodom i zacrnimocrnilom od sipe. Povremeno dodajemo malo vodedok riæa ne bude kuhana. Uz riæot dodamo πkoljkeu kori (dagnje, brbavice i πkampe).Posluæuje se uz parmezan.
POGLED NA DUBROVNIK
11
8
6 94
2
3
5
7
10
12
1
26
25
2423
22
19
21
18
16
15
14
13
20
17
Cavtat
DUBROVNIK
Slano
Prolaz HarpotiMLJETLASTOVO
KOR¨ULA
PELJE'AC
PLO¨E
BRA¨
HVAR
SU'AC
SPLIT
Makarska'OLTA
Splitska vrata
Rt P
loŁa
'IBENIKKORNATI
PA'MAN
UGLJA
N
DUGI OTOK
ZADAR
MOLAT
Virskomore
PAG
SILBAOLIB
LO'INJ M. Lo„inj
Pag
UNIJE
KVARNERI˘
KVARNER
KrkKRK
RABCRES
BRIJUNI PULA
Rt Kamenjak
Rovinj
Umag
I S T R A
Rt Savudrija
RIJEKA
SENJ
JABUKA
VIS
SVETAC
BI'EVO
PALAGRUfiA
GALIJULA
Novigrad
PoreŁ
Ra„a
Rabac
M. Draga
Opatija Bakar
Kraljevica
Crikvenica
N. Vinodolski
Ba„ka
Punat
Malinska
Omi„alj
'ilo
Cres
Rab
Sv. Juraj
Jablanac
Novalja
Karlobag
StarigradSilba
Ist
Novigrad
Bo0ava
Sali
Preko
Biograd n/m
MurterTisno
Vodice
Primo„ten
RogoznicaTrogir
RogaŁ
Omi„
Supetar
Sumartin
Milna
Hvar
Stari GradJelsa
Vis
Komi0a
Vela LukaKorŁula
Lastovo
Trpanj
Trstenik
Sobra
Ston
HRVATSKI HIDROGRAFSKIINSTITUT
21000 SPLITZrinsko - Frankopanska 161Tel: +385 (0)21 361 840Fax: +385 (0)21 347 242Telex: 26-270 HIRH
RAVNATELJ:
Dr. sc. Zvonko GræetiÊTel: +385 (0)21 433 344E-mail: office@hhi.hrwww.hhi.hr
Hrvatski hidrografski institut specija-lizirana je ustanova koja obavlja hidro-grafsku djelatnost istraæivanja moraradi sigurnosti plovidbe.
Osnovne aktivnosti instituta u okviruhidrografske djelatnosti:
• Sigurnost plovidbe• Pomorska kartografija• Hidrografska izmjera• Oceanografska istraæivanja• Kartografska reprodukcija• Izdavanje navigacijskih publikacija
PRODAJA POMORSKIH KARATAI NAUTI»KIH PUBLIKACIJA
1. PENUL, d.o.o. - SplitKopilica 5, 21000 - SPLIT, tel: +385 (0)21 490-709
• Prodavaonica Split, Obala Lazareta 1,21000 - SPLIT, tel.: +385 (0)21 591-503,fax: +385 (0)21 585-782
• Prodavaonica Zagreb, Mega Nautic Shop,Prisavlje 14, 10000 - ZAGREB,tel/fax: +385 (0)1 6196-480, 6196-481
• Prodavaonica Pula, Splitska 3, 52000 - PULA,tel.: +385 (0)52 591-321
• Prodavaonica Rijeka, Senjsko pristaniπte 3,51000 - RIJEKA, tel/fax: +385 (0)51 213-590
• Prodavaonica Zadar, Jurja Bijankinija 8,23000 - ZADAR, tel/fax: +385 (0)23 251-051
• Prodavaonica ©ibenik, Obala osloboenja br. 2,22000 - ©IBENIK, tel.: +385 (0)22 212-268
• Prodavaonica Dubrovnik, ACI marina Miho Pracat,Mokoπica, 20000 - DUBROVNIK,tel.: +385 (0)20 454-073
• Prodavaonica KorËula, Vinka Paletina br. 176,20260 - KOR»ULA, tel/fax: +385 (0)20 711-179
• Prodavaonica PloËe, Trg kralja Tomislava 9,20340 - PLO»E, tel.: +385 (0)20 679-271
2. NAVAL-ADRIA, d.o.o.Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKAtel/fax: +385 (0)51 267-635Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKARtel/fax: +385 (0)51 761-730, e-mail
3. INVENTING, d.o.o.A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREBtel/fax: +385 (0)1 6523-921
4. NAVIGATORERiva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE»tel/fax: +385 (0)52 436-663
5. MARINERAObala kralja Petra Kreπimira IV br. 11,23210 - BIOGRAD NA MORUtel: +385 (0)23 384-882
6. TRINAESTICA-13,Ulica kneza Domagoja 3,23210 - BIOGRAD NA MORUtel: +385 (0)23 383-219
7. MEHANIC NAUTIC, d.o.o.Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTERtel: +385 (0)22 434-908, 435-062,fax: +385 (0)22 434-763
8. BORI LIBRA, d.o.o.Trg Slobode 2, 54 470 - UMAGtel/fax: +385 (0)52 741-934
9. NAUTIC, d.o.o.N.T.C., Zlatna luka, 23 206 - BIBINJE - SUKO©ANtel: +385 (0)23 393-958, mob: 098/272-650
10. NAVIS, d.o.o.Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADARtel/fax: +385 (0)23 335-025
11. NAVIGO, d.o.o.Ul. Nadbiskupa V. ZmajeviÊa 12, 23 000 - ZADARtel: +385 (0)23 214-823, fax: +385 (0)23 213-330
12. GEOSUSTAVINjegoπeva 3, 21000 - SPLITtel/fax: +385 (0)21 370-861, mob: 091/5378-294
13. VITAGRAF d.o.o.Slogin-Kula b.b., 51000 - RIJEKAtel: +385 (0)51 322-880, fax: +385 (0)51 212-622
14. INOX BRAMAR, d.o.o.Kralja Zvonimira 112, 22000 - ©IBENIKtel.: +385 (0)22 337-961
15. PLANET, t.o.B. J. Trogiranina 7, 21220 - TROGIR
16. V.B.Z, d.o.o.TomiÊeva 2, 10000 - ZAGREB,tel.: +385 (0)1 4812-537
Hrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacije
prodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera.
POVIJESTHRVATSKOGHIDROGRAF-SKOGINSTITUTA
Hidrografska djelatnost
na istoËnoj obali
Jadrana datira od poËetka 19. stoljeÊa, kada je prvu
izmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” Charles
Beautemps-Beaupré, u razdoblju od 1806. do 1809.
godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas s
petnaest pomorskih karata i planova te dvije
panorame.
Austrougarska mornarica obavila je
prvi sustavni premjer istoËnojadran-
skog akvatorija od 1822. do 1824.
godine i izdala 24 pomorske karte i
peljar ”Portolano del Mare Adriatico”.
Djelatnost je institucionalizirana 27. 4. 1860.
godine i od tada do danaπnjih dana, s prekidima za
trajanja svjetskih ratova, kontinuirano se provodi.
Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarska
mornarica je, meu prvim u europskim zemljama,
uspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja se
svojom djelatnoπÊu produæuje sve do danaπnjih
dana, usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnolo-
giju mjerenja.
Tijekom 140 godina rada u ovoj se instituciji
njegovao specifiËan stil izrade pomorskih karata i
publikacija, koji je i danas prepoznatljiv. U nekoliko
posljednjih godina novim dizajnom se nastoji osu-
vremeniti klasiËnu ponudu tih proizvoda i pri-
lagoditi je novom naËinu koriπtenja i novim kori-
snicima - pomorcima amaterima.
SIGURNOST PLOVIDBE
U danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio mnogo
”nemoguÊeg”, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom,
jedino mjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice
samoÊe ili avantura jest - more, jer ne moæete se
otisnuti na puËinu, a da ne osjetite poπtovanje
prema golemoj vodenoj masi koja diπe i æivi svojim
ritmom i ne da se ukrotiti.
Za sigurnu plovidbu morem potrebno je, osim
dobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja i
vremenskih prilika, imati i dobre priruËnike i karte
za navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tu
svrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitih
namjena i mjerila, te publikacije vaæne za sigurnost
plovidbe pomorcima kojima je more posao, ali i
onima kojima je to hobi. Ova publikacija pokuπaj je
pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitosti
pomorske struke ljudima kojima je more hobi i
ljubav; zaljubljenicima u avanturu.
Djelatnici hidrografskog instituta æive s
pomorstvom i za pomorstvo, otvoreni su za sva
pitanja, zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi
pomorci sluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudi-
ma koji su ih za njih izradili, jer - ploviti se mora.
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT -KAKO DOBITI INFORMACIJE O PLOVIDBI JADRANOM
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT
Opisano podruËje dviju æupanija Splitsko-dal-
matinske i DubrovaËko-neretvanske obuhvaÊa
srednji i juæni dio istoËne obale Jadranskog mora od
rta PloËa do rta Oπtra i otoke u dvije skupine - srednjo-
dalmatinsko i dubrovaËko otoËje, koji se pruæaju u
smjeru istok zapad.
Ovo je podruËje raznolikih prirodnih ljepota i
blage mediteranske klime, a kao raskriæje putova
prema istoku i zapadu bilo je naseljeno veÊ u neoli-
tiku. U povijesnim razdobljima bilo je popriπte osva-
janja i naseljavanja od brojnih ilirskih plemena, grËkih
i rimskih kolonizatora, o Ëemu svjedoËe arheoloπki
nalazi i saËuvani spomenici. Hrvati su doπli u 7. sto-
ljeÊu i opstali na ovom prostoru u neprekinutoj teænji
da se odræe i saËuvaju slobodu. U srednjem vijeku i
dalje mijenjali su se osvajaËi - MleËani, Neretljani,
Otomani, Austrija, Francuska i Italija.
Uz bogatstvo arheoloπkih nalaza: Salona, Pharos
i Dimos na otoku Hvaru, Narona, Ston i Mali Ston,
Dubrovnik i Epidaurum, u mnogim su mjestima saËu-
vani spomenici arhitekture: Split, Trogir, KorËula,
Dubrovnik, Cavtat....
U svjetsku kulturnu baπtinu UNESCO-a uvrπtena je
Dioklecijanova palaËa, grad-muzej Trogir i Dubrovnik,
a delta Neretve Ramsarskom konvencijom uvrπtena je
na listu vaænih vlaænih podruËja.
Na ovom podruËju bogatom prirodnim ljepotama
nalazi se nacionalni park Mljet i park prirode Biokovo.
Riblji rezervati su uz rijeke Jadro i Vrlika, a ornitoloπki
rezervat na tri otoËiÊa pred Cavtatom - Mrkanu, Bobari
i Sutivanu. Park πume su: Marjan (Split), Gornje Ëelo i
Donje Ëelo (na otoku KoloËepu), na otoËiÊu Oπjak
(Vela Luka), u OrebiÊu i park πuma Hober (KorËula),
a zaπtiÊeni krajolici: Vidova gora, Pakleni otoci, otoci
©Êedro, ZeËevo, Ravnik, kanjon Cetine, dolina Blaca,
KoËje na otoku KorËula, Saplunara na otoku Mljetu i
otok Badija. Od spomenika parkovne arhitekture
najpoznatiji je Arboretum u Trstenom, koji je naæalost
u nedavnom poæaru teπko oπteÊen, ali je pokrenuta
akcija za obnovu.
U priobalju i na otocima klima je mediteranska, s
vruÊim i suhim ljetima i blagim kiπnim zimama, a u
zaleu kontinentalna, ali ublaæena mediteranskim utje-
cajem. Temperatura mora zimi gotovo nikada ne pada
ispod 10°C, a ljeti dostigne 27°C. Hvar ima 2.715
sunËanih sati godiπnje, Split 2.697 sati, Vela Luka 2.671
i Dubrovnik 2584 sati.
HRVATSKA OBALA JADRANA J u æ n i d i o
OBILJEÆJA I OZNAKE PODRU»JA
Ukupna povrπina: 22.216 km2
Povrπina kopna: 6.355 km2
Povrπina mora: 15.861 km2
Broj stanovnika: 601.329
Gradovi: Drniπ, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaπtela,
Komiæa, KorËula, Makarska, MetkoviÊ, Omiπ,
Opuzen, PloËe, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar,
Trogir, TuËepi, Vis, Vrgorac, Vrlika,
TuristiËka srediπta: Bol, Cavtat, Dubrovnik, Hvar,
Jelsa, Kaπtela, Komiæa, KorËula, Lopud, Makarska,
Mljet, OrebiÊ, Slano, Split, Stari Grad, Ston, Supetar,
Trogir, Trpanj, Trsteno, Vela Luka, Vis, Zaton.
Marine: Baπka Voda, Brela, Drvenik veli, Dubrovnik,
Hvar, KorËula, Lumbarda, Marina, Milna (otok BraË),
OrebiÊ, Pakleni otoci (Sv. Klement), Split, Trogir,
TuËepi, Vis, Vrboska.
Nastanjeni otoci: BraË, Drvenik veli, Drvenik mali,
Hvar, KoloËep, KorËula, Lastovo, Lopud, Mljet, ©ipan,
©olta, Vis.
Gospodarstvo: turizam i ugostiteljstvo, luËki preto-
var, æeljezniËki i cestovni transport, trgovina,
brodogradnja, preraivaËka industrija, kemijska
industrija, ribarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo,
maslinarstvo, pËelarstvo, stoËarstvo, povrtlarstvo.
Turizam: kapacitet ugoπÊenja oko 182.000, hoteli
oko 47.000, pansioni, apartmani, kampovi i turistiË-
ka naselja oko 170.000.
Vezovi u marinama: u moru 2.341, suhih oko 660.
PANORAMA SPLITA
Duæ obale prema jugu mnogobrojna
su izvrsna sidriπta, kao u UVALI
SI»ENICA i oko 2 km dugaËkom zaljevu
u dnu kojega je naselje VINI©∆E, dobro
zakloniπte za jahte.
U unutraπnjem dijelu zaljeva Marina,
oko 12 km zapadno od Trogira, pred nase-
ljem MARINA, luËica je Agana sa 140
vezova na pontonskim gatovima. Na
poËetku 16. stoljeÊa trogirski biskup je
naredio da se tu sagradi obrambena kula s
koje Êe se njegov posjed braniti od Turaka.
Ta velika graevina i danas pruæa poseban
ugoaj u luci.
Od mog prvog boravka, u TROGIR
sam se vraÊao nekoliko puta i lutao uskim i
slikovitim ulicama izmeu lijepih starih pa-
laËa. ObiËno sam pio kavu na glavnom tro-
girskom trgu i divio se katedrali Sv. Lovre,
petsto godina staroj, Gradskoj loæi i kuli sa
satom (nekada maloj renesansnoj crkvi Sv.
Sebastijana) u njenoj blizini. Na zapadnoj
NEKOLIKO MILJA JUÆNIJE OD
PRIMO©TENA duboka je uvala LukaRogoznica, sa istoimenim naseljem imarinom, prostrano je i dobro zak-loniπte za brodice. Od rta PloËa ulazise u podruËje Splitsko-dalmatinskeæupanije, a DrveniËkim kanalom,izmeu kopna i otoka Drvenik Veli iMali, dolazi do Trogirskog zaljeva.Grad-spomenik Trogir smjestio se naotoËiÊu izmeu obale kopna i otoka»iova. Kaπtelanski zaljev plijeni svo-jom ljepotom, a sedam Kaπtela, sedamlijepih naselja, niæe se pod padinamaKozjaka.Split, povijesni, tipiËno mediteranskigrad, drugi je po veliËini u Hrvatskoj ikulturno je, gospodarsko i administra-tivno srediπte najveÊe æupanije,Splitsko-dalmatinske. Nastao okoDioklecijanove palaËe, blizu drevneSalone - danas Solina, na 5 km odSplita - privlaËi brojne turiste i darujeim nezaboravne uspomene.
BRA¨
SPLIT
'OLTA
Splitska vrata
Rogoznica
ZLARIN
HVAR
Marina
Trogir Solin
DRVENIK
Ka„tela
NeŁujamMaslinica
Grohote Stomorska
¨IOVO
- M.
- V.
sebi doËarati sliku æivota prije 2000 godina.
Samo sam jednom vidio osta-tke grada
veÊeg od Salone, u Efezu u Tu-rskoj. No, za
mene je Salona najznaËajnije antiËko i
ranokrπÊansko mjesto na svijetu.
Jednoga dana, krajem rujna, posjetili
smo ribara Nikolu na otoku DRVENIK
MALI. Sjedili smo u njegovoj kuhinji dok
nam je priËao o æivotu na otoku. Kad je bio
djeËak, na Drveniku je æivjelo oko 400
stanovnika. Bilo je mnogo obraenih
vinograda i viπe od tisuÊu ovaca. Danas je
tu samo 50 stanovnika i uopÊe nema ovaca.
”Ali ja se ne tuæim. Otkada imamo novo
pristaniπte, bolje je, snaÊi Êemo se.”
Nikola nas je odveo u DRVENIK
VELI. Upoznali smo luËkog kapetana
Milana, koji nam je s ponosom rekao da je
”njegova” luka najzaπtiÊenija u Dalmaciji. U
ljetnim mjesecima tu se moæe usidriti 20
jahti. Marina se gradi, veÊ je izgraen
dugaËki lukobran, a gore na uzvisini je
restoran i iz njega prekrasan pogled na
luku.
©OLTA je pravi dragulj meu
hrvatskim otocima; zeleni djeviËanski
otok s uvalama, plaæama, otoËiÊima i
visokim klisurastim obalama. StoljeÊima
su vegetaciju obogaÊivali ljudi zasaujuÊi
i uzgajajuÊi masline, smokve, bademe,
vinovu lozu...
Prirodne ljepote ©olte privlaËile su i
inspirirale mnoge poznate ljude. Rimski
imperator Dioklecijan tako je 295. godine u
uvali NE»UJAM izgradio ribnjak. I sada
se u bistrom moru mogu vidjeti njegovi
kameni ostaci.
Marko MaruliÊ (1450-1524), otac
hrvatske knjiæevnosti, napisao je nekoliko
dijelova svoje poeme ”Judita” (u kojoj
ohrabruje svoje sunarodnjake u borbi pro-
tiv Turaka) u vrijeme dok je boravio u
NeËujmu. U blizini luËice je skromna kame-
na kuÊa u kojoj je MaruliÊ obiËno stanovao.
©olta je raj za jahtaπe, sa 24 prekrasne
uvale i 4 pitoreskne luke - STOMOR-
SKA, NE»UJAM, ROGA» i
MASLINICA. VeÊa mjesta - GRO-
HOTE, GORNJE SELO i DONJE
SELO - u unutraπnjosti su otoka, postoje
preko 1000 godina i karakteristiËna su po
starinskim kamenim kuÊama i ploËastim
krovovima duæ vijugastih uliËica. U jednoj
od dvije crkve u Donjem Selu oltar je
napravljen od rimskog sarkofaga - dra-
matiËan susret poganstva i krπÊanstva.
plemiÊka obitavaliπta, na prostoru od
Trogira do Splita.
Za vrijeme turske opsade, u 15. i 16.
stoljeÊu, plemiÊi su gradili utvrenja na
obali, pa je prije petsto godina tu bilo 20
fortifikacija od kojih su saËuvani kaπteli u
danaπnjih sedam Kaπtela.
U Trogiru smo iznajmili automobil,
vozili duæ obale i posjetili Kaπtela:
©TAFILI∆, NOVI, STARI, LUK©I∆,
KAMBELOVAC, GOMILICU i
SU∆URAC. Zadræali smo se dugo u
Kaπtel Gomilici, oËarani starim dvorcem s
visokim kulama, opkopnim kanalom ispu-
njenim vodom te unutraπnjim dvoriπtem.
U SOLINU, oko 5 km sjeveroistoËno
od Splita, ruπevine su stare Salone. Za vri-
jeme vladavine rimskog imperatora
Augusta, Salona je bila glavni i najveÊi grad
u provinciji Dalmaciji, s gotovo 60 000
stanovnika. Oko 614. godine Slaveni i
Avari su grad sravnili sa zemljom. Ulogu
centra je preuzeo susjedni Split, gdje su
mnogi stanovnici Salone naπli utoËiπte u
DIOKLECIJANOVOJ PALA»I.
Posjetili smo SOLINSKE
ISKOPINE jednog sunËanog dana, kra-
jem travnja. Okolina je bila prekrivena cvi-
jeÊem, crveni makovi ukraπavali su ostatke
nekadaπnjih gradskih zidina. ©etali smo
uokolo ruπevina velikog grada i pokuπavali
Rogoznica - Split MK 16
TROGIR
KA©TEL NOVI SALONA MASLINICA, OTOK ©OLTA
»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA
strani trga je palaËa ∆ipiko, a njoj nasuprot
Gradska vijeÊnica sa zanimljivim gotiËkim
dvoriπtem te muzej s odjeÊom i oruæjem.
Iako sam nekoliko puta posjeÊivao
Trogir, ponovo sam s uzbuenjem stajao
pred predivnim Radovanovim portalom,
djelom majstora Radovana i njegovih uËeni-
ka iz 1240. godine. Unutar katedrale obiËno
obiem kapelu blaæenog Ivana Ursinija, rad
Nikole Firentinca iz 15. stoljeÊa, po mojem
miπljenju najljepπi renesansni spomenik u
Dalmaciji.
PodruËje izmeu planine Kozjak i
Kaπtelanskog zaljeva svojom je ljepotom i
plodnoπÊu oduvijek privlaËilo, Hrvati su se
ovdje naselili u 7. stoljeÊu; tu su stvorili
srediπte svoje dræave i izgradili naselja duæ
planinske padine. Kasnije su tu nastala
”Trogir se ljeska
kao vilinski gradiÊ s
kulama i zvonicima
ispred nas, s veleb-
nom tvravom i
palmama duæ
obale”, napisao
sam u brodskom
dnevniku za
vrijeme naπeg
prvog boravka,
sada veÊ daleke
1988. godine.
Oko 300. godine poslije Krista rimski
car Dioklecijan je na tom prostoru
sagradio luksuznu palaËu u kojoj je boravio
sve do smrti.
Naπ je prvi dojam o SPLITU bio viπe
nego povoljan. Krasan proljetni dan,
kavane na otvorenom bile su pune svijeta.
Hodali smo uokolo prelijepe gradske luke,
do Dioklecijanove palaËe.
Uπli smo u palaËu kroz BronËana
vrata, proπli podrume i doπli na Peristil.
Glavni otvoreni prostor okruæuju kolonade
od po πest stupova s istoËne i zapadne
strane. U sjeÊanju Êe nam trajno ostati
pogled na veliËanstveni zvonik i na
Dioklecijanov mauzolej, koji je kasnije
preinaËen u katedralu Sv. Duje.
Iako smo veÊ nekoliko puta dolazili u
grad, gotovo uvijek odemo u katedralu i
divimo se monumentalnim vratnicama iz
1214. godine, s 28 prizora Kristovog æivota
izrezbarenih u orahovom drvu.
Uæivamo hodajuÊi Dioklecijanovom
ulicom koja vodi od Peristila prema sjeveru
i svratimo do prekrasne PapaliÊeve palaËe,
u kojoj je smjeπten Muzej grada.
BRA» JE NAJVE∆I OTOK SREDNJE
DALMACIJE, na kojemu je i najviπi
otoËki vrh na Jadranu - Vidova gora
(780 m). VeÊina mjesta na otoku je na
njegovoj sjevernoj strani - Sutivan,
Supetar, Splitska, Postira, PuËiπÊa i
Povlja. Na juænoj je strani, podno
Vidove gore, Bol sa Ëudesnim
πljunËanim rtom Zlatni rat. U Milni, na
zapadnom dijelu otoka, jedina je mari-
na. U unutraπnjosti su interesantna
srednjovjekovna mjesta Selca, Gornji
Humac, Praænica, NereæiπÊa, ©krip,
Donji Humac i LoæiπÊa.
BRA¨
HVAR
SPLIT
'OLTA
VIS
¨IOVO
Milna
Bol
'krip
SutivanSupetarBobovi„0e PuŁi„0a
Povlja
Sumartin
Splitska
Omi„
janja kroz planine i stvaranja dubokog
kanjona.
Na otoku smo BRA»U. Ime otoka
prvi se put spominje u 10. stoljeÊu. Smatra
se da taj naziv potjeËe od rijeËi ”jelen” (ilir-
ski brenton, grËki elaphus), pa se Ëesto
spominje kao Bretanida ili Elafuza. BraË je
posebno zanimljiv zbog brojnih arheolo-
πkih nalaza - ilirski grobovi, starohrvatske
crkve, starohrvatske bazilike...
Na tom je otoku posebno vaæna djela-
tnost kamenoklesarstvo. BraËki je kamen
poznat u cijelom svijetu i koriπten je za
gradnju mnogih zgrada, primjerice Bijele
kuÊe u Washingtonu.
Dok smo jedrili uokolo BraËa, nailazili
smo na idiliËne i slikovite male gradiÊe duæ
obale, ali smo i u unutraπnjosti otoka imali
mnogo fascinantnih doæivljaja. Unajmili
smo automobil i u manjim mjestima kroz
koja smo prolazili vidjeli divne starinske
kuÊe i stare crkve, a zadræavali se neπto
duæe u srednjovjekovnim gradiÊima
kao πto su SELCA, GORNJI HUMAC,
I dalje do novog veliËanstvenog
doæivljaja, do Zlatnih vrata i do spomenika
Grguru Ninskom, na uzvisini izvan palaËe.
Uæivanje nam je sjediti u kavani na
Narodnom trgu diveÊi se okolnim
fasadama. PalaËe i druge kuÊe uokolo trga,
iz razliËitih vremena, slikovita su panorama
povijesti grada.
Na oko 30 km od Splita dolazimo do
OMI©A, na uπÊu rijeke Cetine. Iznajmili
smo automobil i cestom slijedili rijeku,
doæivljavajuÊi Ëudesan prizor njenog probi-
Split je utemeljen
kao antiËko grËko
naselje imenom
Aspalathos. Kao i u
obliænjoj Saloni, tu
su se naselili Grci s
otoka Visa, iz
antiËke Isse.
Otok BraË MK 18
SPLIT SPLIT, PERISTIL ACI MARINA, SPLIT SUPETAR, OTOK BRA»
»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA
PRAÆNICE, NEREÆI©∆A i
LOÆI©∆A.
No, za nas nautiËare luke i gradovi
gledani s mora poseban su doæivljaj.
MILNA je najzaπtiÊenija, a moæda i
najljepπa luka na BraËu. Od svih slika koje
Ëuvam u mislima izabrao bih kao nezabo-
ravnu pogled iz ACI marine na luku Milnu
sa starim ribarskim kuÊama i æupnom
crkvom Gospe od Blagovijesti.
BOBOVI©∆E je naselje u dugaËkoj
uvali, koja se na kopnu nastavlja u duboku
udolinu. Na juænoj obali vidi se utvrena
barokna ljetna rezidencija iz 18. stoljeÊa, a
na drugoj strani kuÊa obitelji Nazor.
Vladimir Nazor, jedan od najpoznatijih
hrvatskih pjesnika 20. stoljeÊa, proveo je
djetinjstvo i djeËaπtvo u BoboviπÊu.
”Æelio bih opet sjediti u staroj kuÊi s
mojim bratom i sestrama i Ëitati knjigu pri
svjetlu svijeÊa na stolu dok se jesenski sum-
rak spuπta na luku”, zapisao je pjesnik u
jednoj svojoj knjizi.
Ispred Nazorove kuÊe ”sjedi” njegov
spomenik, koji ga prikazuje u dubokom
razmiπljanju.
SUTIVAN je mali draæesni gradiÊ s
palmama duæ ulica i mnoπtvom ljetnikova-
ca uokolo mjesta. U luci je privlaËan ljet-
nikovac Kavanjinovi dvori, u baroknom
parku, graen od 1690. do 1705. godine.
Naπa je najljepπa uspomena iz Supetra
veliËanstveni mauzolej pripadnika obitelji
PetrinoviÊ, s njihovim portretima i skulp-
turama. Na groblju iza mauzoleja nekoliko
je lijepih kamenih skulptura (Pietà) - rad
supetarskog kipara Ivana RendiÊa.
Kada se doe do mjesta SPLITSKA,
svakako se mora posjetiti ©KRIP, najstarije
naselje na BraËu. Najljepπa i najzanimljivija
zgrada na otoku je kaπtel obitelji CeriniÊ iz
16. stoljeÊa.
PU»I©∆A, u duboko uvuËenoj
uvali, centar su kamenoklesarske industrije
i obrta, s tri velika kamenoloma u blizini.
Za obranu od turskih napada obrambeni je
kaπtel izgraen 1467. godine, a kroz oko
100 godina izgraeno ih je joπ 12. Sedam
tih utvrda joπ je na mjestu i daju poseban
ugoaj u luci.
U mjestu POVLJA najzanimljivija je
ranokrπÊanska bazilika iz 5-6. stoljeÊa,
djelomiËno saËuvana. U blizini crkve je
stara obrambena kula.
SUMARTIN je poznat po dobrim
pomorcima, ribarima i brodograditeljima. U
malom brodogradiliπtu u uvalici LuËica
grade se i popravljaju drveni brodovi i
jahte.
BOL je vrlo lijepo mjesto koje
privlaËi posjetitelje svojom oËuvanom
prirodom, atraktivnim plaæama (famozni
Zlatni rat), lijepim zgradama kakva je
palaËa Lode, divnim trijemom s arkadama
(”loæa”), gotsko-renesansnom crkvom
Gospe od Milosti i dominikanskim
samostanom iz 15. stoljeÊa.U Bolu je bila
osnovana prva dalmatinska vinarska
zadruga. Svakako probajte izvrsno crno
vino bolski plavac!.
SUMARTIN, OTOK BRA»
SPLIT, POGLED S MARJANA MILNA, OTOK BRA» ZLATNI RAT, OTOK BRA»
SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A DANAS