Javni rashodi I: mirovinsko osiguranje i osiguranje nezaposlenih

15.svibnja 2013.

Prije današnje teme... Četiri sustava socijalnog osiguranja i skrbi:

mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nezaposlenosti socijalna skrb

Zajedničko im je (izuzev socijalne skrbi): Sudjelovanje je obvezatno Pravo i iznosi naknada djelomično ovise o prijašnjim uplaćenim

doprinosima zaposlenih Plaćanje naknada počinje u trenutku kada osiguranik ostane

bez posla, razboli se ili ode u mirovinu Programi ne ovise o imovinskom stanju osiguranika – za

ostvarivanje naknade korisnik ne mora imati financijskih teškoća

Mogu li se provesti reforme??

Početak...

Mirovinski sustav i mirovine - Kompenzacija u slučaju starosti, invalidnosti, smrti hranitelja i tjelesnog oštećenja

Prvi mirovinski fond osnovan je 1875. na američkoj željeznici

U Pruskoj je Otto von Bismarck 1889. godine uveo prvi državni mirovinski i invalidski sustav

U Hrvatskoj je 1922. uspostavljeno obvezno mirovinsko osiguranje – među najstarijim u svijetu

Stvaranje ovisnosti i vezanosti radnika za državu??

Dva temeljna pristupa socijalnom osiguranju i skrbi:

Bismarcovski način osiguranja i financiranja – prava se ostvaruju zahvaljujući plaćanju doprinosa, a za radno nesposobne i siromašne rashode financira država; prevladava u kontinentalnoj Europi

Beveridgeov način – u kojemu se prethodno spomenute potrebe financiraju prikupljenim poreznim prihodima

Načela mirovinskog osiguranja

uzajamnost solidarnost nezastarivost prava neotuđivost prava zakonitost

PRIJELAZ U NOVO DESETLJEĆE(TISUĆLJEĆE)

Mirovinski sustav – nepovoljan, neadekvatan, nedostatan za novonastale društvene aktivnosti

Očekuje se sve veći broj nereda sa sve snažnijim izrazima agresivnosti:

NEREALNA OČEKIVANJA = FRUSTRACIJA = AGRESIVNOST (Altaras Penda)

“izgubljena generacija”

Početak reformi u Hrvatskoj

Započelo 1990-ih, “dovršeno” 2001./2002. pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim

podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina,

promijenjena formula izračuna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek),

promijenjen način usklađivanja već ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaćama, primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta troškova života i porasta plaća prema tzv. švicarskoj formuli),

izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina

Hrvatski mirovinski sustav

IV. STUP - ??????????????????

Primjećuje se tendencija ranog odlaska u mirovinu, pri čemu se usporedno povećava životni vijek što za posljedicu ima produljeno razdoblje primanja mirovine

Žene u prosjeku primaju mirovinu gotovo 20 godina, a muškarci oko 12 godina

Posljedica toga su niske mirovine, jer velik broj umirovljenika rezultira time da se 11% BDP-a izdvaja za mirovine, s tendencijom rasta

Da bi sustav bio održiv, to izdvajanje ne bi smjelo prelaziti 9 posto BDP-a.

U ožujku 2013. godine, na HZMO je bilo prijavljeno 1 431 939 osiguranika, dok je broj korisnika mirovina iznosio 1 221 510. Pri čemu je omjer umirovljenika spram radnika 1:1,17

Dok su 2004. radnici u prosjeku napuštali tržište rada u 61. života, u posljednjih nekoliko godina napuštaju u 59., te se zbog preranog umirovljenja prosječna mirovina doseže tek 41% prosječne plaće. Da su u mirovinu otišli s punim radnim vijekom umirovljenici bi imali oko 60 posto plaće. Prosječna mirovina iznosi 2.201,91 kn.

Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći za veljaču 2013. (5.447 kn) iznosi 40,42%

Od ukupnog rashoda za mirovine, EU troši 16% na invalidske mirovine, a u Hrvatskoj je taj broj gotovo 26%

OSIGURANJE NEZAPOSLENIH Prve javne službe za zapošljavanje u europskim

zemljama osnovane na prijelazu iz 19. u 20.st Prva udruga za pomaganje nezaposlenima – 1831.,

osnovali je engleski ljevači 1893. u Bernu – prvi javni fond ograničenoga

dobrovoljnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti, na lokalnoj razini

Dobrovoljno nacionalno osiguranje od nezaposlenosti u Francuskoj 1905.; u SAD-u tek nakon Drugog svjetskog rata, zbog protivljenja ljudi

U Zagrebu 1907. otvoren Gradski posredovni zavod i konačište – označio početak djelovanja i rada službe za zapošljavanje, dok se burze rada otvaraju 1920.

Nezaposlenost

definira se kao društvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobih građana ne može zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću, najamninu ili kakvu drugu zaradu

u Hrvatskoj – posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i stečaja poduzeća, otpuštanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogućnosti zapošljavanja, ali i prostorne i profesionane neusklađenosti ponude i potražnje rada

Da li je sama stopa nezaposlenosti dovoljan pokazatelj ozbiljnosti stanja na tržištu rada i odrednica siromaštva i socijalne isključenosti ????

Nezaposlenost u Hrvatskoj

Skupine stanovništva koje su najviše pogođene problemom nezaposlenosti jesu mladi do 29 godina, žene iznad 45 godina, te muškarci iznad 50 godina starosti

Cijena rada?? - doprinosi koji dolaze iz plaće ogledaju se u: mirovinsko osiguranje 1. stup 15%, mirovinsko osiguranje 2. stup 05%, doprinos za zdravstveno osiguranje 13%, doprinos za ozljede na radu 0,5% te d oprinos za zapošljavanje 1,7%.

MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

Potrošnja na aktivne politike tržišta rada u proračunu za 2012.godinu, iznosila je 0,51 posto BDP-a

Mjere aktivne politike – prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanje, doškolavanje...

Novouključeni u mjesecu Ukupno: 2.657 Žene: 1.417 Aktivni korisnici na kraju mjeseca Ukupno: 18.506 Žene: 10.727

Mjere koje će se provoditi u 2013. godini su: paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ paket mjera za posebne skupine „I posebnost je

prednost“ paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“ paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi

smo za novi posao i učenje“ paket mjera za nezaposlene osobe romske

nacionalne manjine paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno

je očuvati radno mjesto“

Travanj 2013.

Registrirana nezaposlenost Ukupno: 355.598 Žene: 186.880 Bez radnog iskustva: 60.467 Mladi do 24 god.: 67.306 Mladi do 24 god. bez radnog iskustva: 33.971 Dugotrajno nezaposleni: 159.313

Korisnici novčane naknade Ukupno: 73.672 Žene: 36.993 Prosječan iznos isplaćene novčane naknade: 1.587,39 kn

Minimalna plaća za razdoblje od 01. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj iznosi 2.814,00, a od 1. lipnja do 31. prosinca 2013. godine minimalna će plaća iznositi 2.984,78 kuna bruto.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za 2012. godinu iznosila je 5.478 kuna (Priopćenje Državnog zavoda za statistiku, broj: 9.1.1/12, od 28. veljače 2013.)

Prosječno isplaćena novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti u 2012. godini iznosi 1.617,21 kuna

Kako rješiti problem “novih” umirovljenika?

Kakvu socijalnu politiku provoditi?