Post on 07-Sep-2019
Morfološka građa tela
medonosne pčele (Apis mellifera)
II vežba
Katedra za biologiju
Fakultet veterinarske medicine
Univerziteta u Beogradu
Phylum: Arthropoda
Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Subclassis: Pterygota
Ordo: Hymenoptera
Subordo: Apocrita
Familia: Apidae
Subfamilia: Apinae
Genus: Apis
Species: A. mellifera – medonosna pčela
TAKSONOMSKI STATUS MEDONOSNE PČELE
Apis mellifera – građa tela
otrovna
žlezda
rectum
žaoka
Apis mellifera – građa tela
ganglije
nervne
lestvice
jezik
ždrelo
mozak
pljuvačne
žlezde
krilni
mišićiaorta
medni želudac
srednje crevo dorzalni
krvni sud
respiratorni
mišići
tanko crevo
Kod pčela čitavo telo prekrivaju dlake ili
čekinje (sete) egzokutikularnog sastava,
različite strukture i funkcije.
Najbrojnije su pokrivne dlake koje u vidu
gustog dlakavog pokrivača štite telo pčele.
Za te dlake se prilepljuje polen tokom
boravka pčele na cvetu što pčeli
omogućava ulogu polinatora (oprašivača).
polenova zrna
pokrivne dlake
Opšta šema građe
ekstremiteta pčele
APARAT ZA
ČIŠĆENJE
ANTENA
Prednji ekstremitet pčele
tarsustibia
tibialni
zub
tarzalno
udubljenje
čekinje
POSMATRANJE PREPARATA:
Prednji ekstremitet pčele – lupa, uveličanje 4x
Prednji ekstremitet pčele (aparat za čisšćenje) – mikroskop, uveličanje 4x
grabulja
(rastellum)
trochantercoxa
femur
tibia
prašne
(polenove)
četkice
Zadnji ekstremitet pčele – unutrašnja strana
prašna
kašika
coxa
tarsus
Zadnji ekstremitet pčele – spoljašnja strana
coxa
trochanter
femur
tibia
tarsus
corbicula
grabulja
(rastellum)
prašna kašika
basitarsus
POSMATRANJE PREPARATA:
Zadnji ekstremitet pčele – lupa, uveličanje 2,5x
radioli
kukice
žlebovi
costa
subcosta
radius
PREDNJE
KRILO
ZADNJE
KRILO
Krila pčele
Kukice na gornjoj ivici
zadnjeg krila
Krila pčele
POSMATRANJE PREPARATA:
Krila pčele – lupa, uveličanje 2,5x
Krila pčele (kukice) – mikroskop, uveličanje 4x
Na antenama se pored taktilnih i
hemoreceptornih čula nalazi i
Džonstonov organ koji funkcioniše
kao ORGAN ČULA SLUHA.
Džonstonov organ
(čulne jamice)
Antena
Džonstonov organ, slično timpanalnim organima drugih insekata, prima tonove
iznad 60 Hz, što predstavlja ultrazvuk koji nije dostupan čoveku.
Istovremeno, ovaj organ služi kao ČULO ZA BRZINU, VIBRACIJE I
ZEMLJINU TEŽU.
Glava pčele
Maksile I čine sledeći delovi:
Cd - cardo
St - stipes od koga polaze Lacinia i Galea - Ga
MxPlp - Palpus maxillaris
Maksile II su osnovnim delovima spojene uzdužno
tako da obrazuju jedinstvenu celinu – labium podeljen na:
Pmt - Postmentum (submentum)
Prmt - Prementum (mentum)
Gls - Glossa
Lbl - Labellum
Pgl - paraglossa
LbPlp - labijalni palpus
Usni aparat pčele:
ZA GRICKANJE I SRKANJE
Delovi usnog aparata
labellum
Jezik
(glossa)
labellum
Kada pčela zaroni jezik u nektarije cveta,
svi izduženi delovi maksila I i II obrazuju
proboscis (sisaljku) koja sadrži olučasti
žljeb za usisavanje nektara na ventralnoj
strani, dok je na dorzalnoj strani uzani
kanal za izbacivanje sekreta pljuvačnih
žlezda.
proboscis
ocelle
antena
složeno oko
mandibule
stipes
paraglossa
palpus labialis
glossa
proboscis
Apis mellifera – spoljašnja morfologija glavenog regiona
Glava i usni aparat pčele
USNI APARAT MEDONOSNE PČELE
prilagođen je za
GRICKANJE i SRKANJE
POSMATRANJE PREPARATA:
Usni aparat pčele – lupa, uveličanje 4x
Usni aparat pčele (jezik) – mikroskop, uveličanje 4x
- Hrana prolazi kroz ezofagus i ulazi u medni želudac
- Uloga mednog želuca je da se u njemu nektar donese od cvetova do
košnice. U njemu počinje pretvaranje nektara u med.
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
- Medni želudac izgleda kao
providna kesica koja, kad je
puna, zauzima veći deo prednjeg
abdomena.
- Kada je prazan misići se
skupljaju i značajno ga smanjuju.
- Kada je maksimalno pun, u njega
može stati oko 100 mg nektara
ali najčešće pčela u njemu nosi
20 do 40 mg.
- Da bi sakupila 1 kg nektara pčela
treba da donese oko 150000 puta
tovar nektara, dok za 1 kg meda
treba obaviti tri puta više letova.
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
PROVENTRIKULUS – zalistak koji sprečava da se nektar iz
mednog želuca prebaci u sledeće organe digestivnog kanala.
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
Varenje i apsorbcija se najvećim delom odvijaju u srednjem crevu.
Srednje crevo se nastavlja na rektum kroz koji se izbacuju ostaci hrane.
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
Kao i medni želudac, i rektum ima
sposobnost da se znatno proširi.
To omogućava pčelama da ne
defeciraju u košnici, već da zadrze
veliku količinu ostataka hrane u
rektumu, tokom dugih perioda
zatočeništva u košnici (kao što je to
slučaj tokom zime).
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
DIGESTIVNI SISTEM PČELE
Čvrst otpad (uglavnom nesvaren
polen, masti, mrtve ćelije zeluca i
dr.) prolaze kroz crevo do
rektuma i zatim se izlučuju.
Tečni (azotni) otpad se apsorbuje
iz telesne tečnosti pomoću
Malpigijevih tubula (ekskretornih
tubula – cevcice), koji ga izlučuju
u crevo i rektum.
Pčele imaju oko 100
Malpigijevih tubula. Oni su
dobili naziv po italijanskom
fiziologu, (Malpighi, 1623-1694),
kao i protozoa koja parazitira u
njima Malpighamoeba mellificae.
EKSKRETORNI SISTEM PČELE
DIGESTIVNI i EKSKRETORNI SISTEM PČELE
Voljkaždreloždrelo
bočna faringealna žlezda
glavena pljuvačna žlezda
jednjak
medni želudac
grudna
pljuvačna
žlezda
proventriculus
ventriculus
Malpigijeve cevčicerectum
rektalne
papile
tanko
crevo
Masno tkivo predstavlja sloj
specifičnih ćelija koje su u vidu listića
labavo spojene za telesni zid u regionu
abdomena.
Postoje dve vrste ćelija masnog tkiva:
1. Adipociti (trofociti) – tipične ćelije
maskog tkiva u kojima se akumuliraju
rezerve glikogena i masti, ali i proteini i
ugljeni hidrati (za preživljavanje
nepovoljnih uslova). Najviše ih ima kod
larvi pred ulutkavanje i troše se sve do
izleganja imaga);
2. Enociti – u kojima se akumuliraju
nepotrebni štetni produkti metabolizma,
ali i polutanti iz životne sredine.
Vremenom potamni zbog
nagomilavanja ekskreta.
MASNO TKIVO
Cirkulatorni sistem od krvnih sudova sadrži dorzalno srce i aorte.
Iz njih hemolimfa se izliva u šupljine (sinuse i lakune).
Osnovna uloga cirkulatornog sistema je transport hranljivih
materija iz creva do drugih celija u organizmu, hormona i imunih
peptida, ali i otpadnih materija iz ćelija do ekskretornh organa.
Cirkulatorni i respiratorni
sistem kod pčela (insekata)
su razdvojeni – za razliku
od sisara.
CIRKULATORNI SISTEM PČELE
Insekti nemaju pluća niti centralizovani
respiratorni sistem.
Poseduju sistem traheja koje nose kiseonik
u i CO2 iz ćelija.
Traheje su povezane sa spoljašnjom
sredinom preko sistema od deset parova
otvora - stigmi
U toku odmora, disanje pčela se obavlja pasivnom difuzijom.
Sistem organa za disanje - TRAHEJE
10 pari stigmi (žigova), smeštenih sa obe
bočne strane (na pleurama) tela, i to:
- tri para na grudima (na svakom
grudnom segmentu po jedan par),
- sedam pari na trbušnim telesnim
segmentima.
Stigme se nastavljaju u proširenja
označena kao trem, koja su obložena
dlačicama u cilju zadržavanja stranih
čestica i sprečavanja da one prodru u
traheje i zapuše ih.
Sistem organa za disanje - TRAHEJE
Sistem organa za disanje - TRAHEJE
stigme
traheja
cerebralne
trahejne kese
torakalne
trahejne kese
abdominalne
trahejne komisure
ventralne trahejne komisure
traheja
traheja
Atrijum
Tokom napora (npr. let), pčele pumpaju svoje abdomene poput
meha i time povećavaju razmenu gasova.
Insekti su prilagođeni da tolerišu mnogo veće koncentracije CO2
od lјudi.
VOSKOVE ŽLEZDE PČELE
POSMATRANJE PREPARATA:
Voštana ogledala – lupa, uveličanje 4x
Sveže izlučene voštanje ljuspice
VOSKOVE ŽLEZDE PČELE
ŽAOČNA-OTROVNA ŽLEZDA
Apis mellifera
ŽAOČNI
APARAT
rezervoar
žaočne žlezde
žaoka
ŽAOČNA-OTROVNA ŽLEZDA
Velika
žaočna
žlezda
Rezervoar velike
žaočne žlezde
Mala
žaočna
žlezda
Ugaoni
retraktorni
mišići
Pokretački
mišić
žaoke
žaoka
Žaočni pipci
Retraktorni
mišić
kvadratne
pločice
pokretačkimišić
kvadratne
pločice
žaočni
bulbus
Kp – kvadratne pločice
Dp – duguljaste pločice
Tp – trouglaste pločice
Lžž – luci žaočnog žleba
Žž – žaočni žleb; Žp – žaočni pipci
St – stileti žaoke
ŽAOČNI
APARAT
POSMATRANJE PREPARATRA:
Žaočni aparat pčele – lupa, uveličanje 4x
Žaočni aparat pčele (stileti) – mikroskop, uveličanje 4x
otrovna
žlezda
rectum
žaoka
ganglije
nervne
lestvice
jezik
ždrelo
mozak
pljuvačne
žlezde
krilni
mišićiaorta
medni želudac
srednje crevo dorzalni
krvni sud
respiratorni
mišići
tanko crevo
Apis mellifera – građa tela
Razmnožavanje medonosne pčele
(ženski polni organi, muški polni organi)
ŽENSKI POLNI ORGANI
JAJNICI
PARNI
JAJOVODI
Polni organi matice:
parni JAJNICI od kojih polaze
PARNI JAJOVODI koji se ulivaju
u jedan NEPARNI JAJOVOD.
Na prelazu NEPARNOG JAJOVODA
u VAGINU evaginacijom se obrazuje
SPERMATEKA – kesica u kojoj se
deponuje sperma nakon parenja
matice sa trutom
- spermatekalne žlezde čiji se sekret
izlučuje u spermateku u cilju održavanja
svežine i funkcionalnosti spermatozoida
koji su u njoj deponovani,
- spermatekalna pumpa za potiskivanje
sperme u vaginu radi oplođenja
neposredno pre polaganja.
VAGINA
PENIS
TRUTA
t
vd
Polni organi truta:
parni TESTISI (t) od kojih polaze
PARNI SEMEVODI (vd) koji se
proširuju u SEMENE KESICE -
proširenja u kojima se deponulu zreli
spermatozoidi (vs) a zatim spajaju u
jedan NEPARNI SEMEVOD (de)
iz koga se spermatozoidi ubrizgavaju
u PENIS kontrakcijama BRIZNIKA
(mišićnog dela semenovoda).
de
vs
SEMENE KESICE su tankim kanalima
povezane sa SLUZNIM ŽLEZDAMA
(SŽ) koje luče belančevinastu sluz za
objedinjavanje više spermatozoida u
spermatofore.
sžsperma
i sluz
bulbus
penisa
Da bi nastali haploidni SMERMATOZOIDI neophodno je da haploidne
SPERMATOGONIJE prođu kroz proces ENDOREDUPLIKACIJE
(endomitoze) – fazu intenzivne replikacije hromozoma, bez deobe jedra.
POLNI ORGANI TRUTA
POLNI ORGANI TRUTA
Disekcija pčele
Disekcija pčele
Za disekciju je najbolje koristiti sveže sakupljene žive
pčele koje se samo ubace kratko u frižider da se „ošamute“
i potom disekuju.
Disekcijom abdomena lako se može izolovati digestivni
sistem i kutikularni omotač uz koji je prilepljeno masno
tkivo (koje se može odvojiti, mada su količine minimalne i
teško ga je „oguliti“, daleko je lakše da se ostavi zajedno sa
kutikulom, kao za potrebe izolacije RNK kada se prati
ekpresija gena).
Pribor za disekciju
1. Pean,
2. Razne pincete,
3. Makaze,
4. Petri šolja ispunjena
voskom
5. Entomološke igle
1 2 2 2 2 3
4 5
Pčelu treba najpre fiksirati za podlogu
(petri šolja ispunjena voskom) sa 2 entomološke
igle. Obavlja na sledeći način:
1. Uzeti pčelu pincetom i postaviti je da leži na
leđima
2. Jednu iglu probosti kroz sredinu toraksa
3. Drugu iglu probosti kroz zadnji abdominalni
segment, pazeći da se ne probuši rektum
(igla se bode uvek malo sa strane od sredine).
Osim toga, abdomen treba da bude zategnut.
Zato se abdomen iglom povuče, rastegne i
prilikom probadanja zategne.
2 3
2 i 3
1
4. Uzeti makazice i jedan vrh zavući bočno (sa leve ili desne
strane) u kaudalnom delu i lagano seckati bazalnu membranu
između sternita i pleura duž celog abdomena, tako da se sterniti na
kraju mogu odvojiti, odnosno abdomen otvotiti kao „knjiga“ .
4
Medni želudac