Post on 15-Oct-2019
Hrvatska ‒ gospodarska kretanja i prognoze
Boris Vujčić 16. prosinca 2015.
Međunarodno okružje i cijene sirovina
Izvori: MMF (World Economic Outlook, WEO), listopad 2015. a MMF (Global Economic Environment, GEE), lipanj 2015.
Napomena: Podatak za četvrto tromjesečje 2015. odnosi se na listopad. Izvori: Eurostat; HWWI; Bloomberg; projekcija ESB-a
Aktualna projekcija
Δ Prethodna projekcija
Aktualna projekcija
Δ Prethodna projekcija
BDP (realne stope promjene, %) Svijet 3,4 3,1 -0,3 3,6 -0,2
Europodručje 0,9 1,5 0,0 1,6 0,0
Glavni vanjskotrgovinski partneri RH 1,4 1,6 0,0 2,0 0,0Italija -0,4 0,8 0,3 1,3 0,2Njemačka 1,6 1,5 -0,1 1,6 -0,1Slovenija 3,0 2,3 0,2 1,8 -0,1Austrija 0,4 0,8 -0,1 1,6 0,0Bosna i Hercegovina 1,1 2,1 -0,3 3,0 -0,1Srbija -1,8 0,5 1,0 1,5 0,0
Realni uvoz vanjskotrgovinskih partneraa 3,8 3,0 0,3 4,5 0,1
2014.
2015. 2016.
95
100
105
110
115
40
60
80
100
120
140
160
180
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
inde
ks, 2
008.
= 1
00
inde
ks, 2
008.
=100
Indeks cijena nafte (Brent, USD/barel) – lijevoCijene sirovina (bez energije), HWWI indeks – lijevoCijene hrane, HWWI indeks – lijevoHICP u europodručju – desno
Referentne kamatne stope i tečajevi
Izvor: Bloomberg, 17. studenoga 2015.
Izvor: Projekcija Foreign Exchange Consensus Forecasts (studeni 2015.)
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
1,7
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
sred
nji t
ečaj
HN
B-a
EUR/CHF EUR/USD
0
100
200
300
400
500
600
700
-1
0
1
2
3
4
5
6
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
bazn
i bod
ovi
%
Euribor 3M – lijevo
ESB – lijevo
FED – lijevo
Razlika prinosa na osnovi prinosa indeksa EMBI za europske zemlje u nastajanju – desnoEMBI razlika prinosa za Hrvatsku – desno
Gospodarska aktivnost u trećem se tromjesečju neočekivano snažno intenzivirala
Izvori: DZS; HNB
90
95
100
105
110
115
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
inde
ks, 2
010.
= 1
00
stop
e pr
omje
ne, %
Godišnje stope promjene BDP-a (originalne vrijednosti) – lijevo
Razina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) – desno
U četvrtom tromjesečju također se očekuje razmjerno visok godišnji rast BDP-a
Kratkoročni pokazatelji gospodarske aktivnosti
Pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma
Napomena: Tromjesečni podaci izračunati su kao prosjek mjesečnih podataka. Podaci za industriju i trgovinu za četvrto tromjesečje odnose se na listopad. Izvori: Eurostat; Ipsos; sezonska prilagodba Europske komisije
60
70
80
90
100
110
120
130
140
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
ind
eks,
201
0. =
100
Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnjeIndeks fizičkog obujma građevinskih radovaRealni promet od trgovine na malo
75
85
95
105
115
125
135
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
PO Građevinarstvo (sezonski prilagođene vrijednosti)PO Industrija (sezonski prilagođene vrijednosti)PO Trgovina (sezonski prilagođene vrijednosti)IPP Indeks pouzdanja potrošača (sezonski prilagođene vrijednosti)Dugoročni prosjek = 100
Izvori: Eurostat; Ipsos; sezonska prilagodba HNB-a
Ocjena i projekcija realnog rasta: 1,7% u 2015. i 1,8% u 2016.
Izvori: DZS; HNB
-9-8-7-6-5-4-3-2-1012345
-9
-7
-5
-3
-1
1
3
5
2.tr.
09.
3.tr.
09.
4.tr.
09.
1.tr.
10.
2.tr.
10.
3.tr.
10.
4.tr.
10.
1.tr.
11.
2.tr.
11.
3.tr.
11.
4.tr.
11.
1.tr.
12.
2.tr.
12.
3.tr.
12.
4.tr.
12.
1.tr.
13.
2.tr.
13.
3.tr.
13.
4.tr.
13.
1.tr.
14.
2.tr.
14.
3.tr.
14.
4.tr.
14.
1.tr.
15.
2.tr.
15.
3.tr.
15.
4.tr.
15.
1.tr.
16.
2.tr.
16.
3.tr.
16.
4.tr.
16.
godiš
nje
sto
pe p
rom
jene, %
godiš
nje
sto
pe p
rom
jene,%
Izvori: DZS; izračun HNB-a
-8
-6
-4
-2
0
2
4
-20
-16
-12
-8
-4
0
4
8
12
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.%
post
otni
bod
ovi
Osobna potrošnja Potrošnja državeBruto investicije u fiksni kapital Promjena zalihaIzvoz robe i usluga Uvoz robe i uslugaBruto domaći proizvod – desno
Projicirani rast BDP-a Hrvatske i usporedivih zemalja u 2016.
Kretanje realnog BDP-a u Hrvatskoj i usporedivim zemljama
Projekcija kretanja realnog BDP-a za 2016.
Izvori: AMECO; HNB Izvori: AMECO; HNB
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
HR(EK)
BG HR(HNB)
SI HU CZ EE SK LT LV PL RO%
80
85
90
95
100
105
110
115
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Realn
i BDP
(inde
ks 20
08.=
100)
Hrvatska (procjena EK-a)Hrvatska (procjena HNB-a)Baltičke zemlje (prosjek)Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)
Oporavak realne aktivnosti povoljno se odrazio na tržište rada
Ukupna zaposlenost i doprinosi pojedinih sektora tromjesečnoj promjeni
zaposlenosti Stopa registrirane i anketne nezaposlenosti
Izvori: HZMO; DZS; sezonska prilagodba HNB-a
1.400
1.450
1.500
1.550
1.600
1.650
-3,0
-2,5
-2,0
-1,5
-1,0
-0,5
0,0
0,5
1,0
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
tis.
post
otni
bod
ovi
TrgovinaGrađevinarstvoIndustrijaOstaloJavna uprava, obrazovanje i zdravstvoUkupna zaposlenost, desezonirano – desno
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
2008. 2009. 2010. 2011. 2012 2013. 2014. 2015. 2016.
%
Stopa registrirane nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti
Nezaposlenost u RH najviša među usporedivim zemljama
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i usporedivim zemljama
Projekcija stope nezaposlenosti Europske komisije za 2016.
Izvori: AMECO; HNB Izvori: AMECO; HNB
0
5
10
15
20
25
30
CZ EE RO HU PL LT SI BG LV SK
HR (E
K)
HR (H
NB) ES EL
%
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Stop
a nez
apos
lenos
ti (%
)
Baltičke zemlje (prosjek)Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)Hrvatska (procjena HNB-a)Hrvatska (procjena EK-a)
U 2015. blagi pad opće razine cijena od 0,4%, a u 2016. porast inflacije na 0,9%
Cjenovni pokazatelji Projekcija inflacije
Izvori: DZS; izračun HNB-a
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
2.tr
.09.
3.tr
.09.
4.tr
.09.
1.tr
.10.
2.tr
.10.
3.tr
.10.
4.tr
.10.
1.tr
.11.
2.tr
.11.
3.tr
.11.
4.tr
.11.
1.tr
.12.
2.tr
.12.
3.tr
.12.
4.tr
.12.
1.tr
.13.
2.tr
.13.
3.tr
.13.
4.tr
.13.
1.tr
.14.
2.tr
.14.
3.tr
.14.
4.tr
.14.
1.tr
.15.
2.tr
.15.
3.tr
.15.
4.tr
.15.
1.tr
.16.
2.tr
.16.
3.tr
.16.
4.tr
.16.
go
diš
nje
stop
e p
rom
jene
, %
go
diš
nje
stop
e p
rom
jene
,%
Izvor: DZS
godišnje stope promjene2013. 2014. VI. 2015. IX. 2015. X. 2015.
Indeks potrošačkih cijena i njegove komponenteUkupni indeks 2,2 -0,2 0,0 -0,8 -0,9 Energija 3,1 0,9 -3,0 -6,6 -7,3 Neprerađeni prehrambeni proizvodi 3,8 -2,8 1,3 0,0 0,8 Prerađeni prehrambeni proizvodi 4,9 0,2 0,8 0,6 0,9 Industrijski proizvodi bez prehrane i energije -0,4 -1,0 0,0 0,4 0,8 Usluge 0,8 0,8 1,0 1,0 0,1
Inflacija – usporedba
Kretanje inflacije u Hrvatskoj i usporedivim zemljama
Projekcija prosječne stope inflacije za 2016. (HICP)
Napomena: Procjena HNB-a za 2015. i 2016. odnosi se na inflaciju mjerenu CPI-ijem. Izvori: Eurostat; HNB
Napomena: Procjena HNB-a za Hrvatsku odnosi se na inflaciju mjerenu CPI-jem. Izvori: Eurostat; HNB
-0,5
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
RO LT BG SI HR(HNB)
HR(EK)
CZ SK LV PL EE HU%
-2
0
2
4
6
8
10
12
14
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
HIPC
Hrvatska (procjena EK-a) Hrvatska (procjena HNB-a)
Baltičke zemlje (prosjek) Bugarska i Rumunjska (prosjek)
Ostale nove članice EU-a (prosjek)
Rast viška na tekućem računu u 2015., ponajviše zbog konverzije kredita u CHF i rasta prihoda od turizma
Izvor: HNB
Struktura salda tekućeg i kapitalnog računa platne bilance
Napomena: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. * Ocjena tržišnog udjela Hrvatske u 2015. zasniva se na projekciji MMF-a o kretanju svjetske trgovine u 2015. i ocjeni HNB-a o rastu hrvatskog izvoza robe i usluga. Izvori: Eurostat; MMF; HNB
Globalni tržišni udio izvoza robe i usluga
60
80
100
120
140
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.*in
deks
, 200
7.=1
00
Stare članice (EU-15) Nove članice (EU-12)Baltičke zemlje Bugarska i RumunjskaMadžarska i Slovenija Češka, Poljska i SlovačkaHrvatska
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
-14
-12
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
10
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
% B
DP
-a
mlr
d. E
UR
Roba UslugePrimarni dohodak Sekundarni dohodakTekući račun (desno) Tekući i kapitalni račun (desno)
Projicirani saldo tekućeg računa platne bilance Hrvatske i usporedivih zemalja u 2016.
Saldo tekućeg računa 2008. – 2016. Saldo tekućeg računa u 2016.
Napomene: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. Izvor procjena za 2015. i 2016. za druge zemlje je Europska komisija. Izvori: Eurostat; EK; HNB
Izvori: EK; HNB
-4
-2
0
2
4
6
8
CZ LV RO SK PL LT EE BG HR(HNB)
HR(EK)
HU SI%
BDP-
a
-12
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Sald
o te
kuće
g ra
čuna
(% B
DP-a
)
Hrvatska (procjena EK-a) Hrvatska (procjena HNB-a)Baltičke zemlje (prosjek) Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)
Uvjeti financiranja blago se poboljšavaju, no dug poduzeća stagnira na godišnjoj razini
Izvori: MF; Bloomberg; HNB
Troškovi financiranja Financiranje poduzeća
Napomena: Ostalo financiranje uključuje zaduživanje poduzeća kod domaćih društava za leasing i kod HBOR-a te inozemno zaduživanje. Promjene isključuju učinak tečaja, prijenosa potraživanja na drugo trg. društvo, stečaja Centar banke te metodološke promjene knjiženja naknada. Izvori: Hanfa; HNB; izračun HNB-a
0
2
4
6
8
10
12
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
%
Prosječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećimaProsječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite stanovništvuPonderirana kamatna stopa na stambene kreditePonderirana kamatna stopa na ostale dugoročne kredite stanovništvu, isklj. stambene krediteProsječna vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećimaTZ 364 HRKTZ 364 EUR (uz vk)Prinos na generičku njemačku desetogodišnju obveznicu + EMBI za Hrvatsku
-10
-5
0
5
10
15
-0,8
-0,4
0,0
0,4
0,8
1,2
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
%
mlrd
. EU
RPromjena stanja ostalog financiranja – lijevo
Promjena stanja plasmana domaćih kreditnih institucija – lijevo
Godišnja stopa promjene ukupnog financiranja (u %) - desno
Ekspanzivna monetarna politika se nastavlja
Napomena: Višak likvidnosti u europodručju jest višak pričuva u odnosu na regulatorno zahtijevanu obveznu pričuvu (engl. excess reserves). Izvori: ESB; Eurostat; DZS; HNB
Višak likvidnosti – Hrvatska u usporedbi s europodručjem Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna
stopa
Izvor: HNB
0
1
2
3
4
5
6
0
1
2
3
4
5
6
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
10./
2015
.
udio
u B
DP-u
(%)
udio
u B
DP-u
(%)
Hrvatska - višak devizne likvidnostiHrvatska – višak kunske likvidnostiEuropodručje – višak likvidnosti
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
mlrd
. HR
K
%
Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) –desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa – lijevo
Strukturne repo operacije
Potencijalno uvođenje strukturnih repo operacija u 2016. moglo bi dodatno osnažiti ekspanzivnu monetarnu politiku HNB-a
Cilj je osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti po kamatnoj stopi nižoj od tržišne
Strukturne repo operacije mogle bi pridonijeti:
spuštanju kunske krivulje prinosa na srednjoj/dužoj ročnosti
razvoju domaćeg tržišta za državne vrijednosne papire
motiviranju banaka da povećaju kreditiranje u kunama
Korištenje ovog instrumenta potencijalno se može prilagoditi dinamici fiskalne prilagodbe te potražnji za kreditima pod utjecajem snažnijega gospodarskog rasta
Učinak grude snijega i dalje bi mogao biti glavni činitelj rasta duga opće države
Izvori: DZS; HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
-4
-2
0
2
4
6
8
10
12
14
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
u %
BDP
-a
post
otni
bod
ovi B
DP-a
Primarni saldo Učinak grude snijega
Ostalo Promjena duga opće države
Dug opće države – desno
Hvala na pozornosti!
Izabrane teme (okviri)
Okvir 1. Je li hrvatsko gospodarstvo izišlo iz recesije
Je li hrvatsko gospodarstvo izišlo iz recesije?
Kako identificirati izlazak iz recesije? Korištenje međugodišnjih (YoY) stopa rasta BDP-a pogrešno je –
ne odražava tekuću dinamiku Ad hoc pravilo od dvije pozitivne tromjesečne (QoQ) stope rasta
BDP-a Odbori poput NBER-ova ili CEPR-ova Business Cycle Dating
Committee za SAD odnosno europodručje identificiraju faze poslovnog ciklusa na osnovi šireg skupa ekonomskih pokazatelja
Simuliramo rad takvih odbora za hrvatsko gospodarstvo faktorskim Markov-switching modelom Korištenjem širokog skupa mjesečnih ekonomskih pokazatelja
procjenjujemo vjerojatnost bivanja u recesiji za 11 različitih modela
Procijenjena vjerojatnost bivanja u recesiji za 11 različitih modela
Prvi znakovi izlaska iz višegodišnje recesije krajem 2014. i tijekom 2015. godine, no uz značajnu neizvjesnost
Prerano za konačan zaključak o točki preokreta u poslovnom ciklusu
0,0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
2.tr
.199
8.4.
tr.1
998.
2.tr
.199
9.4.
tr.1
999.
2.tr
.200
0.4.
tr.2
000.
2.tr
.200
1.4.
tr.2
001.
2.tr
.200
2.4.
tr.2
002.
2.tr
.200
3.4.
tr.2
003.
2.tr
.200
4.4.
tr.2
004.
2.tr
.200
5.4.
tr.2
005.
2.tr
.200
6.4.
tr.2
006.
2.tr
.200
7.4.
tr.2
007.
2.tr
.200
8.4.
tr.2
008.
2.tr
.200
9.4.
tr.2
009.
2.tr
.201
0.4.
tr.2
010.
2.tr
.201
1.4.
tr.2
011.
2.tr
.201
2.4.
tr.2
012.
2.tr
.201
3.4.
tr.2
013.
2.tr
.201
4.4.
tr.2
014.
2.tr
.201
5.
Okvir 2. Porezni klin i progresivnost oporezivanja
dohotka od rada u Hrvatskoj
Porezno opterećenje dohotka od rada
Visoko porezno opterećenje dohotka od rada može imati nepovoljan učinak na tržište rada i posljedično na gospodarski rast
Međunarodne institucije poput Europske komisije, MMF-a i OECD-a danas zemljama sugeriraju smanjenje poreznog opterećenja rada i, ako je potrebno, povećanje oporezivanja potrošnje ili nekretnina
Porezni klin kao mjera poreznog opterećenja rada pokazuje koliki dio od ukupnog troška rada koji snosi poslodavac odlazi državi, a koliko preostaje radniku na raspolaganje
Porezno rasterećenje na nižim razinama dohotka u razdoblju od 2010. do 2015.
Porezni klin na različitim razinama dohotka u Hrvatskoj (2010. – 2015.) za pojedinca (lijeva slika) i obitelj s dvoje djece*
Napomena: Postotkom se označuje razina dohotka u odnosu na plaću prosječnog radnika (PPR). Porezni klin za 2010. ne obuhvaća poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke s obzirom na privremeno obilježje mjere. * U slučaju obitelji s dvoje djece jednom članu dohodak varira od 67% do 167% PPR-a, dok je drugome fiksiran na 67% PPR-a. ** Vrijednosti poreznoga klina za 2015. godinu nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak Izvor: Izračun autora
30
32
34
36
38
40
42
44
46
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.**
%
100% 67% 167%
30
32
34
36
38
40
42
44
46
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.**
%
100% 67% 167%
Porezni klin u Hrvatskoj relativno je nizak na nižim i srednjim razinama dohotka, ali jedan od najviših na višim razinama
Napomena: Postotkom se označuje razina dohotka u odnosu na plaću prosječnog radnika. * Vrijednosti poreznoga klina na prvoj slici odnose se na 2014. godinu, a na drugoj za 2012. godinu. ** Vrijednosti poreznoga klina za 2015. godinu nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak Izvori: OECD Taxing Wages 2014; OECD Taxing Wages 2015; izračun autora
Porezni klin na različitim razinama dohotka u Hrvatskoj i odabranim zemljama EU-a*
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
55%
60%
Slovenija
Češka
Hrvatska**
Slovačka
Poljska
Estonija
Njem
ačka
Madžarska
Austrija
Italija
100%-0% 100%-33% 100%-67%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
55%
60%
Poljska
Hrvatska**
Estonija
Slovačka
Slovenija
Češka
Italija
Madžarska
Njem
ačka
Austrija
67% 100% 167%
Okvir 3. Lakoća poslovanja u Hrvatskoj
Izvor: Doing Business
Prema Doing Businessu Hrvatska se u 2015. nalazi na 40. mjestu od ukupno 189 zemalja
Usporedba Hrvatske s EU-15 i zemljama Srednje i Istočne Europe prema područjima poslovanja
U prethodnom Izvješću
Hrvatska je zauzela 65. mjesto pomak ponajviše uvjetovan izmjenama metodologije
Prema usporedivim podacima
Hrvatska je pala za jedno mjesto u odnosu na 2014. (39.)
U usporedbi s EU-15,
Hrvatska najviše zaostaje u području rješavanja insolventnosti
Napomena: Veći broj označuje bolji rezultat.
Pokretanje poslovanja
Dobivanje građevinskihdozvola
Dobivanje električneenergije
Uknjižba vlasništva
Dobivanje kredita
Zaštita manjinskihulagača
Plaćanje poreza
Prekograničnotrgovanje
Provedba ugovora
Rješavanjeinsolvetnosti
Zemlje SIE-a Hrvatska E-15
Hrvatska i Madžarska na začelju usporedivih zemalja
Hrvatska od usporedivih zemalja nepovoljno odstupa u područjima:
pokretanje poslovanja
dobivanje građevinskih dozvola
uknjižba vlasništva
rješavanje insolventnosti
dobivanje kredita
Izvor: Doing Business
Usporedba Hrvatske s pojedinim zemljama SIE-a prema području poslovanja
Napomena: Veći broj označuje bolji rezultat.
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100
Hrvatska Bugarska Češka Estonija Mađarska Letonija Litva Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija
Dobivanje kredita
ocjenjuje transparentnost podataka o korisnicima kredita i propise o založnom pravu na pokretnu imovinu i stečaju
od usporedivih zemalja Hrvatska i Slovenija na začelju skupine
moguće izmjene regulatornog okvira koje utječu na dostupnost kredita postojanje ujednačenog pravnog okvira založnog prava na pokretnu
imovinu modernizacija registra založnih prava na pokretnu imovinu jačanje prava osiguranih vjerovnika pri naplati
Pokazatelj lakoće poslovanja za Hrvatsku može otkriti pojedina područja poslovanja u kojima potencijalno postoji prostor za strukturne reforme
Hrvatska je relativno skupa za poslovanje zbog visokih parafiskalnih i
drugih administrativno određenih nameta u gospodarstvu zbog relativno većih troškova dobivanja građevinske dozvole, priključka električne
energije, uknjižbe vlasništva, tražbine kod naplate vjerovnika sudskim putem
Prisutan je relativno visok stupanj birokratiziranosti i niža razine
učinkovitosti nositelja središnje i lokalne vlasti relativno veći broj procedura kod dobivanja građevinskih dozvola i pokretanja
poduzeća relativno veći broj dana za uknjižbu vlasništva, dobivanje građevinske dozvole, dulje
vrijeme naplate vjerovnika sudskim putem
Neke strukturne reforme za poboljšanje lakoće
poslovanja
Okvir 4. Razmjena usluga između Hrvatske i
inozemstva
Istaknuta komparativna prednost u uslugama putovanja
Napomene: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. Indeks pokazuje prosjek za podatke u razdoblju od 2010. do 2014. Prosječan indeks usluga oplemenjivanja za Bugarsku i Rumunjsku iznosi 6,5. Slika prikazuje relativnu specijalizaciju zemalja u odnosu na prosječnu specijalizaciju na europskoj razini (Balassin indeks otkrivene komparativne prednosti). Izvori: Eurostat; HNB
Relativna specijalizacija u izvozu usluga
0
1
2
3
4
Uslugeoplemenjivanja
Uslugepopravaka
Prijevoz
Putovanja
Građevinskeusluge
Uslugeosiguranja
Financijskeusluge
Naknade zakorištenje int.
vlasništva
Telekom., rač.i info. usluge
Ostaleposlovneusluge
Osobne usluge(kultura,
razonoda)
Državneusluge
Bugarska iRumunjska
Slovačka,Češka,Madžarskai SlovenijaBaltičkezemlje
Hrvatska
Hrvatski udio izvoza usluga u BDP-u premašuje europski i svjetski prosjek (iako znatno manje nego kod Luksemburga, Malte, Cipra i Irske)
Veći udio usluga putovanja te nešto slabiji udio usluga prijevoza i ostalih usluga u BDP-u od europskog prosjeka
Komparativna prednost posebice u izvozu usluga putovanja te, u manjoj mjeri, kod usluga povezanih s robom
Globalni tržišni udio izvoza usluga
Izvor: Eurostat
Kontinuirano slabljenje hrvatskoga tržišnog udjela u razdoblju 2003. – 2012.
Stagnacija u 2013. i 2014.
Takva kretanja proizlaze iz dane specijalizacije i sporijeg rasta izvoza svih segmenata usluga od svjetskog prosjeka
U 2015. moguć oporavak tržišnog udjela, ali njegov daljnji zamjetni rast nije izgledan
6065707580859095
100105
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
2008
. =10
0
Češka Hrvatska MadžarskaPoljska Slovenija Slovačka
60
70
80
90
100
110
120
130
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
2008
. =10
0
Bugarska Estonija HrvatskaLetonija Litva Rumunjska
Okvir 5. Ocjena održivosti duga poduzeća
Gotovo je trećina duga sektora poduzeća prekomjerna
Napomena: Podaci uz zagrade prikazuju ocijenjene potrebe za razduživanjem, izražene kao postotak duga sektora poduzeća. Osnovni scenarij pretpostavlja rast BDP-a iz projekcije i stagnaciju kamatnih stopa. Alternativni šokovi uključuju: (a) šok rasta kamatnih stopa od 1 p. b. godišnje, (b) šok godišnjeg smanjenja rasta BDP-a za oko 2 p. b. u odnosu na osnovni scenarij i (c) kombinaciju oba šoka. Izvori: Amadeus; Fina
Ocjena održivosti duga poduzeća
Ocijenjeno je da se 31,6% duga sektora poduzeća ne može financirati iz tekućeg poslovanja
U slučaju rasta kamatnih stopa i pada BDP-a 40% duga poduzeća bilo bi prekomjerno
Djelatnosti najopterećenije prekomjernim dugom: građevinarstvo, opskrba električnom energijom, turizam
100,0%
68,4% 67,4% 62,1% 59,8%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Dug (2014.) Održivi dug(2017.,osnovniscenarij)
Održivi dug(2017.,
scenarij rastakamata)
Održivi dug(2017.,
scenarij padaBDP-a)
Održivi dug(2017.,
scenarij s obašoka)
stru
ktur
a du
ga p
oduz
eća
u uz
orku
31,6% 32,6% 37,9% 40,2%
Mala poduzeća i izvoznici manje zaduženi i manje opterećeni prekomjernim dugom
Izvori: Amadeus; Fina; izračun autora
Održivost duga poduzeća ovisno o sudjelovanju u izvozu Održivost duga prema veličini poduzeća
Napomena: Kategorizacija prema veličini preuzeta je od Amadeusa. Izvori: Amadeus; Fina; izračun autora
17,6% 22,1% 22,4%
4,5%
8,4%11,1%
8%
15%
21%
0
5
10
15
20
25
30
35
0
5
10
15
20
25
30
35
Mala Srednja Velika udio
prez
aduž
enih
pod
uzeć
a u
ukup
noj i
mov
ini
skup
ine
(%)
dug/
imov
ina
(%)
Prekomjerni dug – lijevo
Održivi dug – lijevo
Udio prezaduženih poduzeća u ukupnoj imovini skupine – desno
22,7% 20,9%
6,9%
15,8%
15%
27%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Izvoznici Nisu izvoznici
udio
prez
aduž
enih
pod
uzeć
a u
ukup
noj i
mov
ini
skup
inedug/
imov
ina
Prekomjerni dug – lijevo
Održivi dug 2017. – lijevo
Udio prezaduženih poduzeća u ukupnoj imovini skupine – desno
Razduživanje poduzeća vjerojatno će se nastaviti
Ocijenjena prezaduženost sektora poduzeća upućuje na to da bi se razduživanje poduzeća moglo nastaviti u srednjem roku
Velike potrebe za razduživanjem koče oporavak investicija
Implikacije za ekonomsku politiku – aktivnije mjere u smjeru:
poticanja restrukturiranja duga za perspektivna poduzeća
pojednostavnjenja procesa likvidacije za neodrživa poduzeća
Okvir 6. Pristup malih i srednjih poduzeća financiranju
– saznanja iz ankete
Institucionalno okružje glavna prepreka poslovanju malih i srednjih poduzeća
Glavna su prepreka poslovanju promjenjivost i kompleksnost propisa
Druga je važna prepreka nemogućnost naplate potraživanja
Pristup financiranju također otežava poslovanje malim i srednjim poduzećima, ali u manjoj mjeri od drugih činitelja
14%
26%
24%
28%
27%
49%
47%
50%
14%
18%
24%
21%
25%
43%
47%
50%
31%
39%
46%
43%
50%
34%
37%
35%
31%
46%
46%
56%
59%
30%
35%
39%
54%
32%
28%
26%
22%
16%
12%
14%
54%
33%
28%
20%
16%
25%
17%
11%
R A S P O L O Ž I V O S T I S K U S N I H S T R U Č N J A K A
P R I S T U P F I N A N C I R A N J U
P R O N A L A Ž E N J E K U P A C A
T R O Š K O V I P R O I Z V O D N J E I L I R A D N E S N A G E
K O N K U R E N C I J A
N E M O G U Ć N O S T N A P L A T E P O T R A Ž I V A N J A
PROPISI – KOMPLEKSNOST I NEUSKLAĐENOST
P R O P I S I – U Č E S T A L O S T P R O M J E N E
R A S P O L O Ž I V O S T I S K U S N I H S T R U Č N J A K A
P R I S T U P F I N A N C I R A N J U
P R O N A L A Ž E N J E K U P A C A
T R O Š K O V I P R O I Z V O D N J E I L I R A D N E S N A G E
K O N K U R E N C I J A
N E M O G U Ć N O S T N A P L A T E P O T R A Ž I V A N J A
PROPISI – KOMPLEKSNOST I NEUSKLAĐENOST
P R O P I S I – U Č E S T A L O S T P R O M J E N E
MA
LA P
OD
UZE
ĆA
SRED
NJE
PO
DU
ZEĆ
A
Znatno otežava poslovanje Djelomično otežava poslovanje
Nema utjecaja na poslovanje Ne znam
Nedostatak kolaterala glavna prepreka dobivanju kredita
Mala i srednja poduzeća ponajprije se financiraju iz vlastitih izvora, a tek manjim dijelom kreditima, što kao posljedicu ima niski investicijski kapacitet i spori rast poduzeća
Glavna je prepreka dobivanju kredita manjak kolaterala
potencijal za značajnije korištenje garancijskih shema kojima bi se kompenzirao manjak kolaterala
Poduzeća imaju potrebu i za boljom podrškom pri korištenju fondova EU-a te za povećanjem raznolikosti izvora financiranja, uključujući i fondove rizičnoga kapitala
Ograničenja dinamičnijeg oporavka kreditiranja malih i srednjih poduzeća uglavnom su izvan dosega monetarne politike
Okvir 7. Fiskalni učinci starenja stanovništva
u Hrvatskoj
Stanovništvo po dobi i spolu
Izvor: Eurostat
Prema projekcijama Eurostata Hrvatsku očekuju izrazito nepovoljna demografska kretanja
Očekuje se značajan pad broja stanovnika u razdoblju 2013. – 2060.
Istodobno bi se mogao snažno povećati udio starijeg stanovništva
Kao posljedica toga, na svaku osobu stariju od 65 godina došle bi dvije osobe u radnoj dobi, dok je trenutačno taj omjer oko jedan prema četiri
050.000100.000150.000200.000
0-45-910-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990+
0 50.000 100.000 150.000 200.000
2060.
2013.
ŽeneMuškarci
Izvor: Izvješće o starenju stanovništva – 2015., EK
Promjena dobno uvjetovanih rashoda i naknada za nezaposlene (2013. – 2060.)
Unatoč fiskalnim pritiscima zbog starenja stanovništva, u Hrvatskoj se očekuje pad dobno uvjetovanih rashoda
Općenito, starenje stanovništva stvara znatne pritiske na javne financije zbog uvećanih rashoda za mirovine i zdravstvo
U većini zemalja članica EU-a dobno uvjetovani rashodi trebali bi se povećati
Međutim, u skladu s postojećim mješovitim mirovinskim sustavom u Hrvatskoj se očekuje znatan pad javnih rashoda za mirovine, koji će više nego poništiti očekivani rast rashoda za zdravstvo
-6,0
-4,0
-2,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
HR EL
LV
FR
DK
CY IT ES
BG PT
EE
SE
HU PL
EU
28 IE
RO LT
UK FI
AT
CZ
NL
SK
DE
BE
LU
MT SI
po
sto
tni
bo
do
vi
BD
P-a
Mirovine Zdravstvo Dugoročna zdrav. zaš.
Obrazovanje Naknade za nezap. Ukupno
Međutim, Hrvatska bi se mogla suočiti s problemima vezanima uz primjerenost (dostatnost) mirovina
Stopa zamjene mjeri odnos prve mirovine i posljednje plaće i služi kao aproksimacija za to kako odlazak u mirovinu utječe na životni standard pojedine osobe (tzv. primjerenost mirovina
Za Hrvatsku se očekuje pad stope zamjene s već niske razine u 2013.
Pad je posljedica smanjenja stopa zamjene u sklopu prvog stupa mirovinskog osiguranja, što bi samo djelomično trebalo biti nadoknađeno primanjima iz drugog stupa mirovinskog osiguranja
Pritom bi stopa zamjene mogla biti jedna od najnižih u EU-u
Neto stope zamjene u EU-u u 2053. za hipotetskog radnika – scenarij 40 g. staža do
zakonske dobi umirovljenja
Napomena: hr* označuje neto stopu zamjene za Hrvatsku u 2013. godini. Izvor: Izvješće o primjerenosti mirovina, 2015.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
PL RO HR* H
R EL LV SE EE CZ FI SI FR SK DE IE CZ LT DK
MT BE UK PT HU IT BG AT ES NL
LU
%
Muškarci i žene ukoliko su iste stope zamjene, muškarci ukoliko nisu Žene