Post on 23-Feb-2020
Europeizacija hrvatske socijalne politike
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Koncepti socijalne politike i analizasocijalnih pokazatelja
Smjernice za regionalne radionice
Pripremili: Prof.dr.sc. Gojko Bežovan dr.sc. Jelena Matan evi mag.soc.pol. Petra Dr i mag.soc.pol. Iva Mrdeža
mag.soc. Danijel Baturina
Zagreb, listopad 2015.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Projekt „Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja“provodi se uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
SadržajPredgovor ......................................................................................................................................... 4
Europeizacija .................................................................................................................................... 5
Novi socijalni rizici .......................................................................................................................... 6
Kombinirana socijalna politika ........................................................................................................ 7
Dobra vladavina ............................................................................................................................... 8
Socijalne inovacije ......................................................................................................................... 10
Socijalno poduzetništvo ................................................................................................................. 11
Socijalno ulaganje (socijalne investicije) ....................................................................................... 12
Tre i sektor ..................................................................................................................................... 13
Hibridne organizacije ..................................................................................................................... 14
Analiza socijalnih pokazatelja ........................................................................................................ 15
Stanovništvo ............................................................................................................................... 17
Ku anstva i obitelji ..................................................................................................................... 18
Stanovanje .................................................................................................................................. 19
Odgoj i obrazovanje ................................................................................................................... 20
Zaposlenost i nezaposlenost ....................................................................................................... 20
Zdravstvena zaštita ..................................................................................................................... 22
Socijalna zaštita i socijalne usluge ............................................................................................. 23
Primjeri dobre prakse ..................................................................................................................... 26
Literatura ........................................................................................................................................ 28
4
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Predgovor
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija iz Zagreba u partnerstvu s Agencijom lokalne demokracije Osijek, Agencijom lokalne demokracije Sisak, Agencijom lokalne demokracije Brtonigla i udrugom Zdravi grad iz Splita provodi projekt „Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja“ financiran od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Cilj projekta je pove anje kapaciteta dionika na regionalnoj razini za suo avanje s rastu im socijalnim rizicima u kontekstu europeizacije hrvatske socijalne politike. Aktivnosti u provedbi projekta: javno zagovaranje, istraživanje, 5 regionalnih rasprava (Osijek, Sisak, Split, Brtonigla i Zagreb), izgradnja kapaciteta javne i lokalne uprave, izgradnja kapaciteta javnih ustanova pružatelja usluga te izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva.
Ovaj priru nik nastao je s ciljem sažetog informiranja sudionika regionalnih rasprava o stanju socijalnih politika na regionalnim razinama. Prvi dio priru nika donosi pregled klju nih koncepata, važnih za proces europeizacije hrvatske socijalne politike, nakon ega slijedi prikaz regionalnih posebnosti po klju nim podru jima socijalne politike.
Teorijskim dijelom o kombiniranoj socijalnoj politici, socijalnim inovacijama, socijalnom poduzetništvu, socijalnom ulaganju, tre em sektoru te hibridnim organizacijama nastojali smo ukratko prikazati i naglasiti klju ne koncepte za proces europeizacije hrvatske socijalne politike.
Prikaz stanja klju nih trendova me u analiziranim županijama nastao je temeljem analize stanja socijalnih politika u izabranim jedinicama regionalne samouprave. Spomenuti trendovi prate klju ne procese me u stanovništvom kao i trendove ku anstava i obitelji te stambene prilike u izabranim županijama. Odgoj i obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost, zdravstvena zaštita te socijalna zaštita i socijalne usluge tako er su podru ja unutar kojih smo detektirali klju ne procese koje priru nik donosi.
Spoznaje i uvide u klju ne trendove sakupili smo temeljem analiza socijalnih politika u slijede im županijama: Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Osje ko-baranjskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Karlova koj, Sisa ko-moslava koj, Zagreba koj te u Gradu Zagrebu.
Na nama je da grupnim radom i raspravom temeljenim na iskustvima i spoznatim procesima u spomenutim županijama uvjerljivo i definirano obrazložimo zagovara ke korake u procesu europeizacije hrvatske socijalne politike.
5
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Europeizacija je proces (a)gra enja (b) širenja i (c)institucionaliziranja formalnih ineformalnih pravila, procedura,politika paradigmi, stilova,„na ina obavljanja stvari“ idijeljenja uvjerenja i normi kojesu se prvo definirale i u vrstileu izradi EU odluka i ondaugra ene u logici doma egdiskursa, identiteta, politi kihstruktura i javnih politika.
Europeizacija
Europske institucije su pridonijele promicanju kognitivne i normativne harmonizacije
reformi u Europi kroz nametanje zajedni kog jezika, zajedni ke vizije reforme i zajedni kih
ciljeva. Možda još važnije, EU nije samo pomogla u stvaranju formalnih institucija kao što je
spomenuto, nego tako er u kristalizaciji neformalnih institucija (Cerami, 2007) poput normi,
vrijednosti, oblika i stilova djelovanja koji su postali etablirani na EU prostoru, posebno kod
donosioca odluka.
Europeizacija je možda i središnji koncept kada
govorimo o ideološkom imaginariju Europe. Ona na
neki na in u svoj opus uklju uje sve one strukture,
procese, mehanizme utjecaja, vrijednosti i norme
koje definiraju i odre uju europsko gra anstvo
i države nacije, samim time i civilno društvo.
Europeizacija se koristi kao »kišobran
termin« koji pokriva mnoštvo zna enja u
terminima socijalnog, politi kog,
kognitivnog pa ak i teritorijalnog. Radealli
(2004) daje obuhvatnu srž europeizacije u
svojoj definiciji europeizacije kao procesa (a)
gra enja (b) širenja i (c) institucionaliziranja
formalnih i neformalnih pravila, procedura,
politika paradigmi, stilova, »na ina obavljanja stvari«
i dijeljenja uvjerenja i normi koje su se prvo definirale i
u vrstile u izradi EU odluka i onda ugra ene u logici doma eg diskursa, identiteta, politi kih
struktura i javnih politika. Paradigma europeizacije unutar generalnog okvira utje e na
oblikovanje politika i programa realizacije tih politika.
Europeizacija je i proces mijenjanja razumijevanja vladavine u Europi. Europeizacija je
izmijenila zajedni ke pojmove vladavine u zemljama lanicama Europske unije. Institucionalni
sistem i strukture mo i u procesu vladavine su prisustvom EU-a kao novog snažnog entiteta
6
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Skupine kojima prijetinajve a opasnost odnovih socijalnih rizika sumladi, osobe s niskomrazinom vještina, žene,obitelji s malom djecomte imigranti.
doživjele transformaciju. Kroz prizmu europeizacije kao vladavine možemo re i da Europska
unija poti e uklju ivanje dionika u razli ite procese oblikovanja i donošenja odluka. Jednim od
bitnih dionika se pri tome smatra civilno društvo. Pri tome je za ulogu civilnog društva zna ajan
horizontalni pristup koji vidi europeizaciju kao horizontalan transfer koncepata i politika izme u
država i EU-a. Radaelli (2004) drži da možemo vidjeti rezultat dijeljenja ideja, mo i i politika
izme u zemalja lanica aktera u kontekstu pruženom od EU-a. Europeizacija preko EU-a sada se
odvija ovisno o atraktivnosti modela koji nude europske institucije, procesi, akteri i vrijednosti te
o racionalnom prihva anju komparativnih prednosti takvih institucionalnih aranžmana u odnosu
na postoje e, doma e kontekste.
Novi socijalni rizici
Socijalni rizici su op enito promatrani kroz proces postindustrializacije, odnosno kao posljedica
socioekonomskih transformacija koje su se dogodile protekla tri-
etiri desetlje a i koje su stvorile nepovoljne životne okolnosti
s kojima se ljudi danas susre u tijekom cijelog života. Neki
od najvažnijih novih socijalnih rizika koji karakteriziraju
post-industrijsko društvo današnjice su:
deindustrijalizacija, tercijarizacija zaposlenosti, masovni
ulazak žena na tržište rada, pove ana nestabilnost
obiteljskih struktura i de-standardizacija zapošljavanja
(Bonnoli 2007.:498).
Posjedovanje nedostatnih ili zastarjelih vještina zbog promjene
obrazaca ekonomije i rada, neodgovaraju a obrazovanost, poteško e u uskla ivanju radnih i
obiteljskih obaveza, samohrano roditeljstvo kao i primjerice nedovoljna pokrivenost sustavom
socijalne zaštite uslijed neprilago enog funkcioniranja sustava još su neki od primjera novih
socijalnih rizika (Bonnoli 2005, Esping Anderson, 2002).
7
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Kombinirana socijalnapolitika javlja se kao noviokvir socijalne politike ukojem vlada, lokalne vlasti,organizacije civilnog društva,trgova ka društva (profitnisektor), obitelj (neformalnisektor) te drugi dionicidjeluju na mjestu ranijegmonopolskog položajadržave (Bežovan, 2009.).
Problemu rješavanja novih socijalnih rizika treba pristupiti baziraju i se na sveobuhvatan pristup
koji bi uklju ivao odre ene mjere unutar obrazovnog sustava, obiteljske i zdravstvene politike,
stanovanja te socijalnih usluga. Potrebno je redizajnirati na in djelovanja socijalne država na
na in koji bi uvažio nove promjene i trendove, uklju uju i promjene na tržištu rada, demografske
promjene, promjene u obiteljskoj strukturi i stilovima života te je potrebno uvažiti situacije koje
nastaju kao posljedica novih socijalnih rizika, a koji se pretvaraju u dominantne izazove pred
konstruiranjem i održavanjem socijalne uklju enosti i kohezije u društvu. U kontekstu
spomenutog valja naglasiti kako je potrebno mijenjati na in promišljanja u oblikovanju socijalnih
politika. Potrebno je staviti naglasak na nove koncepte socijalnog ulaganja i socijalnih inovacija
kao aspekte koji omogu uju redizajniranje socijalnih reformi u smislu klju nih pojmova kao što
su “iz socijalne skrbi prema omogu uju oj državi“ “Aktiviraju a socijalna država“ sa svojim “
obnovljivim naglaskom na sudjelovanju i aktivaciji gra ana“ (Evers, Ewert, 2012:16).
Kombinirana socijalna politika
Kombinirana socijalna politika (welfare mix) je novi trend razvoja
socijalnih politika u razvijenim zemljama koji se povezani s
krizom socijalne države 1970-ih godina. U doba rastu e
krize socijalnih država u razvijenijim zemljama i
pojave novih socijalnih rizika (Ascoli, Ranci, 2002.),
tradicionalni programi socijalnih država usmjereni
uglavnom na socijalnu sigurnost putem osiguranja
suo eni su s novim izazovima u 1980-im, a one se
odnose na rastu e potrebe za socijalnim
uslugama (Ascoli, Ranci, 2002.). Uloga države se
mijenja i ona od financijera i pružatelja socijalnih
usluga preuzima ulogu klju nog dionika koji sklapa
ugovore o pružanju socijalnih usluga s razli itim dionicima
(Alber, 1995.).
8
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
U takvom sustavu vlast prepoznaje organizacije civilnog društva i druge dionike kao partnere te s
njima sura uje u procesu pripreme i donošenja odluka te provedbe i evaluacije socijalnih
programa. Model kombinirane socijalne politike podrazumijeva holisti ku socijalnu politiku koja
regulira i oslanja se na razli ite sektore u pružanju usluga (Svetlik, 1993.).
Kombinirana socijalna politika se ne temelji prvenstveno na konkretnoj kombinaciji razli itih
sektora i dionika, ili na njihovom izoliranom djelovanju, ve prije svega na sinergijskim
u incima njihove suradnje, koji se ogledaju u novim tipovima organizacija, usluga i mreža.
Uloga razli itih sektora nije isklju uju a, ve se oni me usobno nadopunjuju i kombiniraju. Ova
perspektiva obuhva a inovativne potencijale dionika i potencijale multipliciranja inovacija
(Svetlik, 1993.).
Ovaj model u središte stavlja neprofitne organizacije, koje se ne razmatraju samo kao
distinktivni pružatelj usluga (uz javni i profitni sektor) ve se naglašava njihova posreduju a i
povezuju a uloga.
Dobra vladavina
Kako bi odgovorile na rastu e izazove i uvela potrebne policy promjene u podru ju socijalnog
razvoja, vlade trebaju posredni ke organizacije koje su bliže terenu te moraju uklju iti dionike s
kojima mogu razviti partnerske odnose (Enjolras, 2012). Obnova vladavine u tom smislu zna i da
vlade ne bi djelovale same moraju se sve više uklju iti u ko-regulaciju, su-upravljanje,
suradni ko upravljanje i druge oblike vladanja koji prelaze granicu izme u vlade i društva te
izme u javne i privatne sfere. Ova promjena vladavine ogleda se u politikama utemeljenim na
„partnerstvu“ koji nude na ine za razvoj „zajedni kih rješenja“ za kompleksne socijalne
probleme. Paradigma vladavine posebno ra una s ulogom civilnog društva.
Uz vladavinu je usko vezan i koncept civilnosti (civicness), a on obuhva a: (a) socijalnu
dimenziju, koja se odnosi na razinu do koje društvo ili politi ka zajednica tretiraju gra ane kao
ravnopravne, odnosno razmjera do kojeg socijalne usluge doprinose socijalnom uklju ivanju i
integraciji, nasuprot sustavu koji privilegira ili stigmatizira odre ene grupe, (b) politi ku
dimenziju, koja se odnosi na strukture vladavine i pružanja usluga, odnosno razine do koje te
strukture osiguravaju mogu nosti za javnu raspravu i demokratsko sudjelovanje gra ana u
9
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Pet je na ela kojapodrazumijevaju dobrovladavinu:
otvorenost sudjelovanje polaganje
ra una(accountability)
u inkovitost koherentnost
dosljednost
procesima odlu ivanja, ili u su-proizvodnji usluga, te (c) osobnu dimenziju, razmatraju i do koje
mjere se poštuje autonomija korisnika usluga, nasuprot autoritativnom odnosu stru njaka i
organizacija (Brandsen, Dekker i Evers, 2010.).
Europska komisija je 2001. godine donijela Bijelu knjigu o europskoj vladavini (The White Paper
on European Governance)1. Ovaj dokument više otvara proces sa injavanja javnih politika
gra anima i organizacijama. Zagovara se uklju ivanje svih dionika i ve a otvorenost u policy
procesima. Želi se poboljšati kvaliteta javnih politika, osigurati njihova
koherentnost i dugotrajni ciljevi.
Otvorenost podrazumijeva aktivnu komunikaciju o onome
što Europska unija radi, na jeziku razumljivom široj
javnosti. Sudjelovanje podrazumijeva mogu nost
razli itim dionicima da sudjeluju u donošenju i
provedbi politika Europske unije. Sudjelovanje je
odlu uju e za kvalitetu i uspjeh politika. Polaganje
ra una podrazumijeva jasne uloge i transparentnost
procesa sa injavanja i provedbe politika. Tako er, treba
biti jasna odgovornost država lanica i pojedinih dionika
uklju enih u policy procese. U inkovitost se jam i
pravovaljanim uklju ivanjem dionika u sa injavanje
politika, na vrijeme i od po etka, kako bi mogli utjecati na
ciljeve i nacrte politika. Kona no, zahtjeva se koherentnost politika s
kasnijim akcijama te uklju ivanje dionika, ne samo u pripremu politika, ve i u aktivnosti koje
slijede.
1 Hrvatski prijevod dokumenta objavljen je u Reviji za socijalnu politiku.
10
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Socijalne inovacije mogu sedefinirati kao nove ideje (tomogu biti proizvodi, usluge ilinovi modeli) kojeistovremeno podmirujusocijalne potrebe(u inkovitije od alternativa) istvaraju nove socijalneodnose ili suradnju.
Socijalne inovacije
Gospodarska kriza posljednjih godina potakla je brojne rasprave o traženju novih rješenja,
kreiranju novih pristupa i koncepata socijalnih i ekonomskih politika. Socijalne inovacije danas
su jedan od strateških prioriteta u istraživa kim programima EU-a (primjerice Obzor 2020, EaSI).
Socijalne inovacije podrazumijevaju nove odgovore na rastu e socijalne potrebe, s ciljem
unapre enja dobrobiti ljudi. One su „socijalne“ kako u svojim ciljevima, tako i u sredstvima
kojima se ti ciljevi postižu.
Koncept se odnosi na razvoj inovativnih rješenja te novih organizacijskih oblika ili novih oblika
suradnje, u cilju rješavanja socijalnih pitanja (BEPA, 2010.). Inovativnost ovisi o vremenskom i
prostornom kontekstu, odnosno o politi kom i institucionalnom sustavu u kojem se socijalne
inovacije javljaju (Evers i sur., 2014.).
Prema definiciji korištenoj u WILCO (Welfare Innovations at Local Levels in Favour of
Cohesion) projektu2, socijalne inovacije karakterizira: nove
ideje koje su prokušane u praksi; inovativne su i nove u
kontekstu u kojem se javljaju; nude obe anje u bolja
rješenja i strategije te nose odre en rizik
neizvjesnosti i nesigurnosti ishoda. Analiziraju i
primjere socijalnih inovacija u 20 europskih
gradova, WILCO prepoznaje zajedni ka obilježja,
odnosno podru ja i modalitete socijalnih inovacija.
Prvo, one uklju uju inovativne na ine
naslovljavanja i rada s korisnicima socijalnih usluga.
Drugo, inovacije esto podrazumijevaju nove (hibridne) oblike
organizacija i na ina rada. Kona no, socijalne inovacije dovode do postepenih promjena
samih lokalnih socijalnih sustava te novih tipova vladavine. Socijalne inovacije esto prelaze
okvire sektora i integriraju razli ite, tradicionalno razdvojene politike, poput povezivanja
socijalnih, urbanih i kulturnih politika, ili integriranja socijalne i ekonomske logike
2 Više o projektu dostupno na: www.wilcoproject.eu
11
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Socijalno poduzetništvovidi se kao noviji pristupu rješavanju društvenihproblema, kombiniraju isocijalni i poslovnipristup te time stvaraju idodanu vrijednost.
djelovanja. Organizacije civilnog društva više su prostorom proizvodnje socijalnih inovacija
odjavnog sektora.
Socijalno poduzetništvo
Za razliku od tradicionalnih neprofitnih organizacija,
aktivnosti socijalnog poduzetništva nisu zna ajnije
usmjerene na zagovaranje ili raspodjelu nov anih
sredstava, ve na proizvodnju dobara i pružanje
usluga na stalnoj osnovi, gdje nije uvijek mogu e
razviti tržišno-profitnu djelatnost. Ove organizacije
redovito uživaju porezne poticaje za obavljanje svojih
djelatnosti, a država im esto osigurava povoljnije kredite ili
njihov rad poti e dotacijama.
Kao i u slu aju drugih neprofitnih organizacija, cilj socijalnog poduzetništva nije maksimalizacija
profita i raspodjela dobiti. Ipak, u slu ajevima nekih zadruga, mogu a je ograni ena raspodjela
ostvarene dobiti. Socijalni poduzetnici su aktivni sudionici na tržištu, premda su njihovi primarni
motivi usmjereni na ostvarivanje socijalnih ciljeva.
Ove organizacije osnivaju se kao odgovor na socijalne probleme i potrebe, koriste i poslovni i
poduzetni ki pristup. One djeluju na tržištu te su u svom poslovanju izložene tržišnim
rizicima, a njihov financijski status ovisi o naporima i sposobnosti zaposlenika da osiguraju
odgovaraju e resurse. U smislu upravljanja ovih organizacija, socijalno poduzetništvo esto
karakterizira predstavljenost i sudjelovanje korisnika i drugih dionika.
Programi socijalnog poduzetništva uglavnom su usmjereni na integraciju teško zapošljivih
skupina, obrazovanja, razvojem štedno-kreditnih zadruga, pružanjem socijalnih usluga, gradnjom
i upravljanjem socijalnih stanova te aktivnostima razli itih zadruga. U novije vrijeme ove
organizacije djeluju i u podru ju razvoja povezuju ih socijalnih usluga, sportskih, kulturnih i
rekreacijskih aktivnosti.
12
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Socijalno ulaganje uklju ujeja anje trenutnih i budu ihkapaciteta ljudi te poredneposrednih u inaka, ra unase s trajnim u incima u viduboljih obrazovnih ishoda,mogu nosti zapošljavanja iprihoda od rada, odnosnojasnom socijalnom igospodarskom koristi.
Socijalno ulaganje (socijalne investicije)
Socijalno ulaganje novija je paradigma u socijalnoj politici. U
modernoj ekonomiji utemeljenoj u znanju, gdje je znanje
nositelj rasta i produktivnosti, dolazi do nužnosti
modernizacije poslijeratne socijalne države, kako bi se
djelotvornije odgovorilo na nove socijalne rizike i
potrebe modernih društava (Morel i sur., 2012.).
Prema tome, socijalno ulaganje sve je naglašenija
funkcija koju bi moderni sustavi socijalne politike
trebali ispunjavati. Posljedice gospodarske krize u
vidu rastu eg rizika od siromaštva, socijalne
isklju enosti i isklju enosti iz svijeta rada te rastu eg
pritiska na javne prora une name u nužnost modernizacije
socijalnih politika u cilju njihove ve e u inkovitosti i
djelotvornosti.
Ulaganje u ljudski kapital temelj je produktivnosti i inovacija, a ulaganje u ljudski kapital
stavlja naglasak na „pripremanje“ pojedinaca za suo avanje s budu im rizicima, umjesto samo
„popravljanja“ njihovih posljedica. U ožujku 2013. EU je pokrenula Paket socijalnih ulaganja s
nakanom kako bi socijalna ulaganja koristila socijalnim i ekonomskim ciljevima, ja ala socijalnu
koheziju i konkurentnost. Naglasak je na strategijama obrazovanja, zdravstva i socijalnih
usluga s ulaganjem u djecu koja dolaze iz nepovoljnih prilika. (Europska komisija, 2013.).
U životnoj perspektivi socijalna ulaganja mogu se definirati kako politike kojima je cilj
oblikovati, oja ati, održati, ponovo uspostaviti i koristiti individualno funkcioniranje kako bi se
bolje podmirila životna o ekivanja i životni transferi i na taj na in maksimalizirali životni izgledi
ljudi da budu zdravi, obrazovani, zaposleni ta da imaju obitelj.
13
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Prema definiciji FP7 projekta
Third Sector Impact, tre i sektor
obuhva a slijede e
organizacijske oblike: udruge,
zaklade, privatne ustanove,
nekomercijalne zadruge,
štedno–kreditne udruge,
socijalne poduze a te
pojedina ne aktivnosti poduze
bez pla e ili prisile prvenstveno
za dobrobit društva, odnosno,
Tre i sektor
Pojam tre i sektor proizašao je iz ameri ke tradicije. Njega zasebno uvode Etizioni i Levitt
po etkom 70ih, polaze i od argumenta o neuspjehu tržišta i neuspjeha (rastu e) socijalne države
u osiguranju socijalne zaštite. Ja anje koncepta tre eg sektora i rasta interesa za ovo podru je
povezuje se s izvještajem o filantropiji u Americi pod nazivom „Giving in America“, kojeg je
izdala komisija3 na ijem je elu bio J. D. Rockefeller III. Preporuka komisije bila je da se sve
porezno-izuzete organizacije svrstaju u distinktivni, „tre i“ sektor.
Jedan od glavnih ciljeva novijeg FP7 projekta Third Sector
Impact4, u kojem je predstavljena i Hrvatska, jest upravo
pojasniti koncept tre eg sektora u njegovim europskim
manifestacijama i proizvesti konsenzualnu definiciju
sektora.
Etizioni tre i sektor vidi kao alternativni sektor izme u
države i tržišta, ije se glavne prednosti prepoznaju u
njegovom kombiniranju poduzetni ke orijentacije i
organizacijske u inkovitosti poslovnog sektora s
orijentacijom prema javnom dobru, prisutne u javnom
sektoru.
Iako se tre i i neprofitni sektor esto koriste kao sinonimi,
takvo alternativno korištenje nije sasvim opravdano. Naime,
koncept neprofitnog sektora isklju uje zna ajan dio organizacijskih
oblika povijesno važnih za razvoj europskog tre eg sektora, kao što je podru je zadrugarstva,
uzajamnih društava socijalnog osiguranja i socijalne ekonomije. Tako er, tre i sektor esto se
poistovje uje s konceptom civilnog društva, me utim on to nije. On je usmjeren prema onim 3 Commission on Private Philantropy and Public Needs
4 Više o projektu: http://thirdsectorimpact.eu/
14
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Potreba zahibridizacijom
proizlazi iz prirodesuvremenih
socijalnih problema,ije rješavanje
zahtjeva suradnjurazli itih društvenih
dionika.
organizacijama koje imaju kapacitete pružanja razli itih usluga u podru ju socijalnih
službi, obrazovanja, zdravstva i zaštite okoliša te ekologije.
Ameri ka tradicija podrazumijeva ulogu neprofitnih organizacija kao odgovor na neuspjeh
tržišta. Europska tradicija ovih organizacija, za razliku od ameri ke, ne stavlja toliki naglasak na
zabranu distribucije profita, filantropiju i volontiranje, ve više na kolektivne akcije utemeljenim
na uzajamnoj pomo i i sudjelovanju gra ana okupljenih oko nekog socijalnog problema (Laville,
2011.). Za razliku od SAD-a, u Europi je na djelu bila ideja razvoja alternativnih oblika
ekonomije i financijskih instituta samopomo i, kao svojevrsna kritika kapitalisti kog tržišnog
sustava, koja je dolazila dijelom od socijaldemokratskog koncepta izgradnje ekonomije za javno
dobro, odnosno socijalne ekonomije.
Hibridne organizacije
Organizacije tre eg sektora esto karakterizira hibridni
karakter: one povezuju razli ite resurse, zadatke, uloge i
na ela djelovanja. U tom smislu, ove organizacije obilježava
pluralnost i raznolikost orijentacija i organizacijskih oblika.
Umjesto jasnih granica izme u sektora, dolazi do preklapanja
razli itih sfera i njihovih dominantnih na ela djelovanja, kao
što su na ela unificiranosti i hijerarhijskog odlu ivanja u
modernim državnim sustavima, kompetitivnost i orijentiranost prema
profitu u poslovnom sektoru te odnosi obaveze i skrbi u neformalnoj sferi.
Hibridizacija se ogleda u aspektima izvora financiranja, ciljeva organizacije te upravljanja, a
njihovi su osniva i esto razli iti dionici. Njihov hibridni karakter podrazumijeva istovremene
ekonomske funkcije, kao i funkcije lobiranja i kanaliziranja specifi nih interesa. Integriraju i
uobi ajeno odvojena na ela djelovanja, hibridnost organizacija odlikuje se u slijede em:
Istovremeno se oslanjaju na resurse tržišta, države i lokalne resurse zajednice,
15
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Balansiraju profitnu i neprofitnu logiku djelovanja,
Integriraju pla en i volonterski, nepla eni rad te,
Balansiraju razli ite individualne motive za suradnju, od dobivanja pla e za rad do
motiva solidarnosti.
Hibridne organizacije legitimiraju se socijalnim poduzetništvom te su u prilici mobilizirati
dodatne lokalne resurse. Istovremeno, u njihovim upravlja kim mehanizmima predstavljeni su
razli iti dionici, što ja a ukorijenjenost organizacija u lokalnu sredinu (Bežovan, 2009.).
Analiza socijalnih pokazatelja
Stopa rizika od siromaštva u 2014. u Hrvatskoj iznosi 19,4 %, dok Ginijev koeficijent kojim se mjeri nejednakost raspodjele dohotka iznosi 30,2%. Po indeksu nejednakosti, Hrvatska je najbliža Poljskoj, dok ve u nejednakost u distribuciji dohotka imaju Bugarska, Španjolska, Letonija, Litva, Gr ka. Najmanji Ginijev koeficijent u državama EU ima Slovenija (25), a slijede Belgija, Danska, Austrija, Finska...
Pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj iznosi 5,1 budu i da 20 posto stanovništva s najvišim dohotkom u 2014. primalo 5,1 puta ve i dohodak od 20% stanovništva s najnižim dohotkom. Prag rizika od siromaštva u 2014. za jedno lano ku anstvo iznosio je 23.760 kuna na godinu, dok za ku anstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 49. 896 kuna na godinu. Navedena stopa rizika od siromaštva od 19,4 % je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U riziku od siromaštva ili socijalne isklju enosti lani se nalazilo 29,3 % stanovništva, a pokazatelj se odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji ili žive u ku anstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Opasnosti od pada u siromaštvo u najve oj su mjeri izloženi nezaposleni (stopa rizika u toj kategoriji iznosi ak 43,2 %), dok je najmanja stopa rizika od siromaštva za zaposlenike i iznosi 4,7 %. Ve su samozaposleni izloženi ve em riziku - 14,9 %, dok stopa rizika za umirovljenike iznosi 18,9 %.
Socijalni transferi utje u na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utje e na pove anje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,4 % na stopu od 29,9 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45,2 %.
16
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Indeks razvijenosti analiziranih županija i gradova sjedišta županije, MRRFEU, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti za 2013. godinu
Županija Indeks razvijenosti Grad sjedište županije Indeks razvijenosti
Grad Zagreb 186,44% Zagreb 142,75%
Zagreba ka 124,23% Velika Gorica 109,78%
Splitsko-dalmatinska 93,75% Split 105,44%
Šibensko-kninska 76,41% Šibenik 103,36%
Istarska 156,80% Pula 117,61%
Primorsko-goranska 139,2% Rijeka 119,20%
Sisa ko-moslava ka 38,70% Sisak 99,73%
Karlova ka 56,34% Karlovac 98,91%
Osje ko-baranjska 46,07% Osijek 101,53%
Vukovarsko-srijemska 20,57% Vukovar 70,63%
17
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Istarska županijabilježi blagi porastbroja stanovnika,
gotovo neprimjetanali svakako trendsuprotan ostatku
Hrvatske.
Stanovništvo
Gotovo sve županije izme u zadnja dva popisa stanovništva
prati proces depopulacije. Istarska županija bilježi blagi porast broja
stanovnika, gotovo neprimjetan ali svakako trend suprotan ostatku
Hrvatske.
Nadalje, županije prati trend okarakteriziran niskim udjelom djece s
obzirom na stanovništvo srednje i starije dobi, što uzrokuje nizak,
opadaju i prirodni prirast i možda najbolje potkrepljuje podatak o proces
depopulacije.
Prema podacima analiziranih županija možemo zaklju iti da je stanovništvo zašlo u proces
starenja. Broj ano je ženska populacija zastupljenija od muške u svim županijama.
Migracijski saldo me u analiziranim županijama pozitivan je samo u Istarskoj.
*Radi lakšeg prikaza županijskih razli itosti niže se nalaze podaci o pozitivnom migracijskom saldu
Istarske županije kao i prikaz negativnog salda Osje ko baranjske županije.
Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u Istarskoj županiji u 2013. godini, www.dzs.hr
Ukupno Iz/u druge županije Iz/u inozemstva
Doseljeni 2229 1334 895
Odseljeni 1579 941 638
Saldo 650 393 257
18
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Trend pove anjasama kihku anstava
ozbiljno prijetive ini analiziranih
županija.
Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u Osje ko-baranjskoj županiji u 2013. godini, www.dzs.hr
Ukupno Iz/u druge županije Iz/u inozemstvo
Doseljeni 1 594 1 193 401
Odseljeni 2 148 1 537 1 537
Saldo 554 344 1136
Ku anstva i obitelji
Sklopljenih brakova u svim županijama i dalje je više nego rastavljenih. Ipak, Grad Zagreb se
izdvaja nešto ve om stopom divorcijaliteta od ostatka Hrvatske.
Skopljeni i razvedeni brakovi (na 100 000 stanovnika) u Gradu Zagrebu u 2014. godini, www.dzs.hr
U strukturi ku anstava na razini analiziranih županija
Primorsko-goranska, Šibensko-kninska i Karlova ka
županija izdvajaju se nešto ve im postotkom sama kih
ku anstava. Me utim, važno je naglasiti kako trend pove anja
sama kih ku anstava ozbiljno prijeti ve ini analiziranih županija.
Udio majki u jednoroditeljskim obiteljima, kao i na razini cijele Hrvatske, viši je od udjela
o eva u svim analiziranim županijama. Ovakvim tipovima obitelji valja posvetiti posebnu
pažnju u kontekstu isklju enosti obzirom na obiteljsku strukturu.
Stopa nupcijaliteta Stopa divorcijaliteta
533,27 190,22
19
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Stanovanje
Prema osnovi korištenja stambene jedinice prevladavaju stambene jedinice u
privatnom vlasništvu ili suvlasništvu te stambene jedinice koje se temelje na srodstvu s
vlasnikom ili najmoprimcem stana.
Prikupljeni podaci ukazuju na pove anje broja besku nika u svim analiziranim županijama
izme u zadnja dva popisa stanovništva. Kada govorimo o fenomenu besku ništva, treba naglasiti
da statistika još uvijek ne detektira pravi broj osoba koje se nalaze u ovoj kategoriji.
Najbolji primjer za to su možda podaci o broju besku nika u Gradu Zagrebu koji se nalaze niže.
Osnova korištenja stambenih jedinica u Gradu Zagrebu u 2013. godini, www.dzs.hr
Osnova korištenja stambene jedinice Ukupno
Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 259 833
Najmoprimac sa slobodno ugovorenomnajamninom
15 010
Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana 16 325
Najmoprimac sa zašti enom najamninom 6 589
Najam dijela stana (podstanar) 3 478
Ostale osnove korištenja 2 160
Besku nik 46
Iz tablice se da zaklju iti kako u Gradu Zagrebu boravi 46 besku nika, me utim ta brojka je
znatno ve a o emu možda najbolje svjedo i podatak o broju smještenih osoba u zagreba kim
prihvatilištima i preno ištima.
20
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Broj djece koja poha ajuvrti e je u porastu te se uskladu s tim pove ava i brojdje jih vrti a, dok broj djecekoja upisuju osnovne i srednje
škole po analiziranimžupanijama opada što prati
trend smanjenja brojaosnovnih i srednjih škola.
Pove anje stoperegistrirane
nezaposlenosti usvim analiziranim
županijama.
Odgoj i obrazovanje
Prikupljeni statisti ki podaci po analiziranim županijama ukazuju na trend
pove anja broja djece upisane u vrti e. Usporedo s pove anim brojem
djece koja poha aju programe predškolskog obrazovanja raste i broj dje jih
vrti a, posebice privatnih, dok je broj vjerskih vrti a u analiziranim
županijama gotovo identi an posljednjih deset godina. Broj državnih vrti a
tako er je u blagom porastu, no ni približno tako velikom kao što bilježe
privatni dje ji vrti i.
Optimisti nu sliku, nasuprot obe avaju im podacima o porastu
broja upisane djece u vrti e, kvari podatak o kontinuiranom
smanjenju broja upisane djece u osnovne i srednje
škole u svim analiziranim županijama. Broj srednjih
škola u pojedinim županijama je rastao zahvaljuju i
injenici da su se programi širili i nudili odre ene
programe srednjoškolskog obrazovanja koji prethodno nisi
bili ponu eni u pojedinim županijama, ali trend kojeg
karakterizira opadanje broja upisane djece u srednje škole
prati bez iznimke sve analizirane županije.
Zaposlenost i nezaposlenost
Pove anje stope registrirane nezaposlenosti bilježe sve analizirane županije. Me u
analiziranim županijama, Istarska se izdvaja daleko najnižom stopom registrirane
nezaposlenosti (8.4%), me utim ni nju nije zaobišao poražavaju i podatak o vrhuncu
nezaposlenosti me u populacijom mladih u dobi od 25-29 godina.
21
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Radi lakšeg uvida u problem nezaposlenosti mladih niže se na nalazi tabli ni prikaz nezaposlenih
osoba prema dobi i spolu zabilježen krajem ožujka 2015. godine u Istarskoj županiji.
Nezaposlene osobe prema dobi i spolu krajem ožujka 2015. godine u Istarskoj županiji, Mjese ni statisti ki bilten, 2015. Dobne skupine Muškarci Žene Ukupno
15 19 127 90 217 (2.63%)
20 24 445 466 911 (11.06%)
25 29 502 712 1 214 (14.74%)
30 34 401 603 1004 (12.19%)
35 39 347 538 885 (10.75%)
40 44 280 446 726 (8.81%)
45 49 280 522 802 (9.74%)
50 54 400 627 1027 (12.47%)
55 59 551 499 1050 (12.75%)
60 i više 288 112 400 (4.86%)
Problem na razini svih županija je nezaposlenost mladih, koju prati i problem
nezaposlenih starijih teže zapošljivih osoba u dobi od 50-59 godina. Ve u stopu
nezaposlenih žena u ukupnom udjelu nezaposlenog stanovništva tako er bilježe sve analizirane
županije.
22
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Bolesti cirkulacijskogsustava i
novotvorine naj eš iuzroci smrtnosti.
Me u nezaposlenima najviše je osoba koje su završile srednjoškolska zanimanja do 3 godine,
zatim osobe koje imaju srednjoškolska zanimanja u trajanju 4 i više godina. Najmanji postotak
nezaposlenih ine osobe sa završenom gimnazijom, završenim fakultetom, akademijom,
magisterijem, doktoratom te završenim prvim stupnjem fakulteta, stru nog studija i više
škole.
Zdravstvena zaštita
Bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorine naj eš i su uzroci
smrtnosti me u stanovništvom promatranih županija.
Podaci o zdravstvenoj zaštiti na razini analiziranih županija
ukazuju na opasnost od trenda zloupotrebe opijata. Spomenuti
trend me u analiziranim županijama iznadprosje an je u
Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Analiziraju i programe po županijama zamjetno je da je održan ve i broj edukativnih i
preventivnih aktivnosti u službama prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnosti upravo u
županijama u kojima je izraženija zloupotreba opojnih sredstava.
Što se ti e mjera aktivne politike zapošljavanja, program stru nog osposobljavanjabez zasnivanja radnog odnosa prednja i u svim analiziranim županijama. Brojem korisnika, potpore za zapošljavanje slijede stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nakon ega su broj ano najzastupljeniji korisnici programaobrazovanja. Javni radovi su tako er esto korištena mjera u svim analiziranim županijama, a prema strukturi zaposlenosti najviše je zaposlenih u prera iva koj industriji, trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala.
23
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Stopa lije enih ovisnika o opijatima na 100.000 stanovnika (15-64 godine) 2014., Hrvatski zdravstveno-statisti ki ljetopis, 2015.
Postotkom osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj stanovnika posebno se isti u ratom
pogo ene županije me u kojima prednja i Šibensko-kninska županija u kojoj 13,4%
ukupnog stanovništva županije ine osobe s invaliditetom.
Socijalna zaštita i socijalne usluge
Me u analiziranim županijama, Šibensko-kninska, Sisa ko-moslava ka i Osje ko-baranjska
županija bilježe najve i broj korisnika socijalne pomo i. Na razini svih županija, najviše je
korisnika doplatka za pomo i njegu, korisnika pomo i za uzdržavanje te korisnika
jednokratne nov ane pomo i. Teško je ne primijetiti kako broj korisnika jednokratne nov ane
pomo i posljednjih godina raste u gotovo svim županijama. Op enito, broj korisnika u sustavu
socijalne pomo i uglavnom ima tendenciju rasta u svim analiziranim županijama. Zabrinjava
visok postotak radno sposobnih korisnika programa socijalne pomo i.
24
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Od ustanova socijalne skrbi najzastupljeniji su državni domovi za starije i nemo ne osobe te
državni domovi za djecu bez odgovaraju e roditeljske skrbi. Primjetan je rasta broja privatnih
domova za starije i nemo ne osobe.
Obuhva enost korisnika i pomo i u socijalnoj po županijama na razini RH, Mjese no statisti ko izvješ e MSPM (travanj, 2015.)
25
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
IZAZOVI EUROPEIZACIJE HRVATSKE SOCIJALNE POLITIKE
JA ANJE KOMBINIRANE SOCIJALNE POLITKE, POSEBICE NALOKALNIM RAZINAMA
PROMICANJE PRINCIPA DOBRE VLADAVINE U IZRADI,DONOŠENJU, IMPLEMENTACIJU I EVALUACIJI POLITIKA
POTICANJE ISTRAŽIVANJA I ANALIZA POLITIKE UTEMELJENENA DOKAZIMA
OTVARANJE PROSTORA SOCIJALNOM ESPERIMENTIRANJU ISOCIJALNIM INOVACIJAMA
RAZVIJANJE KULTURE JAVNOG DIJALOGA U PITANJIMAVEZANIM ZA SOCIJALNU POLITIKU
JA ANJE KAPACITETA ZA RAZVIJANJE I PROVO ENJE EUPROJEKATA
STRATEŠKO PROMIŠLJANJE KLJU NIH EU DOKUMENATA INJIHOVE RELEVANTOSTI ZA DALJNI RAZVOJ HRVATSKESOCIJALNE POLITIKE
26
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Primjeri dobre prakse
Primjer dobre prakseMirovna grupa “Oaza“ Beli Manastir
Mirovna grupa “Oaza“ iz Beli Manastira u partnerstvu s Gradom Beli Manastir i Centrom za socijalnu skrb provodi projekt besplatne podjele toplih obroka starijim i nemo nimosobama. Projekt predstavlja svojevrstan oblik socijalne usluge starijim, nemo nim i socijalno ugroženim osobama koji se primjenjuje od kraja 2010. godine uz pomo Centra za socijalnu skrb i dio sredstava Grada Belog Manastira.
Korisnici ovog programa su stare i nemo ne osobe, ija djeca žive u drugim mjestima, udaljenijim gradovima ili ak državama, te ih izuzetno rijetko posje uju. Obi no se radi o sama kim doma instvima gdje se osobe još nisu odlu ile na odlazak u dom za stare osobe, a sve teže su u stanju voditi brigu o sebi zbog ega im je ovakva vrsta pomo i dobrodošla.
Primjer dobre prakseCentar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka u partnerstvu s Udruženjem romskog prijateljstva “Luna“ i Gradom Beli Manastir provodi projekt „Alati za pomo prizapošljavanju“. Cilj projekta je aktiviranje dugotrajno nezaposlenih korisnika sustavasocijalne skrbi Romske zajednice na podru ju Baranje. Projekt kombinira razli ite mehanizme za bolje pozicioniranje ciljne grupe na tržištu rada (edukaciju i profesionalno usavršavanje, povezivanje nezaposlenih i poslodavaca, pove anje resursa zajednice za zapošljavanje i samozapošljavanje itd.). Jedna od osnovnih aktivnosti projekta je uspostavljanje tzv. „Knjižnice alata“ koja e djelovati kao resursni centar u zajednici i bitipromotor vrijednosti socijalnog poduzetništva.
27
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Primjer dobre prakseGerontološki centri Grada Zagreba – model aktivnoga i zdravoga starenja
Projekt predstavlja jedinstveni primjer zdravoga starenja i izvaninstitucionalne skrbi na podru ju RH koji starijim gra anima Zagreba nudi mogu nost besplatnoga servisa koji zadovoljava njihove potrebe i omogu ava im da što duže ostanu unutar obitelji i u svom prirodnom okruženju. Projekt se provodi od 2004. godine na 50 ak lokacija, a nositelji su 9 domova za starije i nemo ne osobe kojima je osniva Grad Zagreb. Aktivnosti koje provode, a omogu avaju zadovoljenje primarnih potreba i poboljšanje kvalitete života: pomo i njega u ku i, posudionice ortopedskih pomagala, sportsko-rekreativnih aktivnosti u obliku aerobnih vježbi i medicinske gimnastike radi isticanja važnosti kretanja i aktivnog starenja, kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti, informati ki te ajevi, plesne ve eri i dramske grupe, savjetovališta, tribine, akcije i manifestacije. Koristi se multidisciplinarni pristup koji uklju uje stru njake: socijalne radnike, radne terapeute i fizioterapeuti, kinezioterapeuti, lije nici specijalisti (neurolozi, fizijatri), pravnici i volonteri. Evaluacijom se pokazalo da ovaj model uvelike utje e na smanjenjeosamljenosti i društvene izoliranosti starijih osoba i poti e ve u socijalnu uklju enost koja je zna ajna u o uvanju funkcionalnih sposobnosti.
Primjer dobre prakseURIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom
Virtualne radionice, kontaktnog (call) centra i IN portala.Virtualna radionica
Uspostava Kontaktnog (call) centra
IN Portal news
28
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Literatura
Alber, J. (1995). A Framework for the Comparative Study of Social Services. Journal of
European Social Policy, 5(2), 131-149.
Anheier, H. K. (2005). Nonprofit Organizations. Theory, management, policy. London, New
York: Routledge.
Ascoli, U. i Ranci, C. (ur.) (2002). Dilemmas of the Welfare Mix. The New Structure of Welfare in an Era of Privatization. New York: Kluwer Academic.
BEPA (2010). Empowering people, driving change. Social Innovation in The European Union.
Bežovan, G. (2004). Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Bežovan, G. (2009). Civilno društvo i javna uprava kao dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava, 9(2), 355-391.
Bežovan, G. (2009). Civilno društvo i javna uprava kao dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava, 9(2), 355-391.
Bežovan, G., Zrinš ak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko
društvo.
Bozzini, E., Enjolras, B. (ur.) (2012). Governing Ambiguities. New Forms of Local Governance
and Civil Society. Baden-Baden: Nomos.
Brandsen, T. i sur. (ur.) (2015). Social Innovations in the Urban Context. Springer (u tisku).
Brandsen, T., Dekker, P. i Evers, A. (ur.) (2010). Civicness in the Governance and Delivery of
Social Services. Baden-Baden: Nomos.
Centre for Social Investment (2011). Focus: Social Entrepreneurs. Pioneering Study of German
Social Entrepreneurship. CSI report No. 11/December 2011.
Defourny, J., Nyssens, M. (ur.) (2008). Social Enterprise in Europe: Recent Trends and
Developments. EMES Working Paper No. 08/01.
Dobkin Hall, P. (2006). A Historical Overview of Philanthropy, Voluntary Associations, and Nonprofit Organizations in the United States, 1600-2000. U: Powell, W. W. i Steinberg, R. (ur.)
29
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
The Nonprofit Sector. A Research Handbook (drugo izdanje). New Haven & London: Yale University Press.
European Commission (2001). European Governance: A White Paper
Europska komisija (2013). Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uklju uju i i provedbu
Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014. – 2020. Revija za socijalnu politiku, 20(2), 167-
190.
Evers, A. (1993). The Welfare Mix Approach. Understanding the Pluralism of Welfare Systems. U: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.) Balancing Pluralism. New Welfare Mixes in Care for the Elderly. Aldershot: Avebury.
Evers, A. (2006). Third Sector Organizations and Welfare Services. How helpful are the Debated on Welfare Regimes and a European Social Model? U: Matthies, A. (ur.) Nordic civic society organisations and the future of welfare services. A model for Europe? Copenhagen: TemaNord.
Evers, A. (2008). Hybrid organisations. Background, concept, challenges. U: Osborne, S. P. (ur.) The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.
Evers, A. i Laville, J. (2004). Defining the third sector in Europe. U: Evers, A. i Laville, J. (ur.) The third sector in Europe. Cheltenham, Northampton: Edward Elgar.
Evers, A., Ewert, B., Brandsen, T. (ur.) (2014). Social Innovations for Social Cohesion:
Transnational Patterns and Approaches from 20 European Cities. Liege: EMES European
Research Network
Jenei, G. i Kuti, E. (2008). The third sector and civil society. U: Osborne, S. P. The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.
Laville, J-L. (2011). What is the Third Sector? From the Non-profit Sector to the Social and Solidarity Economy. Theoretical debate and European reality. EMES Working Paper no.11/01.
Lorentzen, H. (2010). Sector labels. U: Taylor, R. (ur.) Third Sector Research. New York, Dordrecht, Heidelberg, London: Springer.
Morel, N., Palier, B., Palme, J. (2012). Towards a Social Investment Welfare State? Ideas,
Policies and Challenges. Bristol: The Policy Press.
Osborne, S. P. (2008). Key issues for the third sector in Europe. U: Osborne, S. P. (ur.) The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.
30
CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija
Salamon, L. M. i Anheier, H. K. (1992). In Search of the Non-profit Sector I: The Question of Definitions. Voluntas, 3(2), 125-151.
Svetlik, I. (1993). Regulation of the Plural and Mixed Welfare Systems. U: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.) Balancing Pluralism. New Welfare Mixes in Care for the Elderly. Aldershot: Avebury
Vidovi , D. (2012). Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj [doktorski rad]. Zagreb: Filozofski
fakultet Sveu ilišta u Zagrebu.
Vinceti , V., Babi , Z., Baturina, D. (2013). Definiranje podru ja i potencijala razvoja socijalnog
poduzetništva Hrvatske u komparativnom kontekstu. Ekonomski pregled, 64(3), 256-278.