Post on 16-Oct-2021
JU Gimnazija “Bihać"
ELABORAT ZA UVOĐENJE IZBORNIH PODRUČJA U
JU GIMNAZIJA “BIHAĆ”
JU GIMNAZIJA „BIHAĆ“ U BIHAĆU
AKCIONO ISTRAŽIVANJE: MIŠLJENJE UČENIKA I NJIHOVIH RODITELJA O UVOĐENJU IZBORNIH
PODRUČJA U
JU GIMNAZIJA „BIHAĆ“
U BIHAĆU, MARTA 2019. GODINE
SAŽETAK
Nakon završenih pripremnih aktivnosti oko uvođenja izbornih područja u proces obrazovanja učenika JU
Gimnazija „Bihać“ (rasprave o izbornim područjima, analize nastavnih planova i programa, kreiranje
prijedloga izbornih područja, prezentacije učenicima prvih i drugih razreda i njihovim roditeljima
prijedloga izbornih područja ), u periodu od 04.03.2019. godine do 08.04.2019. godine, izvršeno je
anketiranje učenika prvih i drugih razreda, te njihovih roditelja, sa ciljem prikupljanja povratnih informacija,
to jest dobivanja mišljenja pomenute populacije o ideji uvođenja izbornih područja u JU Gimnazija „Bihać“.
Ispitivali smo učenike i roditelje učenika prvih i drugih razreda, jer bi se eventualna promjena koncepta
obrazovanja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije, odnosila upravo na njih, generacije
2018/2019. i 2017/2018. godine.
1. METODOLOŠKI DIO ISPITIVANJA
1.1.TEMA ISPITIVANJA
Osnovna tema ispitivanja jesu stavovi učenika i njihovih roditelja o uvođenju izbornih područja u proces
njihovog ( učeničkog ) obrazovanja, obzirom da bi se ova promjena koncepta obrazovanja odnosila upravo
na ove dvije generacije učenika. Naime, ukoliko bi se od iduće školske 2019/20120. godine uvela izborna
područja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije, ove dvije generacije učenika bi se našle u
specifičnom položaju: obrazovanje započeto po konceptu opće gimnazije, a završeno po konceptu izbornih
područja. Generacija koja iduće školske godine upiše JU Gimnazija „Bihać“ ne bi imala isti problem kao
ove dvije generacije, jer bi od prvog razreda već radili po novom nastavnom planu i programu koji je
prilagođen konceptu odabira jednog izbornog područja nakon završenog drugog razreda opće gimnazije.
Zbog toga smo htjeli dobiti mišljenje učenika i njihovih roditelja o ideji uvođenje izbornih područja i još
nekim pitanjima koja se vežu za ovu ideju.
1.2.CILJ ISPITIVANJA
Cilj ispitivanja je bio utvrditi:
- U kojem procentu se učenici slažu sa idejom uvođenja izbornih područja u proces njihovog obrazovanja
- U kojem procentu se roditelji slažu sa idejom uvođenja izbornih područja u proces obrazovanja njihove
djece
- Koja izborna područja najviše zanimaju učenike
- U kom procentu se roditelji slažu sa idejom da se izborna područja uvedu već od iduće školske godine
- Sugestije učenika i roditelja na temu uvođenja izbornih područja
1.3.UZORAK ISPITIVANJA
Od ukupno 232 učenika prvih i drugih razreda JU Gimnazija „Bihać“ispitano je njih 183 ( 78% ) odnosno
162 roditelja ( 70% ).Uzorak učeničke populacije bili su svi učenici koji su tog dana bili u školi, a od
roditeljske populacije uzorak su bili roditelji pomenutih učenika ( s tim da 8% učenika nije donijelo na uvid
popunjene listiće od strane roditelja ).
1.4.MJERNI INSTRUMENTI
U ovome ispitivanju korišten je anketni upitnik za prikupljanje mišljenja učenika/roditelja o temi ispitivanja.
Primjeri anketnih upitnika dati su u prilogu ispitivanja.
REZULTATI ISPITIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA
1. MIŠLJENJE UČENIKA
1.1.Prvo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku učenici za ili protiv ideje uvođenja
izbornih područja:
1.1.1. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA
- Od 208 ispitanih učenika prvih i drugih razreda njih 183 ili 87,98% je za ideju uvođenja izbornih
područja
1.1.2. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH RAZREDA
- Od 110 ispitanih učenika prvih razreda, njih 104 ili 94,55% je za ideju uvođenja izbornih područja
80,62%
19,39%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
DA
NE
94,55%
4,50%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
DA
NE
1.1.3. MIŠLJENJE UČENIKA DRUGIH RAZREDA
- Od 98 ispitanih učenika drugih razreda, njih 79 ili 80,62% je za ideju uvođenja izbornih područja
1.2.Drugo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi koliko predložena izborna područja interesiraju učenike:
1.2.1. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA
- Društveno, matematičko-informatičko i jezičko izborno područje u najvećem procentu interesiraju sve
ispitane učenike
80,62%
19,39%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
DA
NE
23,56% 25,90% 24,52%
8,18% 11,06%
6,73%
PODRUČJE KOJE ME NAJVIŠE ZANIMA
1.2.2. MIŠLJENJE UČENIKA PRVIH RAZREDA
- Učenike prvih razreda najviše zanimaju društveno, matematičko-informatičko i jezičko izborno
područje
1.2.3. MIŠLJENJE UČENIKA DRUGIH RAZREDA
- Učenike drugih razreda najviše zanimaju jezičko, društveno i matematičko-informatičko područje
1.3.Treće pitanje iz upitnika bilo je otvorenog tipa i tražilo je od učenika sugestije na zadanu temu i o
učeničkim odgovorima ćemo prodiskutovati u zaključku.
26,53% 26,53% 24,49%
10,21%
6,13% 6,13%
PODRUČJE KOJE ME NAJVIŠE ZANIMA
23,56% 25,90% 24,52%
8,18% 11,06%
6,73%
PODRUČJE KOJE ME NAJVIŠE ZANIMA
2. MIŠLJENJE RODITELJA
2.1.Prvo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku roditelji za ili protiv ideje uvođenja
izbornih područja:
2.1.1. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA
- Od 162 ispitana roditelja, njih 154 ili 95% je za ideju uvođenja izbornih područja
2.1.2. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH RAZREDA
- Od 88 ispitanih roditelja učenika prvih razreda, njih 82 ili 93% je za ideju uvođenja izbornih područja
95%
5%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
DA
NE
93%
7%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
DA
NE
2.1.3. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA DRUGIH RAZREDA
- Od 74 ispitana roditelja učenika drugih razreda, njih 72 ili 97% je za ideju uvođenja izbornih područja
2.2.Drugo pitanje iz upitnika imalo je za cilj utvrditi u kom su postotku roditelji za ideju da se već od iduće
godine uvedu izborna područja
2.2.1. MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH I DRUGIH RAZREDA
- Od 162 ispitana roditelja, njih 132 ili 82% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske
godine, a njih 30 ili 12% je za to da se promjena uvede 2021/2022. školske godine.
82%
12%
SLAŽEM SE SA IDEJOM UVOĐENJA IZBORNIH PODRUČJA
2019/2020. šk.god.
2021/2022. šk.god.
82%
12%
KAD UVESTI PROMJENU
2019/2020. šk.god.
2021/2022. šk.god.
- MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA PRVIH RAZREDA
- Od 88 ispitanih roditelja, njih 79 ili 90% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske
godine, a njih 9 ili 10% je za to da se promjena uvede 2021/2022. školske godine.
- MIŠLJENJE RODITELJA UČENIKA DRUGIH RAZREDA
- Od 74 ispitana roditelja, njih 63 ili 85% je za to da se promjena desi već iduće, 2019/2020. školske
godine, a njih 11 ili 15% je za to da se promjena uvede 2021/2022. školske godine.
2.3.Treće pitanje iz upitnika bilo je otvorenog tipa i tražilo je od roditelja sugestije na zadanu temu, te ćemo o
odgovorima koje su dali roditelji prodiskutovati u zaključku.
90%
10%
KAD UVESTI PROMJENU
2019/2020. šk. god.
2021/2022. šk. god
85%
15%
KAD UVESTI PROMJENU
2019/2020. šk. god.
2021/2022. šk. god.
ZAKLJUČAK
Učenici prvog i drugog razreda JU Gimnazija „Bihać“ slažu se sa idejom uvođenja izbornih područja u
proces njihovog obrazovanja. Područja koja ih najviše zanimaju jesu društveno, matematičko-informatičko i
jezičko izborno područja. Učenici ovu ideju smatraju izuzetno dobrom zato što će se proces obrazovanja
prilagoditi njihovim potrebama, ali izražavaju bojazan od nemogućnosti upisa željenog izbornog područja.
Smatraju da broj odjeljenja nekog izbornog područja treba prilagoditi interesima učenika. Također smatraju
da učenicima treba omogućiti i odabir izbornog predmeta kojim bi eventualno mogli premostiti jaz između
područja koje su izabrali i predmeta koji ih zanima, a ne nalazi se u tom području.
Roditelji učenika prvog i drugog razreda JU Gimnazija „Bihać“ slažu se sa idejom uvođenja izbornih
područja u proces obrazovanja svoje djece. Većina roditelja je stava da se izborna područja trebaju uvesti
već iduće školske godine. Smatraju da će djeca imati koristi od ove promjene zato što će biti rasterećeni od
oblastima koje ih ne zanimaju previše, a da će dobiti puno više znanja iz onih oblasti koju su odabrali.
Roditelji izražavaju dozu opreza kada je u pitanju izbor kojeg djeca trebaju napraviti početkom trećeg
razreda, navodeći kao razlog dječiju nezrelost u donošenju odluka. Također, isto kao i učenici, traže da se
broj odjeljenja određenog izbornog područja formira na bazi interesa učenika.
PRILOG ISTRAŽIVANJU: PRIMJERI ANKETNIH UPITNIKA
JU Gimnazija „Bihać“
UPITNIK ZA UČENIKE
Dragi učeniče,
nakon što si dobio sve potrebne informacije o ideji uvođenja izbornih područja u proces tvoga obrazovanja,
molimo te da nam ovim putem daš svoje mišljenje o toj ideji.
1) Slažem se sa idejom uvođenja izbornih područja:
a) DA
b) NE
2) Područje koje me najviše zanima je:
a) Jezičko izborno područje
b) Društveno izborno područje
c) Matematičko-informatičko izborno područje
d) Prirodno izborno područje
e) Sportsko izborno područje
f) Opći smjer kojeg sada pohađam
3) Molimo te da u nekoliko rečenica daš svoje sugestije vezano za ideju uvođenja izbornih područja:
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
________________
HVALA NA SARADNJI!
JU Gimnazija «Bihać»
UPITNIK ZA RODITELJE
Poštovani roditelju/staratelju,
nakon što ste imali priliku informisati se o ideji uvođenja izbornih područja u JU Gimnazija „Bihać“, molimo
Vas da svojim odgovorima na dolje postavljena pitanja date svoje mišljenje o ovoj ideji:
1) Slažem se sa idejom uvođenja izbornih područja
a) DA
b) NE
c)
Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili sa „DA“, molimo Vas da odgovorite na pitanje br.2:
2) Izborna područja treba uvesti:
a) Već iduće školske godine (2019/2020)
b) Tek kada učenici koji iduće godine upišu prvi razred budu upisivali treći razred (2021/2022)
3) Molimo Vas da u nekoliko rečenica date svoje sugestije vezano za ideju uvođenja izbornih područja:
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
______________
HVALA NA SARADNJI!
NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
12
NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-PRIRODNO
R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ NASTAVNIH
SATI SEDMIČNO
SVEGA
I II III IV
A-JEZIČKO PODRUČJE
1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 4 3 3 14
2 Prvi strani jezik 3 3 3 3 12
3 Drugi strani jezik 3 3 2 2 10
4 Latinski jezik 2 2 4
B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0
5 Historija/Povijest 2 2 4
6 Geografija/Zemljopis 2 2 4
7 Sociologija 2 2
8 Psihologija 1 1
9 Logika 1 1
10 Filozofija 2 2
11 Građansko obrazovanje/Demokracija i
ljudska prava
2 2
C-PRIRODNO PODRUČJE 0
12 Matematika 4 4 3 3 14
13 Fizika 2 2 3 3 10
14 Hemija 2 2 3 3 10
15 Biologija 2 2 3 3 10
16 Informatika 2 2 4
D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO
PODRUČJE
0
17 Muzička/glazbena kultura 1 1 2
18 Likovna kultura 1 1 2
19 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8
E-FAKULTATIVNI NASTAVNI
PREDMET
0
20 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6
UKUPNO SATI 34 34 29 25 122
Broj predmeta po razredima 15 15 13 10
13
NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-MATEMATIČKO-INFORMATIČKO
R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ
NASTAVNIH SATI
SEDMIČNO
SVEGA
I II III IV
A-JEZIČKO PODRUČJE
1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 4 3 3 14
2 Prvi strani jezik 3 3 3 3 12
3 Drugi strani jezik 3 3 2 2 10
4 Latinski jezik 2 2 4
B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0
5 Historija/Povijest 2 2 4
6 Geografija/Zemljopis 2 2 4
7 Sociologija 2 2
8 Psihologija 1 1
9 Logika 1 1
10. Filozofija 2 2
11 Građansko obrazovanje/Demokracija i ljudska prava 2 2
C-PRIRODNO PODRUČJE 0
12 Matematika 4 4 5 5 18
13 Fizika 2 2 3 3 10
14 Hemija 2 2 4
15 Biologija 2 2 4
16 Informatika 2 2 2 2 8
17 Nacrtna geometrija 2
D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO PODRUČJE 0
18 Muzička/glazbena kultura 1 1 2
19 Likovna kultura 1 1 2
20 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8
E-FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET 0
21 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6
UKUPNO SATI 34 34 27 25 118
Broj predmeta po razredima 15 15 12 10
14
NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-JEZIČKO
R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ
NASTAVNIH SATI
SEDMIČNO
SVEGA
I II III IV
A-JEZIČKO PODRUČJE
1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
književnost
4 4 5 5 18
2 Prvi strani jezik 3 3 4 4 14
3 Drugi strani jezik 3 3 4 4 14
4 Treći strani jezik 2 4
5 Latinski jezik 2 2 4
B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0
6 Historija/Povijest 2 2 4
7 Geografija/Zemljopis 2 2 4
8 Sociologija 2 2
9 Psihologija 1 1
10 Logika 1 1
11 Filozofija 2 2
12 Građansko obrazovanje/Demokracija i
ljudska prava
2 2
C-PRIRODNO PODRUČJE 0
13 Matematika 4 4 3 3 14
14 Fizika 2 2 4
15 Hemija 2 2 4
16 Biologija 2 2 4
17 Informatika 2 2 4
D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO
PODRUČJE
0
18 Muzička/glazbena kultura 1 1 2
19 Likovna kultura 1 1 2
20 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8
E-FAKULTATIVNI NASTAVNI
PREDMET
0
21 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6
UKUPNO SATI 34 34 27 25 114
Broj predmeta po razredima 15 15 11 8
15
NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-DRUŠTVENO
R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ NASTAVNIH
SATI SEDMIČNO
SVEGA
I II III IV
A-JEZIČKO PODRUČJE
1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 4 3 3 14
2 Prvi strani jezik 3 3 3 3 12
3 Drugi strani jezik 3 3 2 2 10
4 Latinski jezik 2 2 4
B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0
5 Historija/Povijest 2 2 3 3 10
6 Geografija/Zemljopis 2 2 3 3 10
7 Sociologija 3 3 6
8 Psihologija 1 1
9 Logika 1 1
10 Filozofija 2 2
11 Građansko obrazovanje/Demokracija i
ljudska prava
2 2
C-PRIRODNO PODRUČJE 0
12 Matematika 4 4 3 3 14
13 Fizika 2 2 4
14 Hemija 2 2 4
15 Biologija 2 2 4
16 Informatika 2 2 4
D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO
PODRUČJE
0
17 Muzička/glazbena kultura 1 1 2
18 Likovna kultura 1 1 2
19 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8
E-FAKULTATIVNI NASTAVNI
PREDMET
0
20 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6
UKUPNO SATI 34 34 27 25 120
Broj predmeta po razredima 15 15 12 10
16
NASTAVNI PLAN ZA GIMNAZIJU-TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA I
SPORTA
R.br Područje/naziv nastavnog predmeta RAZRED I BROJ
NASTAVNIH SATI
SEDMIČNO
SVEGA
I II III IV
A-JEZIČKO PODRUČJE
1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
književnost
4 4 3 3 14
2 Prvi strani jezik 3 3 3 3 12
3 Drugi strani jezik 3 3 2 2 10
4 Latinski jezik 2 2 4
B-DRUŠTVENO PODRUČJE 0
5 Historija/Povijest 2 2 4
6 Geografija/Zemljopis 2 2 4
7 Sociologija 2 2
8 Psihologija 1 1
9 Logika 1 1
10 Filozofija 2 2
11 Građansko obrazovanje/Demokracija i
ljudska prava
2 2
C-PRIRODNO PODRUČJE 0
12 Matematika 4 4 3 3 14
13 Fizika 2 2 4
14 Hemija 2 2 4
15 Biologija 2 2 4
16 Informatika 2 2 4
D-KULTURNO-ZDRAVSTVENO
PODRUČJE
0
17 Muzička/glazbena kultura 1 1 2
18 Likovna kultura 1 1 2
19 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2
8
20 Antropomotorika 1 1
21 Teorija sportskog treninga 1 1
22 Aktivnosti u prirodi
3 3 6
23 Izborni sport - obavezni -
4 4 8
E-FAKULTATIVNI NASTAVNI
PREDMET
0
24 Vjeronauka/Kultura religija 2 2 1 1 6
UKUPNO SATI 34 34 27 25 116
Broj predmeta po razredima 15 15 11 8
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Bosanski jezik i književnost
18
I RAZRED
(4 časa sedmično, 140 časova godišnje)
A) JEZIK
(30 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
Shvatiti jezik kao sistem znakova koji prije svega služi za sporazumijevanje; razumjeti
pojam znaka u jeziku, polivalentnost kao odliku jezika
ovladati standardnim jezikom i razvijati sposobnosti razlikovanja književnog i
standardnog jezika
razumjeti i razlikovati pojmove fonem, glas, grafem, fon, alofon, fonetika, fonologija,
morfem
razumjeti glasovne promjene i uslove koji do njih dovode (palatalizacija, sibilarizacija,
jednačenja suglasnika, jotovanje, ispadanje suglasnika, alternacije jata, nepostojano a,
vokalizacija)
steći osnovni uvid u akcenatski sistem B/H/S jezika
upotrebljavati akcent kao razlikovno sredstvo
razumjeti pojmove: enklitika i proklitika, postakcenatska dužina
upoznati se s pojmovima: idiom (organski i neorganski), dijalekt, narječje
razumjeti dijahronijski razvoj jezika, utjecaj različitih okolnosti pod kojima se jedan
jezik razvija u procesu standardizacije
ovladati službenim pismima u BiH, latinicom i ćirilicom (čitanje i pisanje)
ISHODI:
- učenik se u komunikaciji služi standardnim jezikom (u situacijama koje to nalažu)
- pojašnjava jezik kao sredstvo komunikacije, razumije njegovu spoznajnu i estetsku
funkciju
- opisuje porijeklo B/H/S jezika s obzirom na njegovu pripadnost jezičkoj porodici
- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi
- tačno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne padeže u
rečenicama
- razlikuje i opisuje glasovne promjene u riječima i navodi odgovarajuće primjere
- govori u skladu s pravogovornim pravilima (tačno izgovara glasove, riječi, akcente)
- govori standardnim jezikom
- stvara bilješke na temelju slušanja
- obrazlaže i potkrepljuje svoje stavove
- oblikuje vrjednosne tvrdnje i obrazlaže ih potrkepljujući ih jednostavnim primjerima
- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i objašnjava obilježja
teksta
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova
19
- analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje glavne ideje u
tekstu
- razlikuje dijalekt, žargon, kolokvijalni jezik od standardnog jezika
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
(85 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti pojam književnosti kao umjetnosti i njen odnos prema drugim umjetnostima
(književnost i pozorište, književnost i film, književnost i muzika i sl.)
razumjeti značaj književnosti i njenu ulogu u kulturi, historiji, savremenom životu
čovjeka i važnost čitanja za shvatanje univerzalnih vrijednosti (slobode, tolerancije,
humanosti, solidarnosti i sl.) kroz sadržaje koji ne moraju biti nužno ponuđeni u
Nastavnom planu
usvojiti i razumjeti odlike književnih rodova i vrsta (osposobiti učenika da može
samostalno uvidjeti i objasniti razliku između epike, lirike i drame s obzirom na sadržaj
teksta i s obzirom na njegov izraz)
razumjeti pojmove: tekst, kontekst, pripovjedač, diskurs
prepoznati književna razdoblja i razumjeti njihove osnovne odlike
prepoznati i razumjeti odlike važnih tekstova u korpusu svjetske i domaće književnosti
(ponuđeni su u Nastavnom planu)
razviti sposobnost analiziranja i interpretiranja epskog, lirskog, dramskog teksta s
obzirom na odlike svakog od spomenutih književnih rodova
razvijati kritički odnos prema temama, idejama i značaju pojedinih književnih tekstova;
razvijati mišljenje, logičko zaključivanje i zaključivanje na osnovu argumenata
razumjeti pojam stilskih figura i njihov značaj za književnoumjetnički tekst
u oblasti epske književnosti razumjeti pojmove epskog svijeta, epskog junaka, epske
etike; razlikovati epske vrste – roman, pripovijetku, bajku, basnu, crticu itd.
u okviru lirske književnosti razumjeti bitna obilježja lirskog književnog roda
(usmjerenost na izraz, ritam, konciznost, subjektivnost) i razumjeti pojmove: lirski
subjekt, lirska slika, strofa, stih, rima, stilske figure
u okviru dramske književnosti razumjeti nastanak drame i pozorišta; razlikovati i
razumjeti odlike tragedije i komedije; razumjeti pojmove: sukob, tragička krivica,
katarza, didaskalije, dijalog, monolog
upoznati se sa sadržajem, motivima i idejama najpoznatijih starogrčkih mitova
upoznati se sa svjetonazorom srednjeg vijeka a s tim u vezi s odlikama srednjovjekovne
književnosti, njenim temama i idejama
razumjeti značaj Ćirilove i Metodijeve misije opismenjavanja Južnih Slavena
razumjeti motive natpisa na stećcima
20
upoznati se sa sadržajem tekstova koji se smatraju prvim pisanim spomenicima
slavenske pismenosti
ISHODI:
- učenik iskazuje svoje mišljenje o pročitanom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- potkrepljuje argumentima svoje kritičke stavove o pročitanom tekstu na osnovu iskustva i
znanja o svijetu i književnosti
- prepoznaje i objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta
(tema, likovi, motivi itd.)
- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove (tekst, pripovjedač, tačka gledišta; lirski
subjekt, protagonist itd.)
- prepoznaje univerzalne vrijednosti kojim se književnost bavi u različitim civilizacijama od
svojih početaka, preko evropskog srednjeg vijeka do savremenog doba
- istražuje i povezuje različita tumačenja književnog teksta (konsultuje predgovor ili pogovor
u pročitanoj knjizi, upoređuje ih s vlastitim zapažanjima)
- razumje značenje najvažniji starogrčkih mitova i povezuje njihovo značenje sa iskustvom
savremenog čovjeka
- žanrovski preoblikuje tekst: dramatizira pripovjedni tekst, preoblikuje dramski tekst u
pripovjedni)
- adaptira, dramatizira tekstove, piše sinopsise
- obrazlaže ideje koje prepoznaje u književnom tekstu
- prepoznaje i obrazlaže univerzalne teme i vrijednosti u pročitanom tekstu
- samostalno priprema i oblikuje radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost,
inovativnost, originalnost i ls.
C) KULTURA IZRAŽAVNJA
25 časova (8 časova za četiri pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- učenik razlikuje normirane od nenormiranih riječi, pravilno upotrebljava veliko i malo
slovo
- razumije razloge zbog kojih se određene riječi ili izrazi pišu sastavljeno, odnosno
rastavljeno
21
- razumije važnost pravilne upotrebe interpunkcijskih znakova
- pravilno upotrebljava padežne oblike
- razumije govorne uloge
- oblikuje pripovjedne i opisne tekstove o zadanoj ili slobodnoj temi prema svrsi
- izražajno čita naglas
- razlikuje afrikate i tačno piše riječi u kojima se one nalaze
- razvija svijest o važnosti izgovorenih ili napisanih riječi u kontekstu svakodnevne
komunikacije
- govori u skladu s pravopisnim pravilima i govornim vrednotama (pravilna dikcija,
intonacija, artikulacija)
- pismeno izražava lični estetski, emocionalni, spoznaji dojma o pročitanom djelu uz
primjenu usvojenih pravopisnih pravila
- razvija sposobnosti oblikovanja cjelovitog teksta o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
Prijedlog lektire:
Ep o Gilgamešu
1001 noć (izbor)
Homer: Ilijada i Odiseja
Sofokle: Antigona / Kralj Edip
Hasanaginica
Selindžer: Lovac u žitu
Orvel: Životinjska farma
Komedija: po izboru
Jergović: Sarajevski Marlboro
Fransoaz Sagan: Dobar dan, tugo
Didaktičko-metodičke napomene
U prvom razredu fokus je na fonetsko-fonološkoj strukturi jezika. S tim u vezi profesori će
posvetiti pažnju i sadržajima koji se tiču morfologije i sintakse, prije svega da bi učenici shvatili
jezik kao sistem i društvenu pojavu ali i kako bi mogli lakše pratiti nastavu iz stranih jezika.
To se odnosi najviše na analizu pismenih vježbi i zadaća, na pravilan padežni oblik riječi i na
njihov red u rečenici.
Sadržaji iz književnosti obuhvataju djela iz tzv. stare književnosti, antike i srednjeg vijeka (kako
je i navedeno u važećem Nastavnom planu u i programu) pri čemu se treba obraditi i određeni
broj djela iz savremene književnosti (kako je navedeno u uvodu ovog Prijedloga). Važno je da
učenici sudjeluju u odabiru pojedinih djela koje će se obrađivati kao lektire i da se pri obradi
sadržaja više pažnje posveti odlikama teksta i elementima koji ga čine književnim, njegovim
značenjima, univerzalnim vrijednostima a da se izbjegne statistička analiza koja podrazumijeva
da učenici pamte detalje irelevantne za funkcioniranje teksta.
Kultura izražavanja, odnosno jezička kultura razvija se komuniciranjem i čitanjem, ne samo
uvježbavanjem izvjesnih pravila. Zato ponajviše zavisi od profesora i njegovog pristupa ovoj
oblasti da li će ciljevi (koji su ovdje jednaki ishodima) biti postignuti. Jezička kultura se ogleda
22
u praktičnoj primjeni, u tzv. jezičkoj djelatnosti pa umjesto insistiranja da se pravila uče
napamet treba prilikom realizacije časova podrediti sadržaje učeničkim mogućnostima i što više
potencirati na tome da učenici učestvuju u donošenju zaključaka koje će moći samostalno da
obrazlože.
Vrlo je važno shvatiti da su obrazovni ciljevi većim dijelom izvedeni iz sadržaja koji su
predviđeni u važećem Nastavnom planu i programu, što ne znači da profesor, ukoliko uvidi da
je to potrebno i korisno za postizanje ishoda, ne može proširiti te ciljeve.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
23
II RAZRED
(4 časa sedmično, 140 časova godišnje)
A) JEZIK
(30 časova, uključujući do 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti pojmove: morfologija, morfem, morf, alomorf, suplecija
razumjeti pojam gramatičke kategorije
razlikovati leksičko i gramatičko značenje riječi
razumjeti načine tvorbe riječi i različita značenja koja one dobijaju prefiksacijom,
sufiksacijom i sl.
razumjeti zašto se riječi dijele u vrste i opće osobine vrsta riječi (imenice, zamjenice
itd.)
shvatiti razliku između punoznačnih i nepunoznačnih riječi i njihovu funkciju u
konstrukciji rečenice
razumjeti padeže i padežne oblike riječi, pravilno dekliniranje, kompariranje i
konjugiranje riječi koje podliježu ovim sistemima promjene
razumjeti funkciju različitih glagolskih vremena i oblika
razumjeti upotrebu nepromjenljivih riječi
razumjeti pojam leksikostilistike; shvatiti stilsku vrijednost arhaizama, žargonizama,
frazeologizama, dijalektizama
razumjeti historijsku uslovljenost razvoja jezika (dijahronija) i utjecaj različitih faktora
na njegov razvoj (historijske okolnosti, ideje, težnje, pisci, djela)
ISHODI:
- učenik se u komunikaciji služi standardnim jezikom (u situacijama koje to nalažu)
- opisuje porijeklo i razvoj B/H/S jezika s obzirom na njegovu pripadnost jezičkoj porodici
- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi
- tačno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne padeže u
rečenicama
- govori u skladu s pravogovornim pravilima
- govori standardnim jezikom u skladu s govornim vrednotama (tačno izgovara riječi,
pravilno ih akcentuje, pravilno intonira rečenice)
- stvara bilješke na temelju slušanja
- traži i provjerava u rječnicima značenje nepoznatih riječi
- oblikuje vrjednosne tvrdnje i obrazlaže ih potrkepljujući ih odgovarajućim primjerima i
citatima
- oblikuje pripovjedne i opisne tekstove o zadanoj ili slobodnoj temi prema svrsi
24
- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i objašnjava obilježja
teksta
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova
- analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje glavne ideje u
tekstu i tumači ih
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona (sluša sagovornika, ne prekida tuđe
izlaganje, ne koristi poštapalice)
- prepoznaje i objašnjava morfeme i njihovu funkciju
- prepoznaje stilske mogućnosti morfema
- opisuje tvorbu riječi i razlikuje morfeme po značenju, položaju i funkciji
- prepoznaje, razlikuje i objašnjava vrste riječi i njihove gramatičke odlike
- razumije historijsku uslovljenost razvoja jezika i okolnosti u kojima jedna jezička zajednica
egzistira kao i utjecaj usmenog naslijeđa (narodna poezija, predanja itd.)
- razlikuje dijalekt, žargon, kolokvijalni jezik od standardnog jezika
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
(85 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti historijske uslove pod kojim se razvijao humanizam kao svjetonazor i kao
važna kulturna epoha u Evropi i vrijednosti odabranih književnih tekstova
razumjeti glavne odlike epohe renesanse i historijske uslove u kojima se razvijala;
upoznati se sa reprezentativnim književnim tekstovima renesanse
upoznati se s glavnim odlikama hrvatske renesansne književnosti (petrarkizam)
upoznati se s glavnim književnim tokovima u bh. književnosti od 16. do 19 st.
(alhamijado književnost, književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima)
upoznati se s hrvatskom i srpskom književnom tradicijom u BiH od 16. do 19 st.
razumjeti pojavu reformacije i njen utjecaj na evropsku književnost; značaj
protureformacije i franjevačka književnost u BiH
razumjeti pojavu baroka i njegove glavne odlike u književnosti, arhitekturi,
slikarstvu
razumjeti klasicističku poetiku u književnosti i drugim umjetnostima
razumjeti značaj racionalizma i prosvjetiteljstva u Evropi i u južnoslavenskim
književnostima
razumjeti pojavu romantičarskih ideja u odnosu na klasicistička pravila; shvatiti
razliku između ideje o individualnoj i kolektivnoj slobodi; upoznati se glavnim
idejama južnoslavenskog romantizma
razumjeti značaj usmene književnosti u procesu kulturnog pamćenja
25
razlikovati usmene vrste: epska pjesma, balada, romansa, sevdalinka; naučiti
njihove glavne odlike
ISHODI:
- učenik iskazuje svoje mišljenje o pročitanom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
- potkrepljuje argumentima svoje kritičke stavove o pročitanom tekstu na osnovu
iskustva i znanja o svijetu i književnosti
- prepoznaje i objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog
teksta (tema, likovi, motivi, kompozicija drame itd.)
- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove u analizi djela (tekst, pripovjedač,
tačka gledišta; lirski subjekt, protagonist itd.)
- istražuje i povezuje različita tumačenja književnog teksta (konsultuje predgovor ili
pogovor u pročitanoj knjizi, upoređuje ih s vlastitim zapažanjima)
- opisuje i objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- prepoznaje i opisuje odlike književnohistorijskih epoha do realizma
- objašnjava karakteristike književnih epoha na konkretnim djelima
- uočava tematske i idejne sličnosti između različitih književnih tekstova i obrazlaže
ih
- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu
- žanrovski preoblikuje tekst: dramatizira pripovjedni tekst, preoblikuje dramski tekst
u pripovjedni)
- adaptira, dramatizira tekstove, piše sinopsise
- izdvaja i obrazlaže ideje koje prepoznaje u književnom tekstu
- prepoznaje i obrazlaže univerzalne teme i vrijednosti u pročitanom tekstu
- samostalno priprema i oblikuje radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost,
inovativnost, originalnost i ls.
- čita predložene književne tekstove ili ih samostalno odabire i čita iz užitka
C) KULTURA IZRAŽAVNJA
25 asova (8 časova za četiri pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- učenik uspješno savladava pravopisna i pravogovorna pravila (pravilno pisanje
riječi s odričnom riječcom ne, pravilno pisanje refleksa jata, pravilno pisanje
velikog/malog slova
- ovladava pravopisnim pravilima o upotrebi glasa h (norma bosanskoga jezika)
- pravilno piše afrikate
- razumije razloge za upotrebu zareza, navodnika, polunavodnika
26
- ovladava pravogovornim vještinama: tačno izgovara glasove, riječi, pravilno
akcentuje; pravilno intonira rečenice
- pismeno i usmeno se izražava u skladu sa normom standardnog jezika (bosanskog,
hrvatskog ili srpskog)
- razumije govorne uloge
- samostalno oblikuje cjelovite tekstove uz primjenu citata kojim potkrepljuje svoje
stavove
- upotrebljava s razumijevanjem riječi koje su u skladu s temom i govornom ulogom
- uspješno oblikuje različite vrste teksta (pripovjednog, opisnog, rasprave)
Prijedlog lektire:
Dante: Božanstvena komedija (izbor)
Šekspir: drame
(izbor)
Servantes: Don Kihot
Roterdamski: Pohvala ludosti
Molijer: Tvrdica
Gete: Faust / Jadi mladog Vertera
Puškin: Evgenij Onjegin
Zija Dizdarević: Pripovijetke
Hemon: Pripovijetke (izbor)
Viktor Igo: Zvonar Bogorodične crkve u Parizu
Andrić: Pripovijetke (izbor)
Didaktičko-metodičke napomene
U drugom razredu fokus je na morfološkoj strukturi jezika. S tim u vezi profesori će posvetiti
pažnju i sadržajima koji se tiču sintakse i semantike, prije svega da bi učenici shvatili jezik kao
sistem i društvenu pojavu ali i kako bi mogli lakše pratiti nastavu iz stranih jezika.
Sadržaji iz književnosti obuhvataju djela iz nekoliko epoha, od humanizma do realizma, pri
čemu se treba obraditi i određeni broj djela iz savremene književnosti (kako je i rečeno u uvodu
ovog Prijedloga). Važno je da učenici sudjeluju u odabiru pojedinih djela koje će se obrađivati
kao lektire i da se pri obradi sadržaja više pažnje posveti odlikama teksta i elementima koji ga
čine književnim, njegovim značenjima, univerzalnim vrijednostima a da se izbjegne statistička
analiza koja podrazumijeva da učenici pamte detalje irelevantne za funkcioniranje teksta.
27
Prijedlog lektire ne prati doslovce književne epohe već nastoji da kanonske naslove dopuni i
nešto savremenijim kako bi se učenici motivirali da samostalno predlažu djela o koja bi voljeli
da pročitaju.
Kultura izražavanja, odnosno jezička kultura razvija se komuniciranjem i čitanjem, ne samo
uvježbavanjem izvjesnih pravila. Zato ponajviše zavisi od profesora i njegovog pristupa ovoj
oblasti da li će ciljevi (koji su ovdje jednaki ishodima) biti postignuti. Jezička kultura se ogleda
u praktičnoj primjeni, u tzv. jezičkoj djelatnosti pa umjesto insistiranja da se pravila uče
napamet treba prilikom realizacije časova podrediti sadržaje učeničkim mogućnostima i što više
potencirati na tome da učenici učestvuju u donošenju zaključaka koje će moći samostalno da
obrazlože.
Vrlo je važno shvatiti da su obrazovni ciljevi većim dijelom izvedeni iz sadržaja koji su
predviđeni u važećem Nastavnom planu i programu, što ne znači da profesor, ukoliko uvidi da
je to potrebno i korisno za postizanje ishoda, ne može proširiti te ciljeve.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
28
III RAZRED
(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)
A) JEZIK
(25 časova, uključujući 5 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti pojam i predmet sintakse kao gramatičke discipline i njene jedinice
razumjeti pojam sintagme i prepoznavati vrste sintagmi
razumjeti pojam rečenice (predikativnost, modalnost, klasifikaciju rečenica)
razumjeti funkciju rečeničnih članova (subjekta, predikata, atributa, apozicije,
adverbijalne odredbe, objekta)
prepoznavati i analizirati funkcije rečeničnih članova
razumjeti pojam predikativnosti; steći znanje o vrstama predikata
razumjeti pojmove subjekta, atributa, apozicije, adverbijalne odredbe u rečenici
razumjeti i prepoznavati razliku između prostih i složenih rečenica
razumjeti linearnu i paralelnu vezu između rečenica u različitim tekstovima
razumjeti način nastajanja složenih rečenica
steći uvid u glavne odlike nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica
razumjeti procese standardizacije jezika (standardizacija bosanskog jezika u
odnosu na standardizaciju hrvatskog, srpskog i crnogorskog)
upoznati se s glavnim značajkama Bečkog književnog sporazuma
ISHODI:
- učenik razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi u skladu sa svrhom; prepoznaje
namjenu razgovora
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- tačno primjenjuje leksiku u skladu s temom razgovora
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen tekst u skladu s gramatičkim i pravopisnim
pravilima
- tačno se služi leksemima iz pasivnog leksika radi postizanja željenog učinka na
sagovornike
- pravilno koristi rečenične konektore radi koherentnosti i kohezivnosti teksta
- prepoznaje i uvažava osjećaje i potrebe sagovornika
- oblikuje vrjednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim podacima do
kojih je došao istraživanjem različitih izvora
- oblikuje rasprave kao tip vezanog teksta prema zadatoj ili slobodnoj temi
- zna da se koristi rječnikom, pravopisom i drugim priručnicima
- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira riječi i rečenice
29
- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom i govornom ulogom
- izražajno čita različite vrste tekstova primjenjujući pravogovorna pravila
- opisuje gramatičke veze između riječi u rečenici
- opisuje i objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke i rečenice kao
komunikacijske jedinice i navodi primjere
- objašnjava razlike između prostih i složenih, odnosno između zavisnih i nezavisnih
klauza
- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica i
višestrukosložene rečenice nizanjem i uvrštavanjem
- opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže smislenost tekstova
- objašnjava i upoređuje linearnu i paralelnu vezu između rečenica u tekstu
- uočava i opisuje vezu između rečeničnih struktura i funkcionalnih stilova
- prepoznaje i opisuje jezičke i vanjezičke razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- razlikuje pasivni od aktivnog leksika
- objašnjava promjene B/H/S jezika i pisma na tekstovima iz različitih vremenskih
razdoblja, od srednjovjekovlja do savremenog doba
- objašnjava međujezičke dodire i navodi razloge jezičkog posuđivanja
- prepoznaje sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezičke promjene u globalizacijskim promjenama i razmatra utjecaj
engleskog jezika na B/H/S jezik i na druge jezike
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
(70 časova, uključujući do 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti historijske i kulturne uslove koji su omogućili razvoj realizma u
književnosti
steći uvid u glavne odlike realističke poetike u Evropi i u južnoslavenskim
književnostima
razumjeti realističku doktrinu u odnosu na romantizam (u evropskom i u
južnoslavenskom kontekstu)
razumjeti glavne odlike naturalizma
upoznati se s glavnim kretanjima književnosti u BiH za vrijeme Austro-Ugarske,
s procesima tzv. evropeizacije bh. kulture, politikom Benjamin Kalaja i
polemikama u vezi sa nominacijom jezika
upoznati se s kulturnim i političkim kretanjima u Evropi s kraja XIX i s početka
XX st. i razumjeti modernistička stremljenja u književnosti (parnasizam,
larpurlartizam, simbolizam i td.)
upoznati se s modernističkim poetikama u južnoslavenskim književnostima
30
steći uvid u osnove filmske i pozorišne umjetnosti
razumjeti procese nastajanja filma i pozorišne predstave i njihov značaj za
kulturu
ISHODI:
- prepoznaje strukturna obilježja teksta
- interpretira tekst, izdvaja i tumači ideje, tumači autorovo gledište, razlikuje stavove
od činjenica
- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnom tekstu kao cjelini
- interpretira i razgovara o različitim interpretacijama književnih tekstova
- objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta
- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju
- istražuje i objašnjava univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima
različitih razdoblja, poetika, kultura
- objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu
- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potrkepljujući ih odgovarajućim citatima
- obrazlaže svoj popis omiljenih književnih tekstova
- tumači i obrazlaže univerzalne poruke i vrijednosti odabranog teksta odabranog za
čitanje
- kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svog književnog
ukusa
- samostalno priprema i oblikuje radove o književnim tekstovima
- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski
tekst u pripovjedni
- stvara nove tekstove na zavičajnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnom
jeziku
- adaptira tekstove za scenarij
- osmišljava tekstove za predstave, kratke filmove
- primjenjuje vještine čitanja radi traženja informacija i čita iz užitka
- samostalno vrednuje i prati svoj napredak
31
C) KULTURA IZRAŽAVANJA/JEZIČKA KULTURA
10 časova (2 časa za pismene zadaće, 2 časa za ispravke, 6 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- učenik samostalno oblikuje različite tipove vezanog teksta
- posve razumije funkciju teksta
- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika
- u pisanju, kad je to potrebno, ispravno koristi općevažeće skraćenice
- vrjednosne tvrdnje potkrepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim
izvorima)
- ispravno piše riječi stranog porijekla
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na recipijenta
- zna pravopisna pravila koja se odnose na složene rečenice, vokativ, apoziciju,
umetnute rečenice
- sposoban je da analizira vlastiti tekst i samokritički propituje svoje tekstove
- jasno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima
- govori u skladu pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- govori tečno, bez poštapalica
Prijedlog lektire:
Balzak: Čiča Gorio
Dostojevski: Zločin i kazna
Tolstoj: Ana Karenjina
Flober: Gospođa Bovari
Kovačić: U registraturi
Stanković: Nečista krv
Ibzen: Nora
Muradbegović: izbor
Samokovlija: izbor
Murakami: Norveška šuma
Veličković: Đavo u Sarajevu
F. Šehić: izbor
H. Hoseini: Hiljade čudesnih
sunaca
Didaktičko-metodičke upute
U trećem razredu gimnazije težište je na sadržajima iz sintakse. Prilikom izvođenja nastave
treba voditi računa o stalnoj spoznajnoj progresiji jer se učenici u sintaksu uvode postupno već
32
od prvog razreda osnovne škole. Zato je važno da na početku školske godine testom bude
utvrđen nivo poznavanja gradiva iz sintakse što bi i olakšalo i profesorima i učenicima dalji
napredak, tj. šta je potrebno objasniti ili ponovo obraditi. Također je važno da se sintaksa
proučava na vezanom tekstu, najbolje na odlomcima iz knjiženih djela, publicističkih ili
naučnih tekstova. Na taj način učenici će shvatiti neodvojivost jezika od književnosti,
društvenih konvencija, općih kulturnih strujanja unutar jedne zajednice. Shvatit će i upotrebnu
vrijednost jezika.
Posebnoj je važno da učenici ne uče napamet definicije i mehanički pamte podatke. Treba
insistirati na tome da primjenjuju svoja znanja i vještine i to ne samo u pismenom nego i
usmenom izražavanju u različitim govornim situacijama. Stepen progresa najbolje je pratiti na
pismenim vježbama i zadaćama i na časovima lektire.
Programski sadržaj iz književnosti ovdje je ograničen obrazovnim ciljevima, napose i ishodima.
Učenik ne mora da pročita sva relevantna djela realizma, ali bi trebalo da prepoznaje odlike
realizma i da objašnjava likove u skladu sa znanjima o realističkoj poetici ili da na osnovu
likova, situacija, motiva i ideja gradi predstavu o realističkoj poetici. Osim toga, prošireni
spisak lektire predstavlja samo prijedlog koji bi trebalo da motivira učenike u samostalnom
izboru naslova koje bi željeli da obrađuju. Nadalje, prijedlog lektire može biti sveden na mani
broj knjiga – sve u zavisnosti od situacije u pojedinim odjeljenjima – ili eventualno proširen.
Isto tako broj sati obrade pojedinih djela zavisi od situacije, općeg napretka učenika,
profesorove kreativnosti itd. Učenike treba usmjeravati na istraživački rad, dopustiti im da
samostalno ili u dogovoru s profesorom osmišljavaju način rada i aktivno sudjeluju u
nastavnom procesu kreiranjem multimedijalnih prezentacija, referata, organiziranjem timova
za grupne radove i sl.
Profesor u dogovoru s učenicima osmišljava i časove na kojima će biti govora o medijskoj
kulturi i utjecaju medija na kreiranje stvarnosti, o filmu, pozorištu, žurnalistici kako bi dodatno
motivirao učenike da sami istražuju.
Na časovima utvrđivanja ili ponavljanja, odnosno časovima za ispravke pismenih zadaća i
vježbi učenike treba uključiti u analizu pismenih sastava, odnosno u analizu rečenica,
kompozicije, stilskih obilježja, jezika pismenih sastava kako bi razvili svijest o važnosti što
jasnijeg pismenog izražavanja i elokvencije uopće.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
33
III RAZRED
(5 časova sedmično, 175 časova godišnje)
A) JEZIK
40 časova (uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja, provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti pojam i predmet sintakse kao gramatičke discipline i njene jedinice
razumjeti pojam sintagme i prepoznavati vrste sintagmi
razumjeti pojam rečenice (predikativnost, modalnost, klasifikaciju rečenica)
razumjeti funkciju rečeničnih članova (subjekta, predikata, atributa, apozicije,
adverbijalne odredbe, objekta)
prepoznavati i analizirati funkcije rečeničnih članova
razumjeti pojam predikativnosti; steći znanje o vrstama predikata
razumjeti pojmove subjekta, atributa, apozicije, adverbijalne odredbe u rečenici
razumjeti i prepoznavati razliku između prostih i složenih rečenica
razumjeti linearnu i paralelnu vezu između rečenica u različitim tekstovima
razumjeti način nastajanja složenih rečenica
steći uvid u glavne odlike nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica
razumjeti razlike između leksema prema kriteriju teritorijalne i funkcionalne
raslojenosti na lokalizme, dijalektizme, žargonizme, poetizme i sl.
razumjeti procese standardizacije jezika (standardizacija bosanskog jezika u
odnosu na standardizaciju hrvatskog, srpskog i crnogorskog)
upoznati se s glavnim značajkama Bečkog književnog sporazuma
ISHODI:
- učenik razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi u skladu sa svrhom; prepoznaje
namjenu razgovora
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- tačno primjenjuje leksiku u skladu s temom razgovora
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen tekst u skladu s gramatičkim i pravopisnim
pravilima
- tačno se služi leksemima iz pasivnog leksika radi postizanja željenog učinka na
sagovornike
- pravilno koristi rečenične konektore radi koherentnosti i kohezivnosti teksta
- prepoznaje i uvažava osjećaje i potrebe sagovornika
- oblikuje vrjednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim podacima do
kojih je došao istraživanjem različitih izvora
- oblikuje rasprave kao tip vezanog teksta prema zadatoj ili slobodnoj temi
- zna da se koristi rječnikom, pravopisom i drugim priručnicima
34
- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira riječi i rečenice
- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom
- izražajno čita različite vrste tekstova primjenjujući pravogovorna pravila
- opisuje gramatičke veze između riječi u rečenici
- opisuje i objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke i rečenice kao
komunikacijske jedinice i navodi primjere
- objašnjava razlike između prostih i složenih, odnosno između zavisnih i nezavisnih
klauza
- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica i
višestrukosložene rečenice nastale nizanjem i uvrštavanjem
- opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže smislenost tekstova
- objašnjava i upoređuje linearnu i paralelnu vezu između rečenica u tekstu
- uočava i opisuje vezu između rečeničnih struktura i funkcionalnih stilova
- prepoznaje i opisuje jezičke i vanjezičke razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- razlikuje pasivni od aktivnog leksika
- objašnjava promjene B/H/S jezika i pisma na tekstovima iz različitih vremenskih
razdoblja, od srednjovjekovlja do savremenog doba
- objašnjava međujezičke dodire i navodi razloge jezičkog posuđivanja
- prepoznaje sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezičke promjene u globalizacijskim promjenama i razmatra utjecaj
engleskog jezika na B/H/S jezik i na druge jezike
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
110 časova (uključujući 15 časova ponavljanja i utvrđivanja)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti historijske i kulturne uslove koji su omogućili razvoj realizma u
književnosti
steći uvid u glavne odlike realističke poetike u Evropi i u južnoslavenskim
književnostima
razumjeti realističku doktrinu u odnosu na romantizam (u evropskom i u
južnoslavenskom kontekstu)
razumjeti glavne odlike naturalizma
upoznati se s glavnim kretanjima književnosti u BiH za vrijeme Austro-Ugarske,
s procesima tzv. evropeizacije bh. kulture, politikom Benjamin Kalaja i
polemikama u vezi sa nominacijom jezika
upoznati se s kulturnim i političkim kretanjima u Evropi s kraja XIX i s početka
XX st. i razumjeti modernistička stremljenja u književnosti (parnasizam,
larpurlartizam, simbolizam)
35
upoznati se s modernističkim poetikama u južnoslavenskim književnostima
steći uvid u osnove filmske i pozorišne umjetnosti
razumjeti procese nastajanja filma i pozorišne predstave i njihov značaj za
kulturu
ISHODI:
- učenik prepoznaje strukturna obilježja teksta
- interpretira tekst, izdvaja i tumači ideje, tumači autorovo gledište, razlikuje stavove
od činjenica
- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnom tekstu kao cjelini
- interpretira i razgovara o različitim interpretacijama književnih tekstova
- objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta
- samostalno primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za
interpretaciju književnog teksta
- prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim pojmovima
- istražuje i interpretira univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima
različitih razdoblja, poetika, kultura
- upoređuje i interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta
(političkih, društvenih, historijskih, umjetničkih i sl.)
- objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i interpretira intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu
- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potrkepljujući ih odgovarajućim citatima
- obrazlaže svoj popis omiljenih književnih tekstova
- tumači i obrazlaže univerzalne poruke i vrijednosti odabranog teksta odabranog za
čitanje
- kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svog književnog
ukusa
- samostalno priprema i oblikuje radove o književnim tekstovima
- razlikuje primarne od sekundarnih izvora informacija
- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove
- razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje vlastitih
stavova i vrijednosti
- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski
tekst u pripovjedni
- stvara nove tekstove na zavičajnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnom
jeziku
- adaptira tekstove, piše scenarij, sinopsis
- osmišljava tekstove za predstave, kratke filmove
- primjenjuje vještine čitanja radi traženja informacija i čita iz užitka
36
- samostalno vrednuje i prati svoj napredak
C) KULTURA IZRAŽAVNJA/JEZIČKA KULTURA
25 časova (8 časova za pismene zadaće, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- učenik samostalno oblikuje različite tipove vezanog teksta
- posve razumije funkciju teksta
- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika
- pravilno piše općevažeće skraćenice
- vrjednosne tvrdnje potkrepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim
izvorima)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje
- ispravno piše riječi stranog porijekla
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na recipijenta
- piše kritičke osvrte na književni tekst, pozorišnu predstavu, film
- zna pravopisna pravila koja se odnose na složene rečenice, vokativ, apoziciju,
umetnute rečenice, glagolske priloge
- sposoban je da analizira vlastiti tekst i samokritički propituje svoje tekstove
- jasno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima
- govori u skladu pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- govori tečno, bez poštapalica
Prijedlog lektire:
Balzak: Čiča Gorio
Dostojevski: Zločin i kazna
Tolstoj: Ana Karenjina
Flober: Gospođa Bovari
Kovačić: U registraturi
Ibzen: Nora
Cesarić: izbor
Muradbegović: izbor
Musa Ćazim Ćatić: izbor
Stanković: Nečista krv
Samokovlija: izbor
Vulf: Gospođa Delovej
Filip David: Kuća sećanja i zaborava
Ćamil Sijarić: izbor
37
Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi
Hamza Humo: Grozdanin kikot
Hasan Kikić: Provincija u pozadini
Didaktičko-metodičke upute
U trećem razredu gimnazije težište je na sadržajima iz sintakse. Prilikom izvođenja nastave
treba voditi računa o stalnoj spoznajnoj progresiji jer se učenici u sintaksu uvode postupno već
od prvog razreda osnovne škole. Zato je važno da na početku školske godine testom bude
utvrđen nivo poznavanja gradiva iz sintakse što bi i olakšalo i profesorima i učenicima dalji
napredak, tj. šta je potrebno objasniti ili ponovo obraditi. Također je važno da se sintaksa
proučava na vezanom tekstu, najbolje na odlomcima iz knjiženih djela, publicističkih ili
naučnih tekstova. Na taj način učenici će shvatiti neodvojivost jezika od književnosti,
društvenih konvencija, općih kulturnih strujanja unutar jedne zajednice. Shvatit će i upotrebnu
vrijednost jezika.
Posebnoj je važno da učenici ne uče napamet definicije i mehanički pamte podatke. Treba
insistirati na tome da primjenjuju svoja znanja i vještine i to ne samo u pismenom nego i
usmenom izražavanju u različitim govornim situacijama. Stepen progresa najbolje je pratiti na
pismenim vježbama i zadaćama i na časovima lektire.
Programski sadržaj iz književnosti ovdje je ograničen obrazovnim ciljevima, napose i ishodima.
Učenik ne mora da pročita sva relevantna djela realizma, ali bi trebalo da prepoznaje odlike
realizma i da objašnjava likove u skladu sa znanjima o realističkoj poetici ili da na osnovu
likova, situacija, motiva i ideja gradi predstavu o realističkoj poetici. Osim toga, prošireni
spisak lektire predstavlja samo prijedlog koji bi trebalo da motivira učenike u samostalnom
izboru naslova koje bi željeli da obrađuju. Nadalje, prijedlog lektire može biti sveden na mani
broj knjiga – sve u zavisnosti od situacije u pojedinim odjeljenjima – ili eventualno proširen.
Isto tako broj sati obrade pojedinih djela zavisi od situacije, općeg napretka učenika,
profesorove kreativnosti itd. Učenike treba usmjeravati na istraživački rad, dopustiti im da
samostalno ili u dogovoru s profesorom osmišljavaju način rada i aktivno sudjeluju u
nastavnom procesu kreiranjem multimedijalnih prezentacija, referata, organiziranjem timova
za grupne radove i sl.
Profesor u dogovoru s učenicima osmišljava i časove na kojima će biti govora o medijskoj
kulturi i utjecaju medija na kreiranje stvarnosti, o filmu, pozorištu, žurnalistici kako bi tako
dodatno motivirao učenike da istražuju.
Na časovima utvrđivanja ili ponavljanja, odnosno časovima za ispravke pismenih zadaća i
vježbi učenike treba uključiti u analizu pismenih sastava, odnosno u analizu rečenica,
kompozicije, stilskih obilježja, jezika pismenih sastava kako bi razvili svijest o važnosti što
jasnijeg pismenog izražavanja i elokvencije uopće.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
38
IV RAZRED
(3 časa sedmično, 90 časova godišnje)
A) JEZIK
(20 časova, uključujući 5 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti semantički nivo analize i njegove jedinice
razumjeti različita značenja riječi (denotativno, konotativno, kontekstualno)
razumjeti značenjske odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju,
antonimiju, hiponimiju)
steći uvid u stilističko diferenciranje leksike po sferama upotrebe (književna
leksika, naučna terminologija, žargonizmi i sl.)
razumjeti raslojavanje jezika (teritorijalno, socijalno i sl.)
razumjeti razvoj standardnog novoštokavskog dijalekta
razumjeti procese standardizacije B/H/S jezika
razlikovati i razumjeti funkcionalne stilove i njihove odlike
steći osnovni uvid u retoriku i retoričke vrste
ISHODI:
- učenik razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi u skladu sa svrhom; prepoznaje
namjenu razgovora
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje koristeći se odgovarajućim
argumentima i citatima
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- tačno primjenjuje leksiku u skladu s temom razgovora
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen tekst u skladu s gramatičkim i pravopisnim
pravilima
- tačno se služi leksemima iz pasivnog leksika radi postizanja željenog učinka na
sagovornike
- pravilno koristi rečenične konektore radi koherentnosti i kohezivnosti teksta
- prepoznaje i uvažava osjećaje i potrebe sagovornika
- oblikuje vrjednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim podacima do
kojih je došao istraživanjem različitih izvora
- oblikuje rasprave kao tip vezanog teksta prema zadatoj ili slobodnoj temi
- tačno izgovara riječi, akcente, pravilno intonira rečenice
- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom
- izražajno čita različite vrste tekstova primjenjujući pravogovorna pravila
- uočava i opisuje vezu između rečeničnih struktura i funkcionalnih stilova
- objašnjava različite odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju itd.)
39
- objašnjava razloge raslojavanja jezika
- prepoznaje i objašnjava retoričke vrste
- prepoznaje i opisuje jezičke i vanjezičke razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- razlikuje pasivni od aktvinog leksika
- objašnjava međujezičke dodire i navodi razloge jezičkog posuđivanja
- prepoznaje sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezičke promjene u globalizacijskim promjenama i razmatra utjecaj
engleskog jezika na B/H/S jezik i na druge jezike
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
(60 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
steći uvid u društveno-političke prilike nakon Prvog svjetskog rata koje su
utjecale na pojavu avangardnih umjetničkih pokreta (futurizma,
ekspresionizma, nadrealizma itd.)
razumjeti osnovne odlike ekspresionizma, futurizma, nadrealizma, dadaizma
razumjeti utjecaj avangardnih pokreta u bh. i u drugim južnoslavenskim
književnostima
steći uvid u glavne tokove tzv. savremene književnosti (nakon Drugog
svjetskog rata sve do danas)
razumjeti glavne odlike egzistencijalizma i njegov utjecaj na književnost
steći osnovni uvid u razvoj književnoteorijske misli u XX st.
razumjeti osnovne odlike feminizma i feminističke književnosti i umjetnosti
usvojiti osnovne književnoteorijske pojmove i aparaturu potrebnu za tumačenje
književnog teksta
steći uvid u odlike postmodernističke književnosti i umjetnosti u Evropi i u
južnoslavenskim književnostima
ISHODI:
- učenik prepoznaje strukturna obilježja teksta
- interpretira tekst, izdvaja i tumači ideje, tumači autorovo gledište, razlikuje stavove
od činjenica
- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnom tekstu kao cjelini
- interpretira i razgovara o različitim interpretacijama književnih tekstova
- objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta
- primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju
40
- istražuje i objašnjava univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima
različitih razdoblja, poetika, kultura
- objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
- istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu
- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potkrepljujući ih odgovarajućim citatima
- obrazlaže svoj popis omiljenih književnih tekstova
- tumači i obrazlaže univerzalne poruke i vrijednosti odabranog teksta odabranog za
čitanje
- kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svog književnog
ukusa
- samostalno priprema i oblikuje radove o književnim tekstovima
- objašnjava poetička načela različitih avangardnih škola
- prepoznaje i tumači odlike književnog teksta u skladu sa usvojenim znanjima o
određenim epohama u razvoju književnosti
- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski
tekst u pripovjedni
- stvara nove tekstove na zavičajnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnom
jeziku
- adaptira tekstove za scenarij
- osmišljava tekstove za predstave, kratke filmove
- primjenjuje vještine čitanja radi traženja informacija i čita iz užitka
- samostalno vrednuje i prati svoj napredak
C) KULTURA IZRAŽAVNJA/JEZIČKA KULTURA
(10 časova, 2 časa za pismene zadaće, 2 časa za ispravke, 6 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- učenik samostalno oblikuje različite tipove vezanog teksta
- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika
- tačno piše općevažeće skraćenice
- vrjednosne tvrdnje potkrepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim
izvorima)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje
- ispravno piše riječi stranog porijekla (iz jezika koji se služe latinicom, ćirilicom i
drugim pismima)
- ispravno piše složenice i polusloženice
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na recipijenta
- zna pravopisna pravila koja se odnose na složene rečenice, vokativ, apoziciju,
umetnute rečenice, glagolske priloge
41
- sposoban je da analizira vlastiti tekst i samokritički propituje svoje tekstove
- jasno i samouvjereno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima
- govori u skladu pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- govori tečno, bez poštapalica
Prijedlog lektire:
Andrić: Prokleta avlija
Kulenović: Ponornica
Džamonja: izbor priča
Selimović: Derviš i smrt i Tvrđava
Franc Kafka:Preobražaj i Proces
Kami: Kuga / Stranac
Hese: Stepski vuk i Demijan
Beket: Čekajući Godoa
Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja
Markez: Ljubav u doba kolere
Sidran: izbor
Zaimović: Tajna džema od malina
Mak Dizdar: Kameni spavač
Didaktičko-metodičke upute
U IV razredu gimnazije nastava jezika fokusira se na sadržaje iz semantike. Važno je da učenici
semantičko polje jezika razumiju na osnovu analize odgovarajućih književnih i neknjiževnih
tekstova. U kontekstu govora o semantici učenike treba upoznati i sa semiologijom i njenim
osnovnim postignućima. U tom smislu važno je da učenici samostalno tumače značenje
određenih kulturnih fenomena, da jezičko znanje neprestano povezuju s analizom književnih
djela, da pismeno i usmeno argumentiraju svoje stavove i da nastava jezika i književnosti bude
proširena analizom medija i medijskog prostora.
Što se tiče sadržaja iz književnosti oni su uglavnom vezani za tzv. savremenu kniževnost s tim
što se pridjev savremena uzima u vrlo širokom značenju – od Drugog svjetskog rata do danas.
Broj književnih djela predloženih u važećem Nastavnom planu je priličan, ali završava s onim
koja su objavljena devedesetih godina XX vijeka. Zato je ovdje prijedlog lektire za učenike koji
imaju pet časova sedmično značajno proširen kako bi se, uvažavajući njihova interesovanja,
mogao napraviti odabir koji će uz kanonska sadržavati i djela autora savremenih u pravom
smislu te riječi.
Budući da za IV razred nastava završava u maju, zavisi od situacije u odjeljenju, od napretka
učenika i od kreativnosti profesora koji će se književni tekstovi obrađivati više i detaljnije da
bi se postigli željeni ishodi.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
42
IV RAZRED
(5 časova sedmično, 150 časova godišnje)
A) JEZIK
(35 časova, uključujući 10 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
Obrazovni ciljevi:
razumjeti semantički nivo analize i njegove jedinice
razumjeti različita značenja riječi (denotativno, konotativno, kontestualno)
razumjeti značenjske odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju,
antonimiju, hiponimiju)
steći uvid u stilističko diferenciranje leksike po sferama upotrebe (književna
leksika, naučna terminologija, žargonizmi i sl.)
razumjeti raslojavanje jezika (teritorijalno, socijalno, individualno i sl.)
razumjeti razvoj standardnog novoštokavskog dijalekta
razumjeti procese različitog normiranja bosanskog, hrvatskog, srpskog,
crnogorskog jezika
steći uvid u najznačajnije lingvističke škole XX st.
razumjeti osnovne značaje semiologije kao nauke o znakovima
razlikovati i razumjeti funkcionalne stilove i njihove odlike
steći osnovni uvid u retoriku i retoričke vrste
steći uvid u pisanje različitih molbi, žalbi, prigovora i sl.
obnoviti znanje o nivoima jezičke strukture i njihovim jedinicama
ISHODI:
- učenik razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi u skladu sa svrhom; prepoznaje
namjenu razgovora
- raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama (pravilno
izgovara glasove, riječi, akcente, akcenatske cjeline, intonativno naglašava rečenice
prema svrsi i vrsti rasprave
- tačno primjenjuje leksiku u skladu s temom razgovora
- uočava i otklanja agresivne, negativne, stereotipne implikacije svojih prosudbi
- prilagođava svoje stavove na osnovu novih spoznaja i spreman je na kompromise
- samouvjereno se odnosi prema sagovornicima
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen tekst u skladu s gramatičkim i pravopisnim
pravilima
- tačno se služi leksemima iz pasivnog leksika radi postizanja željenog učinka na
sagovornike
- pravilno koristi rečenične konektore radi koherentnosti i kohezivnosti teksta
43
- prepoznaje i uvažava osjećaje i potrebe sagovornika
- oblikuje vrjednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim podacima do
kojih je došao istraživanjem različitih izvora
- oblikuje rasprave kao tip vezanog teksta prema zadatoj ili slobodnoj temi
- govori standardnim jezikom u skladu sa situacijom
- priprema i odabire ključne argumente i protivargumente u skladu s temom, svhom i
slušateljima
- prepoznaje i provjerava nepoznate riječi
- uspješno objašnjava značenje riječi kako bi čitao tečno i tačno
- izražajno čita različite vrste tekstova primjenjujući pravogovorna pravila
- čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i tumači obilježja
teksta
- samostalno i argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
- prepoznaje i opisuje jezičke i vanjezičke razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- razlikuje pasivni od aktivnog leksika
- objašnjava međujezičke dodire i navodi razloge jezičkog posuđivanja
- prepoznaje sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava različite odnose među riječima (homonimiju, sinonimiju itd.)
- objašnjava razloge raslojavanja jezika
- prepoznaje i objašnjava retoričke vrste
- analizira i objašnjava jezik medija i način na koji se stvaraju trendovi
- kritički procjenjuje sadržaj medijskih poruka
- kritički procjenjuje utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture na
primatelje (videoigre, televizijske sapunice, časopisi, novine, reklame itd.)
- objašnjava osnovna načela određenih lingvističkih škola
- objašnjava jezičke promjene u globalizacijskim promjenama i razmatra utjecaj
engleskog jezika na B/H/S jezik i na druge jezike
- koristi se jezičkim priručnicima
- uvažava govornike drugih jezika i drugačijih govornih navika
B) KNJIŽEVNOST
(90 časova, uključujući 15 časova ponavljanja, utvrđivanja i provjere)
steći uvid u društveno-političke prilike nakon Prvog svjetskog rata koje su
utjecale na pojavu avangardnih umjetničkih pokreta (futurizma,
ekspresionizma, nadrealizma itd.)
razumjeti odlike futurizma, ekspresionizma, nadrealizma, dadaizma u
knjiženosti i umjetnosti
razumjeti utjecaj avangardnih pokreta u bh. i u drugim južnoslavenskim
književnostima
44
steći uvid u glavne tokove tzv. savremene književnosti (nakon Drugog
svjetskog rata sve do danas)
razumjeti egzistencijalizam i njegov utjecaj na književnost i umjetnost
steći osnovni uvid u razvoj književnoteorijske misli u XX st.
razumjeti glavne odlike feminizma i feminističke književnosti i umjetnosti
usvojiti osnovna književnoteorijska znanja i osnovnu savremenu aparaturu
(terminologiju) koja se odnosi na tumačenje književnog teksta
steći osnovna znanja o strukturalizmu u književnosti i umjetnosti
steći osnovna znanja o pojmu dekonstrukcije
steći uvid u odlike postmodernističke književnosti i umjetnosti u Evropi i u
južnoslavenskim književnostima
ISHODI:
- interpretira tekst, izdvaja i tumači ideje, tumači autorovo gledište, razlikuje stavove
od činjenica
- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnom tekstu kao cjelini
- razgovara i raspravlja o svojim različitim interpretacijama književnog teksta iz
perspektive različitih modela tumačenja književnosti
- objašnjava, prosuđuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja
književnog teksta
- samostalno primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za
interpretaciju književnog teksta
- prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim pojmovima
- navodi osnovna teorijska polazišta za interpretaciju teksta
- istražuje promjene književne recepcije i kritički procjenjuje njihove veze s
promjenama u društvu
- istražuje i interpretira univerzalne teme i vrijednosti u književnim tekstovima
različitih razdoblja, poetika, kultura
- upoređuje i interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta
(političkih, društvenih, historijskih, umjetničkih i sl.)
- objašnjava utjecaj konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
istražuje i objašnjava umjetnička djela kojima je nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i interpretira intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu
- obrazlaže svoje stavove, mišljenja, tvrdnje potrkepljujući ih odgovarajućim citatima
- obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
- tumači i obrazlaže univerzalne poruke i vrijednosti odabranog teksta odabranog za
čitanje
- kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svog književnog
ukusa
- samostalno priprema i oblikuje radove o književnim tekstovima
45
- samostalno odabire književne tekstove koje čita radi stjecanja informacija ili iz
užitka
- razgovara o pročitanim tekstovima, komentariše pročitane vijesti, sudjeluje u
raspravama
- razlikuje primarne od sekundarnih izvora informacija
- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove
- razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje vlastitih
stavova i vrijednosti
- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje dramski
tekst u pripovjedni
- stvara nove tekstove na zavičajnom govoru, dijalektu, žargonu ili standardnom
jeziku
- adaptira tekstove, piše scenarij, sinopsis
- osmišljava tekstove za predstave, kratke filmove
- primjenjuje vještine čitanja radi traženja informacija i čita iz užitka
- samostalno vrednuje i prati svoj napredak
C) KULTURA IZRAŽAVANJA/JEZIČKA KULTURA
(25 asova, 8 časa za četiri pismene zadače, 8 časova za ispravke, 9 časova vježbi)
Obrazovni ciljevi i ishodi:
- izražava se u skladu s pravopisnom i pravogovornom normom jezika vodeći računa
o govornim vrednotama
- u pisanju, kad je to potrebno, ispravno koristi općevažeće skraćenice
- vrjednosne tvrdnje potrkepljuje provjerenim podacima (provjerava ih u različitim
izvorima)
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje
- ispravno piše riječi stranog porijekla
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na recipijenta
- piše osvrte, komentare, kritičke tekstove o književnom djelu, pozorišnoj predstavi,
filmu
- shvata stilsku vrijednost određenih glagolskih oblika, neologizama, arhaizama,
poetizama
- zna pravopisna pravila koja se odnose na složene rečenice, vokativ, apoziciju,
umetnute rečenice
- sposoban je da analizira vlastiti tekst i samokritički propituje svoje tekstove
- jasno i samouvjereno izražava svoje mišljenje i sud potkrepljujući ih argumentima
- govori u skladu pravogovornim pravilima i govornim vrednotama
- govori tečno, bez poštapalica
46
Prijedlog lektire:
Andrić: Prokleta avlija
Kulenović: Ponornica
Selimović: Derviš i smrt i Tvrđava
Mak Dizdar: Kameni spavač
Ranko Marinković: Ruke
Franc Kafka: Preobražaj i Proces
Kami: Kuga / Stranac
Hese: Stepski vuk i Demijan
Beket: Čekajući Godoa
Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja
Sidran: izbor
Zaimović: Tajna džema od malina
H. Hoseini: Hiljadu čudesnih sunaca
Murakami: Norveška šuma
Irfan Horozović: izbor
Dario Džamonja: izbor
Didaktičko-metodičke upute
U IV razredu gimnazije nastava jezika fokusira se na sadržaje iz semantike. Važno je da učenici
semantičko polje jezika razumiju na osnovu analize odgovarajućih književnih i neknjiževnih
tekstova. U kontekstu govora o semantici učenike treba upoznati i sa semiologijom i njenim
osnovnim postignućima. U tom smislu važno je da učenici samostalno tumače značenje
određenih kulturnih fenomena, da jezičko znanje neprestano povezuju s analizom književnih
djela, da pismeno i usmeno argumentiraju svoje stavove i da nastava jezika i književnosti bude
proširena analizom medija i medijskog prostora.
Što se tiče sadržaja iz književnosti oni su uglavnom vezani za tzv. savremenu kniževnost s tim
što se pridjev savremena uzima u vrlo širokom značenju – od Drugog svjetskog rata do danas.
Broj književnih djela predloženih u važećem Nastavnom planu je priličan, ali završava s onim
koja su objavljena devedesetih godina XX vijeka. Zato je ovdje prijedlog lektire za učenike koji
imaju pet časova sedmično značajno proširen kako bi se, uvažavajući njihova interesovanja,
mogao napraviti odabir koji će uz kanonska sadržavati i djela autora savremenih u pravom
smislu te riječi.
Budući da za IV razred nastava završava u maju, zavisi od situacije u odjeljenju, od napretka
učenika i od kreativnosti profesora koji će se književni tekstovi obrađivati više i detaljnije da
bi se postigli željeni ishodi.
Obavezan je odlazak u pozorište najmanje jednom u polugodištu, a preporučuju se posjete
muzejima, umjetničkim galerijama i drugim kulturnim ustanovama.
47
Profil i stručna sprema profesora koji mogu predavati u
gimnazijama:
1. Profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH
2. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog,srpskog jezika
3. Profesor hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika i književnosti
4. Profesor književnosti i hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika
5. Profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika i historije književnosti južnoslavenskih
naroda
6. Profesor jugoslovenske književnosti i srpsko-hrvatskog jezika
7. Profesor srpsko-hrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti
8. Profesor književnosti naroda BiH i bosanskog jezika
9. Profesor bosanskog jezika i književnosti naroda BiH
10. Magistar bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH
11. Magistar književnosti naroda BiH i bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Engleski jezik
49
NASTAVNI PROGRAM ZA ENGLESKI JEZIK
OPĆI NASTAVNI PROGRAM
Ciljevi :
-razvijanje jezičnih vještina
-unapredjivanje sposobnosti kritičkog razmišljanja kroz vještine pisanja i govora
-razumijevanje drugih kultura i društvenih normi
-razvijanje komunikacijskih vještina
-snalaženje u globaliziranom okruženju
Poučavanje stranog jezika usmjereno je na učenika i njegove potrebe, pri čemu i učenik i
učitelj imaju aktivnu ulogu. Važno je stvoriti poticajno okruženje za učenje , te atmosferu
uzajamnog povjerenja i uvažavanja ,prihvatanja različitosti ,okruženje u kojem se učenici
potiču na kritičko razmišljanje i kreativnost. Naglasak je na učeniku i njegovoj aktivnoj ulozi
u nastavnom procesu.
Učenici su uključeni i u proces izbora materijala koji se koristi u nastavi. Pored odobrenih
udžbenika za odredjene nivoe učenja,u nastavi se koriste i izvorni materijali , digitalni i
multimedijski sadržaji.
SADRŽAJI :
Nastava obuhvata čitanje različitih vrsta tekstova koji su tematski vezani sa različitim
vidovima kulture i civilizacije njemačkog i engleskog govornog područja. Nastava takodjer
podrazumijeva provjeru razumijevanja teksta ,te učešće u diskusiji,čime se razvijaju govorne
kompetencije učenika.Istodobno se povećava i vokabular čime je direktno poboljšana
sposobnost usmenog izražavanja . Integralni dio nastave predstavljaju i vještine slušanja sa
razumijevanjem koje se razvijaju uz pomoć autentičnog materijala . Učenici se potiču da
čitaju i komentiraju različite aktualne teme koje su vezane za englesko tj. njemačko govorno
područje. Govorne kompetencije se razvijaju kroz govorne vježbe , debate , diskusije i
reakcije na pročitane sadržaje na stranom jeziku . Kroz vježbe pisanja razvija se sposobnost
pisanja tekstova različitih stilova i namjena . Učenik se osposobljava da svoje misli izrazi na
razumljiv i logičan način koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima , gramatičkim
pravilima i složenim jezičnim strukturama .
Programske cjeline obuhvataju
Programske cjeline i teme
Uvod
Moduli
Čitanje
Pisanje
Govor
Slušanje
Književnost
Kultura i civilizacija
Revizija
50
III RAZRED (2 ČASA SEDMIČNO)
P L A N N A S T A V N O G G R A D I V A
Časovi
Unit 3: What happened next?
1. Introduction & Revision
2. Revision: Verb Tenses
3. Past Simple Tense: What a mystery!
4. Past Simple and Continuous: Partners in crime
5. Listening and reading: The name’s Bond…
6. Vocabulary and speaking: Adverbs
7. Everyday English: Time expressions
8. Practice: Workbook exercises
8
Unit 4: The market place
1. How much/How many: At the supermarket
2. Articles: The amazing world of Ebay
3. Reading and speaking: Markets around the world
4. Voc./Listening and speaking: Shopping
Unit 5: What do you want to do?
5. Verb patterns: Hopes and ambitions
6. Future intentions: going to, will, and Present Cont.
7. Reading and speaking: Brat Camp
8. Vocabulary and speaking: ed/ing adj. / Dictation
8
Unit 6: Places and things
1. Grammar test
2. Test correction
3. My favourite things: What’s it like?
4. Comparison of adjectives
5. Reading and speaking: London- the world in one city
6. Synonyms and antonyms in conversation
7. Everyday English: A city break
8. Revision: Workbook exercises
8
Unit 7: Fame!
1. Present Perfect and Past Simple: Famous families
2. Practice: Present Perfect and Past Simple
3. Listening and speaking: The band Goldrush
4. Reading and listening: Drama Queen
5. Vocabulary and speaking: Word endings
6. L/R/C: Watching a TV sit-com
7.The first written schoolwork: Writing an essay
8.Correction
8
1. Knowledge evaluation & Final grades
2. Knowledge evaluation & Final grades
2
LITERATURA: NEW HEADWAY 3rd pre-intermediate level
51
P L A N N A S T A V N O G G R A D I V A
Časovi
Unit 8: Do’s and don’ts
1. Revision: Verb tenses
2. HAVE TO: What’s his job?
3. SHOULD/MUST: Problems, problems
4. Listening and speaking: Leaving home
5. Reading and speaking: Jobs for the boys…and girls
6. Vocabulary and pronunciation: Applying for a job
7. Everyday English: At the doctor’s
8. Revision: Workbook exercises
8
Unit 9: Going places
1. Grammar: Time clauses
2. Grammar :Time clauses
3. Vocabulary and speaking: Hot verbs
4. Reading and speaking: Travel addicts
5. Everyday English: Directions
Unit 10:Things that changed the world
6. Passive: A photograph that changed the world
7. Practice: Passive
8. Grammar test
8
Unit 10: Things that changed the world
1. R/S: The discovery of DNA / Dictation
2. Listening and speaking: Things that really annoy me
Unit 11: what If..?
3. Second conditional: The global village
4. If clauses: Who knows?
5. Reading and speaking: Supervolcano
6. Vocabulary and speaking: Phrasal verbs
7. Everyday English: Exclamations with so and such
8. L/R/C: Watching a TV sit-com
8
Unit 12: Trying your best
1. Grammar: Present Perfect Continuous
2. Practice: present Perfect Continuous
3. Hot verbs: bring, take, come and go
4. Reading and speaking: In his father’s footsteps
5. Listening and speaking: If you come back…
6. Everyday English: Social expressions 2
7. Revision: Workbook exercises
8. The second written schoolwork
8
1. Correction
2. L/R/C: Watching a TV film
3. Knowledge evaluation
4. Final grades
4
LITERATURA: NEW HEADWAY 3rd pre-intermediate level
52
IV RAZRED (2 ČASA SEDMIČNO)
P L A N N A S T A V N O G G R A D I V A
Časovi
Module 9: Communication
1. Introduction & Revision
2. Talking about magazines and newspapers
3. Listening: Kelly and Matt
4. Grammar focus: Conditionals
5. Grammar focus: Conditionals
6. Skills focus: The box
7. Culture focus: Radio days
8. Practice: Language problem solving 5 & Powerbook
8
Module 10: The web
1. Warm-up: the internet
2. Grammar focus: Second conditional
3. Grammar focus: Second Conditional
4. Practice: Language Powerbook
5. Skills focus: Virtual tourism
6. Communication: Workshops
7. Practice: Review 1 and 2 & Language Powerbook
8. Dictation:
8
Module 11: The sea
1. Grammar test: Modules 9 and 10
2. Test correction
3. Grammar focus: Present Perfect
4. Grammar focus: Present Perfect
5. Skills focus: Going overseas
6. Literature focus: The maelstrom
7. Language problem solving 6
8. Revision: Language powerbook
8
Module 12: Mountains
1. Warm-up: Talking about nature
2. Grammar focus: The Passive
3. Practice: The Passive
4. Work on the text: Winter sports
5. Skills focus: Everest
6. Communication Workshops: Writing
7.The first school writing assignment:Writing an essey
8.Correction
8
1. Review 11 and 12
2. Knowledge evaluation & Final grades
2
53
LITERATURA: NEW OPPORTUNITIES pre-intermediate level
P L A N N A S T A V N O G G R A D I V A
Časovi
Module 13: Dance
1. Warm-up: Do you wanna dance?
2. Grammar focus: Future arrangements and intentions
3. Practice: Future arrangements and intentions
4. Work on the text: Performance
5. Skills focus: Cool Britannia?
6. Culture focus: Ireland
7. Revision: Language problem solving 7
8. Revision: Language Powerbook
8
Module 14: Music
1. Warm up: Talking about music
2. Grammar focus: Question tags
3. Practice: Question tags
4. Work on the text: In concert
5. Skills focus: The roots of rap
6. Communication Workshops
7. Review 13 and 14
8. Grammar test
8
Module 15: Pictures
1. Dictation
2. Warm-up: Talking about painting, fine arts
3. Grammar focus: Relative Clauses
4. Work on the text: A street scene
5. Skills focus: Photography
6. Literature focus: The Picture of Dorian Gray
7. Language problem solving 8 & Language Powerbook
8. II School written assignment
8
1. Correction
2. Final grades
2
LITERATURA: NEW OPPORTUNITIES pre-intermediate level
54
JEZIČNO IZBORNO PODRUČJE
4 SATA SEDMIČNO / III RAZRED
-Revizija gradiva drugog razreda sa naglaskom na glagolskim vremenima :Past simple/Past
continuous /Past Perfect - contrastive analysis.
-Auxiliary verbs ( be,have,do) - pismene vježbe
-Questions and negatives, short answers - pismeno i usmeno uvježbavanje.
-Fonetske vježbe : spelling and pronunciation
-Tvorba riječi : Word formation - pismene vježbe
-Vježbe pisanja : Informal letter (letter to a friend)- pisanje prema modelu
-Vježbe čitanja i govorne vježbe (Worlds apart , discussing pros and cons of bringing up a family
in another country,comparing families around the world)
-Vježbe slušanja sa popratnim govornim vježbama ( A world in one family)
-Present and past tenses (Simple and continuous aspect /active and passive)-pismeno i usmeno
uvježbavanje. Used to - pismene vježbe)
-Adjectives in English language
-Spelling and pronunciation - lost sounds
-Govorne vježbe prema modelu : Giving opinions / Making small talk
-Engleska književnost : William Shakespeare (Shakespearean tragedy)-analiza književnog djela
-Vježbe slušanja i pisanja : Transcribing a summary
-Project : A job interview
-Vježbe pisanja prema modelu : Writing a folk tale or a fairy tale , Beginning and ending letters ,
E-mailing old friends with news)
-Modal and related verbs(advice,obligation , permission) , Future forms(will,going to,present
continuous/simple for future) - obrada i uvježbavanje kroz usmene i pismene vježbe.
-Pismene vježbe sa frazalnim glagolima(literal or idiomatic) , pismene vježbe sa upotrebom
sufiksa i prefiksa
-Vježbe čitanja i govorne vježbe - Life fifty years from now,Kids then and now)
-Vježbe slušanja : A weather forecast , a song in English
-Govorne vježbe prema modelu : A discussion ( Laws in our country , Environmental issues ,
Predictions about the future)
-Pisanje prema modelu : A biography ( researching about a famous person )
Writing about an issue that concerns you
Information questions , Present perfect simple and continuous / active and passive - pismeno i
usmeno uvježbavanje.
-Adjectives and adverbs - pismene vježbe
-Vježbe čitanja sa popratnim govornim vježbama ( Kitchens in different countries , Football - a
global passion )
-Govorne vježbe : Adding emphasis in conversation , spotting inaccuracies in conversation ,
talking about families )
-Vježbe slušanja : Listening to interviews
-Vježbe pisanja : Opisivanje ( writing a description of a person , writing a description of a place ,
describing a room )
Sistematizacija gradiva
-Verb patterns ( verb + infinitive , verb + ing , the reduced infinitive)
55
-Pismene i govorne vježbe sa idiomima ( Idiomatic expressions)
-Čitanje historijskih tekstova - Dangerous journeys in history , Hannibal , Mao Zedong , The Long
March ) - popratne govorne vježbe .
-Vježbe slušanja i govorne vježbe : Fears and phobias
-Govorne vježbe na zadane teme : People and their phobias , True and false facts about life ,
Comparing famous leaders
- Pisanje : Organization , information , creating interest and descriptive language
Telling a story : Titanic
Writing a story : The Troyan horse
-Conditional clauses ( First conditional , Second and Third conditionals ) , Might have + past
participle , should have + past participle) - obrada i ponavljanje
-Pismene i govorne vježbe sa sinonimima
-Vježbe čitanja i govorne vježbe ( Law, victims and burglars,restorative justice)
-Vježbe slušanja : Social conscience
-Govorne vježbe prema modelu : Exchanging information and comparing the stories , Forms of
legal punishments , Legal issues )
- Pisanje : Arguing for and against ( pisanje prema modelu )
Discursive essay
-Articles ( a , an , the , omission of article ) - obrada i uvježbavanje kroz pismene vježbe ,
Reflexive pronouns - pismene vježbe, Possessives
-Modals of probability ( past and present)
-Pismene vježbe sa složenicama - Compound nouns
-Pismene vježbe sa frazalnim glagolima - Phrasal verbs with out and up
-Čitanje tekstova na temu arhitekture i umjetnosti ( Eurostar station , Meet me at St.Pancras )
-Govorne vježbe i vježbe slušanja : What to we use the Net for ,Websites that we use ,
Architecture and buildings , famous cities )
-Vježbe pisanja prema modelu : From notes to writing , Brainstorming
Researching and describing a city
-Reported speech , Reported questions , Reported commands - obrada/vježbe
-Reporting verbs and ways of speaking
-Čitanje književnog teksta ( odlomak iz romana,analiza odlomka)
-Vježbe slušanja : Telephone conversation , A radio drama
-Govorne vježbe : Retelling a story around the class
Expressing attitude when speaking
Expressing opinion
-Pismene vježbe : Linking ideas and using expressions
A thank-you email
Correcting mistakes in a model email
-Vježbe slušanja sa popratnim govornim vježbama : Spotting inaccuracies in conversations , an
interview with a famous person
-Vježbe čitanja : Movers and shakers, famous people and their ideas
-Govorne vježbe : Newspapers in our country
People in my country who changed ideas
Talking about current news
-Sistematizacija gradiva trećeg razreda
56
4.RAZRED /4 SATA SEDMIČNO
-The tense system in English language ( simple , continuous , perfect , active and passive)
-Auxiliary verbs ( be , have , do )
-Compound nouns and word formation
-Reading and gap filling
-Speaking : discussion and exchanging information
-Listening : a song
-Writing : Correcting language mistakes in two informal letters
Identifying mistakes in letters
-Continuous verb forms in English language
-Present perfect simple and continuous
-Synonyms and hot verbs
-Exclamations in English language
-Reading : Tourism , Immigration , Moving places
-Speaking : My early memories / Tourism and immigration
-Listening : An interview with the world traveller
-Adverbials and their position
-Writing : Note - taking
Writing a biography
-Narrative tenses in English language
-Adjectives that describe character
-Suffixes and prefixes
-English literature : Thomas Hardy , The mayor of Casterbridge
-Speaking : Talking about books
-Listening :A dramatized version of a book
-Writing : A review of a book
A review of a film
-Speaking : Expressing interest or surprise
-Reading assignment : Thomas Hardy
-Expressing quantity , countable and uncountable nouns,quantifiers
-Words with variable stress
-Social expressions
-Reading : World trade , shopping and business
Reading an extract from an encyclopaedia
-Speaking and listening : A class survey of shopping habits
Starting a business
-Writing : Note-taking
Research and report writing : Trade in my country
Sistematizacija gradiva prvog polugodišta
-Future forms in English language
-Tense usage in clauses
57
-Word pairs and hot verbs
-Reading : A prenuptial agreement
-Speaking : Marriage , dating and couples
-Listening : Talking about future plans
Arranging to meet
-Writing : Recognizing formal style in writing
Writing an informal letter
-Relative clauses , Participles and Infinitives
-Synonyms in context
-Recognizing signs in everyday life
-Reading : Reading and gap filling (Bil Gates)
A strange person,place or a thing
-Speaking and listening : Describing a picture
Group work : Devising an advert
Radio advertisements
-Writing : Describing a place
-Reading assignment (Students' choice)
-Verb patterns and modal auxiliary verbs
-Adverbs and verbs , Adverbs and adjectives
-Reading : Jane Austen , the hottest writer in the world
The family who could turn back the clock
-Listening : A radio programme
A song
-Speaking : The lives of famous people , The lives of women in past and present , retelling a
story
-Writing : Joining sentences , conjunctions
Writing a fan letter
-Reading assignment : Jane Austen ,Pride and prejudice
-Expressing habit , questions and negatives
-Idioms and time expressions
-Writing about a period in history
-Speaking : Giving a short talk
FINAL GRADES
Kadrovski uvjeti :
Profesor engleskog i njemačkog jezika i književnosti
Magistar struke
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Njemački jezik
59
Ciljevi :
-razvijanje jezičnih vještina
-unapredjivanje sposobnosti kritičkog razmišljanja kroz vještine pisanja i govora
-razumijevanje drugih kultura i društvenih normi
-razvijanje komunikacijskih vještina
-snalaženje u globaliziranom okruženju
Poučavanje stranog jezika usmjereno je na učenika i njegove potrebe, pri čemu i učenik i
učitelj imaju aktivnu ulogu. Važno je stvoriti poticajno okruženje za učenje , te atmosferu
uzajamnog povjerenja i uvažavanja ,prihvatanja različitosti ,okruženje u kojem se učenici
potiču na kritičko razmišljanje i kreativnost. Naglasak je na učeniku i njegovoj aktivnoj ulozi
u nastavnom procesu.
Učenici su uključeni i u proces izbora materijala koji se koristi u nastavi. Pored odobrenih
udžbenika za odredjene nivoe učenja,u nastavi se koriste i izvorni materijali , digitalni i
multimedijski sadržaji.
SADRŽAJI :
Nastava obuhvata čitanje različitih vrsta tekstova koji su tematski vezani sa različitim
vidovima kulture i civilizacije njemačkog i engleskog govornog područja. Nastava takodjer
podrazumijeva provjeru razumijevanja teksta ,te učešće u diskusiji,čime se razvijaju govorne
kompetencije učenika.Istodobno se povećava i vokabular čime je direktno poboljšana
sposobnost usmenog izražavanja . Integralni dio nastave predstavljaju i vještine slušanja sa
razumijevanjem koje se razvijaju uz pomoć autentičnog materijala . Učenici se potiču da
čitaju i komentiraju različite aktualne teme koje su vezane za englesko tj. njemačko govorno
područje. Govorne kompetencije se razvijaju kroz govorne vježbe , debate , diskusije i
reakcije na pročitane sadržaje na stranom jeziku . Kroz vježbe pisanja razvija se sposobnost
pisanja tekstova različitih stilova i namjena . Učenik se osposobljava da svoje misli izrazi na
razumljiv i logičan način koristeći se odgovarajućim veznim sredstvima , gramatičkim
pravilima i složenim jezičnim strukturama .
Programske cjeline obuhvataju
Programske cjeline i teme
Uvod
Moduli
Čitanje
Pisanje
Govor
Slušanje
Književnost
Kultura i civilizacija
Revizija
Kadrovski uvjeti :
Profesor njemačkog jezika i književnosti
Magistar struke
60
Njemački jezik, prvi razred
PLAN NASTAVNOG GRADIVA Napomena
Leute Wortschatz: Personen, Charakter, Aussehen Mein Nachbar ist ein
Promi! Kommunikation: sich und andere vorstellen und beschreiben,
Was steht mir?
etwas verneinen, Gefallen/ Missfallen ausdrücken... Star-
Test
Grammatik:Negation mit nicht und kein-, Adjektive(-ig, -lich, -isch)
Verben mit Dativ (passen, gehören)
Gesundheit Wortschatz: Körperteile, Medikamente
Auf der Gesundheitsmesse Kommunikation: Freude ausdrücken, über das Befinden
Test/ Die erste
Haatschi!-Ich habe Grippe!
sprechen, gute Wünsche ausdrücken
Klassenarbeit
Lach doch mal! Grammatik: Perfekt der regelmäßigen/ unregelmäßigen Verben Sport
Wortschatz: Sportarten, Sportereignisse, Wettbewerbe
Jugend trainiert für Olympia Kommunikation: Zeitangaben machen, jmdn.warnen,
Diktat
Artistik auf vier Rädern
ein Geschehen ausdrücken
Vokabeltest
Lied: Fieber
Grammatik: Perfekt (trennbare/ untrennbare Verben); Verben auf -ieren
Sprachen
Wortschatz: Sprachen, Aktivitäten beim Sprachenlernen
Tipps zum Fremdsprachenlernen
Kommunikation: um einen Rat bitten, etwas begründen,
Klassenarbeit
Stammtisch
nachfragen, ob man verstanden wurde;
Sprachen dieser Welt
Grammatik: Modalverb sollen, Konjunktion denn
Schulgeschichten
Wortschatz: Schulformen
Schulbiografien
Kommunikation: eine Situation erklären
In der Mathestunde Wortschatz:Schulabschlüsse, Berufe
Benjamin Lebert:"Crazy" Kommunikation: Ärger ausdrücken, etwas benennen
Berufe
Grammatik: Konjunktion trotzdem, weil, Verben/ Nomen/
Ohne mich...
Adjektive mit Präpositionen
Was möchtest du mal werden? Wortschatz: Ausbildung, Berufswahl, Beratung, Medien
Freiwilliges Soziales Jahr
Kommunikation: Grade ausdrücken, Wichtigkeit ausdrücken,
Medi
jmdn. auffordern, Interesse/Desinteresse ausdrücken Klassenarb
61
en eit
Vorsicht: Medien!
Grammatik: Imperativ mit Sie, Modalverben im Präteritum
Schülerzeitung
Wortschatz: Erfahrungen, Ratschläge, freiwillige Arbeiten; Schüler machen
Fernsehen Kommunikation: Freizeitaktivitäten beschreiben, einen Diktat
Mitmachen
Vorschlag machen, sich verabschieden;
Vokabeltest
Jung und freiwillig!
Grammatik: Possessivartikel im Plural; nicht...sondern, Konjunktion dass
Camping beim Musikfestival Wortschatz: Orte beim Musikfestival, Grillparty
Klassenarbeit
Jung und kreativ
Kommunikation: sich verabreden, eine Notwendigkeit ausdrücken
Essen
Grammatik: Reflexivpronomen im Akkusativ, Reflexive Verben
Willkommensparty
Kochen oder nicht kochen?
Wortschatz: Lebensmittel, Zutaten, Gerichte, Küchengegenstände, Maße
Hallo, ich bin dein Kühlschrank!
Kommunikation: höflich bitten, Zweck angeben,
Zahlen/ Maße angeben, Wünsche ausdrücken
Grammatik: Konjunktiv II von können und haben,Indefinitpronomen
alles, etwas, jemand, nichts, niemand; Konjunktion außerdem
62
Njemački jezik, drugi razred
PLAN NASTAVNOG GRADIVA Napomena
Stadt-Land Wortschatz: Leben in der Stadt/Provinz und auf dem Land
Landei oder Stadtkind?
Kommunikation: zum Sprechen auffordern, etwas vergleichen,
Wir Provinzkinder
Vorlieben aüßern, Häufigkeit ausdrücken
Ander wohnen in der Stadt
Grammatik: Komparativ, Superlativ, Vegleiche mit als und wie
Umwelt
Wortschatz: Katastrophen, Himmelsrichtungen, Wetter
Klima extrem!
Kommunikation: das Wetter beschreiben, Angaben über einen Ort
Klassenarbeit
Grüne Tipps machen, jemanden warnen, eine Situation erklären
Lied: Eisbär Grammatik: Pronomen es, Konjunktion wenn
Tiere
Wortschatz: Zoo, Wildtiere, Haustiere, Arbeit eines Tierarztes Zoos: Ja oder
Nein? Kommunikation: eine Einschränkung machen, über das Befinden sprechen
Berufsbild: Tierarzt
Grammatik: Adjektivdeklination:bestimmter Artikel; Deklination des
Diktat
Tierisch berühmt
Nomens im Dativ Plural; Genitiv bei Eigennamen
Vokabeltest
Europa
Wortschatz: Erfahrungen in Europa und mit EU-Programmen
Europa aus der Ferne Kommunikation: etwas vergleichen, nach Infos fragen
Klassenarbeit
Europa erleben
Grammatik: Präpositionaladverbien, Adjektivdeklination Das passiert in Europa mit dem unbestimmten Artikel Reise
n
Wortschatz: Dokumente
Ferien auf der Schiene Kommunikation: eine Dauer ausdrücken
Zwei Tage Wien Wortschatz: Unterkunft, Sehenswürdigkeiten, Orientierung in der Stadt
Wissensquiz Reisen Kommunikation: nach der Uhrzeit fragen, Verspätung ausdrücken
Orientierung
Grammatik: Temporale Präp. Bis zu+D, Possessivpronomen,
Stadtrally in Zürich Indefinitpronomen, Verbkonjugation im Präteritum
Total verirrt! Wortschatz: Orte, Plätze, sich verirren, Umzug Orientierung in unserer
Welt Kommunikation: einen Ort beschreiben, eine Entfernung
Wohn
angeben, eine Situation erklären;
Klassenarb
63
en eit
Die erste eigene Bude Grammatik: Lokale Präp. vor, hinter, neben, zwischen+D
Indefinitpronomen irgend-, Konjunktion obwohl
Wohin mit dem Fernseher?
Wortschatz: Wohnräume, Möbel, Gegenstände, Familiensituationen
Mein Lieblingsding
Kommunikation: jemanden einladen, eine Richtung angeben Diktat
Familie
Grammatik: Nomen mit -ung, Präp. zu+D, Fragewort bis wann
Familienkonflikte ade!
Wechselpräpositionen und Verben mit Wechselpräpositionen Vokabeltest
Mit 16 allein zu Hause Wortschatz: Aktivitäten im Haushalt, Geschenke
Promi-Geschwister
Kommunikation: eine Familiensituation beschreiben,
Feste
ein Geschehen ausdrücken;
Klassenarbeit
Geschenke, Geschenke! Grammatik: Indirekte Fragesätze, Nomen mit -schaft, U-18-Party Wortschatz: Partyorganisation Karneval-
Fasching-
Kommunikation: gute Wünsche ausdrücken
Fas(t)nacht
Grammatik: Adjektive mit un-, Verben mit zwei Objekten
(geben, schenken, kaufen, sich wünschen,...)
64
Njemački jezik, treći razred (2 časa)
PLAN NASTAVNOG GRADIVA
Kommunikation Nebensatz mit wenn Früher und heute
Adjektive als Nomen
Vernetzt
Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen
Ausdrücke mit G.
Mehrsprachig
Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?)
Interkulturell Nebensatz mit um...zu/ damit Arbeit (In der Firma)
CV schreiben
Tagesablauf
Berufssteckbriefe/ Berufe
Diktat
Vorstellungsgespräch
Kunst Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass... Kreativ arbeiten
Reflexivpronomen im Akk. und D.
Graffiti
Konjunktiv II der Gegenwart
Die zweite KA Wiederholung
Literatur Lokale Präp. mit D. Junge Autoren
Präteritum von regelm. und unregelm. Verben
Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem
Die dritte KA
Plusquamperfekt In Sicherheit
Generationen Adjektive mit -ig, -lich, -isch, -voll, -los
Enkel und Großeltern
Nomen mit -chen; Präteritum (Modalverben)
Diktat
Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.
Zukunft
Die vierte KA Rund um die Ausbildung
Temporalsätze mit bis und während
Und in 15 Jahren?
Futur I
Wiederholung
Bewertung
65
Njemački jezik, treći razred (3 časa)
PLAN NASTAVNOG GRADIVA
Kommunikation Nebensatz mit wenn Früher und heute
Adjektive als Nomen
Vernetzt
Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen
Ausdrücke mit G.
Mehrsprachig
Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?) Interkulturell Nebensatz mit um...zu/ damit
Interkulturelle Gesten
Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass Kunst
Reflexivpronomen im Akk. und D.
Kreativ arbeiten Graffiti
Diktat
Kunst unterwegs Konjunktiv II der Gegenwart Die zweite KA
Irreale Bedingung mit wenn
Bewertung
Wiederholung
Literatur Lokale Präp. mit D. Junge Autoren
Präteritum von regelm. und unregelm. Verben
Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem
Die dritte KA
Plusquamperfekt In Sicherheit
Generationen Adjektive mit -ig, -lich, -isch, -voll, -los
Enkel und Großeltern
Nomen mit -chen; Präteritum (Modalverben)
Diktat
Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.
Patenschaften zwischen Alt und Jung Infinitivsatz mit zu nach sein + Adjektiv Zukunft
Temp. Nebensätze mit bis und während
Rund um die Ausbildung
Temp. Präp. Ab und zwischen + D., gegen + Akk.
Die vierte KA
während + G. Wiederholung
Bewertung
66
Njemački jezik, treći razred (4 časa)
PLAN NASTAVNOG GRADIVA
Kommunikation Nebensatz mit wenn Früher und heute
Adjektive als Nomen
Vernetzt
Temp. Präp. mit D. (Fragewort seit wann?) Präsentation: Medien Verben mit zwei Objekten; Nebensatz mit dass Sicheres Surfen Die erste KA Vergleiche Kulturen
Ausdrücke mit G.
Mehrsprachig
Temp. Präp. mit Akk. (Fragewort wozu?) Interkulturell + Präsentation zum Thema Nebensatz mit um...zu/ damit
Interkulturelle Gesten
Nebensatz mit ohne...zu und ohne dass Kunst
Reflexivpronomen im Akk. und D.
Kreativ arbeiten Graffiti
Diktat Präsentation: Lieblingskünstler
Kunst unterwegs Konjunktiv II der Gegenwart Die zweite KA
Irreale Bedingung mit wenn
Bewertung
Wiederholung
Literatur Lokale Präp. mit D. Junge Autoren
Präteritum von regelm. und unregelm. Verben
Präsentation: Mein Lieblingsbuch Lesen Temporale Nebensätze mit nachdem, bevor, seitdem
Die dritte KA
Plusquamperfekt In Sicherheit
Stationenlernen zum Thema
Generationen Adjektive mit -ig, -lich, -isch, -voll, -los
Enkel und Großeltern
Nomen mit -chen; Präteritum (Modalverben)
Diktat Präsentation: Familie Nebensätze mit als und wenn Die Senioren-Studenten-WG Reziprokpronomen einander; Verben mit Präp.
Patenschaften zwischen Alt und Jung Infinitivsatz mit zu nach sein + Adjektiv Zukunft
Temp. Nebensätze mit bis und während
Rund um die Ausbildung
Temp. Präp. Ab und zwischen + D., gegen + Akk.
Die vierte KA
während + G. Wiederholung
Bewertung
67
Njemački jezik, četvrti razred (2 časa)
Zukunft
Ideenwettbewerb
Futur I wiederholen Was mache ich in 15
Jahren?
Modale und kausale Präpositionen
Wissenschaft und Technik Passiv Präsens, Präteritum, Perfekt
Zurück in die Steinzeit
Konsekutivsatz mit sodass/ so...dass Schule früher und heute (Mit uns B1+, L8)
Die I KA
Konsum
Nebensätze mit indem und (an)statt Was machst du mit deinen
Sachen? Werbung
Diktat
Projekt: Werbung Helden und Vorbilder Relativsätze
Stille und laute Helden
Die II KA
Projekt: Mein Held/ Vorbild
Wiederholung
Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch,
Ich will wählen
zwar...aber Organisation ist alles (Mit uns
B1+, L8) sowohl ...als auch, weder ...noch
Freundschaften Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.
Gute Freunde
Relativsätze mit was und wo
Besondere Freundschaften
Konjunktiv II der Vergangenheit Die III KA
Gefühle Diktat
Boah...!
Modalverben im Perfekt Was kann unsere Gefühle beeinflussen?
Die IV KA
Wiederholung Bewertung
68
Njemački jezik, četvrti razred (3 časa)
PLAN NASTAVNOG GRADIVA
Zukunft Temporale Präpositionen Rund um die Ausbildung
Futur I
Und in 15 Jahren?
Modale und kausale Präpositionen
Wissenschaft und Technik Passiv Präsens, Präteritum, Perfekt Zurück in die Steinzeit
Konsekutivsatz mit sodass/ so...dass
Schule früher und heute (Mit uns B1+, L8) Moderne Technik Die I KA
Konsum
Nebensätze mit indem und (an)statt Was machst du mit deinen Sachen? Adjektivdeklinationen
Werbung
Diktat Projekt: Werbung
Helden und Vorbilder Relativsätze Stille und laute Helden
Die II KA
Zivilcourage Projekt: Mein Held/ Vorbild
Wiederholung
Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch, Ich will wählen
zwar...aber
Hörverstehen auf S.84 Organisation ist alles (Mit uns B1+, L8) sowohl ...als auch, weder ...noch
Freundschaften Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.
Gute Freunde
Relativsätze mit was und wo Besondere Freundschaften
Konjunktiv II der Vergangenheit
Die III KA
Gefühle Diktat
Boah...!
Modalverben im Perfekt Was kann unsere Gefühle beeinflussen? Zweiteiliger Konnektor entweder...oder
Die IV KA
Wiederholung Bewertung Udžbenik: deutsch.com 3, te odlomci iz udžbenika „Mit uns B1+“
69
Njemački jezik, četvrti razred (4 časa sedmično)
PLAN NASTAVNOG GRADIVA
Zukunft Temporale Nebensätze mit bis und während
Rund um die Ausbildung
Temporale Präpositionen Und in 15 Jahren?
Futur I
Sicheres Surfen
Modale und kausale Präpositionen Wunderkinder (Mit uns B1+,L11)
Abi und dann...? (Mit uns B1+,L9,S.65 im KB)
Schule (er)leben Du hast die Wahl Projekt: Meine Lieblingssportart
Demokratie in der Schule
Sport in Dt. Die erste KA Schule früher und heute (Mit uns B1+,L8) Passiv Präsens, Präteritum und Perfekt
In Bewegung (Mit uns B1+, L10) Konsek. Nebensätze: sodass/so...dass; je...desto
Konsum
Kunst im Leben (Mit uns B1+, L11)
Ich kaufe mir was (Mit uns B1+, L6) Projekt:Werbung Diktat
Ich brauche mehr Geld (Mit uns B1+) Nebensätze (indem, (an)statt), Adjektivdekl. Was machst du mit deinen Sachen?
(zusätzlich: Glück in der Schule, Mit uns B1+, L7)
Helden und Vorbilder Die II KA
Stille und laute Helden
Relativsätze Von Rabenvätern, Nachteulen und Angsthasen (Mit uns B1+, L5, S.39)
Projekt: Mein Lieblingsheld
Projekt: Mein Held/ Vorbild
Wiederholung
eventuell: Fertigkeiten üben
Politik Zweiteilige Konnektoren nicht nur...sondern auch
Ich will wählen
zwar...aber Hörverstehen auf S.84
sowohl...als auch
Organisation ist alles (Mit uns B1+, L8) weder...noch
Freundschaften
Die III KA
Gute Freunde
Relativsätze im Akk. und D. mit Präp.; mit was und wo)
Besondere Freundschaften
Ich möchte gern tauschen (Mit uns B1+, L6, S.45-47)
Internationaler Tag der Freundschaft (Mit uns B1+, L2)
Als Schüler ins Ausland (Mit uns B1+, L9)
Konjunktiv II der Vergangenheit, S.95, deutsch.com 3
Gefühle
Diktat Boah...! Die vierte KA
Modalverben im Perfekt; Nebensatz: sobald, solange
Was kann unsere Gefühle beeinflussen?
Zweiteiliger Konnektor entweder...oder
Bewertung
70
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Latinski jezik
71
UVOD
Latinski jezik je bio jezik starih Rimljana koji je imao veliki međunarodni značaj.On nam
nudi nepregledne vidike u prošlost, upoznaje s razvitkom ljudske misli, historije i običaja.
Iako danas nijedan narod ne govori ovim jezikom, njegov značaj je ostao veliki. Iz latinskog
jezika su se razvili romanski jezici.U engleskom jeziku, a i u njemačkom ima veliki broj
riječi koje su potekle iz latinskog jezika. Znamo koliki je značaj znanje engleskog jezika u
diplomaciji, međunarodnoj trgovini, politici, tehnologiji i informatici, te je za njihovo bolje
poznavanje korisno znanje latinskog jezika. Naučna i stručna terminologija temelji se na
latinskom jeziku. Naš svakodnevni govor pun je medjunarodnih riječi koje su potekle iz
latinskog jezika, a osobito govor medija. I za dalji studij mnogih naučnih disciplina nužno je
poznavanje latinskog jezika: medicina,
farmacija,veterinarstvo, pravo, filozofija, historija, lingvistika, biologija i tjelesni odgoj. Zbog
toga je latinski jezik obavezan školski predmet jer je njegovo znanje potrebno i korisno.
Svjesni smo kako je danas većinu učenika sve teže zainteresovati za učenje latinskog jezika,
pa bi se trebalo uvesti nešto inovativno, zanimljivo i što praktičnije u nastavne sadržaje.
Upotrebljavati savremena nastavna sredstva (audio uređaji, računari...). Predavanja treba
učiniti što interesantnijim izmjenjujući civilizacijske, istorijske i gramatičke sadržaje, sa
posebnim osvrtom na zanimljivosti iz svijeta antike. Treba koristiti sadržaje koji se mogu
povezati sa ostalim materijama i sadržajima vezanim za opštu kulturu (izreke, anegdote o
istorijskim i slavnim ličnostima...).
Upute za izvođenje programa:
Komisija za izmjenu i dopunu Nastavnog plana i programa Latinskog jezika za gimnazije je
zaključila sljedeće:
Za III i IV razred gimnazija bilo je izmjena i dopuna ciljeva i zadataka učenja latinskog
jezika, zatim tematskih cjelina, gramatike, civilizacije ( kulturno - historijskih sadržaja ).
U III razredu gimnazija u odnosu na raniji Nastavni program reducirane su: neodređene
zamjenice, zamjenički pridjevi, dijelni i priložni brojevi. Konjunktivi ( prezenta aktiva i
pasiva ), konjunktivi imperfekta ( aktiva i pasiva ), perfekta ( aktiva i pasiva) i
pluskvamperfekta ( aktiva i pasiva ) su prebačeni kao prva nastavna jedinica u IV
razred.
Što se leksike tiče, zastupljena je u svim navedenim temama i sadržajima. U III razredu treba
usvojiti od 250 – 500 riječi latinskog jezika uz pravilno korištenje riječnika ( latinsko
bosanskog i bosansko latinskog ).
* Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan
leksički minimum.
U odnosu na raniji nastavni program za IV razred gimnazija reducirani su: deponentni i
semideponentni glagoli, nepravilni glagol fio, fieri, factus sum, bezlični glagoli,
nepotpuni glagoli ( coepisse, odisse i meminisse ), supin, slaganje vremena i zavisno-
složene rečenice.
72
U IV razredu proširiti vokabular od 100 – 200 novih riječi iz latinskog jezika uz pravilno
korištenje riječnika ( latinsko bosanskog i bosansko latinskog ) uzimajući u obzir i vokabular
koji je već naučen u III razredu.
U III i u IV razredu nastojati da se teme civilizacijskih sadržaja pojavljuju unutar jezičkih
sadržaja ( prevodi, gramatika, itd.).
Tokom obje godine učenicima se uvijek daje prilika da referatima ili prezentacijama
obrade pojedine dijelove gradiva, Civilizaciju ( historiju i kulturne sadržaje ) van
tekstualnih sadržaja, a poželjno je zadati pojedinačno samostalan rad na prevodu i analizi
teksta. Oni dodatno istražuju teme i oblasti koje se obrađuju na času, te ih izlažu ostalim
učenicima u vidu prezentacije, po jednu tokom školske godine.
U III i IV razredu pisani oblik provjere znanja provodi se kontrolnim radovima, testovima i
školskim zadaćama. Kontrolnim se radom ispituje manji obim gradiva, može da traje kraće od
školskog časa i koristan je za brze provjere manjih cjelina. Može biti i većeg obima, traje
cijeli čas i obuhvata provjeru nekoliko većih cjelina gradiva. Školska zadaća obuhvata cijelo
skupljeno znanje u prvom polugodištu i za cijelu školsku godinu. Tokom školske godine pišu
se dva kontrolna rada ( po jedan u svakom polugodištu ) i dvije školske pismene zadaće,
takođe ( po jedna u svakom polugodištu ).
Interkulturalna jezička kompetencija
Što se tiče interkulturalne jezičke kompetencije, jasno je da će učenici biti u stanju
sporazumjeti se sa govornicima sa drugih jezičkih područja budući da je latinski jezik
međunarodni stručni jezik upravo profesija kao što su: pravo, historija, filozofija, biologija,
medicina, farmacija, veterina, poljoprivreda, nutricionizam ili kozmetologija. Svi stručni
termini navode se upravo na latinskom jeziku. Osim toga, izučavanjem ovoga
međunarodnog jezika nauke, kod učenika se postiže stjecanje vrlina i pozitivnih navika,
razvijanje valjanih moralnih shvatanja, ovladavanje stručnim terminima te usvajanje
kulturnog ponašanja što u svakom slučaju doprinosi izgradnji svestrane ličnosti učenika kao
i njegovim interkulturalnim kompetencijama. Budući da je latinski jezik koji se izučava u
gimnazijama sadržajem tekstova vezan za stručni vokabular iz historije, prava, filozofije,
medicine, učenici će biti u stanju komunicirati o ovim strukama uz pomoć latinskog jezika
sa govornicima drugih govornih područja.
Interdisciplinarni sadržaji Radi usvajanja znanja iz konkretnih struka, razvijat će se
interakcija sa predmetima kao što su: maternji jezik, strani jezici, historija i ostale društvene
nauke, biologija i ostale prirodne nauke. Ova interakcija je usmjerena ka upoznavanju i
shvatanju odgovarajućih pojmova, činjenica, zakonitosti i pojava, ne samo u okviru
latinskog jezika, nego i u okviru navedenih predmeta. Stoga će učenici uz pomoć profesora
iz priloženih tekstualnih vježbi obrađivati rečenice koje se svojim vokabularom dotiču gore
pomenutih nauka, te se na taj način prožimju sa drugim predmetima.
Didaktičko-metodičke upute
a) Cilj nastave: usvajanje znanja iz nastavnih područja datih kroz nastavne jedinice.
Zadaci:
73
Obrazovni: stjecanje znanja i usvajanje svih programskih sadržaja iz historije, prava,
medicine, poljoprivrede, veterine, nutricionizma i kozmetologije kroz izučavanje,
razumijevanje i pamćenje.
Odgojni: opća odgojna svrha nastave sastoji se u humanizaciji i socijalizaciji ličnosti;
odgojni ciljevi usmjereni su na stjecanje vrlina i pozitivnih navika, usvajanje kulturnog
ponašanja te stvaranje kreativne, svestrane i stvaralačke ličnosti učenika.
Funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti učenika: pažnje, mišljenja,
pamćenja kao i navika i znanja koje će učenik primjenjivati u neposrednoj životnoj praksi.
b) Sadržaji:
• jezik (gramatika);
• stručni vokabular (tekstovi-analiza i prijevod rečenica; stručni rječnici i
stručne enciklopedije);
• kultura izražavanja (usmenog i pisanog);
• medijska kultura (televizija, muzeji, sajmovi knjiga)
c) Metode:
U nastavi će se koristiti različite metode kao svrsishodni načini zajedničkog rada
nastavnika i učenika pomoću kojih će učenici usvajati znanja, vještine i navike.
Koristit će se sljedeće :
• metode usmenog izlaganja;
• dijaloške metode;
• tekstualne metode/čitanje teksta;
• metode pisanja;
• demonstracijske metode;
• dodatne metode: promatranje, razmišljanje...
Metodički postupak
podrazumijeva kombinovanje
više različitih metoda. d) Oblici
rada:
• frontalni – nastavnik objašnjava, učenici slušaju;
• individualni – učenici samostalno rješavaju zadatke;
• rad u parovima; grupni rad.
e) Nastavna sredstva:
• auditivna;
• vizuelna;
• audiovizuelna;
• tekstualna;
74
•
Najčešće će se koristiti udžbenik, tabla, grafoskop, plakat, nastavni listić, zadaci objektivnog
tipa, računar. Upotreba nastavnih sredstava zavisit će od tipa časa, uvjeta rada kao i
kreativnosti nastavnika i učenika.
U III i IV razredu gimnazija radit će se po udžbeniku:
Gortan - Gorski - Pauš: Elementa Latina, osnove latinskog jezika, Školska knjiga, Zagreb,
2007.
75
LATINSKI JEZIK – CILJEVI I ZADACI
CILJEVI I ZADACI
Cilj nastave latinskog jezika je osposobiti učenika da:
- uoči, spozna, razumije i prepozna jezičku građu latinskog jezika;
- uči osnove latinskog jezika upoređujući ga sa našim jezikom kao temeljom učenja svakog stranog jezika;
- upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenosilac određenih obavijesti;
- razumije jednostavnije (kraće) tekstove na latinskom jeziku te da ih može prevesti na maternji jezik;
- savlada latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima;
Zadaci:
- usvajanje glasovnog sastava, pisma, izgovora;
- usvajanje analize rečenice i gramatičke analize riječi (morfosintaksička analiza);
- usvajanje osnovnih gramatičkih elemenata i osnovnog vokabulara, najznačajnijih riječi potrebnih za samostalno
prevođenje;
- osposobljavanje učenika za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih latinskih tekstova;
- uporediti i povezati gramatiku bosanskog i latinskog jezika, odnosno stranog i latinskog jezika;
- samostalno ili uz pomoć nastavnika sastavljati kratke rečenice, popunjavati tekst ili povezati dijelove teksta;
- iskazati svoj utisak o tekstu, pozivati se na sam tekst i interpretirati ga svojim riječima ( na bosanskom jeziku ) referirajući
na situacije iz okruženja;
76
- usvojiti određeni fond riječi i izraza relevantan za buduće obrazovanje i bolje razumijevanje terminologije u svim
domenima života;
- prepoznati povezanost prošlosti i sadašnjosti uočavajući sličnosti i razlike u kulturama;
- razvijati interese za antičku kulturu i civilizaciju;
- uočavati vrijednosti spomenika antičke kulture i razvijati interese za izučavanje baštine latinskog jezika na području
Bosne i
Hercegovine;
- savladati određen broj latinskih izreka, termina, skraćenica koji su se do danas zadržali u govoru i stručnoj terminologiji
i dio su opće kulture;
77
OČEKIVANI
RAZULTATI /
ISHODI
UČENJA
- učenik je sposoban pravilno pisati i čitati latinske riječi i rečenice;
- samostalno određuje vrste riječi i razlikuje nominalne i verbalne kategorije;
- pravilno navodi promjenjive vrste riječi;
- sposoban je deklinirati imenice i pridjeve;
- sposoban je konjugirati glagole;
- pravilno određuje funkcije riječi u sintagmama / rečenicama;
- učenik povezuje latinsku gramatiku sa gramatikom maternjeg i stranih jezika;
- samostalno ili uz pomoć nastavnika prevodi jednostavnije rečenice i kraće tekstove;
- samostalno koristi dvojezične rječnike;
- usvaja određeni fond riječi;
- učenik poznaje osnove antičke civilizacije;
- citira i upotrebljava jednostavne izreke u konkretnim situacijama;
KORELACIJA SA
DRUGIM
PREDMETIMA
- bosanski jezik, strani jezici;
- historija i ostale društvene nauke;
- biologija i ostale prirodne nauke;
78
NASTAVNI PROGRAM ZA I RAZRED GIMNAZIJE (PRVA GODINA UČENJA)
(2 časa sedmično – 70 časova godišnje)
Nivo Tematske cjeline Gramatika Vokabular Aktivnosti Očekivani rezultati/ishodi učenja
1. UVOD U
LATINSKI JEZIK
(3 časa)
- Porijeklo i značaj
latinskog jezika
- Pismo, izgovor i
naglasak - Klasični i
tradicionalni izgovor
- riječi latinskog porijekla
u bosanskom
svakodnevnom govoru -
vokabular vezan za
primjere izgovora
-Slušanje i čitanje
- Učenik može razumjeti položaj latinskog jezika u
odnosu na druge jezike
- savladati čitanje tradicionalnim izgovorom
- uočiti razliku između klasičnog i tradicionalnog
izgovora
2. IMENICE I
PRIDJEVI
(18 časova)
- Imenice i pridjevi I i II deklinacije sa
izuzecima -Imenice III deklinacije
( konsonantske i „i“
osnove )i njihovi
izuzeci - pridjevi III
deklinacije - Imenice
IV i V deklinacije i
izuzeci
- osnovni vokabular za
svaku deklinaciju ( I-V )
proširiti vokabularom iz
tekstova
- osnovni vokabular za
pridjeve ( I - III )
deklinacije
- vježbanje čitanja,
- vježbanje deklinacije,
- zajednička
deklinacija kroz
sintagmu imenice i
pridjeva,
- analiza rečenica, -
pisanje domaćih
zadaća.
- Čitanje, razumijevanje i
prevođenje teksta.
- Učenik može mijenjati imenice kroz padeže
- upoznati padežne oblike imenica i pridjeva -
učenik može produktivno usvojiti najčešće
korištene riječi
- zna se služiti riječnikom za prevođenje rečenica sa
bosanskog na latinski jezik i obratno
- Učenik može komparirati pridjev, deklinirati isti.
- odrediti kojoj komparaciji pripada.
-Komparacija pridjeva
i osobitosti u komparaciji
( pravilna, nepravilna,
opisna i nepotpuna )
Osnovni vokabular:
- za pravilnu komparaciju Naučeni pridjevi I,II i
III deklinacije,
79
- pet pridjeva nepravilne komparacije
- pridjevi na –eus, - ius,-
uus opisne
komparacije; -
najvažniji pridjevi
nepotpune komparacije;
- Dopunjavanje rečenica komparacijom pridjeva.
- Određivanje vrste
komparacije
3. PRILOZI
(3 časa)
Tvorba i komparacija
priloga
- tvorba izvedenih priloga
od pridjeva I, II i III
deklinacije
- komparacija priloga
( pravilna i nepravilna)
Prilozi izvedeni od
pridjeva I, II i III deklinacije
Čitanje, razumijevanje i
prevođenje teksta. Dopunjavanje rečenica
prilozima.
-Učenik može prepoznati, izvesti prilog od
pridjeva, analizirati, prevesti i razvrstati riječi na
osnovu oblika i značenja - komparirati priloge
- koristiti dvojezični rječnik
4. ZAMJENICE
(11 časova)
Lične i lična povratna
zamjenica
-Prisvojne i prisvojna
povratna zamjenica -Pokazne zamjenice -
Odnosne i upitne
zajmenice
Osnovni vokabular svih
nabrojanih vrsta zamjenica u prethodnoj
koloni.
Prevođenje sintagmi sa različitim vrstama zamjenica.
- Učenik može prepoznati,deklinirati, analizirati i
prevesti iste, te uočiti sličnosti jezičkog sistema
bosanskog i latinskog jezika
5. BROJEVI
(4 časa)
- Glavni brojevi
- Redni brojevi
Rimski brojevi
Deklinacija promjenjljivih
brojeva
Osnovni vokabular: glavni
brojevi od 1- 1000 i redni
od prvi do hiljaditi.
- Pisanje slovima glavnih i rednih brojeva.
-Prevođenje rečenica sa
brojevima, godine
događanja, godine
rođenja.
- Učenik je savladao glavne i redne brojeve u
svakodnevnoj upotrebi
- može deklinirati glavne promjenjive i redne
brojeve
- služi se rimskim brojevima
- razumije vezu između rimskog kalendara i
današnjeg računanja vremena.
80
6. PRIJEDLOZI
(2 časa)
Prijedlozi sa akuzativom,
ablativom
i genitivom
Osnovni prijedlozi sa
akuzativom, ablativom,
akuzativom
i ablativom, i
genitivom
Rješavanje zadataka:
-tačno/netačno
-višestrukog izbora
- Učenik u rečenicama prepoznaje i pravilno upotrebljava prijedloge, uočava sličnosti i veze latinskog i bosanskog jezika
7. GLAGOLI
(18 časova)
Pravilni glagoli od I –
IV konjugacije
Glagolska vremena prezentske i perfektne
osnove
Glagolski na čini:
indikativ i imperativ Glagolska stanja: aktiv i
pasiv
Glagol esse i njegove
složenice
Najčešći glagoli od I -
IV konjugacije
- Konjugiranje glagola -
Popunjavanje rečenica
glagolima u
određenim vremenima
aktiva i pasiva
prebacivanje rečenica iz
aktiva u pasiv;
-prevod rečenica -prevod
jednost. tekstova
- Učenik prepoznaje, analizira, prevodi glagolska
vremena, načine, stanja istih, uočava vezu glagola i
ostalih dijelova rečenice.
8. DICTA ET
SENTENTIAE
(3 časa)
Vokabular primjenjen u
latinskim citatima,
izrekama, uzrečicama i
skraćenicama
-prevod i analiza latinskih
citata, izreka, uzrečica i
skraćenica -ilustrovanje
latinskih
poslovica
- Učenik će učiti latinske citate u višestrukoj
upotrebi, najučestalije kratice, te učiti povezivati
latinski vokabular sa stranim riječima u
svakodnevnoj upotrebi u maternjem jeziku.
- učenik će razumjeti uticaj latinskog jezika na
bosanski i ostale indoevropske jezike, kao i uticaj
rimske kulture na evropski civilizacijski krug.
81
9. CIVILIZACIJA
(HISTORIJA I KULTURNI
SADRŽAJI)
(8 časova)
Stručna terminologija:
Pravna, medicinska, kao i
latinske riječi u
bosanskom jeziku.
Slušanje, čitanje,
razumijevanje,
prezentacija.
Učenik upoznaje najznačajnija kulturna dostignuća rimske civilizacije koja je neodvojivi dio bosanske
kulture i tradicije i indoevropskog civilizacijskog kruga.
- Rimska civilizacija na
području Bosne i
Hercegovine - Rimsko
pravo - Svakodnevni
život i običaji Rimljana -
Rimska religija i
mitologija
- Medicina
- Rimski kalendar
- Studentska himna
Gaudeamus
- oblačenje rimske odjeće
uz navedene teme
82
NASTAVNI PROGRAM ZA II RAZRED GIMNAZIJE (DRUGA GODINA UČENJA)
(1 čas sedmično – 30 časova godišnje)
Nivo Tematske cjeline Gramatika Vokabular Aktivnosti Očekivani rezultati/ishodi učenja
1. SINTAKSA
GLAGOLA
(6 časova)
Konjunktivi prezenta, imperfekta,
perfekta i
pluskvamperfekta
aktivnog i pasivnog i
konjunktivi pomoćnog
glagola esse
Ponavljanje i proširivanje
vokabulara iz tekstova.
- Čitanje, razumijevanje,
prevođenje,
komentarisanje teksta; -
prebacivanje rečenica
iz indikativa u konjunktiv.
- Učenik zna prepoznati, navesti, izgraditi I
prevesti sve konjunktive.
-proširuje latinski vokabular.
2. NEPRAVILNI
GLAGOLI
(4 časa)
-eo, ire, ii, itum -
fero, ferre, tuli,
latum i njihove
složenice - volo,
velle, volui
- nolo, nolle, nolui
- malo, malle,malui
Nepravilni glagoli: ire, ferre, i njihove složenice;
velle, nolle, malle;
Konjugiranje glagola u
svim vremenima i
načinima aktiva i pasiva.
- Učenik zna prepoznati navedene nepravilne
glagole,
-može promijeniti kroz sva vremena i načine iste,
zna kako se navode, prevode, kada se koriste.
3. GLAGOLSKA
IMENA I NJIHOVE
KONSTRUKCIJE
(20 časova)
-Infinitivi
-Akuzativ sa infinitivom
Proširiti vokabular iz tekstova.
Glagoli govorenja,
osjećanja, mišljenja,
htijenja, zapovijesti,
zabrane, dopuštanja,
izrazi sa glagolom esse,
bezlični glagoli.
Čitanje, razumijevanje, prevođenje rečenica sa
infinitivima, akuzativom i
nominativom sa infinitivom.
Učenik zna prepoznati navedene infinitive, zna kako se grade, navode, prevode i kada se upotrebljavaju.
Učenik zna prepoznati konstrukciju akuzativa sa
infinitivom, može odrediti koja je glavna a koja
zavisna rečenica, iz čega se sastoji, kako se
prevodi, u kom je vremenu i stanju glagol u
glavnoj rečenici a u kom u zavisnoj
83
-Nominativ sa
infinitivom
Glagoli govorenja,
mišljenja, zapovijesti,
zabrane, dopuštanja u
pasivu.
Izraziti rečenice
konstrukcijom
akuzativa ili
nominativa sa
infinitivom uz date
glavne glagole.
rečenici.
Učenik zna prepoznati konstrukciju
nominativa sa infinitivom, može odrediti
koja je glavna a koja zavisna rečenica, iz
čega se sastoji, kako se prevodi, u kom je
vremenu I stanju glagol u glavnoj
rečenici, a u kom u zavisnoj.
Participi
-Particip prezenta aktiva
- Particip perfekta
pasiva
- Particip futura
aktiva
Koristiti već
usvojeni vokabular.
Čitanje,
razumijevanje i
prevođenje.
Učenik zna prepoznati particip prezenta
aktiva, particip perfekta pasiva i particip future aktiva, zna kada se koristi, kako se
navodi, gradi, prevodi.
Ablativ apsolutni sa
participom
Ablativ apsolutni bez
participa
Proširiti vokabular
leksikom iz tekstova.
Veznici: kada, pošto,
budući da, iako, mada,
premda, glagolski prilog
prošli na –vši. Imenice
koje označavaju: čast,
službu, djelatnost,
starosnu dob, kao
consule, duce, auctore,
puero, sene,
Pridjeve: me vivo, me
invito, me ignaro...
Odrediti koju zavisnu
rečenicu zamijenjuje
apsolutni ablativ sa i bez
participa i prevesti iste.
Čitanje, razumijevanje, prevođenje, komentarisanje.
Učenik zna prepoznati apsolutni ablative sa i bez
participa,
Zna kada se upotrebljavaju, iz
čega se sastoje,
prevesti zavisnu rečenicu ablativom apsolutnim sa i bez participa.
84
- Gerund
Glagolske imenice na
–nje.
Čitanje, razumijevanje,
prevođenje,
komentarisanje, domaća
zadaća.
Učenik zna razlikovati gerund od gerundiva, zna
da je gerund glagolska imenica II deklinacije, zna
kako se gradi, deklinira,
- Gerundiv
Glagolski pridjevi i
radnja koja može, mora i
treba da se izvrši.
prevodi.
Učenik zna da je gerundiv glagolski pridjev, ima
pasivno značenje, kako se gradi, navodi, deklinira,
prevodi.
-Perifrastična
konjugacija aktivna
- Perifrastična konjugacija pasivna
Proširivanje
vokabulara iz
tekstova.
Proširivanje vokabulara iz tekstova
Čitanje,
razumijevanje,
prevođenje,
komentarisanje.
Prebacivanje rečenica
iz aktivne u pasivnu
konjugaciju.
Učenik zna prepoznati perifrastičnu
aktivnu i pasivnu konjugaciju, prevesti, i
prebaciti rečenice iz aktivne u pasivnu.
4. DICTA ET
SENTENTIAE*
Vokabular primjenjen u
latinskim citatima,
izrekama, uzrečicama i
skraćenicama
Prevod i analiza latinskih
citata, izreka, uzrečica i
skraćenica -ilustrovanje
latinskih poslovica
Učenik će učiti latinske citate u višestrukoj
upotrebi, najučestalije kratice, te učiti povezivati latinski vokabular sa stranim
riječima u svakodnevnoj upotrebi u maternjem
jeziku.
Učenik će razumjeti uticaj latinskog jezika na
bosanski i ostale indoevropske jezike, kao i uticaj
rimske kulture na evropski civilizacijski krug.
85
5. CIVILIZACIJA
(HISTORIJA I
KULTURNI
SADRŽAJI)*
Stručna terminologija:
Pravna, medicinska, kao i
latinske riječi u
bosanskom jeziku.
Slušanje, čitanje,
razumijevanje,
prezentacija. -
Oblačenje rimske
odjeće uz navedene
teme.
Učenik upoznaje najznačajnija kulturna dostignuća rimske civilizacije koja je neodvojivi dio bosanske
kulture i tradicije i indoevropskog civilizacijskog
kruga.
* TEME POD REDNIM BROJEM 4. i 5. NEMAJU POSEBAN FOND ČASOVA, PROŽIMAJU SE KROZ PRETHODNE
NASTAVNE JEDINICE.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu latinskog jezika mogu izvoditi nastavnici koji su završili Filozofski ili Filološki fakultet i stekli zvanje:
- dilomirani klasični filolog / dipl. profesor klasične filologije,
- diplomirani profesor latinskog jezika i rimske književnosti,
- diplomirani profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika i rimske književnosti, - diplomirani profesor historije i
latinskog jezika,
- diplomirani profesor latinskog jezika i rimske književnosti u dvopredmetnoj kombinaciji.
- Magistar/ica struke.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Historija
87
GIMNAZIJA
HISTORIJA
UVOD
Vođeni istinom da je svijest o historiji jedno od temeljnih obilježja svakog društva, a
znanje o prošlosti ključno za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti, u kreiranju
postojećeg Programa pojavio se težak zadatak i dilema da li je potrebno bilo šta eliminirati. S
ciljem pospješenja nastave historije neke teme su spojene, neke razdvojene, dok su neke
cjeline prebačene u druge razrede u cilju rasterećenja.
Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima prikupljenim iz historijskih izvora, te na
prosuđivanjima o važnosti događaja, i zato za poznavanje historije slobodno možemo reći da
pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do
danas. Učeći o vlastitoj zajednici i drugim kulturama i društvima, učenici razvijaju
razumijevanje sila i procesa koji oblikuju lični i kolektivni identitet bez kojeg nema
postojanja.
U revidiranom Programu naglašeni su i neki novi ishodi u učenju, prioritetno zastupljeni
prateći interes učenika za proučavanje prošlosti, razvijanje radoznalosti, imaginaciju i
analitičko mišljenje učenika. Naglašeno je da nastavnici prije svega trebaju omogućiti
učenicima da bolje razumiju sadašnjost i da se na osnovu stečenog znanja i vještina, učeći o
prošlosti, nužno uključe u aktivno sudjelovanje u društvu.
CILJEVI I ZADACI NASTAVE HISTORIJE
Učeći historiju učenici razvijaju razumijevanje, kompetencije i vještine na osnovu koncepata
koji su međusobno povezani, a to su:
- vrijeme i prostor
- uzroci i posljedice
- izvori istraživanja prošlosti
- kontinuitet i promjene
- interpretacija i perspektiva.
Koncept vremena i prostora je od ključne važnosti za razumijevanje prošlosti, jer se bez
hronološkog okvira ne mogu razumjeti prošlost i sadašnjost, niti istražiti odnosi među
događajima. Učenik treba usvojiti opći hronološki okvir, osnove računanja vremena, izgraditi
osjećaj za tok i slijed događaja, te smjestiti događaje, osobe i pojave u odgovarajući period.
On treba razumjeti povijesne procese i njihov uticaj na sadašnjost i budućnost.
Konceptom uzroka i posljedica objašnjavaju se faktori koji su pridonijeli pojedinim
historijskim događajima, pojavama i procesima, i rezultatu tih zbivanja. Učenici trebaju
shvatiti zašto su se događaji zbili baš tako kako jesu i zašto jedan događaj može imati
višestruke uzroke i posljedice. Prikazom uzročno-posljedičnih veza, učenik razvija kritičko
mišljenje. Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedice. Uočava iste i shvata da se pisanje o
prošlosti temelji na pretpostavci važnosti uzroka i posljedica u izučavanju historije.
Koncept izvora istraživanja prošlosti čini osnovu za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja
kod učenika. Bitni su primarni i sekundarni izvori koji uključuju formulisanje pitanja,
pronalaženje izvora i informacija, odabir, analizu i interpretaciju prikupljenih informacija.
Učenik treba donositi zaključke na osnovu temeljnih argumenata i dokaza. On upoznaje,
analizira i vrednuje različite vrste primarnih i sekundarnih izvora, objašnjavajući njihovo
značenje u istraživanju prošlosti.
88
Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shvatanje historije kao složene
mješavine promjena i kontinuiteta. Obuhvata razumijevanje obilježja razdoblja koja se
proučavaju te promjena unutar tih razdoblja. Učenik na osnovu toga može objasniti
karakteristična obilježja pojedinih historijskih razdoblja te razumjeti odnos između promjena
i kontinuiteta.
Koncept interpretacija i perspektiva učeniku treba pomoći da tumači prošlost na osnovu
historijskih izvora, ali da svoje znanje iznese kroz valjanu interpretaciju, jer na taj način
učenik objašnjava prošle događaje, procese i promjene. Učenik shvata da se prikazi prošlosti
ne sastoje samo od činjenica nego i od načina interpretacije.
Cilj svih navedenih koncepata je sticanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina te
razumijevanje stavova i međuljudskih odnosa koji proizilaze iz učenja historije.
U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je ogromna, a odnosi se na:
razumijevanje ishoda učenja i realizaciju istih;
u središtu svih dešavanja je učenik, a nastavnik samo osmišljava i organizuje čas;
nastavnik potiče kreativno i efikasno sticanje znanja i navodi učenike na kritičko
razmišljanje;
vrlo važna stavka je razviti komunikaciju sa učenicima, stalno davati podršku
učenicima i osmišljavati nove metode rada;
pružati dovoljno mogućnosti za učenje;
nastavnik historije treba stalno poticati želje za razumijevanje prošlosti koje su
usmjerene na formiranje osobnog gledišta učenika;
nastavnik treba dobro poznavati učenike i prilagoditi metode rada svakom pojedinačno.
Učenici kroz različite oblike rada aktivno učestvuju i dolaze do zadatih ciljeva u toku časa.
Učenik treba da:
poznaje i razumije razdoblja i društva koja proučava, kao i važne događaje, pojedince,
pojave, i pri tome vlada novim pojmovima;
shvata sadašnjost kao posljedicu prošlosti;
sagledava prošlost i koristi se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica,
kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti, kao i perspektivom;
oblikuje vlastiti stav, otvoreno razgovara i raspravlja, ali uvažava različite
perspektive i percepcije o prošlosti;
koristi se vještinama: postavlja pitanja o prošlosti, analizira izvore, dolazi do
argumenata i iznosi rezultate svoje spoznaje;
koristi se znanjima i vještinama koje je stekao učeći historiju. Na taj način će odgovorno
djelovati u javnom životu u okviru Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta.
OCJENJIVANJE UČENIKA
Proces ocjenjivanja učenika treba biti kontinuiran rad u toku svih časova bilo da se radi o
provjeri znanja ili obradi novog sadržaja, iako se najčešće ocjenjivanje vrši nakon obrađene
nastavne teme ili jedinice. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja koji
opisuju šta se od učenika očekuje, te razgraničena znanja i vještine koje učenici grade kao
rezultat nastave. Kriteriji za ocjenjivanje propisani su standardima. Prilikom ocjenjivanja bilo
bi poželjno da se koriste pitanja i zadaci objektivnog tipa i zadaci sa slobodnim odgovorima
(eseji). Pored eseja mogu se ocjenjivati i referati te različiti istraživački radovi kojim učenici
pokazuju razumijevanje historijskih sadržaja te sposobnosti lične interpretacije. Jako je važno
uočiti i vrednovati kod učenika vlastitu kreativnost i interpretaciju kao što su izrada plakata,
raznih crteža, scenarija, prezentacija, raznih multimedijskih sadržaja itd.
89
PRILAGOĐAVANJE PROGRAMA
Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se
provodi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i
sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika, odnosno do nivoa individualno
prilagođenih programa. Individualno prilagođen program razvijaju nastavnik historije i stručni
tim za podršku učenika sa poteškoćama u razvoju na nivou škole i Ministarstva za
obrazovanje, uz korištenje potrebne ekspertize i učešća roditelja.
SREDSTVA ZA REALIZACIJU NASTAVE HISTORIJE
Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u,
historijski atlasi, dokumentarni filmovi, slajdovi, internet, historijske karte, slijepe karte,
časopisi, fotografije, autentični materijali i živi materijalni izvori jesu klasična nastavna
sredstva. Nastavnik treba znati kako ih pravilno odabrati i prilagoditi, te u kojem dijelu
procesa učenja primijeniti određena sredstva. Bilo bi dobro koristiti kombinacije izvora i
materijala te medija, jer se na taj način učenici angažiraju na interaktivniji način. Najbitnije je
uskladiti sredstva s ciljevima i ishodima učenja nastave historije.
KORELACIJA S DRUGIM PREDMETIMA
Nastavni predmet historija izučava društveno-humanističko područje i zajedno s drugim
područjima, međupredmetnim temama i predmetima potiče razvoj specifičnih kompetencija
učenika. Važnost historije posebno se ističe u korelaciji s geografijom, gdje su mnoge teme i
nastavne jedinke međusobno povezane. S matematikom je ta veza primjetna u pogledu
računanja vremena, tablica i dijagrama; s jezicima je primjetna po pitanju historije
književnosti i jezika, kritičkog čitanja kad su upitanju historijski izvori. S tehničkim i
informatičkim područjem veza se očituje u razvoju afirmativnog i odgovornog korištenja
digitalne pismenosti, jer učenik povezuje razvoj tehnologije s promjenama u prošlosti i
postaje svjestan mogućih opasnosti u okviru tehnološkog razvoja. Historija je povezana i s
umjetnošću u pogledu historije kiparstva, slikarstva, arhitekture. Osobito je historija povezana
s predmetom građanskog odgoja i obrazovanja, jer kroz historiju učenici uče funkcionisanje
demokratije i demokratskog društva, ljudskih prava općenito, što je suština učenja građanskog
obrazovanja.
Historija kao predmet potiče aktivno učenje, vještine i analize, i vrednuje različite vrste
izvora, perspektiva i interpretacija. Međusobnom suradnjom učenici bi trebali iskazati lične
inicijative i razvijaje vlastite kreativnosti.
90
REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM ZA GIMNAZIJE – I RAZRED, 2 ČASA
SEDMIČNO, 70 ČASOVA GODIŠNJE
1. TEMA I : UVOD U HISTORIJU
1) Pojam i predmet izučavanja historije, historijski izvori
2) Računanje vremena, periodizacija i kalendari kroz historiju
Ukupno 2: 1 čas obrade i 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik provodi školska istraživanja kako bi ispitao prošlost i sadašnjost; pokazuje historijsko
znanje i razumijevanje; tumači prošlost na osnovu didaktički oblikovanih historijskih izvora i
razumije šta sve može utjecati na pisanje historije; otkriva utjecaj različitih historijskih
stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta stajališta nastala.
2. TEMA II : PRAHISTORIJA
1) Prahistorija – život čovjeka u prahistorijskom razdoblju
2) Umjetnost i religija prahistorijskog čovjeka
3) Prahistorija na tlu BiH
Ukupno 4: 3 časa obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik shvata teorije o postanku čovjeka (razvoj od primata do homo sapiensa, od lovca i
skupljača plodova do stvaralačkog bića); učenik shvata razvoj društva kroz zajednice horde,
rodovskog društva i robovlasništva.
3. TEMA III : HISTORIJSKO DOBA
1) Civilizacije Starog istoka- opće karakteristike; pismo i država
2) Mezopotamija i Egipat
3) Stara Grčka – herojsko doba
4) Kultura i religija Stare Grčke
5) Klasično doba Grčke – Sparta i Atina
6) Aleksandar Makedonski – helenizam
7) Nastanak Rima; doba kraljeva
8) Nastanak republike
9) Kriza republike, I i II Trijumvirat
10) Principat i dominat
11) Pojava kršćanstva, kriza rimskog društva, provale barbara
12) Rimska kultura
13) Antičko doba na tlu BiH
Ukupno 17: 13 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik shvata nastanak prvih država i najstarijih kultura na Istoku; uočava razvoj pisma od
klinastog i hijeroglifa do razvijenih oblika pisama; razumije kulturna dostignuća Egipta i
naroda Mezopotamije; shvata položaj Grčke i nastanak njene civilizacije, razumije zašto je
Stara Grčka kolijevka evropske civilizacije; shvata kako je i zašto Rim postao svjetska
sila na tri kontinenta; tumači značaj religija od animizma i totemizma, do grčke i rimske
politeističke religije; uočava pojavu kršćanstva i ulogu religija u svakodnevnom životu;
upoznaje područje BiH u antičkom dobu; objašnjava unutarnje i vanjske uzroke krize rimske
države, pojavu barbara i pad Zapadnog rimskog carstva.
91
4. TEMA IV – EVROPA, BIZANTIJA I ARAPSKI SVIJET U RANOM SREDNJEM
VIJEKU
1) Velika seoba naroda
2) Srednji vijek, feudalizam – opće karakteristike
3) Franačka država – karolinška renesansa
4) Bizantija, crkveni raskol 1054. g.
5) Arapi, pojava islama, uticaj na Evropu
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik shvata uzroke i posljedice velike seobe naroda; upoznaje karakteristike novih država u
Evropi; uči o razvoju Franačke, Bizantije i Arapa, shvata ulogu kršćanstva i islama na
politički i kulturni razvoj Evrope i Sredozemlja.
5. TEMA V : EVROPA U DOBA RAZVIJENOG I KASNOG SREDNJEG VIJEKA
1) Razvijeni feudalizam – opće karakteristike
2) Nastanak gradova i gradske privrede
3) Krstaški ratovi i posljedice
4) Južni Slaveni na razmeđu istoka i zapada
5) Južnoslavenske zemlje u srednjem vijeku
Ukupno 6: 5 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik shvata osnove feudalnog društva i privrede, tj. odnos feudalac : kmet; analizira
feudalnu piramidu društva, razumije svakodnevni život ljudi u srednjem vijeku; uočava i
razumije promjene u Evropi u razvijenom i kasnom srednjem vijeku; objašnjava svakodnevni
život ljudi u gradu i na selu; razumije suprotnosti feudalnog društva, uočava uzroke i
posljedice krstaških ratova.
6. TEMA VI : BOSNA I HERCEGOVINA U DOBA RAZVIJENOG FEUDALIZMA
1) Nastanak srednjovjekovne bosanske države - doba prvih banova
2) Bosna u 13. st.
3) Bosna u doba najvećeg uspona; teritorijalno širenje, dinastija Kotromanića
4) Privredni i kulturni razvoj; Crkva Bosanska
5) Feudalna anarhija i gubitak samostalnosti
Ukupno 8: 5 časova obrade, 3 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava uzroke i pravce seobe Slavena, doseljavanje na Balkan i stvaranje prvih
država; shvata odnose među balkanskim državama i uticaj velikih susjednih država na njihov
razvoj; objašnjava privredni i kulturni razvoj slavenskih država, pojavu slavenskog pisma i
kulturne centre; saznaje prve informacije o Bosni, nastanku i razvoju bosanske države;
objašnjava vjerske prilike u Bosni, pojavu Crkve bosanske i pokušaje da se ona uništi;
objašnjava kako je Bosna postala moćna država na Balkanu, kao i uzroke krize
u 15. st.; razumije privredni i kulturni razvoj Bosne u srednjem vijeku
7. TEMA VII : BOSNA I HERCEGOVINA OD 16. DO 18. ST.
1) Osmansko carstvo – nastanak i razvoj; timarsko-spahijski sistem
2) BiH u sastavu Osmanskog carstva; proces prelaska na islam
3) Bosanski ejalet – društveni odnosi; privredne i kulturne prilike
92
4) Kriza timarskog sistema, ratovi evropskih država i Osmanskog carstva u
17. i 18. st.
Ukupno 6: 4 časa obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava nastanak Osmanskog carstva i njegov razvoj; razumije u čemu je snaga
Osmanskog carstva i njegovog društvenog i državnog uređenja; uočava kako je Bosna pala
pod osmansku vlast; objašnjava kako je osmansko durštveno i državno uređenje uvedeno u
Bosnu; objašnjava karakteristike privrednog razvoja, nastanak gradova i razvoj gradske
privrede; objašnjava vjerske prilike, pojavu islama i dolazak Jevreja (bosanski vjerski
četverougao); objašnjava početak krize osmanske države, uzroke i posljedice krize.
8. TEMA VIII : EVROPA U NOVOM VIJEKU OD 15. DO 18. ST.
1) Velika geografska otkrića
2) Humanizam i renesansa
3) Razvoj evropske privrede i društva od 16. do 18. st; industrijska revolucija
4) Osnove evropskih apsolutističkih monarhija
Ukupno 5: 4 časa obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik analizira i shvata promjene koje su se desile u novom vijeku (humanizam i renesansa);
identificira motive i prirodu ekspedicija evropskih zemalja na druge kontinente, raspravlja o
otkrivanju novog svijeta; objašnjava pojavu novog načina proizvodnje i novog društvenog
sistema kapitalizma; razumije pojam revolucije i industrije.
9. TEMA IX : EVROPA I SVIJET U 18. I 19. ST.
1) Rat za nezavisnost SAD-a
2) Francuska revolucija – kratak pregled, uzroci, tok i značaj
3) Napoleonovi ratovi i njihove posljedice; ilirske provincije
4) Bečki kongres
5) Revolucionarna 1848. g. u Evropi
6) Ujedinjenja Njemačke i Italije
Ukupno 8: 6 časova obrade, 2 časa ponavljanje/utvrđivanje
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava pojavu građanskog društva i stvaranje nacionalnih država u SAD i
Francuskoj; ukazuje na značaj Deklaracije nezavisnosti i Deklaracije o pravima čovjeka i
građanina; definira promjene u Evropi u drugoj polovini 19. st i novu politiku ekspanzije;
shvata krizu Osmanskog carstva i pokušaj reformi
10. TEMA X : BOSNA I HERCEGOVINA OD POKRETA ZA AUTONOMIJU DO
BERLINSKOG KONGRESA/
1) Pokušaj reformi Osmanskog carstva i otpori
2) „Istočno pitanje“ – pokreti Srba, Grka, Albanaca
3) Pokret Husein- kapetana Gradaščevića
4) Intervencija Omer – paše Latasa; Ilirski pokret i promjene u Bosni
Ukupno 7: 4 časa obrade, 3 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik razumije stanje u Bosni i otpor reformama; shvata uzroke nastanka pokreta za
93
autonomiju kao i posljedice djelovanja; objašnjava odnos velikih sila prema Osmanskom
carstvu i istočno pitanje; ukazuje na složenost i značaj istočnog pitanje kao
pojave dugog trajanja.
REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM ZA GIMNAZIJE – II RAZRED
2 ČASA SEDMIČNO, 70 ČASOVA GODIŠNJE
1. TEMA I : EVROPA I SVIJET OD 1878. DO 1914. G.
1) Šerif Topal- paša; Privredni i društveni razvoj Bosanskog vilajeta
2) Velika istočna kriza i Berlinski kongres
3) Međunarodni odnosi, kolonijalno pitanje; Marokanska i aneksiona kriza, Balkanski ratovi
4) Razvoj nauke, tehnike i kulture (19-20. st.)
Ukupno 5: 4 časa obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava krizu u Osmanskom carstvu, istočno pitanje i ulogu velikih sila u
rješavanju tog pitanja na Berlinskom kongresu, kao i otpor dijela bh. stanovništva; shvata
međunarodne odnose pred Prvi svjetski rat, suprotnosti i interese velikih sila.
2. TEMA II : BOSNA I HERCEGOVINA OD 1875. DO 1914. G.
1) Južnoslavenske zemlje početkom 20. st.
2) Austrougarska okupacija, BiH u okviru Austro-Ugarske (državno-pravni položaj)
3) Kalajevo bošnjaštvo
4) Aneksija
5) Bosanski ustav i sabor
6) Kulturni i privredni razvoj BiH u okviru Austro – Ugarske monarhije
Ukupno 8: 6 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja .
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik upoređuje austrougarsku okupaciju s osmanskom, uviđajući sličnosti i razlike;
analizira politiku Monarhije u BiH, kao i političke, kulturne i privredne prilike u BiH.
3. TEMA III : PRVI SVJETSKI RAT
1) Uzroci i povod rata, zaraćene strane
2) Ratne operacije i frontovi 1914.- 1915. g.
3) 1916. i pomorski rat, život u zaraćenim zemljama
4) 1917. i prekretnica u ratu, ulazak SAD-a u rat, revolucija u Rusiji
5) 1918. i poraz centralnih sila, posljedice rata
Ukupno 6: 5 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava uzroke, povod i vojne operacije u Prvom svjetskom ratu, novo naoružanje i
ratne tehnike; analizira stanje u Rusiji prije, u toku i nakon revolucije; objašnjava posljedice
Prvog svjetskog rata, raspad velikih carstava i nastanak novih država.
4. TEMA IV: BIH U PRVOM SVJETSKOM RATU
1) Sarajevski atentat i početak rata
2) Bosna i Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914.– 1915. g.
3) Jugoslovensko pitanje u Prvom svjetskom ratu
94
Ukupno 5: 3 časa obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik analizira vezu između atentata i početka rata; objašnjava stanje u BiH u toku Prvog
svjetskog rata; analizira pojavu jugoslovenske ideje i njenu realizaciju u toku i nakon rata.
5.TEMA V: SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
1) Mirovni ugovori
2) Privredni razvoj svijeta između dva rata – Velika ekonomska kriza 1929. – 1933. g.
3) Pojava novih ideologija i totalitarnih društava između dva rata
4) Komunizam u Rusiji
5) Fašizam u Italiji
6) Nacizam u Njemačkoj
7) Španski građanski rat
Ukupno 10: 8 časova obrade, 3 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik razlikuje nove suprotnosti u Evropi i svijetu, pojavu novih ideologija i korijene novih
sukoba; ocjenjuje stanje u kolonijama i prilike u kojima se javljaju antikolonijalni pokreti;
uočava napredak nauke i tehnike.
6.TEMA VI: BOSNA I HERCEGOVINA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
1) Ulazak BiH u zajedničku jugoslovensku državu
2) Vidovdanski ustav
3) Šestojanuarska diktatura; Oktroirani ustav
4) Sporazum Cvetković –Maček
5) Privredni i društveni razvoj BiH
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik uočava stanje u BiH u Kraljevini SHS i promjenu njenog statusa od Vidovdanskog
ustava i Šestojanuarske diktature do sporazuma Cvetković – Maček
7. TEMA VII : DRUGI SVJETSKI RAT
1) Prva faza rata 1939. – 1941.- „Blitzkrieg“
2) Najveće bitke 1941. – 1943. g.
3) Završna faza rata, Dan D, kapitulacija Njemačke i Japana
4) Holokaust
5) Posljedice Drugog svjetskog rata
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik objašnjava uzroke Drugog svjetskog rata, ratnu strategiju fašističkih zemalja, logore i
holokaust; shvata razloge stvaranja antifašističke koalicije i zajedničku pobjedu nad
fašizmom.
8. TEMA VIII: BOSNA I HERCEGOVINA U DRUGOM SVJETSKOM RATU
1) Aprilski rat, kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije
2) BiH u sastavu Nezavisne Države Hrvatske
3) Narodnooslobodilački pokret u BiH
95
4) AVNOJ i ZAVNOBiH – obnova bosanske državnosti
Ukupno 7: 4 časa obrade, 3 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik opisuje okupaciju i raspad Kraljevine i pojavu NOP –a; objašnjava kako su događaji
prije rata i u ratu povezani uzročno-posljedično; rekonstuiše, prati i tumači određene
društvene, ekonomske, kulturne, političke oblike društva u vrijeme rata i mira, razumije
rađanje i kontinuitet ideja i ideologija.
9. TEMA IX: SVIJET POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
1) Suđenje ratnim zločincima
2) UN
3) Hladni rat, Vijetnamski rat, Kubanska kriza, Berlinski zid
4) Detant
5) Dekolonizacija i globalizacija
6) Slom komunizma u Evropi
7) Razvoj nauke, tehnike i kulture u drugoj polovini 20. st.
Ukupno 8: 7 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik upoređuje kartu svijeta i Evrope pred i nakon Drugog svjetskog rata, identificira nove
suprotnosti u svijetu; shvata opasnost od blokovske podjele svijeta i prijetnje nuklearnim
ratom; razumije potrebu prevazilaženja sukoba i ideju evropskih integracija; razumije zašto se
raspao socijalizam u Evropi; uočava napredak nauke i tehnike
10. TEMA X: BOSNA I HERCEGOVINA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
1) Ljudski gubici, obnova zemlje
2) Sukob Staljin – Tito i posljedice sukoba
3) Cazinska buna, samoupravljanje
4) Privredni, društveni i kulturni razvoj BiH u okviru SFRJ
5) Politička i ekonomska kriza i raspad Jugoslavije
6) BiH kao samostalna država
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi znanja i vještina:
Učenik shvata uvjete pod kojima je obnovljena bh. državnost i nastala nova Jugoslavija;
procjenjuje stanje u BiH nakon rata; uočava obnovu i privredni razvoj zemlje; shvata uzroke
raspada SFRJ i stvaranje samostalnih država; razumije uzroke i posljedice rata u BiH 1992. –
1995. g.
96
REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM IZBORNE NASTAVE IZ HISTORIJE ZA
GIMNAZIJE – III RAZRED
3 ČASA SEDMIČNO, 105 ČASOVA GODIŠNJE
NASTAVNE OBLASTI
1. TEMA I : HISTORIJSKA NAUKA – osnovni pojmovi
1) Metodologija izrade referata i seminarskih radova, upute za korištenje historijskih izvora i
literature, posjeta školskoj biblioteci
2) Historija historiografije – stari i srednji vijek
3) Historiografija humanizma, prosvjetiteljstva, racionalizma, 20. st.
4) Pomoćne historijske nauke
5) Historijski izvori – podjela i kritika; odnos prema drugim naukama
Ukupno 6: 5 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
2. TEMA II : HISTORIJA I SAVREMENOST
1) Pojam civilizacije, kulture i religije
2) Ideologije, države i nacije kroz historiju
3) Demokratija kroz historiju
4) Tipovi naselja i migracije kroz historiju
5) Uloga pojedinaca i marginalnih grupa u historiji
Ukupno 6: 5 časova obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
3.TEMA III : ANTIČKA CIVILIZACIJA
1) Mezopotamija, Sumer, Akad - država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
2) Babilon – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
3) Fenikija – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
4) Hetiti – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
5) Egipat – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
6) Perzija – država, društvo i civilizacijsko naslijeđe
7) Palestina/Izrael i ''jevrejsko pitanje''
8) Antička Indija i Kina
9) Antička Grčka - Atina i Sparta
10) Kultura, filozofija i mitologija antičke Grčke
11) Nastanak Rima, doba kraljeva
12) Doba republike, magistrature
13) Rimska vojska i ratovi
14) Principat
15) Dominat
16) Uzroci slabljenja i propasti Rima
17) Rimsko pravo i rimski kalendar
18) Svakodnevni život i običaji Rimljana
19) Antičko naslijeđe u BiH, grčko- rimski civilizacijski krug
20) Maje, Inke, Asteci
Ukupno 26: 20 časova obrade, 6 časova ponavljanja/utvrđivanja
4. TEMA IV: EVROPA U SREDNJEM VIJEKU – pojam i periodizacija srednjeg vijeka
1) Srednjovjekovno društvo
2) Napredak proizvodnje, razmjena dobara, obnova gradova
3) Grad u srednjem vijeku
4) Kultura srednjovjekovnog evropskog društva
97
5) Uticaj crkve na razvoj nauke, umjetnosti i školstva
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
5.TEMA V: NOVAC KROZ HISTORIJU
1) Pojam numizmatike, prvobitna sredstva plaćanja, prve monete, ''kvarenje'' novca
2) Novac u srednjem vijeku, nastanak bankarstava, uloga templara
3) Odnos monoteističkih religija prema bankarstvu i kamatama
4) Nastanak papirnog novca, monetarna politika modernog doba
Ukupno 8: 5 časova obrade, 3 časa ponavljanja/utvrđivanja
6.TEMA VI: KONFESIONALIZAM U BH. DRUŠTVU
1) Vjere u Bosni prije islamizacije; širenje islama na Balkanu
2) Islam i faktori prihvatanja islama u Bosni, odnos islama prema drugim konfesijama
3) Uticaj islamskog istoka na kršćanski zapad i obratno- akulturacija
4) Kulturne prilike, svakodnevni život i običaji
5) Odjeća, stanovanje i kuhinja, zanati i sevdalinka
Ukupno 9: 5 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
7. TEMA VII: GRAĐANSKE REVOLUCIJE U ZAPADNOJ EVROPI
1) Pojam revolucije i karakteristike prvih evropskih revolucija; nizozemska i engleska
revolucija
2) Osvrt na američku revoluciju
3) Francuska građanska revolucija – tok, značaj i posljedice
4) Značaj prosvjetiteljskih ideja i djelovanja francuskih enciklopedista
5) Napoleon Bonaparte
6) Uticaj francuske građanske revolucije i Napoleonovih ratova na „balkansko pitanje“
7) Buđenje nacionalnih pokreta na Balkanu
Ukupno 12: 8 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
8. TEMA VIII: POLITIČKI STATUS U BIH 1878. – 1918. g.
1) Okupacija i uspostava austrougarske vlasti.
2) Državno-pravni položaj i „Corpus Separatum“
3) Stanovništvo i demografska kretanja
4) Kalajevo bošnjaštvo
5) Vjerske zajednice
6) Formiranje političkih stranaka
7) Aneksija
8) Bosanski ustav
Ukupno 11: 9 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
9.TEMA IX : PRIVREDNI RAZVOJ, KULTURNE I PROSVJETNE PRILIKE U
BiH U DOBA AUSTROUGARSKE UPRAVE
1) Ceste, željeznica i agrarni odnosi
2) Gradovi i gradsko stanovništvo / promjene u strukturi bh. gradova
3) Razvoj gradova
4) Elitna i narodna kultura, procesi saživljavanja sa zapadnoevropskom civilizacijom
5) Djelatnost kulturno-prosvjetnih društava; razvoj štampe
6) Arhitektura
7) Osnivanje i rad naučnih i kulturnih institucija
98
Ukupno 14: 10 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
10. TEMA X: TEME PO SLOBODNOM IZBORU (BAZIRATI NA HISTORIJI BiH)
1) Posjeta muzejima
2) Seminarski radovi i eseji po izboru učenika
Ukupno 6: 2 časa obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi učenja
Učenik treba da proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite
izvore i daje kritički osvrt na proučavano; prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora,
analizira ih i na osnovu toga donosi zaključke o prošlosti; daje kritički osvrt o historijskom
događaju uz korištenje informatičke tehnologije (esej, grafički prikaz itd.); procjenjuje
okolnosti koje su utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije; daje kritički osvrt o
podacima u primarnim i sekundarnim historijskim izvorima; procjenjuje određene historijske
činjenice na osnovu historijskih izvora; analizira značenja pripisana povijesnim osobama,
događajima, pojavama i procesima; procjenjuje razloge zbog kojih je došlo do promjena
tokom vremena i povezuje ih; analizira kako se historija može koristiti u različitim
kontekstima i različitim svrhama. Učenik analizom procjenjuje različite intertpretacije i
perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima, te ih integrira u šire razumijevanje
prošlosti; učenik se koristi zaključcima o važnosti pojedinih interpretacija i perspektiva za
oblikovanje vlastitih prikaza prošlosti.
REVIDIRANI NASTAVNI PROGRAM IZBORNE NASTAVE IZ HISTORIJE ZA
GIMNAZIJE – IV RAZRED
3 ČASA SEDMIČNO, 90 ČASOVA GODIŠNJE
NASTAVNE OBLASTI
1. TEMA I : „ORUŽANI MIR“ – SVIJET OD 1870. DO 1914. g.
1) Imperijalizam, kolonijalizam, ekspanzionizam
2) Kolonijalno pitanje
3) Suprotnosti između velikih sila – „Oružani mir“
4) Međunarodne krize : Marokanska i aneksiona
5) Razvoj nauke i tehnike na prijelazu između 19. i 20. st.
Ukupno 7: 5 časova obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
2. TEMA II : BALKAN – „BURE BARUTA“
1) Balkanski ratovi, susreti i mimoilaženja balkanskih naroda
Ukupno 3: 1 čas obrade, 2 časa ponavljanja/utvrđivanja
3. TEMA III – PRVI SVJETSKI RAT (1914. -1918. g.)
1) Prvi svjetski rat – Sarajevski atentat – početak rata
2) Ratne operacije; frontovi 1914. – 1915. g.
3) Život u zaraćenim zemljama; ulazak SAD-a u rat
4) Revolucija u Rusiji, mir u Brest-Litovsku
5) Poraz Centralnih sila, rezutati i posljedice rata
6) BiH u Prvom svjetskom ratu
7) Jugoslovensko pitanje u Prvom svjetskom ratu
8) Stvaranje Kraljevine SHS
Ukupno 12: 8 časova obrade, 4 časa ponavljanja/utvrđivanja
99
4. TEMA IV: IZMEĐU DVA RATA
1) Mirovni ugovori, Društvo naroda
2) Versajski sistem
3) Raspad Osmanskog carstva, turski preporod i Ataturk
4) Nove sociološke, kulturološke i filozofske ideje o ustroju društva i države
5) Privredna obnova i ekonomske krize; Velika ekonomska kriza 1929. – 1933. g.
6) Zemlje liberalne demokratije
7) Građanske diktature i totalitarna društva
8) Japanski militarizam
9) Fašizam
10) Nacizam
11) Komunizam
12) Razvoj nauke, tehnike, kulture, sporta i filmskeumjetnosti
13) BiH između dva rata
14) Provizorij 1918. – 1921. g.
15) Vidovdanski sistem
16) Šestojanuarska diktatura
17) Oktroirani ustav
18) Sporazum Cvetković – Maček
19) Banovina Hrvatska i zahtjev za autonomiju BiH
20) Privredni razvoj i kulturne prilike u BiH i Kraljevini Jugoslaviji između dva rata
Ukupno 26: 20 časova obrade, 6 časova ponavljanja/utvrđivanja
5. TEMA V : DRUGI SVJETSKI RAT (1939. – 1945. g.)
1) Ratne operacije 1939.-1941.g; Bitka za Britaniju
2) Atlantska povelja; Napad na SSSR
3) Ratne operacije 1942.-1943. g.
4) Kapitulacija Italije
5) Završna faza rata; Dan „D“
6) Savezničke konferencije
7) Kapitulacija Njemačke i Japana
8) Rezultati i posljedice Drugog svjetskog rata
9) Holokaust
10) BiH u Drugom svjetskom ratu - NDH
11) NOP u BiH – najveće bitke
12) Fašizam – antifašizam
13) Od Fočanskih propisa do AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a
Ukupno 19: 13 časova obrade, 6 časova ponavljanja/utvrđivanja
6. TEMA VI: HLADNI RAT
1) Suđenje ratnim zločincima
2) UN u svjetskoj politici
3) Hladni rat – NATO i Varšavski pakt
4) Hladni rat: tačke sukoba; Kubanska i Vijetnamska kriza
5) Detant
6) Berlinski zid, Istočni blok –slom komunizma
7) Poslijeratna Evropa od Maršalovog plana do EU
8) Dekolonizacija i Pokret nesvrstanih
9) Razvoj nauke, tehnike, sporta i umjetnosti poslije Drugog svjetskog rata
100
10) Položaj žene u društvu
11) BiH poslije Drugog svjetskog rata; ljudski gubici, ratna razaranja i obnova zemlje
12) BiH u prvom ustavu FNRJ
13) Agrarna reforma, eksproprijacija i nacionalizacija
14) Sukob Staljin
Ukupno 20: 14 časova obrade, 6 časova ponavljanja/utvrđivanja
7. TEMA VII: BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA DRŽAVA
1) Politička i ekonomska kriza i raspad Jugoslavije; događaji koji su prethodili agresiji na BiH
2) BiH kao nezavisna država
Ukupno 3: 2 časa obrade, 1 čas ponavljanja/utvrđivanja
Očekivani ishodi učenja
Učenik treba da proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite
izvore i daje kritički osvrt; prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora, analizira ih i na
osnovu toga donosi zaključke o prošlosti; daje kritički osvrt o historijskom događaju uz
korištenje informacijske tehnologije (esej, grafički prikaz itd.); procjenjuje okolnosti koje su
utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije; daje kritički osvrt o podacima u
primarnim i sekundarnim historijskim izvorima; procjenjuje određene historijske činjenice na
osnovu historijskih izvora; analizira značenja pripisana povijesnim osobama, događajima,
pojavama i procesima; procjenjuje razloge zbog kojih je došlo do promjena tokom vremena i
povezuje ih; analizira kako se historija može koristiti u različitim kontekstima i različitim
svrhama; analizom procjenjuje različite intertpretacije i perspektive o prošlim događajima,
pojavama i procesima, te ih integrira u šire razumijevanje prošlosti; učenik se koristi
zaključcima o važnosti pojedinih interpretacija i perspektiva za oblikovanje i vlastitih prikaza
prošlosti.
Ponuđene aktivnosti i oblici rada u izvođenju nastave za III i IV razred
Akcenat nastave u ovim razredima je na samostalnom radu učenika i razvijanju ključnih
socijalnih i građanskih kompetencija, razvijanju kulturne svijesti i kulturnog izražavanja, i
razvijanju kreativno-produktivnih kompetencija kod učenika. Ponuđene aktivnosti na osnovu
kojih učenici stiču kompetencije su: terenska nastava, projektna nastava, radionice, igrokazi,
postavke izložbi, izrada eseja, produkcija dokumentarnih filmova.
Terenska nastava izvodi se u aprilu/maju i jednodnevnog je karaktera. Podrazumijeva
posjetu nekom od bosanskohercegovačkih gradova s ciljem izučavanja lokalne historije kroz
različite historijske periode. Nakon realizacije predviđena je evaluacija. Kroz eseje, testove i
prezentacije učenici pokazuju naučeno. Potrebno je unaprijed zadati određene istraživačke
zadatke učenicima kao što su: prikupljanje materijala, fotografisanje, priprema pitanja.
Posjete muzejima i tematskim izložbama – U sklopu nastave planirane su posjete
muzejima, tematskim izložbama, tribinama, predavanjima, koje organizuju naučne i kulturne
institucije. Učenici su aktivni učesnici kao kustosi, istraživači, fotografi, prezenteri,
medijatori. Na ovaj način naglašena je učenička aktivnost i kreativnost, prisutan je princip
očiglednosti i ublažavaju se negativne posljedice verbalističke i učioničke nastave.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA KOJI PREDAJE HISTORIJU
1. Filozofski fakultet, odsjek za historiju (jednopredmetni ili dvopredmetni studij)
2. Pedagoški fakultet, odsjek za historiju (jednopredmetni ili dvopredmetni studij)
NASTAVNI PLAN I PROGAM
PREDMET: Geografija
102
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI IZ GEOGRAFIJE ZA GIMNAZIJU
GEOGRAFIJA ZA PRVI RAZRED
2 sata tjedno – 70 sati godišnje
PROGRAMSKE/ NASTAVNE CJELINE FOND SATI
UVOD U GEOGRAFIJU 2
ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU 9
ORIJENTACIJA I ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI 3
KARTOGRAFSKO PREDSTAVLJANJE/ PRIKAZIVANJE ZEMLJINE
POVRŠINE
7
GEOGRAFSKI OMOTAČ 2
LITOSFERA 18
ATMOSFERA 8
HIDROSFERA 6
BIOSFERA I PEDOSFERA 4
STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK RAZVOJA I PROSTORNE
ORGANIZACIJE
11
UKUPNO 70
UVOD U GEOGRAFIJU 2 ( 1+1 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Značenje i razvoj geografije – znanosti / nauke o geoprostoru.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju definirati pojam nastavnog predmeta geografija, znaju podjelu geografije,
geografske discipline i njihove objekte proučavanja te geografski determiniraju osnovne
zadatke geografije i elemente kartografije.
ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU 9 ( 6+3 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Najnoviji rezultati istraživanja svemira; Sunce i Sunčev sistem; Zemlja u Sunčevu sustavu i
svemiru; Zemljina gibanja; Vrijeme i računanje vremena; Oblik i veličina Zemlje.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju definirati osnovne pojmove o Svemiru i znaju navesti primjere, razlikuju
svemirska tijela, opisuju Sunčev sustav,objašnjavaju položaj Zemlje u Sunčevu sustavu,
povezuju i objašnjavaju uzroke i posljedice Zemljinih gibanja, prepoznaju oblik i dimenzije
Zemlje, razlikuju i navode različite vrste kalendara te znaju razlike u vremenskim pojasevima
ili zonama.
103
ORIJENTACIJA I ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI 3 ( 2+1 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Orijentacija na Zemlji; Geografski koordinatni sustav.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju načine orijentacije na horizontu, geografskoj ili stupanjskoj mreži, znaju
odrediti apsolutni položaj točaka na Zemlji, ortodromu i loksodromu.
KARTOGRAFSKO PREDSTAVLANJE/ PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE 7
( 4 + 3 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Prikazivanje Zemljine površine na globusu i geografskoj karti; Kartografske projekcije;
Sadržaj geografske karte; Vrste karata, geografski informacijski sustav- GIS.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju objasniti i primijeniti osnovne pojmove i orijentacije na geografskoj karti,
znaju upotrebljavati karte i atlas u svakodnevnom životu, definiraju osnovne kartografske
pojmove, razlikuju osnovne elemente geografske karte te primjenu geografskog
informacijskog sustava u suvremenoj geografiji.
GEOGRAFSKI OMOTAČ 2 ( 1+1 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Geografski omotač- sastav, struktura i dinamika te zakoni i zakonomjernosti u geografskom
omotaču.
ISHODI ZNANJA
Učenici se upoznaju s pojmom geosfera, geografskog omotača, podjele geografskog omotača
i njegovim granicama, značenjem geografskog omotača i geosfera za život na Zemlji,razumiju
povezanost i prožimanje litosfere, atmosfere, hidrosfere, biosfere i pedosfere.
LITOSFEERA 18 ( 12 + 6)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Geološka građa Zemlje i njezin sastav; Struktura Zemljine kore , minerali i stijene;
Geološka prošlost Zemlje; Oblici i elementi reljefa; Globalna tektonika ploča i reljef Zemlje;
Endogeni ili unutrašnji pokreti i oblici; Vulkanizam i njegove posljedice, Seizmizam i
njegove posljedice; Egzogeni procesi i oblici; Fluvijalni procesi i oblici; Marinski ( abrazijski
) procesi i oblici; Eolski procesi i oblici; Krški procesi i oblici; Biogeni i antropogeni procesi
i oblici.
104
ISHODI ZNANJA
Uz pomoć crteža učenici razumiju i analiziraju unutrašnju građu Zemlje i sastav litosfere; uz
pomoć crteža i fotografija imenuju i analiziraju osnovne endogene i egzogene reljefne oblike;
povezuju geološka razdoblja i orogeneze s pojedinim vrstama stijena i oblicima reljefa;
definiraju i analiziraju te povezuju djelovanje vanjskih sila i procesa ss različitim tipovima
egzogenog reljefa; dovode u vezu utjecaj reljefa na život stanovništva i njegove aktivnosti.
ATMOSFERA 8 ( 5+3 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Atmosfera- sastav, struktura i podjela; Temperatura zraka; Tlak zraka, zračne mase i
vjetrovi; Vlažnost zraka, oblačnost i padaline; Klima i klasifikacija klima na Zemlji.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju sastav atmosfere, vertikalnu podjelu atmosfere i značenje atmosfere za život
ljudi na Zemlji; znaju vertikalnu podjelu atmosfere i njezine granice, znaju objasniti procese
koji se zbivaju u atmosferi; znaju analizirati klimatske dijagrame, sinoptičke karte, znaju
razliku između klimatskih elemenata i klimatskih faktora te znaju prostorni obuhvat klima na
Zemlji i njihov utjecaj na život ljudi.
HIDROSFERA 6 ( 4+2)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Svjetsko more; Svojstva i dinamika morske vode; Kopnene vode; Važnost jezera i leda na
kopnu.
ISHODI ZNANJA
Učenici razumiju pojmove vezane za Svjetsko more, svojstva i dinamiku morske vode,uz
pomoć zidne geografske karte demonstriraju prostorni raspored mora, oceana, morskih
prolaza, morskih struja; znaju osnovna kemijska i fizička svojstva morske vode; razlikuju
vrsta voda na kopnu i njihova osnovna obilježja;navode najveće onečišćivače mora i kopnenih
voda i predlažu mjere zaštite.
PEDOSFERA I BIOSFERA 4 ( 2+2)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Tlo- svojstva, klasifikacija i značenje ; Živi svijet i prirodno- geografske oblasti na Zemlji.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju sastav i horizonte tla, analiziraju rasprostranjenost različitih vrsta tala na
Zemlji i utjecaj čovjeka na kvalitetu tala; učenici znaju utjecaj prirodnih činitelja na rast ,
105
razvoj i rasprostranjenost vegetacije na Zemlji; znaju zonalni raspored flore i faune na
Zemlji te analiziraju utjecaj čovjeka na biodiverzitet.
STANOVNIŠTVO KAO ČINITELJ RAZVOJA I PROSTORNE ORGANIZACIJE 11
( 7+ 4)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva na Zemlji; Prirodno kretanje stanovništva na
Zemlji i demografska tranzicija; Prostorno kretanje stanovništva i populacijska politika;
Biološki sastav stanovništva; Rasni, etnički, jezični i vjerski sastav stanovništva;
Gospodarski sastav stanovništva i razvijenost na Zemlji.
ISHODI ZNANJA
Učenici poznaju broj i promjene broja stanovnika na Zemlji kroz određene vremenske
periode, znaju prirodne i društvena činitelje naseljenosti i pojmove ekumena, anekumena i
subekumena; na karti raspoznaju toplinske pojaseve i razmještaj stanovništva uvjetovan
klimom,nadmorskom visinom, Starim i novim svijetom, Zemljinim polutkama; usvajaju
znanja o prirodnom kretanju stanovništva natalitetu, mortalitetu i prirodnoj promjeni, učenici
razumiju pojmove vezane za iseljavanje i useljavanje, znaju razlikovati stanovništvo prema
spolu , dobnim skupinama, rasi, jeziku, religiji, obrazovanju, etničkoj pripadnosti;znaju
kriterije za utvrđivanje razvijenosti stanovništva odnosno kvalitete življenja.
106
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI IZ GEOGRAFIJE ZA GIMNAZIJU
GEOGRAFIJA ZA DRUGI RAZRED
2 sata tjedno – 70 sati godišnje
PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE FOND SATI
REGIE I REGIONALIZACIJA 3
REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA EUROPE 16
REGIONALNI RAZVOJ OSTALIH VISOKO RAZVIJENIH
ZEMALJA
18
REGIONALNI RAZVOJ ZEMALJA SVJETSKOG ZNAČENJA 6
REGIONALNI RAZVOJ SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I
REGIJA
20
GEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE 7
UKUPNO 70
REGIJE I REGIONALIZACIJA 3 ( 2+1)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Geografska regionalizacija Europe; Vrste regija i regionalizacija Bosne i Hercegovine.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju pojam i definiciju regije, principe regionalizacije i podjelu Europe i Bosne i
Hercegovine na regije te praktično značenje geografske regionalizacije.
REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA EUROPE 16 ( 10 + 6 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Njemačka- geografske posebnosti; Njemačka- gospodarski div; Ujedinjeno Kraljevstvo-
geografske posebnosti; Ujedinjeno Kraljevstvo – država koja je mijenjala svijet, Francuska-
geografske posebnosti; Francuska- dominacija Pariza; Italija- zemlja bogatog sjevera i
siromašnijeg juga; Danska i Irska- geografske posebnosti; Skandinavske zemlje- Švedska,
Norveška i Finska
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju prirodno- geografska i društveno- geografska obilježja i organizaciju prostora
odabranih europskih država Njemačku, ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Italiju, Dansku,
Irsku , Švedsku, Norvešku i Finsku kao jedne od najrazvijenijih u Europi i svijetu.
REGIONALNI RAZVOJ OSTALIH VISOKO RAZVIJENIH ZEMALJA 18 ( 12 + 6 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Sjedinjene Američke Države – geografske posebnosti; SAD- svjetska gospodarska velesila;
Kanada- geografske posebnosti; Kanada- posebnosti regionalnog razvoja; Japan- geografske
107
posebnosti; Japan- uspješan gospodarski razvoj; Australija- geografske posebnosti; Australija
– bogatstvo u pustinjama; Azijski „ gospodarski tigrovi“.
ISHODI ZNANJA
Učenici analiziraju geografske posebnosti, prirodno-geografska i društveno-geografska te
regionalna obilježja najrazvijenijih izvaneuropskih država SAD, Kanade,Japana, Australije i
azijskih „ gospodarskih tigrova“.
REGIONALNI RAZVOJ ZEMALJA SVJETSKOG ZNAČENJA 6 (4+2)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Ruska Federacija ( Rusija)- geografske posebnosti, Ruska Federacija – regionalizacija i
polarizacija, Kina – geografske posebnosti; Tranzicijske zemlje
ISHODI ZNANJA
Uz pomoć geografska karte učenici analiziraju prirodno-geografska i društveno-geografska te
regionalna obilježja ovih zemalja koje imaju sve značajniju ulogu u gospodarstvu svijeta.
REGIONALNI RAZVOJ SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA SVIJETA 20
( 12+8)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Azija- kontinent velikih država i regija; Indija- geografske posebnosti; Jugozapadna Azija-
bogatstvo nafte; Jugoistočna Azija- Malezija; Sjeverna Afrika- Alžir; Južna Afrika-
Južnoafrička Republika( JAR); Latinska Amerika- geografske posebnosti; Brazil- najveća i
najmnogoljudnija zemlja Južne Amerike, Jugoistočna Europa- geografske posebnosti;
Republika Hrvatska- prirodna i društvena obilježja.
ISHODI ZNANJA
Učenici uz pomoć geografske karte analiziraju prirodno-geografska društveno-geografska te
regionalna obilježja odabranih zemalja slabijeg gospodarskog razvoja.
GEOGRAFSKE REGIJE BOSNE I HERCEGOVINE 7 (4 + 3)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Sjeverna ili peripanonska Bosna; Srednja ili planinsko-kotlinska Bosna; Regija visokog krša;
Niska Hercegovina.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja svake regije, podjelu
regija na manje cjeline- subregije te makroregionalna i regionalna središta postojećih
geografskih regija.
108
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI IZ GEOGRAFIJE ZA GIMNAZIJU
GEOGRAFIJA ZA TREĆI RAZRED - DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE
3 sata tjedno – 105 sati godišnje
PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE
FOND SATI
METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA 1
NASELJA I OBLICI NASALJENOSTI NA ZEMLJI 13
PROSTORNO PLANIRANJE 5
GOSPODARSTVO I GOSPODARSKE DJELATNOSTI 26
OSNOVNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI NA ZEMLJI 3
GLOBALIZACIJA SVJETSKOG GOSPODARSTVA I NJEZINE
POSLJEDICE
20
REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA
RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA EUROPE I SVIJETA
13
REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA
SREDNJE I SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA
SVIJETA
26
UKUPNO 105
METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA ( 1 ) NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Pojam, izrada, stil, jezik i struktura seminarskog rada
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju pravilno prikupljati i analizirati podatke te koristiti program za crtanje tablica,
grafičkih dijagrama.
NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI NA ZEMLJI 13 ( 8+5 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Oblici i tipovi naselja i naseljenosti na Zemlji; Obilježja seoskih naselja; Seoski krajolik i
preobrazba sela u svijetu; Pojam, postanak i razvoj gradova, Prostorna i funkcionalna
struktura grada, Gradska regija, urbanizacija i urbani sustavi; Utjecaj grada na okolicu i
gradski ekosustavi; Socijalna topografija grada.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju oblike, vrste i tipove naselja na Zemlji, razumiju pojmove urbanizacija,
aglomeracija, konurbacija, metropolitansko područje, razumiju osnovne pojmove i činjenice
vezane za stanovništvo, naseljenost i naselja na Zemlji.
109
PROSTORNO PLANIRANJE 5 ( 3 + 2 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Prostorno planiranje- definicija, povijesni razvoj, ciljevi, principi i zadaci prostornog
planiranja; Prostorni planovi- definicija,proces izrade , vrste i sadržaj prostornih planova;
Uloga geografije u prostornom planiranju.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju pojam, ciljeve, zadatke, predmet, principe, nastanak i pojam prostorno
planiranja: upoznaju se s metodama prostornog planiranja, izradom prostornih planova,
postupkom donošenja i provođenjem prostornih planova.
GOSPODARSTVO/ PRIVREDA I GOSPODARSKE DJELATNOSTI 26 ( 16 + 10)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Gospodarstvo – opća obilježja i podjela; Poljoprivreda- osnovna obilježja svjetske
poljoprivrede, Glavni tipovi poljoprivrede i načini iskorištavanja zemljišta; Struktura
poljoprivredna proizvodnje: Ribarstvo i akvakultura u svijetu; Šume i njihovo značenje;
Ekološke posljedice agrarnog iskorištavanja zemljišta- poljoprivreda i ekosustavi, Energetski
izviri i njihovo iskorištavanje, Industrija i rudarstvo- značenje sirovina za industriju: Opća
obilježja i razvoj industrije, Struktura i grane svjetske industrije; Industrijski prostori u
svijetu- stare i nove industrijske regije;Razvoj i opća obilježja kopnenog prometa; Ostali
oblici prometa- pomorski i zračni; Opća obilježja i podjela trgovine; Razvoj i značenje
turizma u svijetu; Ostale tercijarne djelatnosti.
ISHODI ZNANJA
Učenici razvijaju geografsko mišljenje,razumiju i objašnjavaju sektore gospodarskih
djelatnosti, znaju objasniti razvoj gospodarstava kroz različite vremenske periode, znaju uočiti
djelovanje prirodnih i društvenih činitelja na različite grane gospodarstva,poznaju osnovna
obilježja i uvjete razvoja djelatnosti primarnog, sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog
sektora.
OSNOVNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI NA ZEMLJI 3 ( 2+1 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Uzročnici narušavanja kvalitete okoliša; Posljedice narušavanja kvalitete okoliša.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju razliku između prirodne i geografske sredine, znaju što je okoliš i kako ljudske
djelatnosti negativno utječu na kvalitetu okoliša.
110
GLOBALIZACIJA SVJETSKOG GOSPODARSTVA I NJEZINE POSLJEDICE 20 (
12 + 8 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Proces globalizacije u svijetu; Značajniji uzroci globalizacije; Globalizacija i multinacionalne
kompanije; Ishodišta globalizacije- polovi razvoja; Svjetski tokovi robe, kapitala, usluga i
informacija u procesu globalizacije; Političke, vojne i ekonomske integracije; Europska
unija- značenje i perspektiva; Kriteriji za utvrđivanje razvijenosti- razvijene i nerazvijene
zemlje; Posljedice nejednakog gospodarskog razvoja svijeta; Rast razlika između sjevera i
Juga; Sve izraženija demografska polarizacija svijeta; Nove industrijske zemlje svijeta.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju pokretače, uzroke i posljedice globalizacije i polarizacije svijeta, znaju mjesto i
ulogu razvijenih i nerazvijenih zemalja u procesu globalizacije, poznaju najvažnije političke,
vojne i ekonomske integracije u svijetu, znaju povijesni razvoj Europske unije njezino
značenje i perspektivu, znaju kriterije za utvrđivanje razvijenosti svijeta kao i posljedice
nejednakog razvoja i podjelu na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug te podjelu zemalja i
društava na agrarna, industrijska i poslijeindustrijska.
REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA RAZVIJENIH ZEMALJA I
REGIJA EUROPE I SVIJETA 13 ( 8+5 )
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Prirodno-geografska i gospodarska obilježja Sjeverne Europe; Prirodno-geografska i
gospodarska obilježja Zapadne Europe; Prirodno-geografska i gospodarska obilježja Srednje
Europe; Sjedinjene Američke Države – regionalna podjela; Kanada- važnost prirodnih izvora;
Australija- organizacija prostora i gospodarstva, Novi Zeland- zemlja raznolikosti.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju prirodno-geografska i demografsko- gospodarska obilježja razvijenih zemalja i
regija Europe i svijeta po indeksu društvenog razvoja HDI ( Human Development Indeks) za
2018 godinu.
REGIONALNI RAZVOJ I GOSPODARSKA OBILJEŽJA SREDNE I SLABIJE
RAZVIJENIH ZEMALJA I REGIJA SVIJETA 26 ( 16+10)
NASTAVNE TEME I SADRŽAJI
Gospodarska obilježja Latinske Amerike; Meksiko; Argentina; Čile; Venezuela; Kolumbija;
Bolivija; Peru; Azija- Kina- razvoj na zapadnim tržištima; Korejski poluotok; Saudijska
Arabija i Turska; Izrael; Indokina i Indonezija; Pakistan i Bangladeš; Afrika- prirodna
bogatstva i demografska eksplozija; Egipat; Nigerija; DR Kongo; Etiopija; Maroko
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju prirodno-geografska i demografsko – gospodarska obilježja odabranih srednje
razvijenih i nerazvijenih zemalja i regija svijeta.
111
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI
PROGRAMSKI / NASTAVNI SADRŽAJI IZ GEOGRAFIJE ZA GIMNAZIJU
GEOGRAFIJA ZA ČETVRTI RAZRED - DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJA
3 sata tjedno – 90 sati godišnje
PROGRAMSKE / NASTAVNE CJELINE FOND SATI
POMORSTVO- BITAN ČIMBENIK U GOSPODARSKOM
POVEZIVANJU I RAZVOJU SVIJETA
6
TURIZAM- GLOBALNI PROCES 3
TURIZAM EUROPE 27
TURIZAM IZVANEUROPSKIH PODRUČJA 25
GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNA OBILJEŽJA BOSNE I
HERCEGOVINE
11
DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA BOSNE I
HERCEGOVINE
15
GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U BOSNI I HERCEGOVINI 3
UKUPNO 90
POMORSTVO- BITAN ČIMBENIK U GOSPODARSKOM POVEZIVANJU I
RAZVOJU SVIJETA
6 ( 4+2)
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Pojam i zadaci pomorske geografije – glavne faze razvoja pomorstva; Utjecaj prirodno-
geografskih i društveno-geografskih činitelja na razvoj pomorstva; Luke- ishodišta svjetskog
pomorstva; Važnost i struktura pomorskog prometa, brodarstvo i brodogradnja u svijetu.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju definirati pomorsku geografiju i navesti glavne faze razvoja pomorstva, znaju
kako prirodi i društveni činitelji utječu na razvoj pomorstva i odvijanje pomorskog prometa,
znaju što su luke i kako se dijele te znaju strukturu svjetskog pomorstva.
TURIZAM-GLOBALNI PROCES 3 ( 2+1)
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Turizam- definicija, nastanak, razvoj, podjela i značenje; Prirodni i društveni turistički resursi.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju nastanak, razvoj, podjelu i značenje turizma; znaju elemente prirodne sredine
za razvoj turizma- reljef, klima, voda, biosfera,znaju antropogene elemente koji utječu na
razvoj turizma- etnografski, kulturno-povijesni, umjetnički, urbani
112
TURIZAM EUROPE 27 ( 17+ 10 )
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Portugal; Španjolska; Italija; Grčka i Malta; Države jugoistočne Europe; Alpske zemlje-
Švicarska, Austrija i Slovenija: Francuska; Ujedinjeno Kraljevstvo i Republika Irska; Belgija
i Nizozemska; Njemačka; Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka; Danska, Norveška i Island;
Finska i Švedska; Ruska Federacija, Ostale države bivšeg SSSR-a.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju geografski položaj, prirodno-geografska i društveno-geografska te turistička
obilježja zemalja Europe koje pripadaju različitim turističkim regijama.
TURIZAM IZVANEUROPSKIH PODRUČJA 25 ( 16 + 9 )
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Turizam Angloamerike ; Turizam Latinske Amerike ; Turizam Australije i Oceanije; Turizam
Afrike južno od pustinje Sahare; Turizam Orijenta; Turizam Indijskog potkontinenta; Turizam
pacifičke Azije.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju geografski položaj, prirodno-geografska i društveno-geografska te turistička
obilježja zemalja koje pripadaju različitim turističkim regijama svijeta.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNA OBILJEŽJA BOSNE I HERCEGOVINE 11
( 7+ 4 )
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Bosna i Hercegovina – zemlja na jugoistoku Europe; Geološka građa i razvoj reljefa Bosne i
Hercegovine; Osnovna obilježja reljefa Bosne i Hercegovine; Klimatska obilježja Bosne i
Hercegovine; Vode Bosne i Hercegovine i rijeke crnomorskog sliva; Rijeke jadranskog sliva
i ostale vode na kopnu.
ISHODI ZNAJA
Učenici razumiju sve elemente geografskog položaja i geografskog smještaja Bosne i
Hercegovine na susretu različitih prirodnih regija Europe, znaju značenje tranzitno-
prometnog položaja i njegove potencijale, kartografski determiniraju veličinu, oblik, granice i
vrste granica Bosne i Hercegovine, znaju osnovne tipove i vrste reljefa te ih kartografski
predstavljaju, raspoznaju hipsometrijska obilježja, znaju osnovne tipove klime i klimatska
obilježja Bosne i Hercegovine, raspoznaju vrste tala i prirodnu vegetaciju na njima
rasprostranjenu,poznaju riječne režime i riječne slivove na području naše zemlje i vrijednost
podzemnih voda.
113
DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA BOSNE I HERCEGOVINE 15 ( 10 + 5 )
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Prirodna i kulturna baština Bosne i Hercegovine; Broj, gustoća i razmještaj stanovništva
Bosne i Hercegovine;Strukture stanovništva BiH; Prirodno i prostorno kretanje stanovništva
BiH; Naselja i oblici naseljenosti; Etape gospodarskog razvoja BiH; Poljoprivreda BiH;
Rudarstvo, energetika i industrija BiH, Prometna obilježja BiH; Turistička obilježja BiH.
ISHODI ZNANJA
Učenici poznaju i razumiju osnovna obilježja stanovništva BiH prema popisnim periodima od
1851 god. do 2013 god. , znaju činjenice vezane za promjenu i broj stanovnika vezanim za
prirodno i prostorno kretanje ( natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj, prirodni pad) znaju za
problem iseljavanja mladih i školovanih, znaju uzroke i posljedice deagrarizacije,
deruralizacije, urbanizacije, znaju osnovna obilježja seoskih i gradskih naselja i njihov
prostorni razmještaj, znaju definirati gospodarstvo / privredu etape gospodarskog razvoja
BiH, uočavaju prirodna bogatstva za razvoj gospodarstva BIH, razumiju osnovne elemente
razvoja poljoprivrede, rudarstva, energetike i energetskih potencijala, prometa, trgovine i
turizma BiH.
GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U BOSNI I HERCEGOVINI 3 ( 2+1)
NASTAVNI SADRŽAJI I TEME
Osnovni uzročnici narušavanja kvalitete okoliša; Posljedice u okolišu i upravljanje okolišem u
Bosni i Hercegovini.
ISHODI ZNANJA
Učenici znaju kakva je uloga geografije u geoekološkim istraživanjima, znaju osnovne
uzročnike narušavanja kvalitete okoliša u BiH,znaju što je politika održivog razvoja, znaju
koji su osnovni problemi okoliša u BiH i kako upravljati okolišem u BiH.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
1. Profesor geografije
2. Bachelor geografije, Nastavnički smjer s 240 ECTS
3. Magistar prirodnih nauka iz oblasti geografija
4. Magistar geografije
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Sociologija
115
GIMNAZIJA
SOCIOLOGIJA
III RAZRED
2 časa sedmično, 70 časova godišnje
CILJ
Cilj nastavnog predmeta sociologije je da učenik upozna društvene pojave, odnose i procese,
kao i zakonitosti po kojima su oni takvi i doprinese njegovom razumijevanju aktuelnih
društvenih događaja.
ZADACI
- upoznavanje učenika sa sociološkim pristupom i razvojem sociološke spoznaje,
- upoznavanje učenika s procesima i promjenama koji karakterišu savremeno društvo,
- razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti kod učenika
- podsticanje kod učenika individualnosti, kritičnosti, tolerantnosti, svijesti i
odgovornosti njegovog društvenog bića.
TEMATSKE CJELINE
I SOCIOLOGIJA KAO NAUKA I NJEN ODNOS PREMA DRUGIM NAUKAMA I
DISCIPLINAMA (5)
- Pojam,definicija i predmet sociologije, njen odnos prema drugim naukama
- Razvoj posebnih sociologija
II HISTORIJSKI RAZVOJ TEORIJA O DRUŠTVU I ISTRAŽIVANJE
DRUŠTVENIH POJAVA (12)
- Antička, kršćanska, islamska, novovjekovna misao i savremene teorijske perspektive
- Problem istraživanja društvenih pojava, odnosa i procesa
- Metode i tehnike istraživanja u sociologiji
III DRUŠTVO (8)
- Osnovni sociološki pojmovi (čovjek, društvo, društvene grupe, pokreti, organizacije)
- Društvena stratifikacija i društvena diferencijacija
- Društvene institucije (ekonomske, političke, religijske, obrazovne)
- Društvene organizacije i položaji
- Klasna i slojna struktura društva
- Narod, nacija, etnički odnosi i tolerancija
IV DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI (6)
- Moral i pravo
- Umjetnost i filozofija
- Nauka i ideologija
- Religija-sociološko određenje
- Religije savremenog svijeta
- Sekularizacija (pojam i procesi)
V KULTURA I CIVILIZACIJA (5)
- Opća svojstva kulture i razlike u kulturi
- Simboli, jezik, norme, vrijednosti, status, uloge
- Opća svojstva kulture i civilizacije
- Elitna i masovna kultura
- Multikultura i bosanskohercegovački kulturni kod
116
VI EKONOMSKE INSTITUCIJE (6)
- Rad, podjela rada i vlasništvo
- Tehnološki napredak i doživljaj rada
- Rad i slobodno vrijeme
- Moć i sukob u industriji (sindikati, štrajkovi, sindikalna demokratija, birokratija i
demokratija)
- Savremeni ekonomski sistem
VII POLITIČKE INSTITUCIJE (8)
- Politika, moć i vlast (pojmovi)
- Oblici vlasti i sistema
- Država i organizacija vlasti
- Političko organizovanje i institucije (stranke i interesne grupe, javnost)
- Izbori i izborni sistemi, politička kultura (sudjelovanje, ponašanje, marketing,
lobiranje)
- Ljudska prava, slobode i instrumenti zaštite prava i sloboda
VIII SAVREMENA PORODICA (3)
- Porodica i njen društveni značaj
- Tipovi porodice
- Pravo na izbor bračnog druga i planiranje potomstva
IX SOCIJALIZACIJA (2)
- Socijalizacija i interakcija
- Komunikacija i informatička revolucija
- Inteligencija i društvo
X SOCIJALNA EKOLOGIJA (2)
- Urbanizacija-moderni gradovi, tipovi naselja
- Ekosistemi i ekološka kriza
XI DEVIJANTNOST I DRUŠTVO (3)
- Teorije devijantnosti
- Kolektivna ponašanja (pojam i objašnjenje)
- Društvo bez zločina
- Rat i institucije mira
XII PROMJENE I RAZVOJ DRUŠTVA (4)
- Klasične i savremene teorije o razvoju društva (kontroverze oko utopijskog i
utopističkog u sociologiji)
- Postindustrijsko društvo
- Postsocijalistička društva
- Civilno društvo
XIII DEMOKRATIJA (3)
- Demokratija, osnovni smisao i značenje
- Demokratska prava i slobode građana
- Izbori i demokratija
- Demokratska osnova funkcioniranja vlasti
117
XIV OBRAZOVANJE (3)
-Obrazovanje (opći pojam i razvoj)
- Funkcionalno i institucionalno obrazovanje
- Društveni položaj i obrazovanje
ISHODI
Učenici bi trebali biti u stanju:
- opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,
- opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,
- definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,
- definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,
- razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,
- povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,
- opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,
- opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena,
Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa
Nastavu sociologije može izvoditi nastavnik koji je završio:
-Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju ili Odsjek za sociologiju i filozofiju
-Fakultet političkih nauka, Odsjek za sociologiju, sa stečenim zvanjem profesor, magistar i
doktor sociologije
- Pedagoški ili nastavnički fakultet (odsjek ili grupa sociologije)
118
GIMNAZIJA
SOCIOLOGIJA
TREĆI RAZRED
DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE
3 časa sedmično, 105 časova godišnje
CILJ
Osnovni cilj predmeta je pružiti učenicima uvid u osnovne sociološke spoznaje kako bi razvili
znanja o aspektima društvenih fenomena. Cilj ovog predmeta je i upoznavanje učenika s
društvom, društvenim pojavama, procesima i odnosima, te zakonitostima po kojima su oni
takvi. Usmjerenost je na razumijevanju aktuelnih društvenih događaja, procesa i odnosa koje
ljudi proizvode svojim djelovanjem, kao i razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti
učenika.
POSEBNI CILJEVI
Primarna je namjera izvođenja nastavnog predmeta sociologija u gimnazijama osposobiti
učenike da:
- prepoznaje i razumije važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji
društvene zajednice,
- spoznaje da je društvo objektivna stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i
procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju,
- razumije vlastitu ulogu i značaj u transformaciji društva i društvenog uređenja Bosne i
Hercegovine
ZADACI
- upoznavanje učenika sa sociološkim pristupom i razvojem sociološke spoznaje,
- upoznavanje učenika s procesima i promjenama koji karakterišu savremeno društvo,
- podsticanje kod učenika individualnosti, kritičnosti, tolerantnosti, svijesti i
odgovornosti njegovog društvenog bića.
TEMATSKE CJELINE
I POJAM SOCIOLOGIJE (5)
- Pojam, predmet i definicija sociologije
- Odnos sociologije prema prirodnim i društvenim naukama
- Razvoj sociološke misli
- Osnovni sociološki pojmovi
II ISTRAŽIVANJE DRUŠTVENIH POJAVA (2)
-Ispitivanje društvenih pojava
-Metode i tehnike u istraživanju
-Društvene institucije i organizacije
- Naslijeđeni društveni položaji
119
III STRUKTURA DRUŠTVA (5)
-Klasna i slojna struktura društva
-Narod i nacija
-Etnički odnosi i tolerancija
-Rasprava o etničkim manipulacijama
IV DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI (15)
-Diferencirani oblici svijesti (moral)
-Odrednice morala, izvori i trajnost
-Kriza morala-rasprava
-Pravo i sankcija
-Umjetnost i filozofija; Društvena uloga umjetnosti
-Nauka i ideologija
-Religija-sociološko određenje
-Religijske organizacije; sekularizacija
-Religijska gledišta i obrazci
-Sekularno društvo
-Kultura i civilizacija: podjela kulture
-Simboli, jezik, norme i vrijednosti
-Vježba-vrijednost zapadnog duha
-Opća svojstva kulture, usvajanje kulture
-Multikulturalizam i bosansko-hercegovački kulturni kod
V EKONOMSKE I POLITIČKE INSTITUCIJE (12)
-Ekonomske institucije i sistemi
- Tehnološki napredak i doživljaj rada
-Moć i sukobi u industriji
-Političke institucije (moć i vlast)
- Država i organizacije vlasti
-Političke organizacije (struktura i interesne grupe)
-Izbori i izborni sistemi
-Ljudska prava i slobode-instrumenti zaštite
VI DRUŠTVENE INTERAKCIJE I MODERNO DRUŠTVO (6)
-Interakcija (agensi i društvo)
-Komunikacija i informatičko društvo
-Inteligencija i društvo
-Urbanizacija i moderni gradovi
VII DRUŠTVENA DEVIJANTNOST (5)
-Devijantnost i deformacija društva-uzroci
-Teorije devijantnosti
-Promjene i razvoj društva
-Klasične i savremene teorije razvoja
-Postindustrijska i postsocijalistička društva
VIII CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA (8)
- Civilno društvo
- Demokratija, osnovni smisao i značenje
- Izbori i demokratija
- Demokratska osnova funkcionisanja vlasti
120
- Društveno djelovanje- E. Dirkem
IX MANIFESTNI OBLICI KULTURE (8)
-Klasne i profesionalne subkulture
-Kontrakulture-alkoholizam i prostitucija
-Kulturni pluralizam
-Kulturne promjene
-Alternativna kultura
-Popularna kultura kroz umjetnost
X SOCIJALIZACIJA (13)
-Socijalizacija i njen značaj
-Resocijalizacija i društvene uloge
-Društveni nadzor
- Utjecaj medija i porodice na socijalizaciju
- Opredjeljenje i formulacija ponašanja
-Primarna i sekundarna socijalizacija
- Socijalizacija i individualne slobode
- Oblici društvenog nadzora-Vrste sankcije
- Društvene institucije i nadzor
XI KOLEKTIVNA PONAŠANJA (9)
- Pojam kolektivnog ponašanja
- Uvjeti kolektivnog ponašanja
- Teorije i vrste kolektivnog ponašanja
- Gomile i masovna histerija
- Impulsivnost i sklonost agresiji
- Moda-kolektivno ponašanje
-Kolektivna odgovornost i briga
XII IZAZOVI GLOBALIZACIJE (7)
- Društvo bez zločina
- Novi svjetski poredak
- Privredni rast Kine i Indije
- Problemi sa nuklearnim oružjem
- Krizna žarišta u svijetu
- Mirovni pokreti
XIII EKOLOGIJA I DRUŠTVO (6)
- Ekosistemi i ekološka kriza
- Perspektive čovječanstva
- Urbanizacija i ekološka kriza
ISHODI
Učenici bi trebali biti u stanju:
- Opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,
- Opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,
- Definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,
- Definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,
121
- Razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,
- Povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,
- Opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,
- Opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena.
DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
Ovaj program je namijenjen učenicima koji su izabrali društveno izborno područje, učenicima
koji izaberu maturski rad iz sociologije, kao i profesorima koji će voditi tu nastavu i biti
mentori za maturske radove. Program sociologije predviđen je sa tri časa sedmično u trinaest
tematskih cjelina sa 60% novih sadržaja, 20% vježbi, 14% provjere znanja i 6%
sistematizacije gradiva. Za nastavnika ovo je odrednica u okviru koje je moguć njegov
kreativan pristup. Kreativnost bi se sastojala u: izboru raznovrsnih metoda, postupaka,
pomagala i organizacije nastavnog procesa. Naglašava se potreba osposobljavanja učenika da
sami ucrtaju tragove svoje aktivnosti i individualnog pristupa. Učenička aktivnost može doći
do izražaja uključivanjem u istraživanje društvenih pojava, uz druge oblike. Nastavnik prati
sociološku misao u okviru najnovije stručne i didaktičko-metodičke literature. Pruža mu se
mogućnost problematizacije pojedinih sadržaja.
- Nastavnik treba da definiše kompletnu literaturu i mogućnost nalaženja u školi
i van nje te da upozna učenike sa temama za izbor;
- Nakon svake oblasti učenici treba da urade mali istraživački rad iz te oblasti u
obimu od 1 do 5 stranica;
- Nastavnik bira one oblike rada koji omogućavaju najširu samostalnost učenika
u radu (interaktivna metoda i grupni rad);
- Nastavnik ocjenjuje unutrašnjom i vanjskom provjerom znanja (vanjska
provjera znanja-pismeni istraživački radovi treba da sadrži 75% ocjene, a
unutrašnja provjera znanja-usmena prezentacija obrađenog gradiva treba da
sadrži 25% ocjene).
Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa
Nastavu sociologije može izvoditi nastavnik koji je završio:
-Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju ili Odsjek za sociologiju i filozofiju
-Fakultet političkih nauka, Odsjek za sociologiju, sa stečenim zvanjem profesor, magistar i
doktor sociologije
- Pedagoški ili nastavnički fakultet (odsjek ili grupa sociologije)
122
GIMNAZIJA
SOCIOLOGIJA
IV RAZRED
DRUŠTVENO IZBORNO PODRUČJE
3 časa sedmično, 90 časova godišnje
CILJ
Osnovni cilj predmeta je pružiti učenicima uvid u osnovne sociološke spoznaje kako bi razvili
znanja o aspektima društvenih fenomena. Cilj ovog predmeta je i upoznavanje učenika s
društvom, društvenim pojavama, procesima i odnosima, te zakonitostima po kojima su oni
takvi. Usmjerenost je na razumijevanju aktuelnih društvenih događaja, procesa i odnosa koje
ljudi proizvode svojim djelovanjem, kao i razvijanje misaonih i izražajnih sposobnosti
učenika.
POSEBNI CILJEVI
Primarna je namjera izvođenja nastavnog predmeta sociologija u gimnazijama osposobiti
učenika da:
- prepoznaje i razumije važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji
društvene zajednice,
- spoznaje da je društvo objektivna stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i
procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju,
- razumije vlastitu ulogu i značaj u transformaciji društva i društvenog uređenja Bosne i
Hercegovine
ZADACI
- upoznavanje učenika sa sociološkim pristupom i razvojem sociološke spoznaje,
- upoznavanje učenika s procesima i promjenama koji karakterišu savremeno društvo,
- podsticanje kod učenika individualnosti, kritičnosti, tolerantnosti, svijesti i
odgovornosti njegovog društvenog bića.
TEMATSKE CJELINE
I SPOLNOST I DRUŠTVO (16)
- Pojam spola (iskustvo Dž. Moris)
- Spol i kultura (antropologija spola)
- Odgoj i spol (istraživanje u Holandiji i Italiji)
- Promjena odnosa među spolovima
- Muškarci i žene nekad i sad
- Hijerarhija među spolovima
- Spol i religija (monoteističke religije i spoj)
-Spol politika (zastupljenost žena i muškaraca)
- Različite teorije o spolu
- Žene i muškarci danas
- Poroces oblikovanja različitih spolnih identiteta
- Muška i ženska psihologija
123
II POJAM MOĆI (10)
- Pojam moći
- Formiranje moći
- Vlast-elementi vlasti
- Usporedba moći i vlasti
- Teorije moći (Weber i Mills)
- Odnos moći i vlasti
- Pluralističke teorije moći
III POLITIČKE ORGANIZACIJE I PROCESI ODLUČIVANJA U DRUŠTVU (4)
- Procesi odlučivanja u društvu
- Političke organizacije, stranke
- Razlika između stranaka i interesnih grupa
IV OSNOVNE ODREDNICE DEMOKRATIJE(5)
- Demokratija kao oblik moći građana
- Društvene i kulturne predpostavke demokratije
- Mediji u demokratskom društvu
- Nedostaci i ograničenja demokratije
- Antička i moderna demokratija
V SUDJELOVANJE ŽENA U POLITICI (3)
- Žene u politici
- Zastupljenost žene u politici u BiH
- Političke stranke i glasanje u zapadnim zemljama
VI IZAZOVI GLOBALIZACIJE (6)
- Globalne snage
- Mirovni pokreti
- Rat i vojne sile
- Svijet bez rata
- Krizna žarišta danas
VII OBRAZOVANJE (21)
- Škola kao društvena institucija
- Škola i država
- Politika i obrazovni sistem
- Teorije u školstvu (funkcionalna i konfilktna)
- Privatne i državne škole
- Politikanstvo u obrazovanju
- Visoko školstvo
- Škola i društvene nejednakosti
- Pojam jednakosti u obrazovanju
- Značaj orazovanja za razvoj društva
- Moderno obrazovanje
- Obrazovanje u BiH
- Samoučenje
- Inteligencija i nejednakost
- Budućnost obrazovanja
124
- Koliko se cijeni obrazovanje u Bosni i Hercegovini
VIII MODERNE DRUŠTVENE PROMJENE (10)
- Promjene u načinu života
- Šta sve utječe na društvene promjene
- Promjene u modernom periodu
- Diskusija i primjeri iz života
- Moderna tehnoogija
- Socijalne i geografske mobilnosti
- Promjena položaja žene u društvu
- Drugačija uloga znanosti u društvu
- Zloupotreba znanosti
IX CIVILNO DRUŠTVO (5)
- Pojedinac i civilno društvo
- Socijalna država (skandinavske zemlje)
- Ustanove civilnog društva i države u brizi za kulturu života
- Autoritarno nasuprot civilnom društvu
- Analiza mogućnosti i odgovornosti pojedinca
X EKOLOGIJA I PERSPEKTIVE ČOVJEČANSTVA (10)
- Prijetnje globalnom okruženju
- Životna okolina i socijalna pitanja
-Ekološka kriza i perspektive čovječanstva
- Legitimnost ekologije
- Ekološka kriza i perspektive čovječanstva-moderne sociološke teorije
ISHODI
Učenici bi trebali biti u stanju:
- opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije te njezin cilj,
- opisati i razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja,
- definirati i interpretirati specifičnost sociološkog pristupa izučavanju društva,
- definirati, razlikovati i primijeniti temeljne sociološke pojmove,
- razlikovati i primijeniti različite sociološke pristupe na konkretne probleme,
- povezivati i analizirati individualne probleme sa širim društvenim kontekstom,
- opisati i razlikovati razine i kontekst društvenih problema,
- opisati i analizirati društveni kontekst određenih fenomena,
Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa
Nastavu sociologije može izvoditi nastavnik koji je završio:
-Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju ili Odsjek za sociologiju i filozofiju
-Fakultet političkih nauka, Odsjek za sociologiju, sa stečenim zvanjem profesor, magistar i
doktor sociologije
- Pedagoški ili nastavnički fakultet (odsjek ili grupa sociologije)
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Psihologija
126
NASTAVNI PROGRAM – Društveno izborno područje
NASTAVNI PREDMET: PSIHOLOGIJA
Razred: III
Sedmično 2 časa, godišnje 70 časova
Uvod
Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja.
Učenicima svih izbornih područja u gimnazijama je potrebno da usvoje osnovna
znanja i razumijevanja psiholoških procesa, kako bi se mogli dalje razvijati, kako na
profesionalnom tako i na ličnom nivou. Neophodno je da razumiju na koji način
naši psihički procesi utječu na naše ponašanje, te kako naše ponašanje utječe na
naše psihičke procese. Pored toga, čovjek je društveno biće i važno je da razumije
sebe, ali i druge kako bi mogao adekvatno funkcionirati. U savremenoj psihologiji
teoretska znanja su neraskidivo povezana sa rezultatima brojnih istraživanja koja
utječu na stvaranje novih teorija, ali i na preispitivanje već postojećih, čime se kod
mladih razvija naučni pristup rješavanju problema, te kritičko mišljenje.
Napomena: Nastavnicima je za predmet Psihologija u II i III razredu gimnazije
(sva izborna područja) ponuđeno 5 različitih programa, koji se međusobno razlikuju
samo u posljednjoj programskoj cjelini: Primjenjena psihologija. Svaki program,
unutar ove programske cjeline, nudi jednu od slijedećih oblasti: Psihologija okoliša,
Zdravstvena psihologija, Metodologija istraživanja u psihologiji, Psihologija
abnormalnog doživljavanja i ponašanja, te Organizacijska psihologija. Nastavnik će
se, prema interesovanjima učenika svakog odjeljenja pojedinačno, na početku
školske godine opredijeliti za jedan od pet navedenih programa.
CILJ: Upoznavanje učenika s osnovnim psihološkim pojmovima i naučnim
objašnjenjima psihičkih procesa kod čovjeka, s ciljem razumijevanja ponašanja, uz
korištenje njima bliskih i razumljivih praktičnih primjera iz svakodnevnog života.
ZADACI NASTAVE SU:
- Sticanje osnovnih saznanja i uvida u savremeni pristup naučnom objašnjenju
psihičkog života čovjeka.
- Upoznavanje i razumijevanje karakteristika psihičkih procesa kod čovjeka.
- Upoznavanje učenika sa značajem unapređenja i održavanja mentalnog zdravlja.
- Upoznavanje uzroka odvijanje i posljedica čovjekovih reakcija i stjecanje znanja o načinima na koje se ponašanje može promijeniti i predvidjeti.
- Razvijanje interesovanja za psihološke spoznaje.
- Razvijanje kulture ophođenja i humanizacije rada.
- Upoznavanje s mogućnostima primjene psihologije u savremenom životu.
127
PREGLED PROGRAMSKIH CJELINA
Naziv programskih cjelina Broj časova
1. Psihologija kao nauka 2 (1+1)
2. Metode i tehnike u psihologiji 4 (2+1+1)
3. Biološka psihologija 8 (4+3+1)
4. Kognitivna psihologija 15 (9+5+1)
5. Sposobnosti 4 (2+1+1)
6. Emocije i motivacija 12 (8+3+1)
7. Ličnost 5 (2+2+1)
8. Socijalna psihologija 10 (5+4+1)
9. Razvojna psihologija 3 (2+1)
10. Primijenjena psihologija: Psihologija okoliša 7 (5+2)
UKUPNO:
70 (40+23+7)
PROGRAMSKI SADRŽAJI
1. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA 2 (1+1)
- Početak psihologije
- Grane psihologije
- Psihologija kao i prirodna i društvena nauka; Psihologija kao eksperimentalna nauka.
- Razlika između naučnog i
laičkog pristupa
- Odnos psihologije i drugih nauka; Razlike između psihologije, psihijatrije i psihoterapije
2. METODE I TEHNIKE U PSIHOLOGIJI 4 (2+1+1)
- Razlika između metoda i tehnika
- Varijable u psihologiji: zavisna, nezavisna
- Metode koje se koriste u psihologiji: eksperiment, studija slučaja,
opservacija i korelacijska metoda
- Tehnike koje se koriste u psihologiji: test, intervju, skale procjene, upitnik, anketa, projektivne tehnike, sociometrijska tehnika; Populacija i uzorak
- Vježba: na jednom poznatom istraživanju odrediti korištenu metodu, tehnike, izdvojiti rezultate i interpretaciju rezultata
3. BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA 8 (4+3+1)
128
- Građa neurona: sinapsa, uloga neurotransmitera: acetilholin, serotonin, dopamin
- Periferni nervni sistem: motorička i senzorna nervna vlakna
- Centralni nervni sistem, lokalizacija funkcija
- Autonomni nervni sistem i žlijezde s unutrašnjim lučenjem
- Hormoni i njihov utjecaj na psihičke procese
- Vježba: Utjecaj okoline na funkciju mozga
4. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA 15 (9+5+1)
- Osjeti; Vrste osjeta, karakteristike osjeta: modalitet, intenzitet, trajanje
osjeta; Adaptacija i paosjet
- Percepcija; Osnovni faktori, objektivni i subjektivni, koji utječu na
percepciju; Iluzije, halucinacije
- Pažnja, obim, intenzitet, fluktuacija
- Učenje, osnovne vrste učenja, kako uspješno učiti
- Pamćenje, faze pamćenja: senzorno, kratkoročno i dugoročno; vrste
dugoročnog pamćenja: eksplicitno / deklarativno, epizodičko i semantičko,
implicitno / nedeklarativno, proceduralno i emotivno pamćenje; Pouzdanost
pamćenja, pouzdanost svjedočenja; Zaboravljanje: najčešći razlozi
zaboravljanja; Poremećaji pamćenja: amnezija, hipomnezija, hipermnezija i
paramnezija
- Mišljenje i vrste mišljenja: konkretno, apstraktno, induktivno, deduktivno,
kritičko, stvaralačko; Faze rješavanja problema, fiksacija i druge prepreke;
Konvergentno i divergentno mišljenje; Poremećaji mišljenja, formalni i
sadržajni.
- Vježba: mjerenja obima kratkoročnog pamćenja
5. SPOSOBNOSTI 4 (2+1+1)
- Sposobnosti i vrste sposobnosti
- Inteligencija, opći i specifični faktori inteligencije; Brzina i jačina
inteligencije, fluidna i kristalizovana inteligencija
- Kreativnost; Povezanost inteligencije i kreativnosti i konvergentnog i
divergentnog mišljenja
- Mjerenje inteligencije i kreativnosti, mjerne karakteristike testova - Vježba: kreativnost
6. EMOCIJE I MOTIVACIJA 12 (8+3+1)
- Osnovne i složene emocije; Utjecaj percepcija na javljanje emocija.
- Intenzitet i trajanje emocija; Fiziološka osnova emocija; Poligraf; Empatija - Schachter-Singerova teorija emocija
- Kontrola emocija, praktične tehnike samokontrole, humor, distrakcija kako
bi se izbjegao afekt
- Stres, izvor stresa, adekvatni načini suočavanja sa stresom
- Frustracije, izvori frustracija; Tolerancija na frustracije i posljedice
frustracija; Odbrambeni mehanizmi ličnosti: kompenzacija, racionalizacija,
projekcija, poricanje, pomjeranje, regresija, represija; Zreli i nezreli
mehanizmi, humor i altruizam
129
- Vrste motivacije, intrinzična i ekstrinzična; Vrste motiva i potreba; Motivacioni ciklus - Afektivni poremećaji: depresivni i bipolarni; Anksiozni poremećaji: fobije,
GAP, PTSP, panični napadi, OKP
- Vježba: facijalna ekspresija emocija, prepoznavanje odbrambenih
mehanizama, Maslovljeva teorija motivacije
7. LIČNOST 5 (2+2+1)
- Ličnost, crte i tipovi ličnosti; Razvoj ličnosti; Ispitivanje crta ličnosti
- Teorije ličnosti: psihoanalitička, bihejvioralna, socijalno-kognitivna i humanistička
- Temperament i karakter
- Vježba: igranje uloga
8.SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 10 (5+4+1)
- Predmet socijalne psihologije, socijalna grupa, struktura socijalne grupe:
uloge i norme
- Stavovi, kognitivna disonanca; Predrasude i stereotipi, nastanak i razvoj;
Borba protiv predrasuda, diskriminacija
- Pokoravanje autoritetu; Atribucijska teorija, greške u atribuciji,
fundamentalna atribucijska greška
- Socijalni utjecaj: socijalna facilitacija, socijalna interferencija, difuzija
odgovornosti, socijalno besposličarenje, socijalni pritisak, konformizam
- Prosocijalno ponašanje, agresivnost - Vježba: asertivna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba
9. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 3 (2+1)
- Predmet razvojne psihologije
- Kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta
- Roditeljstvo i planiranje porodice
10. PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: 7 (5+2)
Psihologija okoliša
- Okolinski stresori; Buka: izvori buke, negativni efekti na socijalno
ponašanje i utjecaj na djecu i odrasle; Gustoća naseljenosti i prenaseljenost:
utjecaj na zdravlje, prosocijalno ponašanje i radni učinak; Prevencija i
mehanizmi suočavanja
- Prirodne i tehnološke katastrofe, obilježja i posljedice prirodne katastrofe;
Psihološka prevencija i intervencija
- Lični prostor i vrste teritorija; Okupacija ličnog prostora, utjecaj na ponašanje
- Utjecaj arhitektonskih rješenja na ponašanje i zdravlje; Obnova i izgradnja
životnog prostora.
ISHODI:
- Razumijevanje i razlikovanje pristupa naučne psihologije i popularne psihologije.
- Razumijevanje metodologije psihološkog istraživanja, kao naučnog načina provjere i razvoja psiholoških spoznaja.
130
- Usvajanje i razumijevanje osnovnih informacija o biološkoj, kognitivnoj,
socijalnoj psihologiji i psihologiji sposobnosti, emocija i motivacije,
karakteristika ličnosti i razvojne psihologije.
- Usvajanje, prepoznavanje i korištenje psihološke terminologije u
komunikaciji u svakodnevnim životnim situacijama.
- Praktična primjena teorijskih spoznaja psihologije u razumijevanju i
tumačenju ponašanja individue, psihičkih procesa i stanja.
- Razmijevanje multidisciplinarnog pristupa u objašnjavanju ponašanja
individue s aspekta bioloških, informacionih, prirodnih i društvenih nauka.
- Sposobnost kritičkog evaluiranja psihičkih procesa. - Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih
tokom psiholoških istraživanja.
- Vještine analiziranja i interpretacije ponašanja individue. laganje, submisivnost i dr.
- Vještine uočavanja bioloških, situacionih, okolinskih, te ličnih faktora u
interpretaciji ponašanja individue.
- Uočavanje psiholoških razlika među individuama i razvoj poštovanja i tolerancije.
- Razvoj viših oblika mišljenja, kritičkog mišljenje putem predviđenih vježbi. - Razvijanje vještina asertivne komunikacije, timskog rada i drugih poželjnih
oblika ponašanja.
- Razvoj vještina argumentovanja i diskutovanja o različitim ambivalentim
psihološkim pitanjima.
UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA:
Realizacija programa zasniva se na umješnosti predavača da vođenjem putem
posmatranja, vježbanja i uvažavanja/usvajanja, učenike uvede u osnovne pojmove iz
predmeta psihologija. Omjer časova planiranih za obradu i časova drugih oblika
rada, od ponavljanja i sistematizacije do vježbi, omogućava usvajanje i primjenu
nastavnih sadržaja. U realizaciji i relaciji sa sadržajima drugih predmeta realizator
će sam procjeniti i staviti naglasak na pojedine sadržaje, čime će se olakšati
međusobno povezivanje i dopunjavanje unutar nastavnog procesa. Učenici će putem
vježbi i praktično ovladati pojedinim nastavnim sadržajima.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:
- odsjek psihologija
a) VII stepen diplomirani psiholog i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička grupa predmeta,
b) II ciklus bolonjskog visoko-obrazovnog procesa – magistar psihologije i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička
grupa predmeta.
- odsjek pedagogija i psihologija
a. VII stepen profesor pedagogije i psihologije,
b. II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa – magistar pedagogije i
psihologije;
131
NASTAVNI PROGRAM
Naziv programske cjeline Broj časova
10. Primijenjena psihologija: Zdravstvena psihologija 7 (5+2)
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: Zdravstvena psihologija 7 (5+2)
- Stres i fiziologija stresa, GAS model; Lazarus, izvori stresa; Stres
menadžment, psihološke i biomedicinske tehnike; Prevencija stresa
- Bol, teorije i vrste bola, kontrola bola: psihološke, medicinske i alternativne tehnike
- Odnos između ljekara i pacijenta, unapređenje komunikacije, verbalna i
neverbalna komunikacija; Zloupotreba zdravstvene brige, odgađanje
ljekarskog tretmana, hipohondrija, Minhauzen sindrom.
- Promocija zdravlja i prevencija bolesti; strategije promocije: zasnovana na
strahu, informacijama, Jel model komunikacije; Promocija u školama, na
radnim mjestima i životnim zajednicama; Promjena zdravstvenih navika
adolescenata.
NASTAVNI PROGRAM
Naziv programske cjeline Broj časova
10. Primijenjena psihologija: Metodologija istraživanja u psihologiji
7 (5+2)
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA: Metodologija istraživanja u psihologiji 7 (5+2)
- Eksperimentalno istraživanje - Nezavisna i zavisna varijabla; kontrolisane i nekontrolisane
varijable; operacionalizacija varijabli
- Etika u psihološkim istraživanjima
- Pouzdanost, valjanost, osjetljivost
- Obrada rezultata, deskriptivna statistika
- Interpretacija rezultata - Ponavljanje jednostavnog eksperimenta, već provedenog u psihologiji:
Stroop ili Loftus i Palmer; Provođenje eksperimenta u odjeljenju; Obrada
rezultata, diskusija i interpretacija rezultata
NASTAVNI PROGRAM
Naziv programske cjeline Broj časova
10. Primijenjena psihologija: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja
7 (5+2)
132
PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA:
Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja 7 (5+2)
- Normalnost, nenormalnost, problem valjanosti dijagnoze (Rosenhan)
- Kriteriji prema kojima se određeno stanje smatra smetnjom i / ili
poremećajem (DSM-V)
- Četiri grupe psihičkih poremećaja: Anksiozni poremećaji (fobije,
opsesivno- kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj-
PTSP, panični poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj-GAP);
Poremećaji raspoloženja: veliki depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj;
Poremećaji ličnosti: npr. antisocijalni poremećaj ličnosti, granični
poremećaj ličnosti, paranoidni poremećaj ličnosti; Psihotični poremećaji:
shizofrenija, sumanuti poremećaj, shizoafektivni poremećaj
- Psihički poremećaj: etiologija, prevalenca, tok poremećaja, simptomi,
preporučena terapija: psihoterapija i/ili farmakoterapija i prognoza
NASTAVNI PROGRAM
Naziv programske cjeline Broj časova
10. Primijenjena psihologija: Organizacijska psihologija
7 (5+2)
PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA: Organizacijska psihologija 7 (5+2)
- Motivacija za rad: teorija potreba (Maslow), kognitivne teorije (Vroom),
motivatori rada, unutrašnji i vanjski
- Vodstvo i menadžment: stilovi upravljanja
- Ponašanje u grupama i organizacijama: grupne uloge; donošenje odluka; konflikti u grupi
- Zadovoljstvo poslom: mjerenje zadovoljstva; stavovi o radu: izbjegavanje,
odsustva; uslovi rada: fizički, psihološki, mobbing, sigurnost na radu:
smanjenje nezgoda, kampanje za promociju sigurnosti.
133
NASTAVNI PROGRAM – Opšte izborno područje
NASTAVNI PREDMET: PSIHOLOGIJA
Razred: III
Sedmično 1 čas, godišnje 35 časova
Uvod
Psihologija je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja. Da bi
bili uspješni u bilo kojoj oblasti djelovanja, mladi se trebaju upoznati s osnovama
psiholoških spoznaja jer time razvijaju razumijevanje za ljudsko ponašanje, te
psihičke procese koji se nalaze u osnovi tog ponašanja. Također, uče kako da na
funkcionalan i odgovoran način budu dio društva kojem pripadaju. Posebno je
važno usmjeriti mlade, koji će se kasnije baviti edukacijom drugih ili pedagoško-
psihološkom djelatnošću, u pravom smjeru i ponuditi im dodatne i korisne
informacije iz psihologije. Radi toga su spoznaje koje se obrađuju programima iz
Socijalne psihologije, Pedagoške psihologije, Psihologije ličnosti i Razvojne
psihologije od ključne važnosti za profesionalni razvoj mladih, koji su odabrali ovo
izborno područje. Pored profesionalne važnosti, lični rast i razvoj je neizostavan dio
kvalitetne spoznaje što se ovim programima pokušalo postići.
CILJ: sticanje znanja iz oblasti učenja i svih psihičkih pojava koje su u vezi s
učenjem, razvijanje interesa za korištenje psiholoških spoznaja u organizaciji
racionalnog učenja, razumijevanje prirode i važnosti odgojnih utjecaja na
formiranje ličnosti te uvođenje elementarnih vještina podučavanja i rada s
djecom.
134
PREGLED PROGRAMSKIH CJELINA:
Naziv programskih cjelina Broj časova
1. Psihologija kao nauka 1
2. Metode i tehnike u psihologiji 2 (1+1)
3. Biološka psihologija 4 (2+1+1)
4. Kognitivna psihologija 8 (4+3+1)
5. Sposobnosti 2 (1+1)
6. Emocije i motivacija 6 (3+2+1)
7. Ličnost 3 (2+1)
8. Socijalna psihologija 2 (1+1)
9. Razvojna psihologija 3 (2+1)
10. Mentalna higijena i mentalno zdravlje 2 (1+1)
11. Primijenjena psihologija: Psihologija menadžmenta i marketinga
2 (1+1)
UKUPNO:
35 (18+13+4)
PROGRAMSKI SADRŽAJI
1. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA 1
- Početak psihologije
- Grane psihologije
- Psihologija kao i prirodna i društvena nauka; Psihologija kao eksperimentalna nauka.
- Razlika između naučnog i laičkog pristupa
- Odnos psihologije i drugih nauka; Razlike između psihologije, psihijatrije i psihoterapije
2. METODE I TEHNIKE U PSIHOLOGIJI 2 (1+1)
- Razlika između metoda i tehnika
- Varijable u psihologiji: zavisna, nezavisna
- Metode koje se koriste u psihologiji: eksperiment, studija slučaja, opservacija i korelacijska metoda
- Tehnike koje se koriste u psihologiji: test, intervju, skale procjene, upitnik, anketa, projektivne tehnike, sociometrijska tehnika; Populacija i uzorak
- Vježba: na jednom poznatom istraživanju odrediti korištenu metodu,
135
tehnike, izdvojiti rezultate i interpretaciju rezultata
3. BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA 4 (2+1+1)
- Građa neurona: sinapsa, uloga neurotransmitera: acetilholin, serotonin, dopamin
- Periferni nervni sistem: motorička i senzorna nervna vlakna
- Centralni nervni sistem, lokalizacija funkcija
- Autonomni nervni sistem i žlijezde s unutrašnjim lučenjem
- Hormoni i njihov utjecaj na psihičke procese
- Vježba: Utjecaj okoline na funkciju mozga
4. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA 8 (4+3+1)
- Osjeti; Vrste osjeta, karakteristike osjeta: modalitet, intenzitet, trajanje
osjeta; Adaptacija i paosjet
- Percepcija; Osnovni faktori, objektivni i subjektivni, koji utječu na
percepciju; Iluzije, halucinacije
- Pažnja, obim, intenzitet, fluktuacija
- Učenje, osnovne vrste učenja, kako uspješno učiti - Pamćenje, faze pamćenja: senzorno, kratkoročno i dugoročno; vrste
dugoročnog pamćenja: eksplicitno / deklarativno, epizodičko i semantičko,
implicitno / nedeklarativno, proceduralno i emotivno pamćenje; Pouzdanost
pamćenja, pouzdanost svjedočenja; Zaboravljanje: najčešći razlozi
zaboravljanja; Poremećaji pamćenja: amnezija, hipomnezija, hipermnezija i
paramnezija
- Mišljenje i vrste mišljenja: konkretno, apstraktno, induktivno, deduktivno,
kritičko, stvaralačko; Faze rješavanja problema, fiksacija i druge prepreke;
Konvergentno i divergentno mišljenje; Poremećaji mišljenja, formalni i
sadržajni.
- Vježba: mjerenja obima kratkoročnog pamćenja
5. SPOSOBNOSTI 2 (1+1)
- Sposobnosti i vrste sposobnosti
- Inteligencija, opći i specifični faktori inteligencije; Brzina i jačina
inteligencije, fluidna i kristalizovana inteligencija
- Kreativnost; Povezanost inteligencije i kreativnosti i konvergentnog i
divergentnog mišljenja
- Mjerenje inteligencije i kreativnosti, mjerne karakteristike testova - Vježba: kreativnost
6. EMOCIJE I MOTIVACIJA 6 (3+2+1)
- Osnovne i složene emocije; Utjecaj percepcija na javljanje emocija.
- Intenzitet i trajanje emocija; Fiziološka osnova emocija; Poligraf; Empatija - Schachter-Singerova teorija emocija
- Kontrola emocija, praktične tehnike samokontrole, humor, distrakcija kako bi se izbjegao afekt
- Stres, izvor stresa, adekvatni načini suočavanja sa stresom
- Frustracije, izvori frustracija; Tolerancija na frustracije i posljedice
frustracija; Odbrambeni mehanizmi ličnosti: kompenzacija, racionalizacija,
136
projekcija, poricanje, pomjeranje, regresija, represija; Zreli i nezreli
mehanizmi, humor i altruizam
- Vrste motivacije, intrinzična i ekstrinzična; Vrste motiva i potreba; Motivacioni ciklus
- Afektivni poremećaji: depresivni i bipolarni; Anksiozni poremećaji: fobije,
GAP, PTSP, panični napadi, OKP
- Vježba: facijalna ekspresija emocija, prepoznavanje odbrambenih
mehanizama, Maslovljeva teorija motivacije
7. .LIČNOST 3 (2+1)
- Ličnost, crte i tipovi ličnosti; Razvoj ličnosti; Ispitivanje crta ličnosti
- Teorije ličnosti: psihoanalitička, bihejvioralna, socijalno-kognitivna i humanistička
- Temperament i karakter
- Vježba: igranje uloga
8. SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 2 (1+1)
- Predmet socijalne psihologije, socijalna grupa, struktura socijalne grupe:
uloge i norme
- Stavovi, kognitivna disonanca; Predrasude i stereotipi, nastanak i razvoj;
Borba protiv predrasuda, diskriminacija
- Pokoravanje autoritetu; Atribucijska teorija, greške u atribuciji,
fundamentalna atribucijska greška
- Socijalni utjecaj: socijalna facilitacija, socijalna interferencija, difuzija
odgovornosti, socijalno besposličarenje, socijalni pritisak, konformizam
- Prosocijalno ponašanje, agresivnost - Vježba: asertivna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba
9. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA (2+1)
- Predmet razvojne psihologije
- Kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta
- Roditeljstvo i planiranje porodice
10. MENTALNA HIGIJENA I MENTALNO ZDRAVLJE:
- Šta jeste i kako očuvati mentalno zdravlje
- Važnost mentalne higijene
- Načini unapređenja mentalnog zdravlja
- Mentalne bolesti (anksiozno-depresivni poremećaji, poremećaji pažnje,
poremećaji hranjenja)
11. PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA: Psihologija menažmenta i marketinga 2 (1+1)
- Motivacija za rad: teorija potreba (Maslow), kognitivne teorije (Vroom),
motivatori rada, unutrašnji i vanjski
- Vodstvo i menadžment: stilovi upravljanja
- Ponašanje u grupama i organizacijama: grupne uloge; donošenje odluka;
konflikti u grupi
- Zadovoljstvo poslom: mjerenje zadovoljstva; stavovi o radu: izbjegavanje,
odsustva; uslovi rada: fizički, psihološki, mobbing, sigurnost na radu:
smanjenje nezgoda, kampanje za promociju sigurnosti.
137
ISHODI:
- Razumijevanje i razlikovanje pristupa naučne psihologije i popularne psihologije.
- Razumijevanje metodologije psihološkog istraživanja, kao naučnog načina provjere i
razvoja psiholoških spoznaja.
- Usvajanje i razumijevanje osnovnih informacija o biološkoj, kognitivnoj,
socijalnoj psihologiji i psihologiji sposobnosti, emocija i motivacije,
karakteristika ličnosti i razvojne psihologije.
- Usvajanje, prepoznavanje i korištenje psihološke terminologije u
komunikaciji u svakodnevnim životnim situacijama.
- Praktična primjena teorijskih spoznaja psihologije u razumijevanju i
tumačenju ponašanja individue, psihičkih procesa i stanja.
- Razmijevanje multidisciplinarnog pristupa u objašnjavanju ponašanja
individue s aspekta bioloških, informacionih, prirodnih i društvenih nauka.
- Sposobnost kritičkog evaluiranja psihičkih procesa. - Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih
tokom psiholoških istraživanja.
- Vještine analiziranja i interpretacije ponašanja individue. laganje, submisivnost i dr.
- Vještine uočavanja bioloških, situacionih, okolinskih, te ličnih faktora u
interpretaciji ponašanja individue.
- Uočavanje psiholoških razlika među individuama i razvoj poštovanja i tolerancije.
- Razvoj viših oblika mišljenja, kritičkog mišljenje putem predviđenih vježbi. - Razvijanje vještina asertivne komunikacije, timskog rada i drugih poželjnih
oblika ponašanja.
- Razvoj vještina argumentovanja i diskutovanja o različitim ambivalentim
psihološkim pitanjima.
UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA:
Realizacija programa zasniva se na umješnosti predavača da vođenjem putem
posmatranja, vježbanja i uvažavanja/usvajanja, učenike uvede u osnovne pojmove iz
predmeta psihologija. Omjer časova planiranih za obradu i časova drugih oblika
rada, od ponavljanja i sistematizacije do vježbi, omogućava usvajanje i primjenu
nastavnih sadržaja. U realizaciji i relaciji sa sadržajima drugih predmeta realizator
će sam procjeniti i staviti naglasak na pojedine sadržaje, čime će se olakšati
međusobno povezivanje i dopunjavanje unutar nastavnog procesa. Učenici će putem
vježbi i praktično ovladati pojedinim nastavnim sadržajima.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:
- odsjek psihologija
c) VII stepen diplomirani psiholog i položena pedagoško-psihološka i
metodičko-didaktička grupa predmeta,
d) II ciklus bolonjskog visoko-obrazovnog procesa – magistar psihologije i položena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička
grupa predmeta.
- odsjek pedagogija i psihologija
a. VII stepen profesor pedagogije i psihologije,
b. II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa – magistar pedagogije i
psihologije;
c.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Filozofija
139
GIMNAZIJA
FILOZOFIJA
IV RAZRED
2 časa sedmično, 60 časova godišnje
CILJ
- da se učenici osposobe za kritičko i pragmatičko promišljanje o različitim teorijskim
pristupima rješavanja praktičnih problema i donošenja adekvatnih odluka u pogledu izgradnje
progresivne i moralne ličnosti;
- da se kod učenika razvije moć suđenja o nerazdvojnosti teorije i prakse, i poticanjem za
samokritičkim razmišljanjem i rasuđivanjem ustanovi funkcionalna veza između filozofskih
teorija i naučavanja i povijesne prakse življenja;
- da se učenici upoznaju s širokom lepezom teorijskih pristupa;
- da se kod učenika razvije svijest o tome da je on važan faktor-subjekt u kreiranju svoje
sudbine.
ZADACI
- U izučavanju predmeta filozofije, učenici studiraju filozofske teme i stiču mogućnost da
racionalno promišljaju različite probleme kao i njihov uticaj na uspostavu opće slike svijeta.
- Učenici stvaraju široku osnovu za nastavak studija filozofije ili studija čiji predmet je u
većoj mjeri, kritički prožet filozofskim analizama.
- Učenici samostalno interpretiraju i vrednuju različite izvore informacija o kojima još uvijek
ne postoje zvanični naučni stavovi.
- Učenici se osposobljavaju da razvijaju argumentovano promišljanje i izlaganje na temelju
poznavanja i razumijevanja pojmova i problema koji se aktueliziraju.
- Učenici prepoznaju aktuelne životne tendencije i usavršavaju se za njihovu kritiku.
- Kod učenika se razvija tolerancija, etičko-human i naučni pristup u razumijevanju suštinskih
filozofskih problema.
- Zadatak nastavnog predmeta filozofija je da učenici ovladaju nastavnim gradivom
predviđenim nastavnim programom.
- Da učenici ovladaju filozofskom terminologijom, znanjem o značenjima pojmova i funkcija,
pojmova kroz teorijske pravce unutar historije filozofije.
- Da kroz nastavno gradivo zadato nastavnim planom upoznaju osnovne tokove nastanka i
razvitka filozofskog mišljenja obrađenog kroz nastavu o filozofskim pravcima, teorijama i
značajnim imenima - nosiocima povijesnih teorija, u obimu prepoznavanja, poznavanja i
elaboracije najosnovnijih podataka, formulisanih kroz značenje filozofske terminologije, te na
nivou ovladavanja nastavnim sadržajima izgrade adekvatne modele mišljenja.
TEMATSKE CJELINE
I UVOD U FILOZOFIJU (5+2)
- Metode naučnog istraživanja
- Uvod u filozofiju
- Izvori filozofije
- Filozofske discipline
- Odnos filozofije i drugih nauka
- Filozofske discipline
II POČECI FILOZOFIJE I FILOZOFIJA DREVNOG ISTOKA (2+1)
- Počeci filozofije-filozofija drevnog istoka-Vede, Upanišade, Zaratustra
- Konfucije (Kung Fu Tse) ; Siddharta Gaotama Buddha; Lao Tse
III ANTIČKA FILOZOFIJA–KOSMOLOŠKI PERIOD (7+4)
- Antička filozofija i njena obilježja
140
- Miletska škola
- Pitagorejska škola
- Heraklit
- Elejska škola
- Empedokle i Anaksagora
- Antički grčki atomizam
IV ANTIČKA FILOZOFIJA – ANTROPOLOŠKO I HELENISTIČKO-RIMSKO
RAZDOBLJE (5+2)
- Antropološko razdoblje-osnovne karakteristike
- sofisti, Sokrat, Platon, Aristotel
- stoicizam, skepticizam, epikureizam
- Odnos filozofije i religije
V SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA (6+3)
- Srednjovjekovna filozofija (opće napomene)
- pojava kršćanstva i filozofske osnove ranog kršćanstva
- Odnos vjere i uma
- Sv. Augustin; Toma Akvinski
- Islamska filozofija-izvori (Kur’an i njegovo duhovno značenje)
- Karakteristike islamske filozofije
- Islamske filozofske škole (Ibn Sina, Ibn Rušd)
- Filozofija svjetlosti: Suhrawardi, Ibn Arebi
- Gnoseologija i „prevladavanje” filozofije ( Al Gazali)
VI NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA (7+4)
- Filozofija renesanse (G. Bruno);
- Empirizam (F. Bacon, T. Hobbes, J. Locke, G. Berkeley, D. Hume)
- Racionalizam (R. Descartes, Baruch de Spinoza)
- Prosvjetiteljstvo (Voltair i Rousseau)
- Njemačka klasična filozofija – osnovne karakteristike, kretanje misli
- Immanuel Kant- tri osnovna pitanja/tri filozofska djela
- Georg Wilhelm Friedrich Hegel-sistem, historija, pravo, moral i država
VII SAVREMENA FILOZOFIJA (6+3)
- Posthegelovska filozofija (Klasici marksističke misli : L. Feuerbach, K. Marx )
- Pozitivizam (A. Comte) i pragmatizam (J. Dewey)
- Osvrt na stvaralaštvo: A. Schopenhauer, S. Kierkegaard, F. Nietzsche, H. Bergson, E.
Husserl
- Egzistencijalizam: obilježja i predstavnici (J. P. Sartre i K. Jaspers)
- M. Heidegger-filozof moderne
VII FILOZOFSKA MISAO U BOSNI I HERCEGOVINI (2+1)
- Razvoj filozofske misli u Bosni i Hercegovini
- Učenje Crkve bosanske kao filozofija
ISHODI UČENJA
Učenici/ce bi trebali biti sposobni:
- donositi ispravne sudove i zaključke, primijeniti pravila argumentirane i kritičke prosudbe;
- obrazložiti, razlikovati i uporediti izvore opravdanja i znanja te kritički vrednovati pojedine
filozofske argumente;
- argumentirano i kritički promišljati;
- objasniti temeljne pojmove i probleme filozofije;
- obrazložiti, usporediti i kritički određivati različite filozofske pozicije;
- samostalno tumačiti i analizirati izvorne filozofske tekstove.
141
DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
Nastavnim planom za gimnaziju predviđeno je da se filozofija kao posebna nauka
izučava u IV razredu sa 2 nastavna časa sedmično. Fond sati, obim i nastavna građa,
primjereni su ciljevima i zadacima nastave i uzrastu učenika. Programski sadržaji su
podijeljeni na dvije tematske cjeline. Prema obimu, uz svaku tematsku cjelinu, naznačeno je
koliko će nastavnik sati utrošiti za nove nastavne jedinice. Svaki nastavnik, zavisno od uvjeta,
prirode sadržaja, vlastitih znanja i sposobnosti, treba da se opredijeli u izboru metodskih
postupaka, organizacije nastave i nastavnih pomagala. Posebnu pažnju treba posvetiti izboru
nastavnih metoda primjerenih nastavi filozofije. Program filozofije predstavlja kratku
historiju filozofije, koja je vremenski vrlo opsežna i sadržajno raznorodna. Istaknuti su
središnji problemi i pitanja filozofije. Program je prilagođen stepenu obrazovanja učenika
gimnazije. U njemu su upotrijebljeni pojmovi i izrazi koji su učenicima najdostupniji i
najrazumljiviji. Potrebno je znatnije uključivanje učenika u obrađivanje novih sadržaja i
analizu odabranih tekstova.
Nastavu filozofije treba usredsrediti na predstavljanje mišljenja najpoznatijih mislilaca
I filozofskih pravaca, prateći pri tome razvitak filozofskih ideja i problema. Pri realizaciji
ovog programa preporučuje se izbjegavanje detaljnijeg bavljenja pojedinim filozofima, a
usmjeravanje na temeljna pitanja određenih razdoblja i tokova važnih za razvoj filozofskog
mišljenja. U elaboraciji programskih sadržaja filozofije treba ostvarivati interdisciplinarni
pristup i povezivati gradivo sa sadržajima u drugim nastavnim predmetima.
Profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju programa:
Nastavu filozofije može izvoditi nastavnik koji je završio:
- filozofski fakultet, odsjek filozofija
- filozofski fakultet, odsjek filozofija i sociologija
i stekao zvanje profesora filozofije ili profesora filozofije i sociologije, odnosno u toku
daljnjeg školovanja ostvario titule magistar filozofije ili doktor filozofije.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Logika
143
GIMNAZIJA
LOGIKA – III RAZRED
1 čas sedmično – 35 časova godišnje
CILJ
Cilj nastavnog predmeta logike je da kod učenika razvija sposobnost jasnog i kritičnog
mišljenja
ZADACI
- upoznavanje oblika i principa istinite i pravilne misli,
- upoznavanje osnovnih procesa saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihova primjena u nauci,
- omogućivanje lakšeg shvatanja nastavnih sadržaja drugih predmeta,
- ukazivanje na univerzalnu korelativnost nastave logike
TEMATSKE CJELINE
I UVOD U LOGIKU - POJAM KAO ELEMENT LOGIČKOG MIŠLJENJA (12)
- Sveobuhvatnost filozofije i filozofske discipline
- Uvod u logiku: saznanje, naučna istina
- Logika-predmet, metode, zadaci, osnivači, opća obilježja, antička misao
- Jezik – mišljenje: znaci, simboli, riječi, termini, misli
- Pojam kao element logičkog mišljenja: teorije pojma
- Obim i sadržaj pojma
- Vrste pojmova
- Definicija
- Klasifikacija
II SUD I ZAKLJUČAK (13)
- Sud
- Logičke osobine sudova
- Vrste i račun sudova
- Pojam i struktura zaključka; podjele zaključka
- Račun sudova i pojmova
- Neposredno i posredno zaključivanje
- Induktivno zaključivanje
- Deduktivno zaključivanje
- Posebna pravila deduktivnog zaključivanja
- Zaključivanje i dokazivanja
- Osnovi simboličke logike-konstante i varijable
- Struktura naučnog istraživanja
UPUTE ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
Logika kao filozofska disciplina o oblicima valjane misli i metodima spoznaje
potrebna je kao oruđe vladanja jezikom, iskazivanja misli, zaključivanja i spoznavanja, ne
samo u obrazovnim i naučnim djelatnostima već je nezaobilazna i u svakodnevnom životu.
Stoga logiku treba smatrati samim temeljem svakog obrazovanja.
Nastavu logike valja koncipirati i provoditi tako da učenici logička pravila ne samo
upoznaju već njima i ovladaju. Zbog toga se predlaže da se nastava iz predmeta logike
realizira putem vrednovanja i vježbi u grupama do 15 učenika, kako bi se mogli realizirati
ciljevi i zadaci.
Primjeri u udžbenicima samo su temelj na kojima nastavnik gradi osnovnu strukturu
144
nastavne predmetne građe. Nastavni predmet logike treba učenike naučiti iskazivanju misli,
ne učeći po pravilima, nego po oblicima pravilnog iskazivanja misli.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu logike može izvoditi nastavnik koji je završio filozofski fakultet, odsjek filozofija ili
filozofija i sociologija i stekao zvanje:
- profesor filozofije
- profesor filozofije i sociologije
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Demokratija i ljudska prava
146
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMET "Demokratija i ljudska prava"
III razred; 2 časa sedmično, 70 godišnje
GIMNAZIJA "BIHAĆ"
CILJEVI:
Bitno je da se učenici osposobe za timski rad. U rješavanju problema uče se toleranciji,
efikasnoj komunikaciji, dogovaranju. Potrebno je da se upoznaju s položajem pojedinca u
društvu, te da i sami kao članovi zajednice promoviraju vlastite interese. Uz to promovira se i
zajednički interes i zajedničko dobro. Važna je spoznaja o potrebi aktivnog učešća sa
prezentacijom vlastitih potreba, ali i odgovornošću za učešće, kao i spoznaja o načinima
učešća.
Cilj programa je sticanje znanja, sposobnosti i uvjerenja koja će biti neophodna učenicima
tokom cijelog života, pripremajući ih za jednu od najodgovornijih funkcija- građanina u
demokratskom društvu, kao i saznajna i pragmatična prezentacija kako bi se učenici
osposobili da budu u stanju da koriste spoznaje i dalje razvijaju:
- Temeljne principe i koncepte demokratskog društva i njegove historijske, sociološke i
politološke osnove i pozadine
- Građanska uvjerenja, vještine i odgovornosti koje su važne za efektivno i odgovorno učešće
u životu u demokratskoj zajednici i civilnom društvu
- Spoznaje o humanitarnom pravu i potrebi ponašanja u skladu s osnovnim principima
međunarodnog humanitarnog prava
- Ponašanja i principe u skladu sa temeljnim demokratskim vrijednostima, poput poštivanja
ljudskih prava, dostojanstva, slobode i jednakosti
- Unutrašnji ustroj BiH i odnos s drugim zemljama
ZADACI
Zadaci Nastavnog plana i programa iz predmeta Demokratija i ljudska prava su u skladu sa
zadatim ciljevima. To znači da se zadaci mogu svesti na slijedeće:
- Jačanje svijesti o vlastitom identitetu i individualnosti
- Podsticanje humanih međuljudskih odnosa
- Razvijanje karakternih osobina za djelotvorno učešće u demokratskom društvu
- Razvijanje shvatanja pojmova i principa funkcioniranja otvorenog i multikulturnog društva
- Praktična primjena koncepta u vlastitom ponašanju
- Razvijanje pojmova vlasti uopće, nivoa i grana vlasti
- Razumijevanje ideje ljudskih prava i stvaranje osjećaja odgovornosti
- Djelovanje u skladu poštivanja prava drugih
- Moguće predviđanje posljedica vlastitih odluka
- Razumijevanje ideje ljudskih prava i stvaranje osjećaja odgovornosti
- Djelovanje u skladu poštivanja prava drugih
- Moguće predviđanje posljedica vlastitih odluka
- Razvijanje samopoštovanja i poštivanja drugog
- Usmjeravanje učenika na pravilan odnos prema sebi, drugima, radu, učenju, te osobnom
informisanju o javnim pitanjima
- Informisanje o javnim problemima i pitanjima
- Razvijanje, zauzimanje i odbrana stavova vezanih za pitanje funkcija vlasti i ljudskih prava
- Razvijanje sposobnosti uočavanja problema i njegovog značaja za pojedinca i zajednicu
- Podsticanje humanih međuljudskih odnosa i tolerantno rješavanje sukoba
- Razumijevanje pojmova: građanska vrlina, vlastiti interes, zajedničko dobro
- Kontinuitet u saznavanju o građanskom obrazovanju
- Osposobljavanje za uočavanje problema, te značaja za pojedinca i zajednicu
- Razumijevanje i razvijanje koncepta humanitarnog prava
- Humanizacija vrijednosnog sistema u Bosni i Hercegovini
147
TEMATSKE CJELINE
I TEMELJI USTAVNE DEMOKRATIJE
- Kreiranje atmosfere u razredu
- Zašto nam treba vlast?
- Da li nam treba vlast? (Debata za cijeli razred )
- Razvoj Ustavne demokratije
- Ograničena i neograničena vlast
II ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA
- Demokratija se može naučiti u učionici: Kako procijeniti pravilo?
- Demokratski i nedemokratski sistemi
- Politika i provođenje zakona
- Vladavina zakona
III ISTRAŽIVANJE HUMANITARNOG PRAVA
- Humanitarna perspektiva:
1. Dilema posmatrača
2. Šta posmatrači mogu učiniti
3. Uticaj posmatrača
-Ograničenja u oružanom sukobu
4. Ograničenja razaranja i osnovna pravila MHP-a
5. Ljudska prava i Međunarodno humanitarno pravo
- Pravo na djelu
6. Otkrivanje kršenja Međunarodnog humanitarnog prava
- Osiguranje pravde
7. Načela pravde
8. Sankcionisanje kršenja Međunarodnog humanitarnog prava
- Odgovor na posljedice rata
9. Etika humanitarnog djelovanja
IV BiH i ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA
- Nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini
- Tri grane vlasti
- Prava građana zaštićena Ustavom Bosne i Hercegovine
- Prava građana zaštićena entitetskim/kantonalnim Ustavima
- Evropska konvencija o ljudskim pravima – originalna i prilagođena verzija
V SVI SMO ISTI –SVI SMO RAZLIČITI
- Čovjek i građanin – građanska vrlina
- Kako građani mogu učestvovati – odgajanje aktivnog građanina
- Prava pojedinca i zajedničko dobro
VI CIVILNO DRUŠTVO (ISTA PRAVA RAZLIČITI INTERESI)
- Civilno društvo i demokratija
- Predstavljanje građana – društvene organizacije
- Predstavljanje građana – interesne grupe
- Sloboda izražavanja
- Uloga medija u demokratiji
- Uloga kompromisa u rješavanju konflikta
- Vježba “Rješenja u kojem su svi dobitnici" * (Vijeće Evrope)
- Demokratski izbori - Izbor dobrog vođe
- Pravedne procedure
VII BiH I SVIJET
148
- Odnosi BiH sa drugim državama
- Vanjska politika BiH
- Međunarodne organizacije u BiH
- Evropska unija
VIII PRIVREDA ZEMALJA U TRANZICIJI
- Demokratija i ekonomija
- Osnovne karakteristike privrednih sistema zemalja u tranziciji
IX PROJEKT GRAĐANIN
- Objašnjenje projekta
- Rad na izradi razrednog portfolija
ISHODI UČENJA
Učenici će znati da objasne kako je u demokratiji osnovna funkcija vlasti da štiti ljudska prava
svakog građanina, te da osigura ravnotežu između prava pojedinca i zaštite zajedničkog
dobra.
Učenici će imati informacije, znanja i sposobnosti za donošenje razumnih odluka o procjeni i
razvijanju pravila i zakona.
Radom na projektu, te proučavanjem slučajeva kršenja ljudskih prava steći će se praktična
znanja o institucijama i zakonima zaštite ljudskih prava na svim nivoima vlasti. Učenici se
upoznaju s građanskim karakteristikama i građanskim vrlinama. Polazi se od individue i
individualnih ličnih vrijednosti. Tretiraju se pojmovi kroz odnos prava pojedinca i
zajedničkog dobra, čije usklađivanje je od vitalnog interesa za zdravo funkcioniranje
demokratskog društva.
Stečeno znanje će se iskoristiti za primjenu u društvu. U demokratskim društvima razvija se
koncept civilnog društva zbog mnogostrukih funkcija i aktivnosti. Riječ je o nezavisnim i
dobrovoljnim društvima i oblicima organiziranja. Učenici će biti u stanju da stečena znanja
koriste u razvijanju sposobnosti za aktivno učešće u civilnom društvu. Također će moći
demonstrirati razumijevanje različitih načina predstavljanja građana u društvu. Učenici će
ispitati dio osnovnih karakteristika i funkcija medija, slobode izražavanja i izbora u
demokratskom društvu. Upoznat će se s osnovnim principima humanitarnog prava i razvijati
svijest o neophodnosti humanog i humanitarnog djelovanja kao što su:
- poštivanje života i ljudskog dostojanstva, prije svega u vrijeme nasilja i oružanog sukoba,
- svijest o zaštiti u oružanom sukobu koja je određena humanitarnim pravom, - razvijanje
svijesti o potrebi suprostavljanju inferiornosti i osjećaju beznadežnosti u situacijama nasilja,
- razvijanje svijesti o potrebi angažiranosti u promoviranju solidarnosti i pružanja zaštite
žrtvama , te sprečavanju nasilja
Primjenjujući znanja i sposobnosti kritičkog razmišljanja učenici će moći analizirati prednosti
i nedostatke uključivanja u savremene tokove i bit će osposobljeni da iznesu svoj stav.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVIKA
Fakultet društvenih nauka, zvanje profesor, magistar ili doktor
Certificirani profesori u organizaciji CIVITAS-a i Vijeća Europe
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Matematika
150
Uvod
Planirani fond časova po nastavnim cjelinama treba shvatiti samo kao orjentacioni. To znači da se
za obradu sadržaja jedne teme u cjelini, ili pojedine nastavne jedinice, može upotrijebiti više ili
manje časova od predloženog, što zavisi od konkretne situacije u odjeljenju. Međutim, većih
odstupanja ne bi trebalo da bude s obzirom da je predviđeno vrijeme za obradu određene teme
indikator značaja njenih sadržaja za ostvarivanje ciljeva i zadataka matematičkog obrazovanja u
tom razredu. U određenim slučajevima program se može proširiti nekom novom temom na račun
neke druge predviđene teme, ako je posebno značajna za odgovarajuće obrazovanje stručnog
zvanja.
151
NPiP rada za I razred
(4 časa sedmično- 140 časova godišnje)
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
I RAZRED
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO
ČAS
OBRADE
GRADIVA
ČAS
VJEŽBE
ČAS
PROVJERE
ZNANJA I
SISTEMATI
ZACIJE
GRADIVA
UVOD 1 - - 1
MATEMATIČKA LOGIKA 4 3 1 8
POLINOMI I ALGEBARSKI IZRAZI 5 10 1 16
OSNOVNI POJMOVI I AKSIOMI GEOMETRIJE.
VEKTORI U RAVNI 5 4 2 11
TEORIJA SKUPOVA. UVOD U KOMBINATORIKU 5 4 1 10
REALNA FUNKCIJA 5 2 1 8
SKUP REALNIH BROJEVA 6 3 1 10
GEOMETRIJA U RAVNI 8 9 3 20
KOORDINATNI SISTEM U RAVNI 3 2 1 6
LINEARNA FUNKCIJA. LINEARNA JEDNAČINA I
NEJEDNAČINA. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA 7 8 1 16
PRIMJENA JEDNAČINA, OMJERI I PROCENTI 4 4 2 10
UVOD U TRIGONOMETRIJU 3 5 1 9
KRUŽNICA 3 1 1 5
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 3 2 5 10
UKUPNO
62
(44,29
%)
57
(40,71%)
21
(15,00%)
140
(100,00
%)
Napomena:U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa
jednočasovnom analizom i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod
časovima vježbe i provjere znanja.
152
Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:
primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,
razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu
samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim
promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
Nastavni zadaci su : Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije - Razvijanje
sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja
Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i
konciznost u pismenom i usmenom izražavanju
Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u
prirodi i društvu
Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene
matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i
uključivanja u proces rada
Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture
Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje
Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene
Korišćenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom
matematičkom obrazovanju
Sticanje navika za uspješno korištenje raznih izvora znanja
Zadaci nastave matematike u I razredu su:
Savladati vještinu sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja polinoma i racionalnih funkcija
Savladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu, strogo
razlikovati svojstva prirodnih, cijelih, racionalnih i iracionalnih brojeva
Računske operacije sa realnim brojevima sa razlomcima i stepenima savladati tako da bude u pitanju
vještina
Naučiti rješavati linearne jednačine, nejednačine i probleme prvog stepena
Ovladati snalaženjem u koordinatnom sistemu te znati interpretirati grafički prikaz linearne funkcije
Uz geometriju ravni naučiti pojmove vezane uz podudarnost, kružnicu, krug i pravilne poligone
153
PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA PRVI RAZRED
R.b.
časa
Nastavna cjelina Nastavna tema Obrazovna
postignuća i
smjernice za
rad
Ključni
pojmovi
Korelacija Br
časova
1 Upoznavanje s Knjige , Nauka i 1
Uvod
Upoznavanje s
programom rada i
dogovor o načinu rada
toku godine
programom rada i
dogovor o literaturi i
metodama rada
aktivnost ,
znanje i ocjena
primjena
naučenog
Osnovni pojmovi Nakon uvoda u Definicija, Logika - 8
matematičke logike matematičku logiku aksioma, iskazi i
definicija, kroz primjere približiti učenicima
matematiku kao
egzaktnu nauku .
Primjena
podrazumjeva
primjere iz života
koji približavaju
učenicima ovu
danas važnu oblast , a
zavisno od škole
eventualno upoznati
učenike sa primjenom u
Bulovoj algebri –
logička kola
teorema, dokazi
2 aksioma,teorema iskaz ili sud.
Složeni iskazi
3 - 5
Vrste dokaza
teorema
Primjena matematičke
logike
Matematička logika
Informatika-
tautologija i
dokazi
6
7 - 9
Dijeljenje,jednakost
polinoma.Bezuov
stav,Hornerova shema
16
10 – 12
Osnovne operacije sa
polinomima
Polinomi i
algebarski
razlomci
učenicima nisu
apstraktni i
dobra su oblast za
prvo tromjesječje
Baza za
rješavanje
jednačina
Rastavljanje polinoma na
faktore
Osnovni algebarski
identiteti , vježba
Polinomi
13 – 18
154
Algebarski
razlomci
Operacije sa
algebarskim
razlomcima
Razni zadaci –
primjena
rastavljanja
polinoma .
Definicono
područje
19 – 25
Osnovni pojmovi Aksiome prave, Predstaviti osnovne Euklid, 11
26- 27 i aksiome
geometrije
ravni .
Teoreme o pravoj i
postulate geometrije u
ravni deduktivna
nauka
Logika
ravni
Vektori i osnovne
operacije sa njima
Jednaki, suprotni
vektori, osnovne
operacije ; razni
primjeri
Kako bi program
matematike
uspješno
pratio
program
fizike
vektore
izučavati na
početku
geometrije
28 - 30
Vektori u ravni
Fizika
Dokazi
teorema iz
geometrije
Kolinearni vektori
Pojam kolinearnih
vektora i vježba.
31-32
33
Razni primjeri primjene
u matematici i fizici
Primjena vektora
34-36 Priprema, pisanje i
ispravak
I školske pismene
zadaće
37-38 Osnovne skupovne
operacije
Unija,
presjek,podskup,
razlika skupova,
komplement ,
partitivni skup ,
kroz primjere
povezati
Skup
Prebrojavanje
Matematička
logika
10
39 - 40
Venov dijagram-
primjena
Teorija
skupova
matematičku logiku i
skupove
Primjeri
skupova u
društvu –
155
41
Uvod u
kombinatoriku
Definicija i primjeri
Napraviti uvod u
ekonomija,
sociologija , i
razne nauke
Dekartov proizvod skupova
42 -46 Elementi
kombinatorike
(Prebrojavanje konačnih
skupova, pravilo zbira i
pravilo proizvoda )
kombinatoriku koja
se radi kasnije .
47-49
Realna
funkcija
Binarna relacija Pojam
funkcije
Binarnu relacijusamo
definisati i uraditi dva
primjera.
Definicija i primjeri funkcija
Funkcija
Domena i
koodomena
Bijekcija
Inverzna funkcija
i kompozicija
Primjeri funkcija
su u svim
životnim
procesima
Baza za složene
funkcije koje se
izučavaju kasnije
8
50
Pojam bijektivne
funkcije
Definicija bijekcije
i primjeri
Inverzna funkcija
Teorema o
inverznoj funkciji i vježba
(grafički )
Pojam kompozicije
funkcija i primjeri
51-52
Kompozicija funkcija
53-54
55-56
Skup N,Z,Q,R , -
definicija skupa
realnih
brojeva
Skup R, racionalni i
iracionalni brojevi.
Osobine skupa R
Teorija
brojeva
Informatika
10
Apsolutna
vrijednost
Definicija apsolutne
vrijednosti realnih brojeva,
osobine i primjeri
57-59
156
Skup realnih
brojeva
Djeljivost brojeva Kriteriji djeljivosti,
razni zadaci
Fizika
60-61 Osobine
stepenovanja
Stepeni sa
cjelobrojnim
eksponentom
62-63
Približne vrijednosti
realnih brojeva
Rad sa približnim
vrijednostima u matematici i
drugim naukama
64
Definisati vrste Uglovi Logika – 20
65 - 66
Uglovi na
transverzali
uglova i kroz primjere
vježbati
Podudarnost
Uglovi
trougla
Vrste trougla
i četverougla
percepcija ,
zaključiva- nje
Prostorno i
deduktivno
rasuđivanje
Podudarnost – osnovni stavovi Ponoviti teoreme o
podudarnosti trouglova i
vježbati
elementarne
zadatke
67 - 70
71- 72
Osnovne teoreme o trouglu
Osnovne teoreme o trouglu
, kroz dokaze i primjere
vježbati
Značajne tačke
trougla
Definisati i crtati
značajne tačke trougla
73 - 74
Geometrija u ravni
Izometrija -
podudarnost
Umjetnost
Četverougao
Teoreme o
četverouglu
primjeniti kroz
zadatke
75 - 77
Primjena
podudarnosti
Sumirati prethodno
znanje kroz zadatke koji
povezuju
157
78 - 79
Izometrija
podudarnost,
uglove trougla i
četverougla
Definisati izometriju
i raditi primjere
preslikavanja u
podudarnu figuru –
jednostavnije
konstrukcije
Arhitektura
80 - 81
82-84 Priprema, pisanje i
ispravak
II školske pismene
zadaće
85
Koordinatni
sistem u ravni
Koordinatni sistem u
ravni – udaljenost
dvaju tačaka
Formula za udaljenost
između dvije tačke,
primjeri
Analitička
geometrija u
ravni
Vizualizacija
figura u ravni
Analitička
geometrija u
prostoru
6
86 - 87
Koordinate središta
duži , težišta trougla
Formule i primjeri
primjene znanja o
trouglu i četverouglu
kroz razne računske
zadatke u
Površina trougla
157
88 - 90
koordinatnom
sistemu
91 - 93
94 - 99
100 -
103
Linearna
funkcija
jednačina i
nejednačina.
Sistemi linearnih
jednačina
Linearna funkcija –
osobine, apsolutna
vrijednost, crtanje
Linearne jednačine-
razni oblici ,
jednačine sa
apsolutnim
vrijednostima ,
diskusija rješenja
Linearne nejednačine –
razni oblici ,
nejednačine s apsolunim
vrijednostima
Razni oblici
jednačine prave,
utvrđivanje inverzna
funkcija
Rješavanje jednačina i
povezivanje sa
rastavljanjem na
faktore. Jedačine s
parametrom i diskusija
rješenja.
Linerane nejednačine,
sistemi nejednačina
i apsolutna
vrijednost
Prava
Jednačina je
određena,
neodređena ili
nema rješenja
Interval rješenja
nejednačine
Metodadeter
minanti
-diskusija
rješenja
sistema
jednačina
Polinomi
Primjena
(naredna
lekcija)
Složenije
jednačine,
nejedačine u
drugom razredu
16
Sistemi linearnih
jednačina-razni načini
rješavanja , diskusija
rješenja
Metode : smjene,
eliminacije ,
izjednačavanja,
determinanti i grafički
metod rješavanja
sistema
Diskusija sistema
jednačina
104-
106
107 -
108
Primjena
jednačina ,
Omjer i
proporcija
Proporcionalnost je
važan dio u smislu da
učenicima približi
suštinu matematike,kroz
niz odgovarajućih
primjera.
Uvesti osobine
proporcija ,
Omjer
Procenat
Kamata
Tabela
Grafik
Ekonomija
10
109 -
111
Procentni račun ,
Prosti kamatni račun
157
omjeri , Predstavljanje definisati prosti
112 procenti stanja i raznih
procesa:
tablično i grafički
kamatni račun. Razni
primjeri primjene i
predstavljanje kroz
Račun
smjese
Sve nauke
tabele i grafički
113
Primjena linearnih
jednačina i sistema
linearnih jednačina
114 - Priprema, pisanje i
116 ispravak
III školske pismene
zadaće
Trigonometrijska Trigonometr 9
117 -
118
Definicija osnovnih
trigonometrijskih
funkcija – oštri ugao
kružnica, osobine
trigonometrijskih
f-ja i vrijednosti za 30°
,45°
,60°
-ijske
funkcije
Fizika
Pravougli
119 -
121
Uvod u
trigonometriju
Osnovni
trigonometrijski
identiteti
Osnovni
trigonometrijski
identitet , formule i
primjena
trougao
Planimetrija
Ovaj dio
trigonom.
Rješavanje pravouglog
trougla
- primjena
Na osnovu
rješavanja pravouglog
trougla, razni primjeri
prati
program
fizike
Muzika
122 -
125
157
126 -
127
Kružnica
Kružnica i krug
Kružnica ,krug
Odnos prave i
kružnice
Centralni,periferni,
Tangenta
Sekanta
Kružnica
Ugao
Geometrija i
primjena
5
128 -
130
Uglovi kružnice tangentni ugao -
primjena
Osnovni
konstruktivni Analiza
zadaci Opis 10
131-
135
Geometrijske
konstrukcije
Konstruktivni zadaci
– trougao ,
četverougao ,
kružnica
Neke složenije
konstrukcije trougla
četverougla i kružnice
konstrukcija
Dokaz
Diskusija
Umjetnost
Arhitektura
Zadaci iz
odgovarajućih
nastavnih
136 -
138
Priprema, pisanje i
ispravak
IV školske pismene jedinki
zadaće
139 –
140
Sistematizacija
gradiva i
zaključivanje
ocjena
Zadaci iz
odgovarajućih
pismenih vježbi
157
NPiP rada za II razred
(4 časa sedmično- 140 časova godišnje)
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati
po svakoj programskoj cjelini
II RAZRED
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO
ČAS
OBRADE
GRADIVA
ČAS VJEŽBE
ČAS
PROVJER
E
ZNANJA I
SISTEMAT
IZ ACIJE
GRADIVA Uvod 1 - - 1
Stepeni i korijeni 9 5 3 17
Osnovi trigonometrije 3 2 1 6
Sličnost i primjena 9 4 4 17
Skup kompleksnih brijeva 5 3 1 9
Kvadratna
funkcija/jednačina/nejednačina 9 7 4 20
Jednačine višeg reda i sistemi jednačina 5 3 2 10
Iracionalne jednačine i nejednačine 4 3 2 9
Eksponencijalna funkcija, jednačina i
nejednačina 8 4 3 15
Logaritmi 9 7 3 19
Stereometrija 9 5 3 17
UKUPNO 71
(50,71 %)
43
(30,71%)
26
(18,57%)
140
(100,00%)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere znanja.
157
Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:
primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi, razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu
samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim
promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
Nastavni zadaci su : Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje
sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja,
Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i
konciznost u pismenom i usmenom izražavanju.
Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u
prirodi i društvu,
Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene
matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i
uključivanja u proces rada,
Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture,
Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje,
Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene,
Korišćenje znanja stećenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom
matematičkom obrazovanju i
Sticanje navika za uspješno korišćenje raznih izvora znanja
Zadaci nastave matematike u II razredu su:
Znati obrazložiti potrebu proširivanja skupa realnih brojeva
Savladati računske operacije sa kompleksnim brojevima, uključujući prikazivanje kompleksnih
brojeva u ravni
Ovladati umijećem rješavanja kvadratne jednačine i problema drugog stepena
Naučiti primjenjivati kvadratnu funkciju na rješavanje njenih zadataka o ekstremima u geometriji i
fizici
Naučiti svojstva eksponencijalne funkcije i shvatiti njenu vezu sa logaritamskom funkcijom
Savladati upotrebu pravila za računanje sa logaritmima i izračunati logaritam pomoću tablica ili
džepnog računala
158
PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA DRUGI RAZRED
Red.br.
časa Nastavna cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i
smjernice za rad Ključni pojmovi Korelacija Broj
časova/sati
1.
1. Stepeni i
korijeni
Stepen sa prirodnim
izložiocem, stepen čiji je
izložilac cijeli broj
Usvojiti i primjenjivati pravila za
računanje sa stepenima sa
cjelobrojnim eksponentom
Stepen, prirodni broj,
cijeli broj, operacije sa
stepenima
Fizika, Hemija: izražavanje
fizičkih i
hemijskih veličina
Informatika: stepeni sa
bazom 2
15
2.-5. Računske operacije sa stepenima
6.-10.
Računske operacije sa
korijenima
Usvojiti i primjenjivati
pravila za računanje sa
korijenima
Korijen, operacije sa
korijenima
11.-12. Racionalisanje nazivnika Naučiti racionalisati
nazivnik
Korijen, racionalizacija
nazivnika
13.-15.
Stepen sa racionalnim i
realnim izložiocima
(eksponentima)
Usvojiti i primjenjivati pravila za
računanje sa stepenima sa
racionalnim eksponentom
Stepen, racionalni broj,
realni broj
16. 2. Osnovi
trigonometrije
Orjentisani ugao,
radijan
Naučiti mjeriti uglove u
stepenima i radijanima, kao i
vezu među njima
Ugao, radijan, stepen Fizika: određivanje uglova i
veličina
3
159
17.-18.
Svođenje na prvi
kvadrant
Usvojiti i upotrebljavati definiciju
trigonometrijske kružnice; znati
predstaviti proizvoljno zadani
ugao na trigonometrijskoj kružnici;
usvojiti svođenje trigonometrijskih
funkcija na vrijednost funkcije
oštrog ugla; usvojiti i primjenjivati
periodičnost, znak,
parnost/neparnost trigonometrijskih
funkcija
Trigonometrijska kružnica, osobine trigonometrijskih
funkcija
Historija, Geografija: kako su
u antičkoj
Grčkoj izmjerili udaljenost
do Mjeseca i
Sunca
19.-21.
3. Sličnost i
primjena
Kružnica. Tangentni i tetivni
četvorougao
Ponoviti prije usvojeno znanje o
osobinama kružnice; naučiti
prepoznati tangentni i tetivni
četverougao, kao i njihove
osobine
Kružnica, četverougao,
tangenta, tetiva
Likovna kultura: zlatni rez,
fotografija, proporcija
Geografija: karta
16
22.-24. Proporcionalnost duži na
pravoj. Talesova teorema
Sistematizirati prethodno stečena
znanja o omjeru i
Duž, omjer i proporcija,
Talesova teorema
– primjena proporciji; naučiti formulisati i
uspješno primijeniti Talesovu
teoremu
25. Pojam homotetije. Osnovne
teoreme Uočavati homotetične i slične
figure; primjena Homotetija
160
homotetije stečenih znanja u konstruktivnim
zadacima
26.-27. Homotetija mnogougla i
kružnice
Homotetija, mnogougao,
kružnica
28.
Sličnost geometrijskih
figura. Sličnost mnogouglova
Sličnost, geometrijske figure
29.-32. Sličnost trouglova, stavovi o
sličnim trouglovima
Uočavati i dokazivati
sličnost trouglova na
osnovu stavova
o sličnosti trouglova;
uspješno primjenjivati
sličnost na pravougli trougao
Sličnost, trougao
33.-34.
Primjena sličnosti kod
pravouglog trougla
Pravougli trougao,
primjena
35.-36. Prva pismena zadaća Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti
znanja -
-
2
37.
4. Skup
kompleksnih
brojeva
Imaginarni broj Usvojiti pojam i značenje
imaginarnog broja i simbola i Imaginarni broj,
kvadratna jednačina
Fizika: elektrotehnika
8
38.-39.
Algebarski oblik kompleksnog
broja
Usvojiti pojam kompleksnog broja;
računati modul i određivati
konjugovani oblik kompleksnih
brojeva; usvojiti do automatizma
Kompleksni broj, modul,
konjugovani oblik
kompleksnog broja, realni
i imaginarni dio
kompleksnog broja
161
40.-42.
Računske operacije sa
kompleksnim brojevima
pravila računanja sa kompleksnim
brojevima u algebarskom obliku i
stepene imaginarne jedinice
Stepeni imaginarne jedinice,
operacije sa kompleksnim
brojevima, dijeljenje
kompleksnih brojeva
43.-44. Kompleksna ili
Gausova ravan
Usvojiti vezu između tačaka u
ravni i kompleksnih brojeva Ravan, kompleksni
brojevi
45.-46.
Funkcija y=ax
2, y=ax
2+ c,
y=a(x-x0)2
Usvojiti osobine kvadratnih
funkcija
Kvadratna funkcija Fizika: opisivanje kretanja
tijela (hitac,
47.-48.
5. Kvadratna
funkcija
/jednačina
/nejednačina
Funkcija y=a(x-x0)2
+ y0
Opdi oblik kvadratne funkcije zaustavljanje automobila,...)
Tjelesni i zdravstveni odgoj:
kretanje košarkaške lopte
19
49.-50.
Kvadratna jednačina
– priroda rješenja
kvadratne jednačine
Znati riješiti kvadratnu jednačinu;
razumjeti kako diskriminanta utiče
na prirodu rješenja kvadratne
jednačine; znati rastaviti kvadratni
trinom na proste faktore
Kvadratna jednačina,
rješenje, diskriminanta
51.-52.
Ispitivanje i crtanje grafika
funkcije
y=ax2
+ bx + c
Znati nacrtati grafik kvadratne
funkcije i znati njene osobine;
odrediti kvadratnu funkciju ako su
dati različiti podaci; znati
interpretirati osobine kvadratne
funkcije (rast, opadanje, nule,
znak
Grafik funkcije, nule funkcije,
tok i znak funkcije, ekstrem
(tjeme) kvadratne funkcije
162
funkcije) sa njenog grafika
53.-56.
Primjena kvadratnih
funkcija i kvadratnih
jednačina
Primjenjivati kvadratne jednačine i
funkcije u drugim predmetima i u
jednostavnim problemskim
zadacima
Primjena
57.-58.
Normirani oblik
kvadratne jednačine,
Vieteove formule
Usvojiti Vietove formule i
primjenjivati ih; na osnovu datih
rješenja formirati kvadratnu
jednačinu
Vietove formule
59.-63.
Kvadratna nejednačina
Naučiti rješavati kvadratne
nejednačine grafički i analitički
Kvadratna nejednačina,
rješavanje kvadratnih
nejednačina
64.-65. Druga pismena
zadada
Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti
znanja - - 2
66.
6. Jednačine
višeg reda i
sistemi jednačina
Bikvadratna jednačina Usvojiti načine rješavanja
bikvadratnih, kubnih jednačina i
jednačina tredeg i višeg reda sa
simetričnim koeficijentima
Bikvadratna jednačina
Historija: arapski doprinos
algebri i
razvoju algoritama
9 67. Kubna jednačina Kubna jednačina
68.-70. Jednačine višeg reda sa
simetričnim koeficijentima
Simetrični koeficijenti
163
71.
Sistemi jednačina sa dvije
nepoznate (jedna
Naučiti rješavati sisteme sa jednom
linearnom i jednom
Sistemi jednačina,
linearna jednačina,
rješavanja jednačina;
Galoov doprinos (koje
jednačine možemo
linearna, druga
kvadratna)
kvadratnom jednačinom, kao i
sisteme sa dvije kvadratne
jednačine sa dvije promjenljive
(homogene i nehomogene
jednačine)
kvadratna jednačina,
homogena kvadratna
jednačina
riješiti pomodu
radikala-formula)
72.-73.
Sistemi kvadratnih
jednačina sa
dvije nepoznate
74.
Sistemi sa dvije
homogene kvadratne
jednačine
75.-77.
7. Iracionalne
jednačine i
nejednačine
Iracionalna jednačina Naučiti određivati definiciono
područje iracionalne
jednačine i nejednačine;
ovladati tehnikom i metodom
njihovog rješavanja
Korijeni, iracionalne jednačine
i nejednačine, definiciono
područje
Fizika: brzina 'bijega' sa
planete ili zvijezde
Hemija: brzina molekule,
atoma, iona
7
78.-81.
Iracionalna nejednačina
82.-83.
8.
Eksponencijalna
funkcija, jednačina i
nejednačina
Osobine eksponencijalne
funkcije i primjena
Usvojiti osobine eksponencijalne
funkcije i znati ih pročitati sa
datog grafika
Stepen, funkcija,
grafik, osobine
funkcije
Geografija, biologija: rast
populacija
Fizika: radioaktivni raspad
Hemija: otapanje
14
84.-87.
Eksponencijalna jednačina Naučiti prepoznati i rješavati
eksponencijalne jednačine,
primjenom osobina
eksponencijalne funkcije i rada sa
Eksponencijlna jednačina,
osobine stepena
164
stepenima tvari
(npr. inzulina u krvi)
Ekonomija
(svakodnevni život):
kamatna stopa, inflacija
88.-89.
Primjena eksponencijalne
jednačine
Upoznati se sa primjenama
eksponencijalnih funkcija u
opisivanju pojava iz biologije,
fizike, geografije, ekonomije,...
Primjena
90.-93.
Eksponencijalna nejednačina
Naučiti prepoznati i rješavati
eksponencijalne nejednačine,
primjenom osobina
eksponencijalne funkcije i rada sa
stepenima
Eksponencijalna nejednačina
94.-95.
Sistemi eksponencijalnih
jednačina
Naučiti rješavati jednostavnije
primjere sistema eksponencijalnih
jednačina
Sistemi
96.-97. Treća pismena zadaća Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti
znanja - -
2
98.
9. Logaritmi
Pojam i definicija logaritma Naučiti o inverznosti logaritamske
i eksponencijalne funkcije; usvojiti
osobine logaritamske funkcije;
znati nacrtati grafik logaritamske
funkcije
Logaritam, inverzna funkcija Geografija: potresi
Hemija: PH vrijednost
18
99.-100.
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcija,
definiciono područje, osobine
logaritamske funkcije
165
101.-102. Osobine logaritma Naučiti i upotrebljavati pravila za
računanje
Logaritama; shvatiti značaj i
primjenu broja e
Logaritamska pravila Fizika: određivanje
starosti pomodu C14
103. Dekadski logaritmi, prirodni
logartmi Baza 10, broj e
104.-105. Primjena logaritama Primjena
106.-110. Logaritamska jednačina Naučiti rješavati logaritamske
jednačine i nejednačine, kao i
jednostavnije sisteme
logaritamskih jednačina
Logaritamska jednačina
111.-113. Logaritamska nejednačina Logaritamska nejednačina
114.-115. Sistemi logaritamskih jednačina
Sistem
116.
10. Stereometrija
Geometrijske figure u prostoru,
rogalj, triedar
Usvojiti pojam prizme, piramide,
kao i njihovih ravnih presjeka
3-D prostor,
geometrijske figure
Likovna kultura:
arhitektura, kiparstvo
Fizika: zapremina čvrstih
tijela i fluida
17
117.-118. Poliedri, prizma, piramida i
njihovi ravni presjeci
Poliedar, prizma, piramida,
presjeci
119.-121. Površina i zapremina
prizmi, Kavalijerijev
princip
Usvojiti postupak izračunavanja
površine i zapremine prizme Površina, zapremina,
Kavalijerijev princip
122.-123. Površina i zapremina piramide Usvojiti postupak izračunavanja
površine i zapremine piramide;
usvojiti pojam zarubljene piramide
i postupak izračunavanja njezine
površine i zapremine
Piramida
124.-125.
Površina i zapremina zarubljene
piramide
Zarubljena piramida
166
126.
Površina i zapremina valjka Usvojiti pojam valjka, kupe i
zarubljene kupe; usvojiti
postupak izračunavanja površine
i zapremine valjka, kupe i
zarubljene kupe
Valjak
127.-128. Površina i zapremina kupe,
zarubljene kupe
Kupa, zarubljena kupa
129.-130.
Površina i zapremina lopte i
njenih dijelova
Usvojiti pojam sfere i lopte;
usvojiti postupak izračunavanja
površine i zapremine lopte
Lopta
131.-132.
Kombinovani zadaci iz
stereometrije - Primjena stereometrije
133.-134. Četvrta pismena
zadaća
Pismena zadaća sa ispravkom Provjera usvojenosti
znanja -
-
2
-
Provjera znanja Usmena ili pismena provjera
znanja
Provjera znanja prema planu i
kalendaru rada
Zadaci iz odgovarajudih
nastavnih jedinica
-
6
167
NPiP rada za III razred
Izborno područje sa 105 časova ( 3 časa sedmično )
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
III RAZRED - prirodno, jezičko i društveno područje
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO ČAS
OBRAD
E
GRADI
V A
ČAS
VJEŽBE
ČAS
PROVJERE
ZNANJA I
SISTEMATI
Z ACIJE
GRADIVA
Uvod 1 - - 1
Trigonometrija 18 11 6 35
Primjena trigonometrije 6 3 2 11
Analitička geometrija u ravni (tačka i prava ) 7 4 3 14
Analitička geometrija u ravni (konusni presjeci) 7 4 3 14
Koordinatni sistem u prostoru (vektori u prostoru) 9 6 4 19
Nizovi 5 3 3 11
UKUPNO 53
(50,47
%)
31
(29,52%
)
21
(20,00%
)
105
(100,00%
)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom
i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere
znanja.
168
Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:
U skladu sa odabranim područjem primjene znanje naučeno na časovim matematike primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,
razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu
samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim
promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
Nastavni zadaci su : Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom
Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje
sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja,
Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i
konciznost u pismenom i usmenom izražavanju.
Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u
prirodi i društvu,
Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene
matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i
uključivanja u proces rada,
Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture,
Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje,
Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene,
Korištenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom
matematičkom obrazovanju i
Sticanje navika za uspješno korištenje raznih izvora znanja
Zadaci nastave matematike u III razredu su:
Znati suštinu nastanka trigonometrije
Povezati značaj trigonometrije sa odabranim područjem
Savladati računske operacije sa analitičkom geometrijom u ravni (prostoru) i povezati sa prethodnim
znanjem
Naučiti osobine vektora u prostoru i povezati sa geometrijom u ravni /prostoru
Naučiti svojstva nizova i uočiti veliku primjenu ekonomiji i sl.
Savladati determinanti i matrica i izučavati njihovu primjenu
169
PROGRAMSKI SADRŽAJ IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED
Red.b
r. časa
Nastavna
cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i smjernice za rad
Ključni pojmovi Korelacija Broj
časova
1.
1.Trigonometrija
Ponavljanje definicije
trigonometrijskih funkcija na
trigonometrijskoj kružnici
Usvojiti pojam radijana Upoznati
se sa definicijom
trigonometrijskih funkcija proizvoljnog ugla
Odrediti vrijednost Trigonometrijske funkcije svođenjem
na prvi kvadrant
Korištenjem trigonometrijskih identiteta pojednostavljivati
trigonometrijske izraze
Trigonometrijska kružnica,
trigonometrijske funkcije,
period,uglovi
Muzika:talas i
različitih
frekvencija
GPS i
mobilni telefoni
35
2. Periodičnost trigonometrijskih
funkcija
3.-6.
Trigonometrijske funkcije
negativnog argumenta. Svođenje
na prvi kvadrant
7.-12.
Grafici trigonometrijskih
funkcija
y = sin x, y = cos x, y = tg
x, y = ctg x.
Upoznati se sa grafikom osnovnih trigonometrijskih
funkcija
Nacrtati grafike osnovnih trig.funkcija i pročitati sa grafika
osobine tih funkcija
Grafici
Periodičnost
13.-
18.
170
Grafici funkcija
y = asin x, y = acos x,
y = asin bx, y = acos bx
Grafičko predstavljanje funkcija
y =asin (bx + c), y
=acos (bx + c),
y =asin (bx + c)+d i
y =acos (bx + c)+d
Objasniti promjene u amplitudi, fazi i periodu
funkcija oblika
y=asinbx, y=asin(bx + c),
y=a cos(bx+c)+d
Amplituda, faza i
period
Građevina:iz
računavanje
nagiba za kuće
19.-
25.
Adicione teoreme.
Trigonometrijske funkcije
dvostrukog ugla i
poluugla.
Transformacija zbira i razlike
trigonometrijskih funkcija u
proizvod.
Naučiti primjenjivati adicione teoreme, trigonometrijske
funkcije dvostrukog ugla i poluugla
Primjeniti formule za transformacije zbira i razlike
Trigonometrijskih funkcija uproizvod i obratno.
Adicione teoreme,
trigonometrijske funkcije
26.-
30.
Trigonometrijske jednačine.
Rješavanje raznih tipova
trigonometrijskih jednačina
Osposobiti učenika da može riješiti јednostavne
trigonometrijske jednačine i nejednačine
Trigonometrijske jednačine
31.-
33.
Diskusija rješenja.
Trigonometrijske nejednačine.
Grafički prikaz rješenja
Savladati grafički prikaz rješenja trigonometrijskih
nejednačina
Diskusija rješenja,
171
trigonometrijskih nejednačina. trigonometrijske nejednačine
34.-
35.
Sistemi trigonometrijskih
jednačina sa dvije
nepoznate
Osposobiti učenika da riješi sistem trigonometrijskih
jednačina sa dbije nepoznate
sistemi
36.-
39.
2. Primjena
trigonometri je
Sinusna i kosinusna teorema i
rješavanje pravouglog i
kosouglog trougla.
Naučiti primjeniti sinusnu i kosinusnu teoremu
uz mnoštvo primjera na pravougli i kosougli trougao
Sinusna i kosinusna teorema
Stereometrij a
Fizika
11
40.-
43.
Površina likova u ravni.
Površina pravougaonika,
kvadrata, paralelograma,
trougla, trapeza i četverougla
sa okomitim dijagonalama.
Kroz površine pravougaonika,kvadrata,p paralelograma,
trapeza i sl.
savladati i primjenu trigonometrije
Površine
44.
Površina kruga,
kružnog isječka,
kružnog prstena i kružnog
odsječka.
Uvesti formule za površine kruga
172
45.-
46.
Primjena trigonometrije u
stereometriji.
Naučiti primjeniti trigonometriju u rješavanju
geometrijskih ipraktičnih zadataka
47.-
49.
3. Analitička
geometrija u
ravni (tačka
i prava)
Koordinatni sistem u ravni.
Rastojanje između dvije
date tačke.
Podjela duži u datom omjeru,
koordinate djelišne tačke,
koordinate središta
duži.Površina trougla.
Učenik treba da savlada: da za dvije zadanetačke odredi
međusobnu udaljenosti polovište
Naučiti formule za površinu trougla preko koordinata krajnjih
tačaka
Rastojanje između
tačaka,središte duži,površina
trougla,
Perspektiva ,
snalaženje u
prostoru
11
50.-
53.
Uslov da tri tačke pripadaju
istoj pravoj. Eksplicitni, opći,
segmentni i normalni oblik
jednačine prave. Ugao između
dvije prave. Uslov paralelnosti
i uslov normalnosti pravih.
Presjek dvije prave.
Da učenik ovlada jednačinom prave, naročito njenim
eksplicitnim oblikom;
Poznaje geometrijsko značenje koeficijenata k i n u
eksplicitnom obliku jednačine prave;
Prevodi eksplicitni oblik u opšti i segmentni i obrnuto;
Učenik treba biti u stanju naći jednačinu prave kroz datu tačku
i sa zadanim koeficijentom pravca, te jednačinu prave kroz
dvije zadane tačke;
Biti u mogućnosti utvrditi da li su dvije prave zadane u
eksplicitnom obliku normalne (paralelne), odnosno naći ugao
između njih;
Oblici
prav
e, paralelnost, okomitost
Jednačine prave, ugao
između pravih
54.-
57.
Jednačine prave koja prolazi
kroz jednu zadanu tačku.
Pramen pravih. Jednačina prave
koja prolazi kroz dvije zadane
tačke.
Rastojanje date tačke
173
od date prave. Jednačina
simetrale ugla između dvije
date prave.
Odrediti jednačinu normale iz date tačke na datu pravu;
Izračunati udaljenost od date tačke do date prave
58.-
59.
4. Analitička
geometrija u
ravni (konusni
presjeci)
Jednačina kružnice (centralni i
opći oblik)
Upoznatiučenikasajednačinomkružnice kružnica
Fizika:
Keplerovi
zakoni,
optika
14
60.-
63.
Jednačina elipse, hiperbole i
parabole
Postići to daučenik budeu stanju definisati elipsu,
hiperbolu, parabolu i navesti njihove jednačine;
Da učenik može ispitati odnos između prave i krive drugog
reda
Elipsa,hiperbola, parabola
64.-
68.
Međusobni položaj prave i krive
drugog reda (kružnice, elipse,
hiperbole i parabole), uslov
dodira
Uslov dodira
69.-
71.
Jednačine tangente i normale.
Ugao presjeka između dvije
krive drugog reda. Zajednička
tangenta dvije krive drugog
reda.
Savladati tangente i normale krivih kao i zajedničke
tangente
Tangente krivih
72.
Vektori u prostoru, osnovne
operacije sa vektorima
vektor
174
73.
5.
Koordinatni
sistem u
prostoru
(vektori u
prostoru)
Vektorski prostor.
Linearnakombinacij a
vektora. Linearna zavisnost
i
nezavisnot vektora. Baza
vektorskog prostora
Definisati vektorski prostor te linearnu kombinaciju
vektora, linearnu zavisnost,...
Linearna zavisnost, vektorski
prostor, baza
Fizika: statika,
rad sile
Fizika: moment
sile, Lorencova
sila
16
74.-
76.
Koordinatni vektori
, , .
Razlaganje vektora na
komponente.
Koordinate vektora u
odnosu na neku bazu
vektorskog prostora.
Savladati koordinate vektora u odnosu na neku bazu
vektorskog prostora
Razlaganje vektora
77.-
81.
Projekcija vektora na pravu,
ravan i osu.
Definicija i osobine skalarnog
proizvoda dva vektora.
Vektorski proizvod dva vektora.
Osobine.
Učenik bi trebao naučiti koristiti skalarni, vektorski i
mješoviti proizvod vektora za rješavanje geometrijskih
zadataka
Projekcija vektora, skalarni
proizvod, vektorski proizvod,
mješoviti proizvod
82.-
87.
Mješoviti proizvod
vektora.
Geometrijsko značenje
mješovitog proizvoda.
Uslov linearne
zavisnosti tri vektora.
88.- Brojni nizovi. Niz,aritmetički niz 10
175
90.
6.Nizovi
Aritmetički niz (progresija). Definisati niz te uvesti osobinu aritmetičkog niza i
geometrijskog također;
Geometrijski niz
Ekonomija:
linearni i
eksponencija lni
rast
Ekonomija:u
kamaćivanje
91.-
93.
Geometrijski niz (progresija).
94.-
97.
Interpolacija članova
aritmetičkog I geometrijskog
niza. Složeni kamatni račun.
Formule za interpolaciju članova
aritmetičkog i geometrijskog niza primjeniti
na zadatke
Interpolacija, kamatni
račun
98.-
105
Četiri jednočasovne pismene
zadaće sa ispravcima
Provjera usvojenosti znanja
-
-
8
176
NPiP rada za III razred
Izborno područje sa 140 časova opći smjer ( 4 časa sedmično )
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
III RAZRED - prirodno, jezičko i društveno područje
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO
ČAS
OBRADE
GRADIV
A
ČAS
VJEŽBE
ČAS
PROVJER
E
ZNANJA I
SISTEMAT
IZ ACIJE
GRADIVA Uvod 1 - - 1
Trigonometrija 18 11 6 35
Primjena trigonometrije 6 3 2 11
Površina geometrijskih figura u ravni 5 2 1 8
Analitička geometrija u ravni (tačka i prava ) 9 4 3 16
Analitička geometrija u ravni (konusni
presjeci) 9 4 3 16
Koordinatni sistem u prostoru (vektori u prostoru) 9 6 4 19
Elementi geometrije prostora 6 3 1 10
Geometrijske figure u prostoru 14 7 3 24
UKUPNO 77
(55,00 %)
40
(28,57
%)
23
(16,43
%)
140
(100,00
%)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom
i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere
znanja.
177
Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:
U skladu sa odabranim područjem primjene znanje naučeno na časovim matematike primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,
razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu
samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim
promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
Nastavni zadaci su : Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom
Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije, - Razvijanje
sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja,
Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i
konciznost u pismenom i usmenom izražavanju.
Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u
prirodi i društvu,
Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene
matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i
uključivanja u proces rada,
Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture,
Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje,
Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene,
Korištenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom
matematičkom obrazovanju i
Sticanje navika za uspješno korištenje raznih izvora znanja
Zadaci nastave matematike u III razredu su:
Znati suštinu nastanka trigonometrije
Povezati značaj trigonometrije sa odabranim područjem
Savladati računske operacije sa analitičkom geometrijom u ravni (prostoru) i povezati sa prethodnim
znanjem
Naučiti osobine vektora u prostoru i povezati sa geometrijom u ravni /prostoru
Naučiti svojstva nizova i uočiti veliku primjenu ekonomiji i sl.
Savladati determinanti i matrica i izučavati njihovu primjenu
178
PROGRAMSKI SADRŽAJ IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED
Red.b
r. časa
Nastavna
cjelina Nastavna tema Obrazovna postignuća i smjernice za rad
Ključni pojmovi Korelacija Broj časova
1.
1.Trigonometrija
Ponavljanje definicije
trigonometrijskih funkcija na
trigonometrijskoj kružnici
Usvojiti pojam radijana Upoznati se sa
definicijom
trigonometrijskih funkcija proizvoljnog ugla
Odrediti vrijednost Trigonometrijske funkcijes vođenjem na prvi kvadrant
Korištenjem trigonometrijskih identiteta pojednostavljivati
trigonometrijske izraze
Trigonometrijska kružnica,
trigonometrijske funkcije,
period,uglovi
Muzika:talas i
različitih
frekvencija
GPS i
mobilni telefoni
35
2.
Periodičnost trigonometrijskih
funkcija
3.-6.
Trigonometrijske funkcije
negativnog argumenta. Svođenje na
prvi kvadrant
7.-12.
Grafici trigonometrijskih
funkcija
y = sin x, y = cos x, y = tg x,
y = ctg x.
Upoznati se sa grafikom osnovnih trigonometrijskih funkcija
Nacrtati grafike osnovnih trig.funkcija i pročitati sa grafika
osobine tih funkcija
Grafici
Periodičnost
13.-
18.
179
Grafici funkcija
y = asin x, y = acos x,
y = asin bx, y = acos bx
Grafičko predstavljanje funkcija
y =asin (bx + c), y =acos
(bx + c),
y =asin (bx + c)+d i
y =acos (bx + c)+d
Objasniti promjene u amplitudi, fazi i periodu funkcija
oblika
y=asinbx, y=asin(bx + c),
y=a cos(bx+c)+d
Amplituda, faza i period
Građevina:iz
računavanje nagiba
za kuće
19.-
25.
Adicione teoreme.
Trigonometrijske funkcije
dvostrukog ugla i poluugla.
Transformacija zbira i razlike
trigonometrijskih funkcija u
proizvod.
Naučiti primjenjivati adicione teoreme, trigonometrijske funkcije dvostrukog ugla i poluugla
Primjeniti formule za transformacije zbira i razlike
Trigonometrijskih funkcija uproizvod i obratno.
Adicione teoreme,
trigonometrijske funkcije
26.-
30.
Trigonometrijske jednačine.
Rješavanje raznih tipova
trigonometrijskih jednačina
Osposobiti učenika da može riješiti јednostavne
trigonometrijske jednačine i nejednačine
Trigonometrijske jednačine
31.-
33.
Diskusija rješenja. Trigonometrijske
nejednačine. Grafički prikaz rješenja
Savladati grafički prikaz rješenja trigonometrijskih nejednačina
Diskusija rješenja,
180
trigonometrijskih nejednačina. trigonometrijske nejednačine
34.-
35.
Sistemi trigonometrijskih
jednačina sa dvije nepoznate
Osposobiti učenika da riješi sistem trigonometrijskih jednačina sa
dbije nepoznate
sistemi
36.-
39.
2. Primjena
trigonometri je
Sinusna i kosinusna teorema i
rješavanje pravouglog i kosouglog
trougla.
Naučiti primjeniti sinusnu i kosinusnu teoremu
uz mnoštvo primjera na pravougli i kosougli trougao
Sinusna i kosinusna teorema
Stereometrij a
Fizika
11
40.-
43.
Površina likova u ravni. Površina
pravougaonika, kvadrata,
paralelograma, trougla, trapeza i
četverougla sa okomitim
dijagonalama.
Kroz površine pravougaonika,kvadrata,p paralelograma, trapeza i
sl.
savladati i primjenu trigonometrije
Površine
44.
Površina kruga,
kružnog isječka,
kružnog prstena i kružnog odsječka.
Uvesti formule za površine kruga
181
45.-
46.
Primjena trigonometrije u
stereometriji.
Naučiti primjeniti trigonometriju u rješavanju geometrijskih
ipraktičnih zadataka
47.-55.
Površina
geometrijskih figura u
ravni
Površina pravougaonika
(pravokutnika), kvadrata, paralelograma
Površina trougla, trapeza, četverougla
(četverokutnika) s normalnim (okomitim)
dijagonalama
Heronov obrazac. Površina mnogougla
Površina kruga, kružnog isječka,
kružnog prstena i kružnog odsječka
Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule za površinu geometrijskih figura u ravni. Naučiti izvođenje formula i primjena u
izradi zadataka
Površine
8
56.-
71.
Koordinatni sistem u ravni.
Rastojanje između dvije date
tačke.
Podjela duži u datom omjeru,
koordinate djelišne tačke,
koordinate središta duži.Površina
trougla.
Učenik treba da savlada: da za dvije zadane tačke odredi međusobnu udaljenosti polovište
Naučiti formule za površinu trougla preko koordinata krajnjih tačaka
Rastojanje između
tačaka,središte duži,površina
trougla,
16
182
3. Analitička
geometrija u ravni
(tačka
i prava)
Uslov da tri tačke
pripadaju istoj pravoj.
Eksplicitni, opći,
segmentni i normalni
oblik jednačine prave.
Ugao između dvije
prave. Uslov
paralelnosti i uslov
normalnosti pravih.
Presjek dvije prave.
Da učenik ovlada jednačinom prave, naročito
njenim eksplicitnim oblikom;
Poznaje geometrijsko značenje koeficijenta k
i n u eksplicitnom obliku jednačine prave;
Prevodi eksplicitni oblik u opšti i segmentni i
obrnuto;
Učenik treba biti u stanju naći jednačinu prave
kroz datu tačku i sa zadanim koeficijentom
pravca, te jednačinu prave kroz dvije zadane
tačke;
Biti u mogućnosti utvrditi da li su dvije prave
zadane u eksplicitnom obliku normalne
(paralelne), odnosno naći ugao između njih;
Oblic prave,
paralelnost,
okomitost
Jednačine prave, ugao
između pravih
Perspektiva ,
snalaženje u
prostoru
Jednačine prave koja prolazi
kroz jednu zadanu tačku.
Pramen pravih. Jednačina
prave koja prolazi kroz dvije
zadanetačke. Rastojanje
date tačke
od date prave. Jednačina
simetrale ugla između dvije
date prave.
Odrediti jednačinu normale iz date tačke na datu pravu;
Izračunati udaljenost od date tačke do date prave
72.-
88.
Jednačina kružnice (centralni i
opći oblik)
Upoznatiučenikasajednačinomkružnice kružnica
Fizika:
Keplerovi
zakoni,
optika
16
Jednačina elipse, hiperbole i
parabole
Postići to da učenik bude u stanju definisati elips u, hiperbolu,
parabolu i navesti njihove jednačine;
Da učenik može ispitati odnos između prave i krive drugog
Elipsa,hiperbola, parabola
183
4. Analitička
geometrija u
ravni (konusni
presjeci)
Međusobni položaj prave i krive
drugog reda (kružnice, elipse,
hiperbole i parabole), uslov
dodira
reda
Uslov dodira
Jednačine tangente i normale.
Ugao presjeka između dvije
krive drugog reda. Zajednička
tangenta dvije krive drugog
reda.
Savladati tangente i normale krivih kao i zajedničke
tangente
Tangente krivih
89.
Vektori u prostoru, osnovne
operacije sa vektorima
vektor
184
89.-
108.
5.
Koordinatni
sistem u
prostoru
(vektori u
prostoru)
Vektorski prostor.
Linearnakombinacij a
vektora. Linearna
zavisnost i
nezavisnot vektora. Baza
vektorskog prostora
Definisati vektorski prostor te linearnu
kombinaciju vektora, linearnu zavisnost,...
Linearna zavisnost, vektorski
prostor, baza
Fizika:
statika, rad
sile
Fizika:
moment sile,
Lorencova sila
19
Koordinatni vektori
Razlaganje vektora na
komponente.
Koordinate vektora u
odnosu na neku bazu
vektorskog prostora.
Savladati koordinate vektora u odnosu na neku
bazu vektorskog prostora
Razlaganje vektora
Projekcija vektora na
pravu, ravan i osu.
Definicija i osobine
skalarnog proizvoda dva
vektora.
Vektorski proizvod dva
vektora. Osobine.
Učenik bi trebao naučiti koristiti skalarni, vektorski i
mješoviti proizvod vektora za rješavanje
geometrijskih zadataka
Projekcija vektora, skalarni
proizvod, vektorski proizvod,
mješoviti proizvod
Mješoviti proizvod
vektora.
Geometrijsko značenje
mješovitog proizvoda.
Uslov linearne
zavisnosti tri vektora.
185
109.
119.
6.Elementi
geometrije
prostora
-Točka, prava i ravan.
Poluravan i poluprostor.
-Odnos prave i ravni.
-Odnos dviju pravih u prostoru:
paralelne prave, mimoilazne
prave. Odnos dviju ravni u
prostoru.Normala na ravan.
Ugao između dvije ravni.
-Udaljenost paralelnih i
mimoilaznih pravih.
-Centralna, osna i ravanska
simetrija.
-Rotacija.
Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule
za rješavanje jednacina prave i ravni u prostoru.
Prava i ravan
10
120.-
140
7.
Geometrijske
figure u prostoru
Diedar, rogalj i poliedar.
Odnos strana diedara triedra.
Prizma, piramida i njihovi
ravni presjeci. Sličnost
poliedara.
Površina i zapremina poliedra.
Zapremina kvadra. Zapremina
prizme, piramide i zarubljene
pramide. Obrtna (rotaciona)
tijela. Valjak (cilindar). Kupa
(stožac). Lopta (kugla). Ravni
presjeci obrtnih tijela. Površina
i zapremina uspravnog valjka,
uspravne kupe i uspravne
zarubljene kupe.
Učenik treba da usvoji osnovne pojmove i formule
za površinu geometrijskih figura u prostoru. Naučiti
izvođenje formula i primjena u izradi zadataka
Površine i zapremine
24
186
NPiP rada za III razred
Izborno područje sa 175 časova ( 5 časova sedmično )
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
III RAZRED – matematičko područje
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPN
O
ČAS
OBRADE
GRADIVA
ČAS
VJEŽBE
ČAS
PROVJERE
ZNANJA I
SISTEMATI
ZAC IJE
GRADIVA Uvod 1 - - 1
Trigonometrij
a
21 14 6 4
1
Primjena trigonometrije 11 8 3 2
2
Analitička geometrija u ravni (tačka i prava) 7 5 2 1
4
Analitička geometrija u ravni (konusni
presjeci)
8 4 3 1
5
Matrice i determinante 12 9 4 2
5
Koordinatni sistem u prostoru(vektori u
prostoru)
8 7 4 1
9
Analitička geometrijau prostoru 11 6 3 2
0
Nizovi 8 6 4 1
8
UKUPNO 87
(49,71 %)
59
(33,71
%)
29
(16,57
%)
175
(100,00
%)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije dvočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i
ispravcima (12 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere
znanja.
188
PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA TREĆI RAZRED
Red.b.
časa
Nastavna
cjelina Nastavna tema
Obrazovna postignuća i
smjernice za rad
Ključni
pojmovi Korelacija
Broj časova/sati
1.
1.Trigonometrija
Ponavljanje
definicije
trigonometrijskih
funkcija na
trigonometrijskoj
kružnici
Usvojiti pojam radijana Upoznati se
sa definicijom trigonometrijskih
funkcija proizvoljnog ugla Odrediti
vrijednost trigonometr ijske funkcije
svođenjem na prvi kvadrant
Korištenjem trigonometrijskih
identiteta pojednostavljivati
trigonometrijske izraze
Trigonometr
ijska kružnica,
trigonometri
jske funkcije,
period,uglov i
Muzika:
talasi različitih
frekvencija
GPS i
mobilni
telefoni
39
2. Periodičnost
trigonometrijskih
funkcija
3.-6.
Trigonometrijske
funkcije negativnog
argumenta.
Svođenje na prvi
kvadrant
189
7.-12.
Grafici
trigonometrijskih
funkcija
y = sin x, y
= cos x,
y = tg x, y = ctg x.
Upoznati se sa grafikom osnovnih
trigonometrijskih funkcija
Nacrtati grafike osnovnih
trig.funkcija i pročitati sa grafika
osobine tih funkcija
grafici
190
13.-18.
Grafici funkcija
y = asin x, y = acos x,
y = asin bx, y = acos bx
Grafičko predstavljanje
funkcija
y =asin (bx + c),
y =acos (bx + c),
y =asin (bx + c)+d i
y =acos (bx + c)+d
Objasniti promjene u
amplitudi, fazi i
periodu funkcija oblika
y=asinbx,
y=asin(bx + c),
y=a cos(bx+c)+d
Amplituda, faza i
period
Građevina:i
zračunavanj e
nagiba za
kuće
19.-25.
Adicione teoreme.
Trigonometrijske funkcije
dvostrukog ugla i poluugla.
Transformacija zbira i razlike
trigonometrijskih funkcija u
proizvod.
Naučiti primjenjivati adicione
teoreme, trigonometrijske
funkcije dvostrukog ugla i
poluugla
Primjeniti formule za
transformacije zbira i razlike
Trigonometrijskih funkcija
uproizvod i obratno.
Adicione teoreme,
trigonometri jske
funkcije
26.-32.
Funkcije inverzne
trigonometrijskim
funkcijama(ciklo metrijske
Objasniti pojam inverzne
funkcije svim
trigonometrijskim
funkcijama.
Osposobiti učenika da može
Inverzna funkcija,
191
funkcije).
Trigonometrijske
jednačine.
Rješavanje raznih
tipova
trigonometrijskih
jednačina
riješiti јednostavne
trigonometrijske jednačine i
nejednačine
trigonometri
jska
jednačina
33.-35.
Diskusija rješenja.
Trigonometrijske
nejednačine.
Grafički prikaz
rješenja
trigonometrijskih
nejednačina.
Savladati grafički prikaz
rješenja trigonometrijskih
nejednačina
Diskusija
rješenja,
trigonometri
jske
nejednačine
36.-39.
Sistemi
trigonometrijskih
jednačina sa dvije
nepoznate
Osposobiti učenika da riješi
sistem trigonometrijskih
jednačina sa dbije nepoznate
sistemi
40.-
43.
Sinusna i
kosinusna teorema
i rješavanje
pravouglog i
kosouglog trougla.
Naučiti primjeniti sinusnu i
kosinusnu teoremu
uz mnoštvo primjera na
pravougli i kosougli trougao
Sinusna i
kosinusna
teorema
Ugao
elevacije i
depresije
19
192
44.-50.
2. Primjena
trigonometrije
Površina likova u
ravni. Površina
pravougaonika,
kvadrata,
paralelograma,
Kroz površine
pravougaonika,kvadrata,
paralelograma, trapeza i sl.
savladati i primjenu
Površine
likova u
ravni
193
trougla, trapeza i
četverougla sa
okomitim
dijagonalama.
trigonometrije
51.-52.
Površina kruga,
kružnog isječka,
kružnog prstena i
kružnog odsječka.
Uvesti formule za površine
kruga
53.-58.
Primjena
trigonometrije u
stereometriji.
Naučiti primjeniti
trigonometriju u rješavanju
geometrijskih ipraktičnih
zadataka
59.-61.
Koordinatni
sistem u ravni.
Rastojanje između
dvije date tačke.
Podjela duži u
datom omjeru,
koordinate
djelišne tačke,
koordinate središta
duži.Površina
trougla.
Učenik treba da savlada: da za
dvije zadane tačke odredi
međusobnu udaljenosti
polovište
Naučiti formule za površinu
trougla preko koordinata
krajnjih tačaka
Rastojanje
između
tačaka,središ
te
duži,površin
a trougla,
12
194
62.-64.
3. Analitička
geometrija u
ravni (tačka
i
prava)
Uslov da tri tačke
pripadaju istoj
pravoj.
Eksplicitni, opći,
segmentni i
normalni oblik
jednačine prave.
Ugao između
dvije prave. Uslov
paralelnosti i
uslov normalnosti
pravih. Presjek
dvije prave.
Da učenik ovlada jednačinom
prave, naročito njenim
eksplicitnim oblikom;
Poznaje geometrijsko
značenje koeficijenata k i n u
eksplicitnom obliku jednačine
prave;
Prevodi eksplicitni oblik u
opšti i segmentni i obrnuto;
Učenike treba biti u stanju
naći jednačinu prave kroz datu
tačku i sa zadanim
koeficijentom pravca, te
jednačinu prave kroz dvije
zadane tačke;
Biti u mogućnosti utvrditi da
li su dvije prave zadane u
eksplicitnom obliku normalne
(paralelne), odnosno naći
ugao između njih;
Odrediti jednačinu normale iz
date tačke na datu pravu;
Izračunati udaljenost od date
tačke do date prave
Oblici
prave,
paralelnost,
okomitost
Jednačine
prave, ugao
između
pravih
65.-70.
Jednačine prave
koja prolazi kroz
jednu zadanu
tačku. Pramen
pravih. Jednačina
prave koja prolazi
kroz dvije zadane
tačke. Rastojanje
date tačke od date
prave. Jednačina
simetrale ugla
između dvije date
prave.
71.-72.
Jednačina
kružnice
(centralni i opći
oblik)
Upoznati učenika sa jednačino
m kružnice
kružnica
Fizika:
Keplerovi
zakoni,
optika
15
194
73.-75.
4. Analitička
geometrija u
ravni
(konusni
presjeci)
Jednačina elipse,
hiperbole i
parabole
Postići to da učenik bude us
tanju definisati elipsu,
hiperbolu, parabolu i navesti
njihove jednačine;
Da učenik može ispitati odnos
između prave i krive drugog
reda
Elipsa,hiper
bola,
parabola
76.-79.
Međusobni
položaj prave i
krive drugog reda
(kružnice, elipse,
hiperbole i
parabole), uslov
dodira
Uslov
dodira
80.-85.
Jednačine tangente
i normale. Ugao
presjeka između
dvije krive drugog
reda. Zajednička
tangenta dvije
krive drugog reda.
Savladati tangente i normale
krivih kao i zajedničke
tangente
Tangente
krivih
86.-89.
Pojam matrice.
Jednakost dvije
matrice. Sabiranje
i oduzimanje.
Množenje dvije
matrice. Množenje
matrice skalarom i
pojam nula
matrice. Linearne
kombinacije
matrica.
Trougaona,dijago
Učenik bi trebao:
Savladati pojam matrice i
operacije sa njima
Mnozenje matrica, linearne
kombinacije matrica, vrste
matrica,stepenovanje
Osobine determinanti,
rješavanje sistema jednacina
pomocu matrica i
Kodiranje i
dekodiranje
Šifriranje
195
5. Matrice i
determinante
nalna matrica.
Skalarna i
jedinična matrica.
Transponovana
matrica.
determinanti
usvojiti o primjenama
determinanti
Matrica,
transponova
na
matrica,
determinant
a,
adjungovana
matrica,
inverzna
matrica
Tehnika:prot
ok
saobraćaja
26
90.-97.
Potencija
kvadratne matrice.
Matrični polinom.
Pojam
determinante n-tog
reda i njene
osobine sistema
od m-jednačina sa
n-nepoznatih
(Kronecker-
Capellijev stav).
Laplasov razvoj.
Primjena
determinanata na
rješavanje
kvadratnog
sistema od n
jednačina-
Cramerovo
pravilo.
98.-
111.
Pojam
adjungovane
matrice. Inverzna
matrica. Razne
metode
izračunavanja
inverzne matrice.
Postupak trazenja
inverzne matrice, primjena
ranga matrice...
Vrste
matrica
196
Rješavanje
matričnih
jednačina. Pojam
ranga matrice.
Primjena na
rješavanje
pravougaonog
sistema od m-
jednačina sa n-
nepoznatih.
112.-
113.
Vektori u
prostoru, osnovne
operacije sa
vektorima
vektor
Fizika:
statika,
radsile
114.-
115.
Vektorski
prostor.
Linearnakomb
inacija
vektora.
Linearna
zavisnost i
nezavisnot
vektora. Baza
vektorskog
prostora
Definisati vektorski prostor te
linearnu kombinaciju vektora,
linearnu zavisnost,...
Linearna
zavisnost,
vektorski
prostor, baza
197
116.-
118.
6.
Koordinat
ni sistem u
prostoru
(vektori u prostoru)
Koordinatni
vektori , , .
Razlaganje
vektora na
komponente.
Koordinate
vektora u odnosu
na neku bazu
vektorskog
prostora.
Savladati koordinate vektora u
odnosu na neku bazu
vektorskog prostora
Razlaganje
vektora
Fizika:
moment sile,
Lorencova
sila
15
119.-
121.
Projekcija vektora
na pravu, ravan i
osu. Definicija i
osobine skalarnog
proizvoda dva
vektora. Vektorski
proizvod dva
vektora. Osobine.
Učenik bi trebao naučiti
koristiti skalarni, vektorsk i i
mješoviti proizvod vektora za
rješavanje geometrijskih
zadataka
Projekcija
vektora,
skalarni
proizvod,
vektorski
proizvod,
mješoviti
proizvod
122.-
126.
Mješoviti proizvod
vektora.
Geometrijsko
značenje
mješovitog
proizvoda. Uslov
linearne zavisnosti
tri vektora.
127.-
130
Jednačina ravni.
Međusobni
položaj dvije
ravni. Ugao
Učenik bi trebao da:
•Poznaje uslove za određeno
st ravni (sa tri nekolinearne
tačke, sa dvije prave koje se
sijeku,
198
7.Analitička
geometrija
u prostoru
između dvije
ravni.
sa pravom i tačkom van nje,
sa dvije paralelne prave);
•Prepoznaje međusobni odnos
dvije ravni, dvije prave, te
prave i ravni;
•Definiše uslov normalnosti
prave na ravan i formuliše
Košijevu teoremu;
•Bude u stanju odrediti
normalnu projekciju figure na
datu ravan;
•Definiše ugao između prave i
ravni,te između dvije ravni
Ravan,prava
,ugao,
položaj
prave,položa
j prave i
ravni
Perspektiva
u
umjetnosti i
tehnici
20
131.-
133
Geometrijsko
tumačenje sistema
od tri linearne
jednačine sa tri
nepoznate
134.-
138
Razni oblici
jednačine prave u
prostoru.
Udaljenost tačke
od prave.
Međusobni
položaj dvije
prave u prostoru
139.-
146
Prava i ravan.
Međusobni
položaj prave i
ravni u prostoru.
Ugao između
prave i ravni u
prostoru.
147.-
149
8.Nizovi
Brojni nizovi.
Aritmetički niz
(progresija).
Definisati niz te uvesti
osobinu aritmetičkog niza i
geometrijskog također;
Niz,aritmeti
čki niz
Geometrijsk
i niz
Ekonomija:
linearni i
eksponencija
lni rast
14
150.-
151
Geometrijski niz
(progresija).
199
152.-
155
Interpolacija
članova
aritmetičkog i
geometrijskog
niza. Složeni
kamatni račun.
Formule za interpolaciju
članova aritmetičkog i
geometrijskog niza primjeniti
na zadatke
Interpolacija
, kamatni
račun
Ekonomija:u
kamaćivanje
156.-
163
Primjena
aritmetičkog i
geometrijskog
niza. Granična
vrijednost niza.
Računanje sa
graničnim
vrijednostima.
Monotoni nizovi.
Broj e.
Savladati granične vrijednosti
niza
Primjena,
granicna
vrijednost,
broj e
164.-
175.
Četiri dvočasovne
pismene zadaće sa
ispravcima
Provjera usvojenosti znanja
12
200
NPiP rada za IV razred
Izborno područje sa 90 časova i opći smjer ( 3 časa sedmično )
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
IV RAZRED - prirodno , jezičko i društveno područje
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO
ČAS
OBRA
DE
GRADI
VA
ČAS VJEŽBE ČAS
PROVJE
RE
ZNANJA
I
SISTEM
ATIZ
ACIJE
GRADIV
A
Uvod 1 - - 1
Matematička indukcija 4 2 2 8
Trigonometrijski oblik kompleksnog
broja
5 3 2 10
Kombinatorika i binomni obrazac 5 2 3 10
Skup R 1 1 1 3
Nizovi i redovi 5 3 2 10
Realne funkcije jedne realne promjenljive 5 4 2 11
Diferencijalni račun 10 8 3 21
Integralni račun 7 6 3 16
UKUPNO 43
(47,78
%)
29
(32,22%)
18
(20,00
%)
90
(100,00
%)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije jednočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom
i ispravcima (8 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere
znanja.
201
Cilj učenja matematike je da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa:
U skladu sa odabranim područjem primjene znanje naučeno na časovim matematike primijene matematički jezik u usmenome i pisanome izražavanju, strukturiranju, analizi,
razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajući različite načine prikazivanja matematičkih ideja, procesa i rezultata u matematičkome kontekstu i stvarnome životu
samostalno i u suradničkome okruženju matematički rasuđuju logičkim, kreativnim i kritičkim
promišljanjem, argumentiranim raspravama, zaključivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
Nastavni zadaci su :
Primjenjuju znanja prema odgovarajućem području i povezuju sa matematikom
Potpuno savladavanje osnovnih elemenata matematičkog jezika i terminologije - Razvijanje
sposobnosti izražavanja opštih matematički pojmova, apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja,
Razvijanje kod učenika navika za samostalan rad , tačnost, preciznost, urednost, sistematičnost i
konciznost u pismenom i usmenom izražavanju
Procjenjivanje i razumjevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti o raznim pojavama u
prirodi i društvu
Usvajanje elementarne matematičke kulture neophodne za shvatanje uloge i uspješne primjene
matematike u različitim oblastima djelatnosti čovjeka, te za uspješan nastavak obrazovanja i
uključivanja u proces rada
Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike različitih nivoa složenosti i strukture,
Razvijanje sposobnosti za posmatranje, zapažanje, kreativno i apstraktno mišljenje i zaključivanje,
Razvijanje trajne radoznalosti, interesovanja i motivacije u sticanju matematičkih znanja i izgrađivanja pozitivnog stava prema matematici, - Savladavanje osnovnih matematičkih simbola i njihove primjene
Korišćenje znanja stečenih u nastavi drugih predmeta i iskustva svakodnevnog života u svom
matematičkom obrazovanju i
Sticanje navika za uspješno korišćenje raznih izvora znanja
Zadaci nastave matematike u IV razredu su:
Znati osnove matematičke logike , matematička indukcija
Naučiti osnove kombinatorike i uočiti njen veliki značaj
Savladati diferencijalni račun i izučavati primjenu diferencijalnog računa
Naučiti osobine i vrste vjerovatnoće i primjenu
Naučiti svojstva neodređenog i određenog integrala
Savladati osnove statistike
202
PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA ČETVTRI RAZRED
Red.br.
časa
Nastavna cjelina
Nastavna tema Obrazovna postignuća i
smjernice za rad
Ključni pojmovi
Korelacija Broj
časova/sat
i
1.-2.
1. Matematička
indukcija
Pojam indukcije. Princip
potpune matematičke
indukcije.
Učenik bi trebao da
primjenom matematičke
indukcije dokazuje
jednostavnije identitete
Indukcija, identiteti,
djeljivost,
nejednakosti
Logika
Induktivno/deduktivno
zaključivanje
6
3.-6.
Primjena matematičke
indukcije ( dokazi raznih
identiteta, nejednakosti,
tvrdnji o djeljivosti...)
7.-9.
2.
Trigonometrijski
oblik
kompleksnog
broja
Trigonometrijski oblik
kompleksnog broja.
Osnovni stav
algebre
Kompleksan broj
Elektrotehnika
8
10.-14.
Operacije sa
kompleksnim brojevima
u trigonometrijskom
obliku: množenje,
dijeljenje, stepenovanje (
Moavrov obrazac) i
korjenovanje.
Povezivanje algebarskog
oblika kompleksnog broja
, trigonometrije i
sumiranje znanja iz ovih
oblasti kroz
trigonometrijski oblik
kompleksnog broja
Stepenovanje,
dijeljenje, množenje,
korjenovanje
203
15.-17.
3.
Kombinatorika i
binomni obrazac
Elementi kombinatorike.
Permutacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
Učenik treba biti u stanju
da:
Prepozna kombinatorni
princip kojeg treba
primjeniti za
prebrojavanje datog
skupa
Zatim,primjenit i binomni
obrazac za računanje
stepena binoma
Kombinacije,
permutacije,
varijacije, binomni
obrazac, binomni
koeficijenti
Ekonomija
Sve nauke
9
18.-20.
Varijacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
Kombinacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
21.-23. Binomni obrazac.
Osobine binomnih
koeficijenata.
24.-26.
4. Skup R
Podskupovi skupa R.
Gornja i donja granica.
Supremum i infimum.
Aksiom potpunosti skupa
R. Tačka nagomilavanja.
Približizi učeniku
pojam kao što je
supremum, infimum
te tačka gomilanja
Supremum,infimum,
tačka gomilanja
Osobine skupova
3
27.-28.
5. Nizovi i redovi
Granična vrijednost niza. Definiše pojam niza i da
za zadani niz navede
njegov opšti član
Granična vrijednost
niza
Informatika: rekurzije
Ekonomija: linearni i
eksponencijalni rast
Ekonomija:
29..-31.
Računanje sa
graničnim
vrijednostima.Monoto
ni nizovi. Broj e.
Definiše i prepoznaje
monotone i ograničene
nizove. Definisati broj e
Operacije sa
graničnim
vrijednostima
204
32.-36.
Pojam reda. Geometrijski
red. Beskonačni
decimalni razlomci kao
konvergentni redovi.
Neprebrojivost skupa R.
Definisati red i shvatiti
pojam geometrijskog reda
sa primjenom
Red, geometrijski
red, beskonačni
decimalni razlomci
ukamaćivanje 10
37.-38.
6.Realne funkcije
jedne realne
promjenljive
Pojam realne funkcije
jedne realne promjenljive.
Područje definisanosti i
područje vrijednosti
funkcije
Da se učenik upozna sa
definicijom i grafičkom
interpretacijom
ograničene, parne,
neparne i monotone
funkcije
Da se učenik detaljnije
upozna sa elementarnim
funkcijama
Funkcija,domena i
kodomena
Ekonomija
Svi procesi u nauci.,
prirodi i umjetnosti
8
39.-40 Grafik funkcije.
Kompozicija funkcija. Grafik, kompozicija
funkcija
41.
Opšte osobine funkcije:
ograničenost, parnost,
monotonost, periodičnost.
Pregled elementarnih
funkcija.
Parnost, period
42.-44.
Granična vrijednost
funkcije. Značajne
granične vrijednosti.
Računanje sa graničnim
vrijednostima funkcija.
Neprekidnost funkcije.
Osobine neprekidnih
funkcija. Asimptote
krivih.
Da se učenik upozna sa
graničnim vrijednostima
funkcije i da u
jednostavnijim
slučajevima bude u stanju
računati ih
Da učenik u
odgovarajućim
slučajevima uvidi vezu
izmeđe granične
vrijednosti funkcije i
Granična vrijednost
funkcije,
neprekidnost,
asimptote
205
asimptote
45.-49.
6.Diferencijalni
račun
Pojam izvoda (
derivacije). Geometrijsko
i fizikalno značenje
izvoda. Tangenta i
normala.
Da se učenik upozna sa
Pojmom izvoda i
njegovom geometrijskom
odnosno kinematičkom
interpretacijom.
Da učenik nauči računati
izvode i primjenjivati ih
na ispitivanje funkcija
Izvod, tangenta,
pravila
diferenciranja, izvod
slođene funkcije,
diferencijal
Fizika: brzina kretanja
Hemija: radioaktivni
raspad
Biologija: rast
populacije
23
50.-55.
Pravila diferenciranja.
Izvod složene funkcije.
Izvod inverzne funkcije.
Izvod osnovnih
elementarnih funkcija.
56.-67. Pojam diferencijala.
Izvodi i diferencijali višeg
reda.
68.
6.Integralni
račun
Primitivna funkcija i
neodređeni integral.
Tablica osnovnih
neodređenih integrala.
Da učenik nauči računati
sa neodređenim
integralima korištenjem
metode smjene i
parcijalne integracije
Da učenik nauči računati
određeni integral uz
pomoć Njutn-Lajbnicove
formule
Neodrađeni integral
Tablični integrali
Metod zamjene
Parcijalna integracija
Ekonomija
Sve nauke
15
69.
70.-72. Osnovna pravila
integracije. Metoda
zamjene.
73.-74. Metoda parcijalne
integracije.
75.-77. Razlaganje racionalnih
funkcija na parcijalne
razlomke- metoda
neodređenih
206
koeficijenata. Integracija
racionalnih funkcija
Da učenik nauči računati
po vršine upotrebom
određenog integrala
Newton-Leibnizova
formula.
Određeni integral
Fizika: Rad, masa
tijela
78.-80. Određeni integral ( u
Riemanovom smislu).
Osobine određenog
integrala. Newton-
Leibnizova formula.
81.-82. Primjena određenog
integrala na
izračunavanje površine
ravnih figura.
83.-90
Četiri jednočasovne
pismene zadaće sa
ispravcima
Provjera usvojenosti
znanja
-
-
8
207
NPiP rada za IV razred
Izborno područje sa 150 časova ( 5 časova sedmično )
Pregled programskih cjelina s predviđenim ukupnim fondom nastavnih sati po svakoj programskoj cjelini
IV RAZRED – matematičko- informatičko područje
PROGRAMSKA CJELINA
ORJENTACIONI BROJ ČASOVA
TIP ČASA
UKUPNO
ČAS
OBR
AD E
GRA
DIV
A
ČAS
VJEŽB
E
ČAS
PROVJERE
ZNANJA I
SISTEMATIZ
ACIJE
GRADIVA
Uvod 1 - - 1
Matematička logika 2 2 1 5
Teorija skupova 3 1 1 5
Matematička indukcija 5 3 2 10
Osnovne algebarske strukture 3 2 1 6
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 6 4 2 12
Kombinatorika i binomni obrazac 7 4 3 14
Vjerovatnoća i statistika 9 7 4 20
Skup R 2 2 1 5
Granična vrijednost niza i redovi 6 5 2 13
Realne funkcije jedne realne promjenljive 7 3 2 12
Diferencijalni račun 11 9 4 24
Integralni račun 11 8 4 23
UKUPNO 73(48,6
7)
50(33,33
%)
27 (18%) 150(100,00
%)
Napomena:
U svakom polugodištu obavezno je uraditi po dvije dvočasovne pismene zadaće sa jednočasovnom analizom i
ispravcima (12 časova). Pomenuti časovi su u prethodnoj tabeli planirani pod časovima vježbe i provjere
znanja.
209
PROGRAMSKI SADRŽAJI IZ MATEMATIKE ZA ČETVRTI RAZRED
Red.br.
časa
Nastavna cjelina
Nastavna tema Obrazovna postignuća i
smjernice za rad
Ključni pojmovi
Korelacija Broj
časova/sa
ti
1.-2.
1.Elementi
matematičke
logike
Definicija logike sudova (
iskazne algebre ). Simboli
logike sudova
Učenik bi trebao
savladati pojam iskaza,
logičke operacije, iskazne
formule, tautologije,
pojam predikata.
Kvantifikatore
Iskaz,iskazna
formula,logička
operacija, predikat,
kvantor
Logika
5
3.-5.
Formule logike sudova.
Predikati, relacije i
formule. Vezane i
slobodne promjenljive.
6.-7.
2.Teorija
skupova
Opšti (elementarni)
pojmovi o skupovima.
Operacije sa skupovima.
Učenik bi trebao
savladati:
Pojam skupa, skupovne
operacije, binarne
relacije, osobine binarnih
relacija, pojam funkcije,
partitivni skup, teoreme o
ekvipotentnim skupovima
Skup, operacije sa
skupovima, binarne
relacije, funkcija,
ekvipotentni skupovi,
kardinalni broj
Primjena na skupove
u društvu i
određivanje osobina
tih skupova
5
8.-9. Podskup skupa. Partitivni
skup. Proizvod skupova.
Relacije i funkcije.
210
9.-10.
Pojam ekvipotentnih
skupova. Elementarne
teoreme o ekvipotentnim
skupovima. Kardinalni
brojevi.
i kardinalni broj
11.-13.
3. Matematička
indukcija
Pojam indukcije. Princip
potpune matematičke
indukcije.
Učenik bi trebao da
primjenom matematičke
indukcije dokazuje
jednostavnije identitete
Indukcija, identiteti,
djeljivost,
nejednakosti
Logika
Induktivno
/deduktivno
razmišljanje u
dokazima
8
14.-18.
Primjena matematičke
indukcije ( dokazi raznih
identiteta, nejednakosti,
tvrdnji o djeljivosti...)
19.-20.
4.Osnovne
algebarske
strukture
Homomorfizam i
izomorfizam strukture
(A, ×).
Definisati
homomorfizam
strukture, definicija
grupoida, polugrupe,
grupe, Abelove grupe,
prstena, tijela, polja.
Uvesti homomorfizam i
izomorfizam prstena,
tijela i polja
Homomorfizam,
prsten,tijelo,polje,
grupa,izomorfizam
Struktura i osobine
skupova
6
21.-24.
Grupoid, polugrupa,
grupa, Abelova grupa.
Podgrupa, prsten, tijelo,
polje.Homomorfizam i
izomorfizam prstena,
tijela, polja.
25.-27. Trigonometrijski oblik
kompleksnog broja.
Da učenik zna napisati
kompleksan broj u
trigonometrijskom
Kompleksan broj
11
211
5.
Trigonometrijski
oblik
kompleksnog
broja
obliku
Elektrotehnika
28.-35
Operacije sa
kompleksnim brojevima
u trigonometrijskom
obliku: množenje,
dijeljenje, stepenovanje (
Moavrov obrazac) i
korjenovanje.
Osnovni stav algebre.
Množiti, dijeliti,
stepenovatiiračunatikorije
nutrigonometrijskomoblik
u.
KoristitiMoavrovobrazac.
Daseučenikupoznasapolin
omimanadpoljemkomplek
snihbrojevainjihovimosno
vnimosobinama
Stepenovanje,
dijeljenje, množenje,
korjenovanje
36.-39.
6.
Kombinatorika i
binomni obrazac
Elementi kombinatorike.
Permutacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
Učenik treba biti u stanju
da:
Prepozna kombinatorni
princip kojeg treba
primjeniti za
prebrojavanje datog
skupa
Zatim,primjeniti binomni
obrazac za računanje
stepena binoma, te uvesti
pojam particije i
kompozicije
Kombinacije,
permutacije,
varijacije, binomni
obrazac, binomni
koeficijenti
Ekonomija
Sve nauke
14
40.-42.
Varijacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
Kombinacije bez
ponavljanja i sa
ponavljanjem.
43.-49.
Binomni obrazac.
Osobine binomnih
koeficijenata.
Pojmovi particije i
kompozicije.
212
50.-53.
7.Vjerovatnoća i
statistika
Vrste događaja. Pojam i
definicija vjerovatnoće.
Operacije sa događajima i
pripadnim
vjerovatnoćama. Uslovna
vjerovatnoća. Totalna
vjerovatnoća.
Da se učenik upozna sa
statističkom i klasičnom
definicijom vjerovatnoće;
Da u jednostavnijim
slučajevima nauči
računati vjerovatnoću
događaja uz pomoć
kombinatornih principa i
osobina vjerovatnoće
Da se učenik upozna sa
pojmom slučajne
promjenljive sa
naglaskom na binomnoj i
normalnoj promjenljivoj
Biologija: Genetika
Geografija:Istraživanj
e populacije
Sve nauke
Fizika: Greške
mjerenja
18
54.-59.
Složena
vjerovatnoća.Bayesova
formula. Slučajne
promjenljive. Zakon
raspodjele; binomna
raspodjela vjerovatnoće.
Matematičko očekivanje.
Disperzija. Standardna
devijacija.
60.-62. Zakon velikih
brojeva.Populacija.
Uzorak. Odabiranje
uzorka.
63.-67.
Empirijska funkcija
raspodjele. Statistički
nizovi(sekvence, serije
podataka). Grafički
metodi u statistici. Neke
brojne karakteristike
uzorka. Obrada i analiza
podataka i rezultata.
68.-72.
8. Skup R Podskupovi skupa R.
Gornja i donja granica.
Supremum i infimum.
Približiti učeniku
pojam kao što je
supremum, infimum
Supremum,infimum,
tačka gomilanja
5
213
Aksiom potpunosti skupa
R. Tačka nagomilavanja.
te tačka gomilanja
73.-74.
9.Granična
vrijednost niza.
Redovi
Granična vrijednost niza. Definiše pojam niza i da
za zadani niz navede
njegov opšti član
Granična vrijednost
niza
Informatika: rekurzije
Ekonomija: linearni i
eksponencijalni rast
Ekonomija:
ukamaćivanje
11
75.-77.
Računanje sa
graničnim
vrijednostima.Monoto
ni nizovi. Broj e.
Definiše i prepoznaje
monotone i ograničene
nizove. Definisati broj e
Operacije sa
graničnim
vrijednostima
78.-83.
Pojam reda. Geometrijski
red. Beskonačni
decimalni razlomci kao
konvergentni redovi.
Neprebrojivost skupa R.
Definisati red i shvatiti
pojam geometrijskog reda
sa primjenom
Red, geometrijski
red, beskonačni
decimalni razlomci
84.-85.
10.Realne
funkcije jedne
realne
Pojam realne funkcije
jedne realne promjenljive.
Područje definisanosti i
područje vrijednosti
funkcije
Da se učenik upozna sa
definicijom i grafičkom
interpretacijom
ograničene, parne,
neparne i monotone
funkcije
Da se učenik detaljnije
upozna sa elementarnim
funkcijama
Funkcija,domena i
kodomena
Svi životni procesi se
mogu opisati
funkcijama
Ekonomija
86.-87. Grafik funkcije.
Kompozicija funkcija. Grafik, kompozicija
funkcija
88.
Opšte osobine funkcije:
ograničenost, parnost,
monotonost, periodičnost.
Pregled elementarnih
Parnost, period
214
promjenljive funkcija.
Sve nauke
8
89.-91.
Granična vrijednost
funkcije. Značajne
granične vrijednosti.
Računanje sa graničnim
vrijednostima funkcija.
Neprekidnost funkcije.
Osobine neprekidnih
funkcija. Asimptote
krivih.
Da se učenik upozna sa
graničnim vrijednostima
funkcije i da u
jednostavnijim
slučajevima bude u stanju
računati ih
Da učenik u
odgovarajućim
slučajevima uvidi vezu
izmeđe granične
vrijednosti funkcije i
asimptote
Granična vrijednost
funkcije,
neprekidnost,
asimptote
92.-98.
11.Diferencijalni
račun
Pojam izvoda (
derivacije). Geometrijsko
i fizikalno značenje
izvoda. Tangenta i
normala.
Da se učenik upozna sa
Pojmom izvoda i
njegovom geometrijskom
odnosno kinematičkom
interpretacijom.
Da učenik nauči računati
izvode i primjenjivati ih
na ispitivanje funkcija
Izvod, tangenta,
pravila
diferenciranja, izvod
slođene funkcije,
diferencijal
Fizika: brzina kretanja
Hemija: radioaktivni
raspad
Biologija: rast
populacije
24
99.-109.
Pravila diferenciranja.
Izvod složene funkcije.
Izvod inverzne funkcije.
Izvod osnovnih
elementarnih funkcija.
110.-115. Pojam diferencijala.
Izvodi i diferencijali
višeg reda.
215
116.-
118.
12.Integralni
račun
Primitivna funkcija i
neodređeni integral.
Tablica osnovnih
neodređenih integrala.
Da učenik nauči računati
sa neodređenim
integralima korištenjem
metode smjene i parcijalne
integracije
Da učenik nauči računati
određeni integral uz
pomoć Njutn-Lajbnicove
formule
Da učenik nauči računati
površine upotrebom
određenog integrala
Fizika: Rad, masa
tijela
Ekonomija
Sve nauke
23
119.-
120.
Osnovna pravila
integracije. Metoda
zamjene.
121.-
123.
Metoda parcijalne
integracije.
124.-
127.
Razlaganje racionalnih
funkcija na parcijalne
razlomke- metoda
neodređenih
koeficijenata.
Integracija racionalnih
funkcija
128.-
130.
Određeni integral ( u
Riemanovom smislu).
Osobine određenog
integrala. Newton-
Leibnizova formula.
131.-
Primjena određenog
integrala na
izračunavanje površine
ravnih figura i dužine
luka krivih ( dati
obrazac bez izvođenja).
216
138. Površina obrtnih površi
i zapremina obrtnih
(rotacionih) tijela.
139.-
150.
Četiri dvočasovne
pismene zadaće sa
ispravcima
Provjera usvojenosti
znanja
-
-
12
Napomena: ( Važi za sve razrede Gimnazije ) Pismene zadaće su planirane po jedan školski čas (osim Matematičkog smjera III i IV razred). Ostavlja se profesorima mogućnost da oni procijene
da li treba još jedan školski čas za pismenu vježbu.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA KOJI/KOJA MOGU IZVODITI NASTAVU U GIMNAZIJI:
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS matematike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij na kojem je matematika prvi ili drugi predmet.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Nacrtna geometrija
218
NACRTNA GEOMETRIJA
Godina obrazovanja: IV
( 2 časa sedmično, 60 časova godišnje )
Cilj predmeta: Cilj nastave Nacrtne geometrije je da učenici savladaju osnovne principe
projiciranja prostornih objekata na ravni, steknu predstavu o trodimenzionalnom prostoru i
osposobe se da tijela u prostoru sagledavaju na osnovu projekcija u ravni, upoznaju najvažnije
odnose među geometrijskim figurama u prostoru i razviju sposobnosti prostornog predstavljanja
i izražavanja.
Sadržaj predmeta:
r.b TEMATSKE CJELINE PROGRAMSKI SADRŽAJ Broj
časova
1. Normalno projiciranje na
jednu projekcijsku ravan
Vrste projiciranja.
Elementi projiciranja.
Postupak projiciranja. Normalna projekcija na
jednu projekcijsku ravan (kotirana projekcija).
Opšti i specijalni položaji tačke, duži, pravca i
ravni u odnosu na projekcijsku ravan, projekcija
tačke, duži, prave i ravni na projekcijsku ravan.
7
2. Normalno projiciranje na
dvije projekcijske ravni
Kvadranti.
Normalna projekcija na dvije projekcijske ravni.
Opšti i specijalni položaji tačke, duži, pravca i
ravni u odnosu na projekcijske ravni, projekcija
tačke, duži, prave i ravni na projekcijske ravni.
Nagibni ugao pravca i ravni u odnosu na
projekcijske ravni.
13
3. Normalno projiciranje na tri
projekcijske ravni
Formiranje pravouglog dekartovog koordinatnog
sistema, oktanti. Prostorni (kosa projekcija) i
ravninski prikaz.
Prva projekcija (nacrt), druga projekcija (tlocrt) i
treća projekcije(bokocrt) tačke, prave i duži.
Prodorne tačke pravca kroz ravni.
Tragovi ravni.
Međusobni odnosi tačke prave i ravni.
Pomoćne projekcijske ravni, obaranje ravni i
određivanje prave veličine likova.
25
4. Ortogonalno projiciranje
pravilnih geometrijskih
tijela.
Kocka, kvadar, valjak, prizma, piramida, kupa.
Projekcije jednostavnih predmeta.
Ravni presjeci tijela sa pomoćnim projekcijskim
ravninama.
15
Profil i stručna sprema nastavnika: Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći
profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS matematike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij
na kojem je matematika prvi ili drugi predmet.
-
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Fizika
220
1. U V O D
Fizika je u temeljima današnje i sutrašnje civilizacije i osnova je primijenjenih nauka i
tehnologija. Važan i karakterističan u fizici je eksperimentalni pristup koji omogućava višekratno
ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje. Zato je
eksperiment neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Rezultati se eksperimenta opažaju,
opisuju, izmjere i brojčano izraze, a zatim se logičnim zaključivanjem povezuju različite pojave.
Fizika ima dva lica, empirijsko, koje se služi opžanjem i mjerenjem, i racionalno, koje se
služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem, a otuda proizlaze i dva tijesno
povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Zakonitosti su fizike osnova za primijenjenu
nauku kao što je tehnologija, medicina, biofizika, astonomija, itd.
Teško je zamisliti snalaženje u svakodnevnom i profesionalnom životu bez manjeg ili
većeg znanja zakona fizike. Mnoga znanja, vještine i kompetencije kojima se ljudi koriste stječu
se učenjem fizike, na primjer:
- kreativno rješavanje problema
- suradnički rad u timu
- djelotvorna upotreba tehnologije
- vrednovanje cjeloživotnog učenja.
Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje osobi omogućavaju posmatranje pojava,
razmišljanje o njima i razumijevanje objašnjenja pojava, te kreativno odlučivanje i poduzimanje
akcija.
2. CILJ I ZADACI NASTAVNOG PLANA
Cilj nastavnog predmeta Fizika je da učenik ovlada savremenim znanjima fizike,
potrebnim za izgradnju naucne slike o materijalnom svijetu i da ona bitno doprinese razvoju
njegove licnosti s aspekta demokraticnosti, univerzalnosti i otvorenosti stvaralastva i za nastavak
obrazovanja.
Zadaci nastave fizike
upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjima iz različitih oblasti fizike, te ulogom i
značajem fizike za razvoj nauke, tehnike, tehnologije i društva i kao temelja radnih
sposobnosti,
osposobljavanje učenika da se koristi postupcima i metodama fizike,
razvijanje kod učenika mišljenja svojstvenog nauci,
osposobljavanja učenika za rješavanje raznovrsnih fizičkih zadataka, a naročito onih
problemskog karaktera,
razvijanje sposobnosti i pružanje prilika za primjenu znanja i metoda fizike, podsticanjem
stvaralaštva učenika,
razvijanje kod učenika interesovanja za proučavanje i čuvanje prirode,
podsticanje razumijevanja veze stvaralaštva u nauci i umjetnosti,
221
osposobljavanje ucenika za upotrebu različitih izvora informacija, za grupni i
individualni rad.
Didaktičke upute
Detaljno planiranje nastave na pojedinoj temi podrazumijeva razradu očekivanih
postignuća na razini mjerljivosti, odnosno tako napisano da svako očekivano postignuće od
učenika za koje sa velikom pozdanošću možemo oblikovati pitanje ili zadatak za vrednovanje
ostvarenosti ishoda znanja. Razrađeni ishodi te pitanja i zadaci kojima vrednujemo ishode
upućuju na način pripreme toka nastave.
Primjenjene nastavne strategije, koje uključuju metode, oblike rada i ostale organizacione
dijelove nastave trebaju biti usklađene sa očekivanim ishodima i kriterijima vrednovanja te s
osnovnom idejom programa. Osnovna je ideja nastavnog programa obrada temeljnih fizikalnih
koncepata u svim područjima fizike, a zatim njihovo detaljno razrađivanje na primjerima u
matematičko-informatičkom i prirodnom izbornom području.
Nastavni program treba ostvarivati od popularno-fenomenološkog nivoa i rješavanja
kvalitativnih problema pomoću eksperimenata do rješavanja kvantitativnih problema i zadataka.
Zajednička zadaća svih učesnika nastavnog procesa treba biti razumijevanje fizikalnog smisla pa
je konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno započeti od eksperimenta ili pojave i
kvalitativnog shvaćanja te postupno uvoditi formalno-matematički opis i to samo onaj koji su
učenici savladali u matematici.
Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika treba maksimalno integrirati u nastavni
proces i provoditi najmanje tri nivoa:
- usvojenost temeljnog znanja
- konceptualno razumijevanje
- primjena.
222
3. I RAZRED
( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje)
PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA
R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ SATI
1. Uvod 8
2. Mehanika 40
3. Termodinamika i molekularna fizika 18
4. Laboratorijske vježbe 4
ZADACI NASTAVE FIZIKE U I RAZREDU
- proširivanje i formaliziranje znanja stečenih u osnovnoj školi
- isticanje uzročno – posljedičnih povezanosti pojava i jedinstva prirode
- povezivanje praktičnog i teoretskog očitovanja fizikalnih zakonitosti pri izvođenju
eksperimenta
- izvođenje osnovnih relacija u kinematici i dinamici translatornog kretanja
- razvijanje stvaralačke sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno –
kinetičke teorije
- osposobljavanje učenika za rješavanje teorijskih i eksperimentalnih zadataka iz
mehanike
- crtanje i interpretacija grafova izoprocesa
- primjene zakona termodinamike
ISHODI ZNANJA I NASTAVNI SADRŽAJI
1. RAZRED ( 70 sati )
Programska cjelina Programski sadržaji Ishodi znanja
U V O D
8 sati
Predmet, zadatak i podjela fizike.
Sistemi jedinica i mjera.
Prefiksi, preračunavanje.
Pogreške pri mjerenju.
Laboratorijske vježbe - mjerenje
Učenici će:
- uočiti uzročno-
posljedičnu povezanost
pojava i jedinstvo prirode
-uloga znanja i
razumijevanja fizike,
važnost eksperimenta i
istraživanja, te obrade i
evoluiranja podataka
-iskazati i preračunavati
mjerne jedinice fizikalnih
veličina u SI-sistemu
223
-uočiti jako velike i jako
male vrijednosti fizikalnih
veličina
-samostalno izvoditi
laboratorijske vježbe
mjerenja, te uočiti važnost
rada u grupi
-naučiti izračunavati
greške pri mjerenju, te
zaokruživati cifre
MEHANIKA
40 sati
KINEMATIKA
Put i pomak
Brzina. Akceleracija
Ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano
kretanje. Grafički prikazi kretanja
Slobodan pad
Kružno kretanje
DINAMIKA
Sila i masa
Newtonovi zakoni kretanja. Količina
kretanja i impuls sile
Sila teža, elastična sila, sila trenja,
centripetalna sila
Gravitacijska sila i polje
Mehanički rad. Energija. Snaga i
stepen korisnog djelovanja
MEHANIČKE OSCILACIJE I
TALASI
Harmonijske oscilacije. Matematičko
klatno
Prigušene i prisilne oscilacije.
Rezonancija
Nastanak talasa i karakteristične
talasne veličine. Zvučni talasi.
Ultrazvuk, infrazvuk. Dopplerov efekt
MEHANIKA FLUIDA
Pritisak. Hidrostatički i hidraulički
pritisak, Pascalov zakon
Sila potiska, Arhimedov zakon
Učenici će:
-primjeniti pojmove
pomak, put, brzinu i
akceleraciju na
pravolinijskim kretanjima
i ravnomjerno kružnom
kretanju
-prikazati grafički
vremenske ovisnosti
kinematičkih veličina pri
pravolinijskim kretanjima
-opisati silu i objasniti
vektorska pravila
sabiranja sila i dobivanje
rezultantne sile, te
rastavljanje sile na
komponente
-opisati impuls sile i
količinu kretanja
Primjeniti 1., 2. i 3.
Newtonov zakon
-primjeniti silu težu,
elastičnu i silu trenja
-izmjeriti i primijeniti
centripetalnu silu
-primjeniti opći zakon
gravitacije
-primjeniti koncepte rada,
snage, kinetičke i
potencijalne energije
-objasniti zakon očuvanja
energije
-objasniti i primjeniti
harmonijske oscilacije i
pojavu rezonancije
-primjeniti opis talasnog
kretanja i zvučnih talasa
-objasniti primjenu
ultrazvuka
-opisati Dopplerov sfekt
-objasniti i primjeniti
koncept pritiska i
224
Preporučeni demonstracijski ogledi:
Relativnost kretanja
Slobodan pad
Pravac brzine pri kretanju po kružnici
Horizontalni i kosi hitac
Trenje klizanja i kotrljanja
Očuvanje impulsa
Očuvanje mehaničke energije
Ispitivanje centripetalne sile
Težina tijela pri ubrzanom dizanju i spuštanju
Hidrostatički pritisak. Spojene posude
Sila potiska
Molekulske sile u gasovima, tečnostima i čvrstim tijelima
Promjene stanja gasa
djelovanje sila u
tečnostima i gasovima
TERMODINAMIKA
I MOLEKULARNA
FIZIKA
18 sati
Unutrašnja energija i temperatura
Toplotno rastezanje čvrstih tijela,
tečnosti i gasova
Gasni zakoni
Toplotni kapacitet tijela i načini
prijelaza toplote. Richmannovo pravilo
Zakoni termodinamike
Carnotov kružni proces, princip rada
hladnjaka
Učenici će:
-objasniti unutrašnju
energiju, temperaturu,
toplotu, toplotni kapacitet
tijela
-opisati zakonitosti
rastezanja čvrstih tijela,
tečnosti i gasova
-mjeriti temperaturu i
povezati temperaturne
skale
-primjeniti zakone koji
opisuju idealni gas
-povezati zakone
termodinamike sa
svakodnevnim životom
-objasniti princip rada
toplotnih mašina
LABORATORIJSKE
VJEŽBE
4 sata
Vježbe mjerenja
-pomično mjerilo
-mikrometarski zavrtanj
-mjerenje metrom
-volumen tijela nepravilnog oblika
Određivanje koeficijenta trenja
Određivanje konstante opruge
Određivanje gustoće tvari
Određivanje ubrzanja Zemljine teže
Učenici će:
-biti osposobljeni za
samostalno obavljanje
eksperimenata
-povezati gradivo sa
praktičnim radom
-uočiti važnost rada u
grupi i odgovornosti
svakog pojedinca
-naučiti sistematnično
vođenje zabilježaka kroz
laboratorijski dnevnik
225
4. II RAZRED
( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje )
PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA
R.B. PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ SATI
1. Elektromagnetizam 34
2. Optika 16
3. Kvantna i nuklearna fizuka 14
4. Laboratorijske vježbe 4
Zadaci nastave fizike u II razredu
- upoznavanje osnovnih veličina, zakona i pravila iz elektromagnetizma, optike i atomske
fizike
- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu fizikalnih metoda, te postupaka u
navedenim oblastima fizike
- osposobljavanje učenika za grafičko predstavljanje podataka, rješavanje različitih
teorijskih, eksperimentalnih i računskih zadataka iz navedenih oblasti
- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje eksperimenata iz proučavanih oblasti
- upoznavanje osnovnih veličina, zakona i pravila iz geometrijske i fizičke optike
- razvijanje shvatanja da je fizika egzaktna nauka, ali da se njezini zakoni usavršavaju i
mijenjaju
ISHODI ZNANJA I NASTAVNI SADRŽAJI
II RAZRED ( 70 sati )
Programska cjelina Programski sadržaji Ishodi znanja
ELEKTROMAGNETIZAM
34 sata
ELEKTROSTATIKA
Pojam elementarnog naelektrisanja
Zakon održanja količine
naelektrisanja. Coulombov zakon
Električno polje
Kretanje naelektrisane čestice u
električnom polju. naelektrisanje u
atmosferi, statički elektricitet
Razlika potencijala i napon
Kapacitet i kondenzatori.
ELEKTRIČNA STRUJA
Jačina električne struje. Električni
otpor, ovisnost o temperaturi
Ohmov zakon. Spajanje otpornika.
Učenici će:
-razlikovati vrste
elektriciteta
-usporediti Fel i Fg
-naučiti oblike
električnog polja,te
kako polje utječe na
kretanje naelektrisane
čestice
-uočiti kako nastaje
munja, čemu služe
gromobrani, te kako
radi kopirni aparat
-objasniti kapacitet
kondenzatora,
226
Rad i snaga električne struje, Joule-
Lentzov zakon
MAGNETNO POLJE
Magnetno polje Zemlje
Magnetno polje električne struje
Magnetna sila na provodnik kojim
teče struja
Magnetna sila na naelektrisanu
česticu koja se kreće. Magnetno
ogledalo i magnetna boca
ELEKTROMAGNETNA
INDUKCIJA
Faradayev zakon.
Lentzovo pravilo
Međuindukcija i samoindukcija
NAIZMJENIČNA STRUJA
Princip dobivanja naizmjenične
struje, osnovne karakteristike
Generatori i transformatori
naizmjenične struje
primjeniti na različite
vrste kondenzatora
-objasniti pojmove koji
opisuju i o kojima ovisi
kretanje elektrona i
primjeniti ih na strujna
kola istosmjerne struje
-mjeriti napon,
električnu struju i otpor
i primjeniti Ohmov
zakon svjetlost
-primjeniti magnetno
djelovanje električne
struje, te djelovanje sile
na naelektrisanje u
kretanju i na provodnik
kojim prolazi struja u
magnetnom polju
-primjeniti na polarnu
svjetlost
-izvesti eksperimentom
i primjeniti Faradayev
zakon
-primjeniti
samoindukciju na
situacije iz
svakodnevnog života
-objasniti djelovanje
naizmjenične struje na
živi organizam, tijelo
kao provodnik
-visokofrekventne
struje
-prednost naizmjenične
struje pred
istosmjernom
-važnost rada i djela
Nikole Tesle
OPTIKA
16 sati
Priroda i brzina svjetlosti
FOTOMETRIJA
Svjetlosni izvori
Fotometrijske veličine
Primjena fotometrije
GEOMETRIJSKA OPTIKA
Osnovni zakoni geometrijske
optike
Prolaz svjetlosti kroz planparalelnu
ploču i prizmu
Ogledala – ravna i sferna
Učenici će:
-upoznati metode
određivanja i
izračunavanja brzine
svjetlosti
-naučiti kako
fotometrijske veličine
utječu na život
-kako uštedjeti energiju,
štedne sijalice
-konstruirati likove kod
različitih udaaljenosti
predmeta od ogledala
227
Sočiva
Pogreške sočiva. Optički sistemi
TALASNA OPTIKA
Interferencija svjetlosti
Difrakcija svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
-primjeniti
odgovarajuća sočiva za
različite pogreške, te
konstruirati
karakteristične zrake
kod optičkih uređaja
kao što su lupa,
teleskop, mikroskop
-objasniti povezanost
interferencije i
difrakcije
-primjeniti polarizaciju
svjetlosti na sunčanim
naočalama, te na
hemijskim spojevima –
zakretanje ravni
polarizacije
KVANTNA I
NUKLEARNA FIZIKA
14 sati
KVANTNA MEHANIKA
Toplotno zračenje i zakoni zračenja
Hipoteza o kvantima
Fotoelektrični efekt
De Broglieva hipoteza o talasima
čestica
Učenici će:
-objasniti pojmove,
ideje i teorije koje
opisuju kvantiziranost
-opisati i objasniti
talasno-čestičnu prirodu
tvari na primjeru
fotoelektričnog efekta
FIZIKA ATOMA
Thompsonov i Rutherfordov model
atoma
Atomski spektri i Bohrov model
atoma
Kvantni brojevi i Paulijev princip
isključenja
Spektar elektromagnetnog zračenja
Laseri, princip rada i primjena
NUKLEARNA FIZIKA
Građa atomske jezgre. Defekt mase
α, β, γ radioaktivnost
Zakon radioaktivnog raspada
Nuklearne reakcije
Fisija i fuzija
Učenici će:
-objasniti pojmove,
ideje i teorije koje
opusuju atom, atomsku
jezgru, kretanje i
energiju elektrona u
Bohrovom modelu
-povezati kvantne
brojeve za znanjem iz
hemije
-uočiti kako promjena
talasne dužine em
zračenja utječe na
organizam
-opisati i objasniti
karakteristike lasreske
zrake i njezine
višestruke primjene
-objasniti pojavu
radioaktivnosti
-važnost Marie Curie u
objašnjavanju pojave
radioaktivnosti
-opisati zakon
radioaktivnog raspada
-objasniti primjenu
nuklearne energije, te
228
veliku razliku između
fisije i fuzije
-objasniti djelovanje
ionizirajućeg zračenja
na ljudski organizam
-opasnost od nuklearnih
elektrana
LABORATORIJSKE
VJEŽBE
4 sata
Provjeravanje Ohmovog zakona u
kolima istosmjerne struje
Određivanje kapaciteta
kondenzatora
Određivanje indeksa prelamanja
tvari
Provjeravanje Faradayevog zakona
Određivanje jačine svjetlosnog
izvora
Određivanje indeksa prelamanja
tvari
Određivanje žarišne daljine sočiva
Preporučeni demonstracijski ogledi:
Provodnici u električnom polju
Pločasti kondenzator
Utjecaj temperature na električni otpor provodnika
Jačina struje i napon u serijski i paralelno vezanim otpornicima
Pojava elektromagnetne indukcije i samoindukcije
Provjera Lentzovog pravila
Naizmjenična struja – princip rada generatora
Spoj u zvijezdu i trougao
Princip rada transformatora
Interferencija svjetlosti pomoću biprizme ili dvije pukotine
Difrakcija svjetlosti na tankoj niti
Polarizacija svjetlosti pomoću polaroida, zakretanje ravnine polarizacije
229
5. III RAZRED
Matematičko – informatičko i prirodno izborno područje
( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje )
PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA
R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI SATI
1. Međudjelovanje 2
2. Gravitaciono međudjelovanje 15
3. Kretanje u gravitacionom polju Zemlje 6
4. Rotaciono kretanje 10
5. Oscilacije i talasi 37
6. Molekularna fizika i termodinamika 20
7. Energija 5
8. Laboratorijske vježbe 6
9. Pismene zadaće 4
ZADACI FIZIKE U III RAZREDU
- upoznavanje učenika sa najvažnijim mehaničkim i molekularnim pojavama, veličinama i
zakonima
- isticanje uzročno – posljedične povezanosti pojava i jedinstva prirode
- izvođenje nekih relacija u kinematici i dinamici translatornog kretanja
- konstruiranje i očitavanje grafova zavisnosti kinematičkih i dinamičkih veličina od
vremena
- razvijanje stvaralačke sposobnosti za primjenu znanja mehanike i molekularno-kinetičke
teorije
- osposobljavanje učenika za rješavanje teorijskih i eksporimentalnih zadataka iz mehanike
- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje ogleda i mjerenja iz navedenih oblasti
- crtanje i interpretacija grafova izoporcesa
- upoznavanje osnovnih termodinamičkih pojmova, zakona i njihove primjene
- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu postupaka i metoda fizike u navedenim
oblastima fizike
- razvijanje shvatanja da je fizika egzaktna nauka, ali da se njezini zakoni usavršavaju i
mijenjaju
ISHODI ZNANJA I NASTAVNI SADRŽAJI
III RAZRED ( 105 sati )
Matematičko-informatičko i prirodno usmjerenje
230
Programska cjelina Programski sadržaji Ishodi znanja
MEĐUDJELOVANJE
2 sata
Vrste međudjelovanja. Fizička
polja
Prenosnici međudjelovanja
Učenici će:
-proširiti zanje o četiri tipa
međudjelovanja u prirodi i
njihovom utjecaju na tvar
-objasniti čestice koje su
prenosnici međudjelovanja
GRAVITACIONO
MEĐUDJELOVANJE
15 sati
Galilejev eksperiment
Sila i njezino djelovanje
Newtonovi zakoni
Primjeri nekih sila:sila teža,
elastična sila
Sila trenja, sila trenja na kosini
(strmoj ravni)
Razvoj ideja o kretanju nebeskih
tijela
Gravitacijska sila, gravitacijsko
polje
Kretanje satelita, kosmičke brzine
Učenici će:
-opisati silu i objasniti
vektorska pravila sabiranja
sila i dobivanje rezultantne
sile, te rastavljanje sile na
komponente
-primijeniti 1.,2. i 3.
Newtonov zakon
-primijeniti silu težu,
elastičnu silu i silu trenja
-primjeniti opći zakon
gravitacije
-iskazati kosmičke brzine
KRETANJE U
GRAVITACIONOM
POLJU ZEMLJE
6 sati
Slobodan pad
Složena kretanja: princip
neovisnosti kretanja
Vertikalni hitac uvis, naniže
Horizontalni hitac
Kosi hitac
Učenici će:
-primijeniti princip
neovisnosti kretanja na
hicima
-prikazati grafički putanje
kretanja tijela kod
krivolinijskih kretanja
-objasniti i primijeniti hice u
sportu
ROTACIONO
KRETANJE
10 sati
Pojam krutog tijela
Moment sile
Moment inercije. Momenti inercije
različitih tijela. Moment inercije
Zemlje
Moment impulsa. Zakon očuvanja
momenta impulsa. Primjena
Rad, snaga i energija rotacionog
kretanja
Analogija između rotacije i
translacije
Učenici će:
-objasniti i primijeniti
moment sile u različitim
situacijama u svakodnevnom
životu
-opisati momente inercije za
različita tijela
-primijeniti moment impulsa
(balet, klizanje)
-povezati veličine rotacije sa
onima u translatornom
kretanju
OSCILACIJE I
TALASI
37 sati
MEHANIČKE OSCILACIJE
Harmonijske oscilacije, linearni
harmonijski oscilator
Analogija između oscilatornog
kretanja i ravnomjerno kružnog
kretanja
Grafičko predstavljanje
oscilatornog kretanja
Matematičko klatno, primjena
Fizičko klatno, primjena
Prisilne i prigušene oscilacije
Učenici će:
-objasniti i primijeniti
harmonijske oscilacije
-povezati oscilatorno
kretanje sa ravnomjerno
kružnim kretanjem
-primijeniti trigonometrijske
funkcije pri izražavanju
elongacije, brzine i ubrzanja
-opisati djelovanje oscilacija
na ljudsko tijelo
231
Rezonancija i primjena
MEHANIČKI TALASI
Osnovna podjela talasa. Nastanak
talasa i karakteristične talasne
veličine
Brzina širenja talasa u različitim
sredinama
Odbijanje i prelamanje talasa.
Interferencija talasa
Potresi. Mohorovičićev
diskontinuitet
Zvučni talasi, karakteristike
Jačina zvuka i nivo buke
Ultrazvuk i infrazvuk
Dopplerov efekt
ELEKTROMAGNETNE
OSCILACIJE
Naizmjenična struja-princip
nastanka, karakteristične
vrijednosti
Otpori u kolu naizmjenične struje
Impedanca kola
Ohmov zakon za kolo
naizmjenične struje
LC kolo, rezonantna frekvencija.
Primjene. Visokofrekventne struje
O djelu Nikole Tesle
ELEKTROMAGNETNI TALASI
Zatvoreno o otvoreno oscilatorno
kolo
Maxwellova teorija
elektromagnetizma
Elektromagnetni talasi: osobine i
način prostiranja
Spektar elektromagnetnih talasa
Optički spektar (UV, vidljivo i IC)
Svjetlost: teorije o prirodi svjetlosti
Interferencija svjetlosti,
lokalizirane pruge interferencije
Difrakcija svjetlosti. Optička i
kristalna rešetka
Polarizacija svjetlosti. Načini
dobivanja
-primijeniti matematičko
klatno za izračunavanje
akceleracije sile Zemljine
teže
-raspraviti korisnost ili
štetnost rezonancije
-primjeniti opis talasnog
kretanja
-opisati posljedice različitih
rezultata interferencije talasa
-uočiti nepredvidivost
potresa, njihovo razorno
djelovanje i skale koje to
određuju
-opisati nastajanje zvučnog
talasa i povezati sa znanjem
iz biologije o građi uha
-objasniti razliku između
ultrazvuka i infrazvuka
-pokazati i objasniti
Dopplerov efekt kao
karakterističnu talasnu
pojavu, te opisati njegovu
primjenu u različitim
oblastima nauke
-povezati nastanak
naizmjenične struje sa
oscilatornim kretanjem
-opisati djelovanje zavojnice
i kondenzatora u kolima
naizmjenične struje
-objasniti rezonantnu
frekvenciju
-primjena visokofrekventnih
struja
-primijeniti i povezati
elektricitet i magnetizam
kroz Maxwellove jednadžbe
-objasniti djelovanje
optičkog spektra na ljudski
organizam, posebno problem
ozonskih rupa i globalnog
zagrijavanja
-primijeniti interferenciju
kod nastajanja boja na
tankim listićima (opna od
sapunice i sl)
-povezati difrakciju kod
optičke rešetke (2 d) i
kristalne rešetke (3 d)
-objasniti čemu služe
polaroidi i primjeniti iste
232
MOLEKULARNA
FIZIKA I
TERMODINAMIKA
20 sati
MOLEKULARNA FIZIKA
Molekulska građa tvari. Povratna
sila među molekulama
Osnovna jednadžba molekularno-
kinetičke teorije
Molekularno-kinetička teorija
idealnog gasa
Temperatura i srednja kinetička
energija molekula
Van der Waalsovo međudjelovanje
kod realnih gasova
Gasni zakoni, grafički prikazi
Toplota i rad
Promjena agregatnih stanja, stepeni
slobode
TERMODINAMIKA
Rad u termodinamici-izobarni
proces
Prvi zakon termodinamike
Adijabatski procesi, specifični
toplotni kapaciteti cp i cv
Carnotov kružni proces
Drugi zakon termodinamike i
nepovratnost termodinamičkih
procesa
Entropija i treći zakon
termodinamike
Učenici će:
-objasniti i primijeniti
osnovnu jednadžbu
molekularno-kinetičke
teorije
-povezati kretanje molekula
sa njihovom kinetičkom
energijom
-uočiti da se ponašanje
realnih gasova razlikuje od
ponašanja idealnih
-primijeniti gasne procese na
grafičke prikaze sa različitim
koordinatama
-objsniti šta se događa sa
toplotom koja se ulaže u
procesu promjene
agregatnog stanja
-prikazati grafički rad u
termodinamičkom procesu
-povezati zakone
termodinamike sa
situacijama u svakodnevnom
životu
-uočiti nepovratnost
termodinamičkih procesa
-opisati i grafički prikazati
princip rada toplotne mašine
-objasniti entropiju i treći
zakon termodinamike
ENERGIJA
5 sati
Vrste i karakteristike energije.
Zakon očuvanja energije
Mehanička energija
Toplotna energija
Energija električnog i magnetnog
polja
Ostali oblici energije
Transformacije nekih oblika
energije
Učenici će:
-primijeniti koncepte
energije i njezine pretvorbe
iz jednog oblika u drugi
-primijeniti zakon očuvanja
energije u mehaničkim,
toplotnim i
elektromagnetnim sistemima
LABORATORIJSKE
VJEŽBE
6 sati
Provjeravanje zakona očuvanja
energije
Određivanje početne brzine kod
horizontalnog hica
Određivanje ubrzanja Zemljine
teže oscilovanjem matematičkog
klatna
Određivanje brzine zvuka
metodom rezonancije
Određivanje reda veličine oleinske
kiseline
Određivanje specifičnog toplotnog
kapacitete pomoću kalorimetra
233
Preporučeni demonstracijski ogledi
Težina tijela pri uzbrzanom dizanju i padanju tijela
Slobodno padanje (snimak)
Horizontalni hitac
Kosi hitac
Slobodne harmonijske oscilacije
Zavisnost perioda od dužine matematičkog klatna
Prinudne oscilacije
Rezonancija
Postanak i vrste talasa
Stojeći talasi
Zvučna rezonancija
Oscilogrami naizmjenične struje
Zavojnica i kondenzator u kolu naizmjenične struje
Princip rada generatora i elektromotora
Izotermna promjena stanja gasa
Izobarna promjena stanja gasa
Izohorna promjena stanja gasa
Raspodjela molekula po brzinama
Veza temperature i srednja kinetička energija
234
6. IV RAZRED
Matematičko – informatičko i prirodno izborno područje
( 3 sata sedmično – 90 sati godišnje )
PREGLED PROGRAMSKIH SADRŽAJA
R. B. PROGRAMSKI SADRŽAJI SATI
1. Teorija relativnosti 8
2. Kvantna teorija elektromagnetnog zračenja 8
3. Talasna priroda materije 5
4. Bohrova teorija atoma vodika 6
5. Kvantno – mehanička teorija atoma 9
6. Molekule, kristali i amorfna tijela 15
7. Nuklearna fizika i radioaktivnost 18
8. Elementarne čestice 6
9. Astrofozika
Naučno – tehnološki razvoj
8
10. Laboratorijske vježbe 3
11. Pismene zadaće 4
ZADACI FIZIKE U IV RAZREDU
- upoznavanje osnovnih veličina, azakona i pravila iz atomske i nuklearne fizike
- razvijanje stvaralačkih sposobnosti za primjenu postupaka i metoda fizike u navedenim
oblastima fizike
- osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje ogleda i mjerenja iz pomenutih oblasti
fizike
ISHODI ZNANJA I NASTAVNI SADRŽAJI
IV RAZRED ( 90 sati )
Matematičko – informatičko i prirodno usmjerenje
Programske cjeline Programski sadržaji Ishodi znanja
TEORIJA
RELATIVNOSTI
8 sati
SPECIJALNA TEORIJA
Inercijalni sitemi. Galilejeve
transformacije
Lorentzove transformacije
Kontrakcija dužine.Dilatacija
vremena
Masa i impuls u STR.
Ekvivalent mase i energije
OPĆA TEORIJA
RELATIVNOSTI
Zakrivljenost prostora i
Učenici će:
-ponoviti pojam inercijalnog
sistema
-objasniti prijelaz iz
Galilejevih u Lorentzove
transformacije
-opisati i objasniti pojave
koje se događaju kada se
tijelo kreće brzinom koja se
približava brzini svjetlosti
-raspraviti jedinstvo mase i
235
gravitaciono polje
Crne rupe. Značaj djela
Alberta Einsteina
energije
- objasniti princip
evivalentnosti
-opisati pojavu crnih rupa
KVANTNA TEORIJA
ELEKTROMAGNETNOG
ZRAČENJA
8 sati
Toplotno zračenje tijela.
Zakoni zračenja
Planckova kvantna hipoteza
Fotoelektrični efekt i
objašnjenje. Primjena
Comptonov efekt
Učenici će:
-povezati kretanje molekula
sa toplotnim zračanjem
-opisati i objasniti
Kirchoffov, Stefan-
Boltzmannov i Wienov
zakon zračenja
-uočiti potrebu za novim
objašnjenjem energije u
mikrosvijetu
-objasniti pojavu
fotoelektričnog efekta, te
pojam fotona
-raspraviti promjenu energije
fotona kod Comptonovog
efekta
TALASNA PRIRODA
MATERIJE
5 sati
De Broglieva hipoteza o
talasima čestica
Elektronski mikroskop
Potreba za novom
mehanikom – kvantna
mehanika
Heisenbergov princip
neodređenosti
Učenici će:
-raspraviti dvojnu prirodu
materije
-primijeniti svojstvo
difrakcije elektona na
elektronski mikroskop
-opisati i objasniti kretanje
elektrona koje se ne može
objasniti načinom kretanja
čestice
-primijeniti princip
neodređenosti upravo na
pojavu difrakcije elektrona
BOHROVA TEORIJA
ATOMA VODIKA
6 sati
Historijski razvoj modela
atoma
Thompsonov i Rutherfordov
model atoma i njihovi
nedostaci
Atomski spektri
Bohrov model atoma
Poluprečnik i brzina
elektrona u H-atomu Energija
elektrona u H-atomu
Učenici će:
-opisati i objasniti historijski
razvoj modela atoma,
nedostatke Rutherfordovog
modela
-objasniti smisao Bohrovih
postulata
-odrediti i izračunati
poluprečnik H-atoma, te
brzinu i energiju elektrona u
prvoj Bohrovoj orbiti
KVANTNO-
MEHANIČKA TEORIJA
ATOMA
9 sati
Kvantno-mehanički model
atoma
Kvantni brojevi. Paulijev
princip
Periodni sistem elemenata
Pobuđena stanja atoma:
luminiscentno zračenje,
Učenici će:
-opisati kvantno-mehanički
model atoma gdje postoji
vjerovatnost nalaženja
elektrona, tj. elektronski
oblak
-raspraviti ulogu kvantnih
236
rendgensko zračenje,
stimulirana emisija fotona
(laser)
Primjena lasera. Hologram
brojeva u popunjavanju
periodnog sistema
-uočiti razliku između
fluorescencije i
fosforescencije
-objasnti razliku između
karakterističnog i zakočnog
zračenja kod rendgenskog
zračenja
-opisati nastajanje, te
krarakteristike laserske
zrake, kao i primjenu i
stvaranje holograma
MOLEKULE, KRISTALI
I AMORFNA TIJELA
15 sati
ATOMSKE VEZE
Kvantnomehanička priroda
atomskih veza u molekulama
Potencijalna energija
međudjelovanja atoma u
molekuli
MOLEKULE
Molekulske orbitale.
Određivanje odbitale pomoću
talasne funkcije
Hibridne orbitale sp3
Kristalna i amorfna tijela.
Polimeri i tečni kristali
ZONSKA TEORIJA
Električna vodljivost i
metalna veza
Teorija elektronskih vrpci
Poluprovodnici, N i P
vodljivost
Ovisnost električnog otpora
poluprovodnika o temperaturi
Supravodljivost.Supravodljivi
dijamagnetizam
Objašnjenje i
visokotemperaturna
supravodljivost
ELEKTRONIKA
Poluprovodnička dioda,
karakteristike i primjene
Tranzistor i primjene
Logički sklopovi
Učenici će:
-opisati stvaranje veza
između atoma sa aspekta
kvantne fizike
-naučiti prikazati i objasniti
graf potencijalne energije
-objasniti nastajanje
molekulskih orbitala
preklapanjem s i p orbitala
-uočiti princip hibridizacije
orbitala
-opisati karakteristike
kristala i amorfnih tijela
-raspaviti primjenu polimera
i tečnih kristala
-objasniti prirodu metalne
veze
-povezati valentnu i vodljivu
vrpcu sa znanjem iz hemije,
te osnovne karakteristike
-objasniti način dotiranja
poluprovodnika, te njihove
osobine pri vođenju struje
-objasniti pojam šupljine
-opisati otkriće i osobine
supravodljivosti
-raspraviti objašnjenje
supravodljivosti, te BCS-
teoriju
-opisati primjenu diode,
tranzistora
-uočiti princip rada logičkih
sklopova
NUKLEARNA FIZIKA I
RADIOAKTIVNOST
18 sati
Građa atomske jezgre
Energija vezanja i defekt
mase
Učenici će:
-ponoviti strukturu jezgre,
izotope, izobare
237
Prirodna i umjetna
radioaktivnost
Život i djelo Marie
Sklodowske Curie
α, β, γ radioaktivnost
Zakon radioaktivnog raspada
Nuklearne reakcije
Detekcija nuklearnog
zračenja. Princip rada
detektora
Dozimetrija. Utjecaj
radioaktivnosti na biološku
tvar
Nuklearna fisija. Nuklearni
reaktor. Černobilska
katastrofa
Nuklearna fuzija. Sunce
anihilacija
-objasniti pojavu
radioaktivnosti, te
karakteristike α, β i γ
zračenja
- opisati zakon
radioaktivnog raspada i
vrijeme poluraspada, te kako
možemo odrediti starost
organizma
-objasniti djelovanje
ionizirajućeg zračenja na
ljudski organizam
-raspraviti sličnost i razlike
hemijskih i nuklearnih
reakcija
-objasniti primjenu
nuklearne energije, za i
protiv nuklearnih elektrana
- objasniti zračenja sa Sunca
ELEMENTARNE
ČESTICE
6 sati
Kosmičko zračenje: primarno
i sekundarno
Klasifikacija čestica. Čestice
i antičestice
Kvarkovi i leptoni
Eksperimentalna strana
elementarnih čestica
Prijenosnici i ujedinjenje
interakcija
Učenici će:
-opisati vrste kosmičnog
zračenja
-napraviti osnovnu podjelu
porodica
-objasniti postojanje čestice i
odgovarajuće antičestice, te
posljedice njihovog sudara
-objasniti principe rada
akceleratora čestica, te
opisati najveći istraživački
centar za elementarne čestice
-Cern
ASTROFIZIKA
FIZIKA I NAUČNO –
TEHNOLOŠKI RAZVOJ
8 sati
ASTROFIZIKA
Astrognozija – upoznavanje
objekata na nebeskom svodu
Razvoj spoznaja o položaju
Zemlje u svemiru
Astronomske metode
Zemljina skupina planeta
Jupiterova skupina planeta
Sunce i mala tijela Sunčevog
sistema
Postanak i razvoj zvijezda
Sadržaj svemira
NAUČNO-TEHNOLOŠKI
RAZVOJ
Koncipira se prema interesu
učenika, obuhvaća najnovija
tehnološka dostignuć
Učenci će:
-opisati položaj Zemlje u
svemiru
-objasniti glavne metode
koje se koriste u istraživanju
svemira
-raspraviti karakteristike
pojedinih planeta Sunčevog
sistema
-opisati što sve sadrži svemir
LABORATORIJSKE
VJEŽBE
Određivanje Planckove
konstante pomoću fotoefekta
238
3 sata Provjeravanje zakona
radioaktivnog raspadanja
simulacijom na računaru
Simulacija planetarnog
sistema i usporedba veličina
u svemiru
Preporučeni demonstracijski ogledi
Obzirom na karakterističan dio gradiva, preporuka je da se što više koriste simulacije na
računaru i različite animacije koje će učenicima približiti gradivo.
NAPOMENA:
U trećem i četvrtom razredu gimnazije, gdje je fizika izborni predmet matematičko-
informatičkog i prirodnog smjera, učenici izučavaju jednake nastavne sadržaje.
U istraživačkim projektima nastavnici usmjeravaju učenike na matematičko-
informatičkom smjeru ka primjeni fizikalnih sadržaja u savremenim tehnologijama, dok na
prirodnom smjeru nastavnici usmjeravaju učenike da istražuju primjenu fizike i probleme
povezane sa ekologijom, medicinom i živim svijetom.
Zbog kompleksnosti sadržaja koji se izučavaju u okviru predmeta fizika, a radi što boljeg
razvijanja znanja i vještina kod učenika je potrebno da se fizika izučava kontinuirano, sve četiri
godine tokom gimnazije.
7. PROFIL I STRUČNA SPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE FIZIKE
Nastavnik je osposobljen da predaje predmet fizika ako je završio:
- Prirodno-matematički fakultet Odsjek – fizika zvanje: profesor fizike (VII stepen stručne
spreme)
- Pedagoški fakultet, Odsjek matematika i fizika, zvanje: profesor matematike i fizike
- Diplomirani inzenjer fizike sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)
- Magistar fizike (II ciklus) nastavnički smjer
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Hemija/Kemija
240
1. Uvod
Nastavnim planom određuje se broj sati nastave pojedinog predmeta u određenoj godini
obrazovanja. Primjerice, hemija kao nastavni predmet proučava se u 1. i 2. razredu gimnazije, s
dva nastavna sata sedmično, odnosno 70 nastavnih sati godišnje, a u 3. i 4. razredu gimnazije-
prirodno izborno područje s tri nastavna sata sedmično, te 105 nastavnih sati (za treći) odnosno
90 nastavih sati (za četvrti) godišnje. Na osnovu takvog nastavnog plana, definisan je nastavni
program u kojem su navedeni zadaci nastave i nabrojene teme, odnosno redoslijed obrade
nastavnih sadržaja. Nastavni program može se realizovati na mnogo načina. Bitno je ostvariti cilj
i zadatke nastave, a putevi kojim se do cilja dolazi mogu biti različiti. U svakoj nastavnoj jedinici nastavnik mora sam procijeniti koja su znanja korisna i potrebna
učeniku za razumijevanje novih nastavnih sadržaja. Znanja koja učenik neće imati priliku
primjeniti u životu su beskorisna, pa ih ne treba ni učiti. U tome uglavnom i jest jedno od
rješenja za rasterećenje nastavnih programa.
Sposobnosti učenika nakon završene gimnazije
Nakon završenog programa učenici moraju:
- moći neovisno planirati i provesti manje eksperimentalno istraživanje primjenjujući
standardni laboratorijski pribor i pripadne mjere zaštite
- moći interpretirati rezultate mjerenja i opažanja i u pisanom i usmenom obliku izvijestiti
o provedenom eksperimentu - moći interpretirati i napisati jednačine za različite vrste hemijskih reakcija - moći provesti stehiometrijski proračun količina tvari u hemijskim reakcijama u čvrstom
i gasovitom stanju, kao i u rastvorima - steći znanje o interakciji tvari sa elektromagnetnim značenjem - moći opisati strukturu atoma i razumjeti vezu između emisijskih i apsorpcijskih spektara
i elektronske strukture atoma i periodnog sistema elemenata - moći usporediti fizičke i hemijske osobine tvari s obzirom na vrstu hemijske veze, - moći diskutovati o koligativnim osobinama rastvora - moći diskutovati o faznim prijelazima i pripadnim ravnotežama faza - moći kvalitativno i kvantitativno opisati promjene entalpije i entropije pri fizičkoj i
hemijskoj promjeni - moći diskutovati o spontanim i nespontanim procesima - znati različite načine spremanja i transformacije hemijske energije - moći diskutovati o faktorima koji utječu na brzinu hemijske reakcije - na osnovi ekperimentalnih podataka moći izračunati konstantu brzine i energiju aktivacije
jednostavnije hemijske reakcije - moći diskutovati o jednostavnijim homogenim i heterogenim ravnotežama te
izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata u homogenim ravnotežnim sistemima - moći na primjeru objasniti djelovanje pufera - znati najvažnije rasprostranjenosti najčešćih hemijskih elemenata u prirodi i znati opisati
prirodni ciklus nekih nemetala - znati osobine i primjenu nekih važnih hemijskih elemenata i spojeva - poznavati osobine i primjenu nekih modernih tehnoloških važnih materijala - poznavati najvažnije vrste spojeva i funkcionalnih grupa u organskoj hemiji - poznavati različite vrste izomerije - moći interpretirati jednostavnije IR, NMR i masene spektre
241
- poznavati najvažnije tipove i mehanizme hemijskih reakcija - poznavati najvažnije biohemijske reakcije u živom organizmu - razumjeti kinetiku i termodinamiku najvažnijih biohemijskih reakcija u živom organizmu - poznavati proizvodnju i primjenu važnih baznih hemikalija - poznavati utjecaje na zdravlje i okoliš nekih ''običnih'' tvari kojima se često koriste u
industriji i svakodnevnom životu - poznavati probleme do koji dolazi u okolini zbog različitih polutanata, te znati metode
pročišćavanja vode i dimnih plinova
Nabrojene sposobnosti učenik može steći samo aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu
tako da sam provodi istraživanje, izvodi pokuse i interpretira rezultate svojih istraživanja. Pod istraživanjem ne misli se isključivo na labaratorijsko istraživanje već i na pretraživanje literature.
Nastavnik sam osmišljava redoslijed i dubinu obrade pojedinih nastavnih sadržaja.
Cilj i zadaci nastave hemije u gimnaziji Cilj nastavnog predmeta hemije je uvođenje učenika u osnovna područja hemijske nauke, čiji su
sadržaji neophodni za razumijevanje tehnoloških, fizičkih i bioloških procesa, u skladu sa
savremenim naučnim dostignućima. Sticanje znanja iz hemije neophodnih za poimanje
materijalnog svijeta, razumijevanje zakonitosti na kojima su ta znanja utemeljena i formiranje
pozitivnih osobina učenikove ličnosti. Hemija, kao eksperimentalna i interdisciplinarna nauka,
pomaže da se steknu osnovna znanja o životu, prirodi i zakonima u prirodi. Nastava hemije može
dati odgovore na često postavljena pitanja: kako i zašto? Zahvaljujući baš takvim i sličnim
pitanjima, stiče se znanje koje je primjenjivo i pomoću kojeg se može uticati na poboljšanje
životnih uslova. Stečeno znanje iz hemije će omogućiti da se primjeni u predmetima struke, te
prošire vidici o zdravlju čovjeka i očuvanju životne sredine. Konačno cilj nastave hemije je da
omogući povećanje općeg obrazovanja i stvori osnovu za usvajanje znanja i umjeća iz
programskih sadržaja na srednjoškolskom nivou, te stvori osnovu za nastavak školovanja. Jedan od najvećih zadataka hemije jeste razviti interes učenika prema prirodnim naukama i
pokazati da su znanja iz područja prirodnih nauka dio opšte kulture. Izučavajući hemiju, kao i
biologiju, fiziku, učenik treba da lakše razumije svijet oko sebe, da čovjek od rođenja do smrti
ovisi o proizvodima hemijske industrije. Cilj učenja hemije ne može biti samo učenje činjenica već steći znanje o temeljnim hemijskim
teorijama, prije svega atomskoj teoriji, njenim modelima, a u cilju lakšeg shvatanja osobina i
promjena tvari.
Zadaci nastave hemije mogu se iskazati na više načina: - razviti vještinu eksperimentisanja - razviti sposobnost zapažanja promjena u toku eksperimenta - razviti sposobnost usmenog i pismenog izražavanja zapaženih promjena - razviti sposobnost zaključivanja o rezultatima eksperimenta - razviti sposobnost predviđanja hemijskih promjena u datim okolnostima
Zadaci nastave hemije u različitoj dobi uzrasta se mogu definisati na više načina (predškolska
dob, osnovna škola, srednja škola, fakultet).
242
Nastavni plan i program iz hemije za I razred gimnazije
(2 sata sedmično - 70 sati godišnje)
A. Cilj programa je da učenici usvoje osnovna znanja o hemijskim spojevima, procesima i
zakonitostima u prirodi i osposobe se da usvojeno znanje i spoznaje primjene u svom
području rada u nastavku školovanja.
B. Zadaci programa su: - upoznati učenike s osnovnim hemijskim pojavama i zakonitostima - ukazati im na odnos strukture i osobina tvari - savladati osnove laboratorijskog rada i razviti vještine eksperimentisanja u hemijskom
laboratoriju - razvijati navike promatranja, opažanja i eksperimentalnog provjeravanja te donošenje
zaključaka na osnovu objektivnog mjerenja - ovladati osnovama hemijskog računa i njegove primjene - znati predvidjeti i procjeniti posljedice nekontrolisanih hemijskih djelovanja na čovjeka i
okolinu, steći navike za zaštitu prirode i životne sredine.
PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA
TEMATSKE CJELINE BROJ
ČASOVA
1. Uvod i tvari
4
2. Zakoni hemijskog spajanja
5
3. Molarne veličine
6
4. Građa atoma
4
5. Struktura tvari i hemijske veze
6
6. Disperzni sistemi
8
7. Hemijske reakcije
7
8. Brzina hemijskih reakcija i hemijska ravnoteža
10
9. Periodni sistem elemenata i anorganske tvari
20
243
Programski sadržaj: Sati
1. Uvod i tvari
Hemija kao prirodna i eksperimentalna nauka - porijeklo naziva hemija 2+1+1
Hemija i druge prirodne nauke
Naučni metod
Izvori tvari; podjela tvari; agregatna stanja tvari
Razdvajanje smjese
Filtriranje
Destilacija
Sublimacija
Prekristalizacija
2. Zakoni hemijskog spajanja 2+2+1
Četri osnovna stehiometrijska zakona
Zakoni o održanju mase - Lavoisier
Zakoni stalnih omjera masa - Proust
Zakoni umnoženih omjera - Dalton
Avogadrov zakon
3. Molarne veličine 4+2+0
Mase najsitnijih čestica
Unificirana atomska jedinica mase (u)
Relativna atomska masa (Ar)
Relativna molekulska masa (Mr)
Količina tvari (n)
Molarna masa (M)
Avogadrov broj (NA)
Molarni volumen gasova (Vm)
Procentni sastav i određivanje formule spoja
Empirijska i mlekulska formula
Maseni udio elemenata u spoju
Izračunavanje na osnovu jednačine hemijske reakcije
4. Građa atoma
Atom, modeli atoma, kvantni brojevi, orbitale i energija 3+1+0
Elektronski spin i Paulijev princip isključenja
Elektronske konfiguracije elemenata
244
5. Struktura tvari i hemijske veze
Jonska veza 3+2+1
Valencija
Osobine jonskih spojeva
Kovalentna veza,atomske i molekulske orbitale
Metalna veza,metalna kristalna rešetka
6. Disperzni sistemi
Podjela disperznih sistema (suspenzije, koloidi, rastvori) 5+2+1
Izražavanje sastava smjesa (koncentracije, udjeli)
Pravi rastvori i osobine pravih rastvora
Difuzija i osmoza
Koloidno disperzni sistemi
7. Hemijske reakcije Vrste hemijskih reakcija 4+2+1
Jednačina hemijske reakcije
Redoks reakcije
8. Brzina hemijskih reakcija i hemijska ravnoteža
Brzina hemijske reakcije; faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije
Ravnoteža u homogenim i heterogenim reakcijama 6+3+1
Ravnoteža u reakcijama disocijacije
Jonski produkt vode i pH vrijednost; indikatori
Produkt topivosti
9. Periodni sistem elemenata i anorganske tvari
Prikaz strukture PSE, zakon periodičnosti 12+6+2
Ovisnost osobina elemenata i njihovih spojeva od položaja u PSE
Pregled osobina elemenata po grupama PSE
Metali, fizičke i hemijske osobine, upotreba metala
Željezo – nalazište, proizvodnja, osobine, upotreba, čelik i legure čelika
Aluminij - nalazište, proizvodnja, osobine, upotreba, legure
Bakar - osobine i upotreba
Važniji spojevi željeza, aluminija i bakra
Azot (dušik) - nalazište, dobijanje, upotreba; amonijak, azotna kiselina
Sumpor - nalazište, dobijanje, upotreba; sumporna kiselina
Klor - nalazište, dobijanje, upotreba i osobine; klorovodična kiselina
245
D. Didaktičke upute
U prvoj godini učenja po ovom programu, proučava se opća hemija. Radi ostvarivanja
programskih sadržaja, učenike treba upoznati s načinom rada, vođenjem laboratorijskog
dnevnika, priborom kojim će se služiti, opasnostima koje se mogu javiti, mjerama opreza,
pružanjem prve pomoći, te zaštitom zahtijeva da škola bude opremljena potrebnim nastavnim
sredstvima, pomagalima i priborom za praktični laboratorijski rad, te da u odjeljenjima bude
odgovarajući broj učenika.
E. Način provjere i vrednovanje znanja
Vrednuje se kontinuirani rad učenika tokom godine, aktivnost na času, učešće u izvođenju
eksperimenata, aktivnost u izradi stehiometrijskih zadataka, izrada seminarskih radova sa
prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom predviđenih
testova provjere znanja.
F. Materijalni uslovi
Za uspješno izvođenje teorijske nastave ovog predmeta potrebna je specijalizirana učionica s
kompletnom video opremom, projektorom, računarom te laboratorijskim stolom sa svim
priključcima: vodom, plinom, strujom, odvodom.
- Kako je eksperiment najvažnija metoda za razumijevanje predviđenih sadržaja, u okviru
realizacije teorijskog dijela nastave, nastavnik će se, uz sudjelovanje učenika, služiti
demonstracijskim eksperimentima, a do obrade rezultata učenici će dolaziti grupno. Za
izvođenje eksperimenata potreban je osnovni laboratorijski inventar (odmjerno posuđe,
pribor, hemikalije), kao i vaga tačnosti 0,01g.
- Vježbe će učenici raditi individualno ili u grupama u laboratoriju, koji uz digestor ima
već spomenutu standardnu laboratorijsku opremu, kao i potrebno laboratorijsko posuđe i
pribor. Na taj način će učenici ovladati potrebnim vještinama i razvijati osjećaj
odgovornosti i preciznosti pri eksperimentalnom rad
246
Profil i stručna sprema nastavnika/ce
(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je
prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.
(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i
programom za svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i
stručna sprema svih ostalih uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.
(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u
skladu sa stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:
a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim
drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom
predmeta
b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na
nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-
didaktičkom grupom predmeta
(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce
sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno
VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce,
poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne
spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i
metodičkodidaktičkom grupom predmeta.
(5) Ako se praktična i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim
organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za
praćenje, realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.
(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za
ocjenjivanje učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.
247
Nastavni plan i program iz hemije za II razred gimnazije
(2 sata sedmično- 70 sati godišnje)
A. Cilj programa je upoznati učenike s glavnim tipovima osnovnih organskih spojeva,
njihovu nomenklaturu, osnovne osobine i reakcije. Osobito je važno spoznati povezanost
(uzajamno pretvaranje) organskih spojeva. Također treba usvojiti pojmove supstitucije,
adicije i eliminacije. Učenike valja upoznati i s osnovama analize organskih spojeva i
stehiometrijom organskih reakcija te obraditi glavne vrste izomerije i osnovne
stereohemijske pojmove. Poslije upoznavanja s načinom cijepanja veze i s vrstama
reagensa, slijedi tumačenje pojedinih mehanizama izabranih reakcija i upoznavanje sa
složenijim sintetskim organskim spojevima te s osnovama njihovog industrijskog
dobivanja. Na kraju ovoga programa učenici će se upoznati i s osnovnim vrstama
biomakromolekula i njihovim gradivnim jedinkama te s njihovima fiziološkim ulogama.
B. Zadaci programa su:
- proširivanje znanja i shvatanje ovisnost osobina tvari od strukture - upoznavanje sa specifičnom strukturom atoma ugljika - upoznavanje učenika s vrstama organskih spojeva i njihovom značaju - shvati da reaktivnost zavisi od energetskih promjena u organskim molekulama - savlada pojmove elektrofil, nukleofil, slobodni radikal - nauči pojam hibridizacije i nastajanje hibridnih orbitala - pravilno shvati značaj zasićenih i nezasićenih ugljikovodika - savlada pojam funkcionalnih grupa - nauči razlike i sličnosti pri imenovanju organskih spojeva - savlada strukturu obrađenih organskih spojeva - nauči šta su polimeri, kakav je njihov značaj i ko su zagađivači životne sredine - razvijanje praktičnih vještina za rad u laboratoriji - razvijanje saradnje kroz rad u grupi kao i individualni rad u laboratoriji - razvijanje odgovornosti pri individualnom radu - upoznavanje sa osnovnim prirodnim proizvodima i njihovim biološkim značajem - eksperimentalno potvrđivanje teoretskih znanja i primjena u funkciji istraživanja - upućivanje i osposobljavanje učenika da koriste razne izvore znanja - mjesto i značaj organske hemije u savremenom svijetu i svakodnevnom životu
248
C. PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA
Tematske cjeline Broj časova
1. Uvod u organsku hemiju 4
2. Ugljikovodici 12
3. Halogeni derivati ugljikovodika 3
4. Aromatski ugljikovodici 4
5. Organski spojevi sa kisikom 16
6. Organski spojevi sa azotom 5
7. Ugljikohidrati 6
8. Lipidi 6
9. Aminokiseline, peptidi i proteini 6
10. Nukleinske kiseline 4
11. Heterociklični spojevi 4
Ukupno 70
Programski sadržaj Sati
1. Uvod u organsku hemiju 2+1+1
Anorganski i organski spojevi- osobine
Hemijska veza u organskim spojevima i struktura organskih
molekula
Građa ugljikovih atoma- hibridizacije
Priroda kovalentne veze
Polarnost kovalentne veze
Vrste organskih hemijskih reakcija (supstitucija, adicija, eliminacija)
2. Ugljikovodici 6+3+3
Alkani
Struktura i izomerija alkana
Nomenklatura alkana
Cikloalkani
Izvori i upotreba alkana
Hemijske osobine alkana
Metan- osobine
Alkeni
Struktura alkena
Nomenklatura alkena
Dobivanje alkena
249
Hemijske osobine alkena
Eten- fizičke i hemijske osobine
Alkini
Nomenklatura alkina
Hemijske osobine alkina
Dobivanje etina (acetilena)
Primjena alkina
3. Halogeni derivati ugljikovodika 2+1+0
Supstitucijske reakcije halogenalkana
Reakcije eliminacije halogen alkana
4. Aromatski ugljikovodici 2+1+1
Prirodni izvori aromatskih ugljikovodika
Struktura benzena
Nomenklatura aromatskih spojeva
Reakcije benzena
Kondenzovani aromatski ugljikovodici
5. Organski spojevi sa kisikom/oksigenom 8+4+4
Alkoholi
Nomenklatura
Fizičke osobine alkohola
Hemijske osobine alkohola
Dobivanje i upotreba alkohola
Fenoli
Eteri
Aldehidi i ketoni
Nomenklatura
Glavni predstavnik aldehida i ketona
Fizičke osobine aldehida i ketona
Oksidacija i redukcija aldehida i ketona
Karboksilne kiseline i derivati
Nomenklatura karboksilnih kiselina
Najvažniji predstavnici karboksilnih kiselina
Fizičke osobine karboksilnih kiselina
Hemijske reakcije karboksilnih kiselina
Dobivanje karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselina
250
6. Organski spojevi sa azotom 2+2+1
Struktura i nomenklatura amina
Fizičke i hemijske osobine amina
Dobivanje amina
7. Ugljikohidrati 3+1+2
Stereoizomerija
Monosaharidi
Reakcije monosaharida
Disaharidi
Reakcije i dokazivanje disaharida
Polisaharidi
Dokazivanje polisaharida
8. Lipidi 3+1+2
Podjela lipida
Trigliceridi (masti i ulja)
Sapuni i deterdženti
Voskovi
Fosfolipidi
Steroidi
9. Aminokiseline, peptidi i protein 3+1+2
Aminokiseline
Kiselo-bazne osobine aminokiselina
Reakcije aminokiselina
Stereohemija aminokiselina
Struktura peptida i proteina
Podjela proteina
Hemijske osobine proteina
Enzimi
Proteini u prehrani
10. Nukleinske kiseline 2+2+0
Strukturne jedinice nukleinskih kiselina
Primarna struktura DNA
Sekundarna struktura DNA
Razlika između DNA i RNA
Transkripcija genetičke informacije
251
11. Heterociklični spojevi 2+2+0
Aromatičnost osnovnih predstavnika
Alkaloidi
D. Didaktičke upute
U drugoj godini učenja treba obratiti pažnju na osobine ugljikova atoma, te velikog broja
ugljikovih spojeva u odnosu na broj anorganskih spojeva. Objasniti učenicima mjesto ugljika
u PSE, σ i π veze, te ugljikovodike čije osobine zavise o tipu veze među atomima ugljika:
alkani, alkeni, alkini, areni. Na ovim primjerima učenici će upoznati osobine homolognih
nizova, osnovne pojmove zasićenosti i nezasićenosti što omogućava bolje razumijevanje
organske hemije. Važno je naglasiti osobine funkcionalnih grupa i na karakterističnim
primjerima pokazati mehanizme supstitucije i adicije.
E. Način provjere i vrednovanje znanja
Vrednuje se kontinuirani rad učenika tokom godine, aktivnost na času, učešće u izvođenju
eksperimenata, aktivnost u izradi stehiometrijskih zadataka, izrada seminarskih radova sa
prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom predviđenih
testova provjere znanja.
F. Materijalni uslovi
Teorijski dio nastave organske hemije također prati eksperiment, pa je važno da se nastava
odvija u specijaliziranoj učionici s potrebnom opremom: računar, projektor, te radnim stolom
(sa svim priključcima) na kome će se nastavnik demonstrirati i eksperimentom propratiti
određene nastavne sadržaje. Za uspješno izvođenje eksperimenta potrebno je i laboratorijsko
posuđe, pribor i hemikalije. Dio laboratorijskog inventara je vaga s tačnosti 0,01g.
252
Profil i stručna sprema nastavnika/ce
(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o
srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je prvenstveni
zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.
(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i programom za
svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i stručna sprema svih ostalih
uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.
(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u skladu sa
stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:
a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim drugim
fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom predmeta
b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavničkom
fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-didaktičkom grupom
predmeta
(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce sa
završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno VI stepenom
stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce, poslovođe/tkinje,
specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog
iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i metodičkodidaktičkom grupom predmeta.
(5) Ako se praktična i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim
organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za praćenje,
realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.
(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za ocjenjivanje
učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.
253
Nastavni plan i program iz hemije za III razred gimnazije- prirodno izborno područje (3 sata sedmično- 105 sati godišnje)
A. Cilj teoretskog dijela programa je da učenici savladaju osnove fizikalne hemije,
upoznaju se s agregatnim stanjima tvari, brzinom i ravnotežom hemijske reakcije te
osnovama elektrohemije.
Zatim da učenici savladaju osnove anorganske hemije, praktična znanja o hemijskim
elementima i anorganskim spojevima te njihovu praktičnu primjenu.
Primjeniti stečeno znanje iz područja opće hemije u savladavanju novih područja
anorganske, fizikalne i analitičke hemije. Osposobiti se za eksperimentalno provjeravanje
teoretskih spoznaja. Razvijanje navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na
temelju ogleda, posmatranja pojava i objektivnih mjerenja. Osposobljavanje za nastavak
školovanja.
Cilj praktičnog dijela je da učenici sacladaju osnovne pojmove i postupke klasičnih
metoda kvalitativne i kvantitativne hemijske analize. Praktični postupci temeljeni su na
usvojenom znanju iz opće i anorganske hemije.
B. Zadaci programa su: - steći praktična znanja o hemijskim elemenetima i anorganskim spojevima te
njihovoj primjeni - ovladati postupcima taložnih reakcija (dokazivanje katjona i aniona) - upoznati osnove gravimetrijske analize - savladati volumetrijske postupke analize - shvatiti važnost čistoće i preciznosti pri radu - ovladati novim eksperimentalnim tehnikama - razvijanje sistematičnosti i urednosti u obradi podataka - usavršiti preciznost rada - povezati teoretske osnove i praktične postupke riješavanjem zadataka
C. PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA
Tematske cjeline Broj časova
1. Uvod u laboratorijski rad 9
2. Analitička hemija 30
3. Anorganska hemija 28
4. Fizikalna hemija 26
5. Posjeta tehnološkim postrojenjima 12
Ukupno 105
254
Programski sadržaj Sati
1. Uvod u laboratorijski rad 3+2+4
Osnovna pravila rada u laboratoriju
Mjere opreza i zaštite
Pružanje prve pomoći u laboratoriju
Oprema laboratorija
Mjere sigurnosti pri radu
Razblaživanje i djelovanje koncentrovane kiseline i baze
Zbrinjavanje otpada nakon provedenih ogleda
Plinski plamenici
Vrste plinskih plamenika
Rad sa plamenikom
Laboratorijski pribor
Stakleni i porculanski pribor
Metalni pribor
Mjerenja u laboratoriju
Mjerenje temperature i mase
Postupci odjeljivanja smjese tvari
Dekantiranje i filtriranje
Sublimacija
Destilacija
2. Analitička hemija Kvalitativna analiza
13+5+12 Tipovi hemijskih reakcija u analitičkoj hemiji (taloženje,
kompleksi, redoks reakcije) Šematski pregled kationa i aniona (podjela, grupni reagensi, predstavnici) Pojedinačne dokazivanje kationa Razdvajanje smjese kationa Pojedinačno dokazivanje aniona
Kvantitativna analiza Volumetrija (Standardizacija rastvora. Izračunavanja)
Gravimetrija (Osobine taloga i reagensa. Faze
gravimetrijske analize. Izračunavanja) Instrumentalne metode kvantitativne analize Elektrohemijske metode Optičke metode Hromatografske metode
255
3. Anorganska hemija 15+7+6
Metali
Elementi I grupe Periodnog sistema elemenata
Natrij i njegovi spojevi
Elementi II grupe Periodnog sistema elemenata
Kalcij i njegovi spojevi
Aluminij
Bakar
Željezo
Olovo
Cink
Nemetali
Vodik - najrasprostranjeniji element u svemiru
Ugljik
Silicij
Azot
Kisik
Sumpor
Halogeni elementi
4. Fizikalna hemija
14+5+7 Elektrohemija Elektroliti i neelektroliti Oksido-redukcijski procesi na elektrodama Elektroliza rastvora bakar(II) hlorida i elektroliza taline i rastvora natrij hlorida Elektrohemijski izvor energije-princip rada galvanskog članka Elektrohemijski niz elemenata Leclacheov članak; olovni akomulator, gorivi članci Korozija i zaštita od korozije Hemijska kinetika Brzina hemijske reakcije Faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije Red i molekularnost reakcije Katalizatori i inhibitori Hemijska ravnoteža Konstanta hemijske ravnoteže Konstanta kiselosti (Ka) i konstanta bazičnosti (Kb)
Jonski produkt vode. pH vijednost
Proizvod rastvorljivosti (Ksp)
4. Posjeta tehnološkim postrojenjima
Jedan čas potrebne teorijske pripreme o načinu ponašanja u pogonu,
mjerama zaštite i načinu vođenja pismenih zapažanja.
Posjetiti raspoložive tehnološke kapacitete (npr. Bihaćka pivovara, Meggle,Veterinarski zavod...)
256
D. Didaktičke upute
Tokom prve i druge godine učenici se uvode u osnove teorijske i praktične hemije. U trećoj
godini učenja, ova saznanja se produbljuju sadržajima anorganske, fiziklalne i analitičke hemije.
Učenici trebaju steći samostalnost u radu, zaključivanju, obradi i interpretaciji eksperimentalno
dobivenih podataka.
E. Način provjere i vrednovanje znanja
Vrednuje se kontinuirani rad učenika tokom godine, aktivnost na času, učešće u izvođenju
eksperimenata, aktivnost u izradi stehiometrijskih zadataka, izrada seminarskih radova sa
prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom predviđenih
testova provjere znanja.
F. Materijalni uslovi
I ovdje je eksperiment jedna od osnovnih metoda stjecanja znanja pa je nužno da se nastava
odvija u specijaliziranoj učionici sa svom opremom, računarom, projektorom, radnim stolom sa
svim instalacijama (strujom- izmjeničnom i istosmjernom,plinom, vodom, odvodom). Uz
potreban pribor, instrumnete, vagu i određene hemikalije, nastavnik će učenike upozoriti na
bitne razlike između idealnih i realnih sistema s kojim se svakodnevno susrećemo.
Profil i stručna sprema nastavnika/ce
(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je
prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.
(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i
programom za svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i
stručna sprema svih ostalih uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.
(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u
skladu sa stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:
a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili završenim
drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom grupom
predmeta
b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na
nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-
didaktičkom grupom predmeta
(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i nastavnici/ce
sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa, VII, odnosno
VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i programom, majstori/ce,
poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim najmanje V stepenom stručne
spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom pedagoško-psihološkom i
metodičkodidaktičkom grupom predmeta.
(5) Ako se praktična i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim
organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za
praćenje, realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.
(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za
257
ocjenjivanje učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.
Nastavni plan i program iz hemije za IV razred gimnazije- prirodno izborno područje
(3 sata sedmično- 90 sati godišnje)
A. Cilj programa je da učenici steknu produbljena znanja iz hemije (opšte, anorganske,
organske, biohemije i primjenjene hemije) neophodne za naučno tumačenje i
razumijevanje pojava i promjena u prirodi i na taj način steknu trajna znanja za nastavak
obrazovanja na višim školama i fakultetima.
B. Zadaci programa su da učenici: - steknu šira i produbljena znanja o strukturi supstance, hemijskim elementima,
neorganskim i organskim jedinjenjima - usvoje dodatna znanja o principima hemijske tehnologije i značaju proizvoda
hemijske industrije - ovladaju osnovnim znanjima neophodnim za razumijevanje i primjenu proizvoda
hemijske industrije u svakodnevnom životu - postupno upoznaju metode hemijskih istraživanja - razvijaju kritičku i stvaralačku maštu putem eksperimentalne nastave i formiraju
pravilan odnos prema radu - razvijaju pozitivne osobine ličnosti kao što su: tačnost, preciznost, sistematičnost,
urednost, upornost, odgovornost, smisao za samostalni rad i kritičnost - razvijaju sposobnost za naučnu aktivnost i umjeće da samostalno uče (posmatraju,
eksperimentišu i razmišljaju o tekstu udžbenika i stručne literature) - razvijaju sposobnost za uspešno nastavljanje obrazovanja i izučavanja drugih oblasti u
kojima se hemija pojavljuje
C. PREGLED PROGRAMSKOG SADRŽAJA
TEMATSKE CJELINE BROJ ČASOVA
1. Repetitorij opće hemije 20
2. Repetitorij organske i biohemije 32
3. Organske reakcije u živim organizmima 6
4. Lijekovi 4
5. Ekohemija 8
6. Stehiometrijska izračunavanja 20
UKUPNO 90
258
Programski sadržaj Sati
1. Repetitorij opće hemije
10+4+6 Zakoni hemijskog spajanja
Struktura atoma i Periodni sistem elemenata
Veze između atoma i molekula
Rastvori
Mol i molarne veličine
Hemijske reakcije
2. Repetitorij organske i biohemije 16+8+8
Uvod u organsku hemiju
Građa i podjela organskih spojeva
Kvalitativna elementrana analiza organskih spojeva
Hemijske veze u organskim spojevima
Ugljikovodici
Alkani i cikloalkani
Nomenklatura i izomerija
Osobine alkana i cikloalkana
Alkeni i cikloalkeni
Nomenklaturai izomerija
Osobine alkena
Alkini
Nafta i petrohemija
Halogenalkani
Alkoholi, fenoli i eteri
Alkoholi
Građa i nomenklatura
Osobine alkohola
Fenoli i eteri
Aldehidi i ketoni
Građa i nomenklatura
Dobivanje i dokazivanje
Osobine aldehida i ketona
Kiseline i esteri
Osobine karboksilnih kiselina
Mravlja i sirćetna kiselina
Derivati karboksilnih kiselina. Esteri
259
Masti i ulja. Sapuni
Stereoizomerija i optička aktivnost
Ugljikohidrati
Podjela i građa ugljikohidrata
Monosaharidi i disaharidi
Polisaharidi
Aminokiseline i peptidi
Bjelančevine
Enzimi
3. Organske reakcije u živim organizmima 3+2+1
Fotosinteza
Metabolizam
Hormoni, vitamini, minerali
4. Lijekovi 2+1+1
Podjela prema namjeni
5. Ekohemija-realizovati kao učeničke projekte 4+2+2
Uvod u ekološku hemiju
Uticaj čovjeka na životnu sredinu
Uticaj tehničkog razvoja
Zagađivanje atmosfere (izvori zagađenja, ozonske rupe)
zagađivanje vode, izvori pitke vode (efekti zagađivanja, sanitarne,
industrijske otpadne vode)
Zagađivanje zemljišta (uticaj urbanizacije, komunalni i
industrijski otpad, specijalni otpad)
Otpaci kao sekundarne sirovine i sekundarni izvori energije
(recikliranje i biorazgradnja)
Kontrola zagađenja i mjere zaštite (kontrola atmosfere vode i tla)
Prostorni plan (izgradnja industrijskih pogona i uređenje okoline)
6. Stehiometrijska izračunavanja 6+6+8
Zadaci se rade u sklopu odgovarajućih oblasti , u okviru datog fonda
sati
Repetitorij opće, organske i biohemije
Adekvatnim odabirom nastavnih sadržaja i izvora znanja predmetni nastavnik i učenici će
ponoviti važne tematske cjeline, obrađene programskim sadržajem u toku srednjoškolskog
obrazovanja. Takođe preradom konkretnih testova znanja sa prijemnih ili kvalifikacionih ispita
iz prethodnih ispitnih rokova, učenici će steći potreban nivo znanja za izradu kvalifikacionog
testa pri upisu na visokoškolsku ustanovu ili fakultet na kojem se provjerava znanje iz hemije.
260
D. Didaktičke upute
Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati
interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i
istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,
argumentovano diskutovanje i suprostavljanje stavova pri pojavi određenih problema itd.
Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinacijama nastavnik
doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za
savladavanje novih znanja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da
aktivno učestvuju u svim fazama časa. Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati
koji mu je neophodan za realizaciju pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog
specifičnosti (uslovi rada, kabinet, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije
moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentima na rezultate ili da nađe
alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD i sl.
Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u
središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.
Programski sadržaji grupisani su u tematske cjeline za čiju je realizaciju potreban određeni
fond sati, naznačen uz naziv tematske cjeline. Na časove obrade otpada oko 50%, dok
preostalih 50% otpada na ponavljanje, pismenu i usmenu provjeru znanja, laboratorijske
vježbe, sistematizaciju gradiva po završetku velikih tematskih cjelina. Ovakvim omjerom
omogućava se učenje u školi, a profesoru se ostavlja dovoljno kreativnog prostora. Časove
utvrđivanja i provjere znanja profesor će rasporediti prema vlastitoj procjeni, poštujući
naravno njihov zbir. Laboratorijske vježbe vezat će se za nastavne teme kojima sadržajno
pripadaju. Pri realizaciji navedenih programskih sadržaja nastavnik će sam odrediti njihov
obim, koji neće suviše opteretiti učenika, i koji će mu dati sigurno elementarno znanje
primjenjljivo na konkretne problemske zadatke. Ovakvim pristupom realizaciji nastave
hemije učenik će uglavnom učiti u školi, i ostajat će mu više vremena za slobodne aktivnosti,
druženje u porodici, i formiranje cjelovite ličnosti. U cilju rasterećenja programa eliminisani
su tematski sadržaji koji se izučavaju u okviru drugih srodnih ili stručnih predmeta. Pismena
provjera znanja nije obavezna, ali se preporučuje u obliku testa jer daje pouzdane i
objektivne pokazatelje znanja i kod učenika razvija sposobnost za samostalan rad, logičko
mišljenje i egzatnost, učvršćujući njihovo samopouzdanje. Stehiometrijska izračunavanja
trebalo bi da budu sastavni dio hemijskog istraživanja, naročito u oblastima opšte hemije.
Izrada računskih zadataka i laboratorijskih vježbi čine usvojena teoretska znanja potpunijim i
usvojena znanja upotrebljivim.
262
E. Način provjere i vrednovanje znanja
Vrednuje se kontinuirani rad učenika tokom godine, aktivnost na času, učešće u izvođenju
eksperimenata, aktivnost u izradi stehiometrijskih zadataka, izrada seminarskih radova sa
prezentacijom. Ocjenjivanje se izvodi usmenim ispitivanjem učenika ili izradom
predviđenih testova provjere znanja.
F. Materijalni uslovi
Za realizaciju nastave hemije škola treba da ima: specijalizirani kabinet sa
odgovarajućom opremom za izvođenje laboratorijskih vježbi i demonstracionih
ogleda, računar sa priključkom na internet, prostoriju za skladištenje hemikalija koje
su predviđene programskim sadržajem, izvore vode i plina, zaštitnu i protivpožarnu
opremu, opremu za prvu pomoć i zaštitna sredstva.
Profil i stručna sprema nastavnika/ce
(Nastavnim planom i programom utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika. Zakon o srednjem obrazovanju USK, Član 113.) (1) Nastavnik/ca u srednjoj školi je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je
prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika/ ca.
(2) Profil i stručna sprema nastavnika/ca u srednjoj školi utvrđuje se nastavnim planom i
programom za svaki predmet pojedinačno, u ovisnosti od vrste i tipa srednje škole, a profil i
stručna sprema svih ostalih uposlenika/ca utvrđuju se pedagoškim standardima i normativima.
(3) Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u
skladu sa stavom (2) ovog člana, u srednjoj školi izvode lica:
a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili
završenim drugim fakultetom i položenom pedagoškopsihološkom i metodičko- didaktičkom
grupom predmeta
b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na
nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i
metodičko-didaktičkom grupom predmeta
(4) Praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada u srednjim školama izvode i
nastavnici/ce sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog
procesa, VII, odnosno VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim planom i
programom, majstori/ce, poslovođe/tkinje, specijalisti/kinje instruktori/ce sa završenim
najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom
pedagoško-psihološkom i metodičkodidaktičkom grupom predmeta.
(5) Ako se praktična i nastava u okviru laboratorijskog rada realizira u privrednim ili drugim
organizacijama, ugovorom srednje škole sa tom organizacijom se određuju lica zadužena za
praćenje, realizaciju i ocjenjivanje učenik/ca iz predmeta praktične nastave.
(6) Na profil i stručnu spremu lica koja su ugovorom iz stava (6) ovog člana određena za
ocjenjivanje učenika/ca analogno se primjenjuju stavovi (3), (4) i (5) ovog člana.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Biologija
263
UVOD
Cilj nastavnog predmeta biologije tokom srednjoškolskog obrazovanja u odgojno-
obrazovnom procesu je uvođenje učenika u područja bioloških nauka čiji su
sadržaji značajni za razumijevanje pojava i procesa u prirodi a u skladu sa
najnovijim naučnim dostignućima, kao i razvijanje sposobnosti jasnog kritičkog
mišljenja i zaključivanja.
Nastava biologije se najcjelishodnije realizira uz permanentno smjenjivanje
teorijskih znanja s metodama posmatranja, povezivanja, aktivnog učešća,
samostalnog, timskog, eksperimentalnog i terenskog rada u cilju analiziranja
bioloških sistema i životnih fenomena u svekolikoj geobiosferi.
Sadržaji predviđeni ovim programom temelj su za nastavak obrazovnog,
intelektualnog i stručnog usavršavanja učenika, dio su opšte kulture i nezaobilazni
su u formiranju kompletne ličnosti učenika. Nadovezuju se na znanja stečena u
osnovnoj školi, tako što se već usvojena znanja utvrđuju, dopunjuju, nadograđuju i
produbljuju.
OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA
U predmetu Biologija učenik će :
odrediti područja i metode istraživanja u biologiji;
poznavati hemijsku građu živih bića;
steći nova znanja o organizaciji i funkcionisanju ćelije, biofizičkim i
biohemijskim procesima u njoj;
opisati procese razmnožavanja i razvića;
usvojiti neophodna znanja o genetičkoj kontroli, funkcionalnom integritetu i
kontinuitetu živih sistema na molekulskom, ćelijskom, individualnom i
populacionom nivou;
objasniti mogučnosti manipulacije genetičkim materijalom, upoznati se sa
principima savremene biotehnološke proizvodnje i primjenom bioloških agensa u različitim područjima ljudske djelatnosti;
objasniti tok općih fizioloških pojava i procesa u biljnom, životinjskom i
ljudskom organizmu;
navesti najčešća oboljenja, način njege i mjere (preventivne)
zdravstvene zaštite funkcionalnih sistema čovjeka;
dovesti u vezu jedinstvo živih i neživih sistema, njihovu međuzavisnosti, proces kruženja materije i proticanja energije;
razvijati ekološku kulturu, svijest, ljubav i odgovornosti za zaštitu i unaprjeđenje životne sredine;
odrediti i poznavati osnovne grupe živih bića i na primjeru pokazati
razumijevanje binarne nomenklature;
navesti značaj živih bića za svakodnevi život čovjeka;
prepoznati i vrednovati vrijedne, rijetke, endemične vrste BiH;
objasniti faktore i procese koji su omogučili razvoj života na Zemlji;
steći spoznaje o različitim tumačenjima postanka i evolucije života na Zemlji;
razviti istraživačke sposobnosti temeljene na naučnim principima.
264
1. NASTAVNI PROGRAM
1.1. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA
Razred: I
Sedmično sati: 2
Godišnje sati: 70
A. Cilj nastave biologije u prvom razredu gimnazije je upoznati učenike sa građom i
funkcijom ćelije, genetičkim materijalom na mikroskopskom nivou, njegovom organizacijom,
raspodjelom i mehanizmima naslijeđivanja. Načinima i vrstama razmnožavanja živih bića i
etapama razvića te položajem organizama i njihovim odnosima u svekolikoj biosferi sa
posebnim akcentom na značaj rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta i grupa organizama
prostora Bosne i Hercegovine.
B. Zadaci nastavnog predmeta :
- objasniti organizaciju i funkciju ćelije i njene biohemijske i biofizičke procese, - obrazložiti prirodu i faktore biološke promjenljivosti čovjeka,
- sticanje znanja o prirodi i funkciji genetičkog materijala, njegovoj organizaciji na
nivou ćelije i organizma,
- razumijevanje procesa polnog i bespolnog načina razmnožavanja,
- uočavanje jedinstva žive i nežive prirode, njihovih međuzavisnih odnosa, toka
materije i energije u ekosistemu,
- upoznavanje najvažnijih izvora, vrsta i poslijedica degradacije i zagađenja životne
sredine sa ekološkim i drugim mjerama zaštite,
- razvijanje ekološke kulture i odgovornosti za zaštitu i unaprijeđenje životne sredine,
- upoznavanje sa mehanizmima zaštite, na lokalnom i globalnom nivou,
- vrednovanje biodiverziteta Bosne i Hercegovine,
- da kroz časove laboratorijskih vježbi steknu radne navike, odgovoran odnos prema
radu i osposobe se za samostalno izvođenje eksperimenata u biologiji.
C. Pregled programskih cjelina
I razred
Naziv programskih cjelina
Orijentaconi broj časova
Oblici nastave Ukupno
časova obrada ponavljanje+vježbe
1. Uvod 2 0+0 2
2. Osnovi citologije i molekularne biologije 16 5+4 25
3. Genetika 8 5+2 15
4. Biologija razmnožavanja i razvića 5 3+0 8
5. Organizam i sredina 10 6+4 20
Ukupno 41 19+10 70
265
Red. broj
Programski sadržaji Sati
1.
UVOD
Biologija-nauka o životu; jedinstvo žive i nežive prirode; sličnosti i razlike živih i neživih sistema.
Predmet i problem proučavanja biologije i njen položaj u sistemu
prirodnih nauka. Metode izučavanja u biologiji.
2
2.
OSNOVI CITOLOGIJE I MOLEKULARNE BIOLOGIJE
Uvod u citologiju, razvoj i dostignuća. Ćelija – stanica, osnovna jedinica života. Metode proučavanja ćelije. Veličina, oblik i opća građa ćelije.
Biohemijski sastav žive materije (protoplazme). Bioelementi (makro, mikro i ultramikro elementi) i njihovo značenje za živi svijet.
Anorganski sastojci žive materije, njihovo značenje u tjelesnim
tečnostim i čvrstim strukturama.
Voda ( građa, osobine, uloga u živim sistemima).
Organske tvari u živoj materiji:
Ugljikohidrati – monosaharidi, disaharidi, oligosaharidi i polisaharidi (hemijska struktura, podjela prema funkciji, funkcija).
Lipidi- hemijska struktura, podjela prema funkciji (strukturni,
rezervni i energetski).
Proteini (bjelančevine), hemijska struktura, podjela prema funkciji
(strukturni, kontraktilni, sa biokatalitičkom funkcijom, hromoproteidi,
nukleoproteidi).
Nukleinske kiseline, građa i podjela:
DNK – građa, uloga (gen), replikacija
RNK- građa, vrste, uloga
ostale organske materije (ADP, ATP).
Morfologija i organizacija prokariotske i eukariotske ćelije.
Laboratorijska vježba: Tehnika mikroskopiranja
Struktura ćelije, protoplazma i njene diferencijacije:
Ćelijska membrana i transport: građa ćelijske (citoplazmatične)
membrane, propustljivost ćelijske membrane (diferencijalna
propustljivost), pasivni prijenos (difuzija, dijaliza, osmoza), aktivni
prijenos supstanci u ćelijama (transport Na i K jona).
• Laboratorijska vježba: Difuzija i osmoza Osnovna
fizička svojstva protoplazme – koloidni sistem.
Jedro – jezgro (nukleus), građa (jedrova opna, jedarce, hromatin
hromosomi i njihov broj u somatskim i spolnim ćelijama).
Oblici i funkcije organela:
Endoplazmatski retikulum (glatki i hrapavi), ribosomi, biosinteza proteina (transkripcija, translacija),
25
266
plastidi, hloroplasti-građa i uloga u transformaciji energije- fotosinteza,
mitohondrije-građa i uloga u transformaciji energije-disanje, vrenje,
mitohondrijalna DNK,
lisosomi, Goldžijev
aparat, centrosomi
i specijalne organele (citoskelet).
Razlika između biljne i životinjske ćelije.
Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelije i njene strukture
(privremeni ili trajni preparat), 2 sata
Životni ciklus ćelije. Rast i dioba ćelije. Amitoza i mitoza (kariokineza).
Mejoza (redukcijska dioba).
Metabolizam ćelije (anabolizam i katabolizam), hemosinteza- fotosinteza
Biokatalizatori i biokataliza, fermenti (enzimi) – priroda, struktura i
podjela.
3.
GENETIKA
Uvod u genetiku.
Molekularna osnova naslijeđivanja DNK i RNK.
Organizacija i funkcija genetičkog materijala na mikroskopskom
nivou – struktura hromosoma i hromosomske garniture. Autosomi,
heterosomi, hromosomska determinacija spola.
Geni i osobine. Genom, genotip i fenotip. Probojnost i
ekspresivnost gena.
Genski lokusi i aleli, interakcija alelnih gena, Mendelovo
naslijeđivanje.
Monogensko i poligensko nasljeđivanje.
Kontinuitet i promjenjivost genetičkog materijala – mutacije
(genske, genomske, hromosomske).
Hibridološki (ukrštavanje), genealoški (klonsko-blizanački) i geneološki (rodoslovni) metodi u uzgoju biljnih i životinjskih vrsta.
Sream cells-potentne ćelije i njihova primjena
Genetika karcinoma
Laboratorijska vježba: Posmatranje hromosoma u mitozi i mejozi
Laboratorijska vježba: Izrada i analiza kariograma
15
4.
BIOLOGIJA RAZMNOŽAVANJA I RAZVIĆA
Razmnožavanje živih bića. Nespolno (agametsko) razmnožavanje.
Spolno (gametsko) razmnožavanje, oplođenje, smjena generacija.
Razviće živih bića. Embrionalno razviće, postembrionalno
razviće.
Regeneracija, starenje i smrt
8
267
5.
ORGANIZAM I SREDINA
EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Uvod u ekologiju, definicija i podjela. Ekološki principi i osnovni ekološki pojmovi. Geobiosfera, životna sredina i životne oblasti.
Životna sredina, jedinstvo životne sredine. Ekološki faktori i njihova
podjela. Toplota, voda, zrak i svjetlost kao ekološki faktori.
Nivoi ekološke integracije: individua i populacija, atributi populacije.
Ekosistem – sastav, struktura, dinamika i evolucija. Promet materije i
protok energije u ekosistemu. Biološki produktivitet.
Biocenoza – sastav, struktura, dinamika i evolucija.
Prirodne zakonitosti distribucije klime, zemljišta i biocenoza na Zemlji.
Terenska nastava
Globalni karakter procesa degradacije (destrukcije i zagađivanja)
životne sredine. Degradacija i žaštita zraka i zemljišta kao komponenti
kopnenih ekosistema. Biološko-ekološki efekti degradacionih procesa
u kopnenim ekosistemima.
Multidisciplinarnost pristupu problemima zaštite životne sredine
(društveni, tehničko-tehnološki, ekonomski, sociološki, politički,
biološko-medicinski, kulturološki). Zaštita prirode kao specifičan vid
zaštite životne sredine. Racionalno iskorištavanje bioloških resursa i
proizvodnja zdrave hrane.
Bidiverzitet BiH (definicija, vrednovanje biodiverziteta, faktori ugroženosti, mjere očuvanja).
Crvene liste BiH.
Zaštićena područja BiH (Kategorizacija prema IUCN, nivoi zaštite,
značaj i lokalitet).
20
D. Upute za realizaciju programskih sadržaja
Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati
interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i
istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,
argumentovano diskutovanje i itd.
Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinovanjem nastavnik
doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za savladavanje
i isvajanje novih sadržaja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da
aktivno učestvuju u svim fazama časa. Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati
koji mu je neophodan za realizaciju pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog
specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije
moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe
alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD i sl.
268
Učenicima su posebno interesantne oblasti razmnožavanja, molekularne biologije i genetike,
unutar kojih neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su
osnovna znanja iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno što više uključiti učenika.
Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom različite izvore znanja, sa
posebnim akcentom na izvornu stvarnost. Nastavna sredstva i pomagala čine proces učenja i
podučavanja zanimljivim i pristupačnijim izvorima, kada izvorna stvarnost nije dostupna. U
tu svrhu korise se različiti modeli u čijoj izradi mogu učestvovati i učenici, a korištenje
informacijsko-komunikacijskih tehnologija je važno za simulaciju različitih procesa,
struktura, organizama i sl. Digitalni izvori informacija, kao i animacije, obogaćuju iskustvo
učenika i omogućavaju samostalno učenje.
Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u
središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.
Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom kog će posmatrati, analizirati i upoređivati.
Terenski rad se može organizovati i po grupama koje će dobiti specifične zadatke, a rezultate
predstaviti svim učenicima/ama. (Npr. Terenski rad: Posmatranje i analiza različitih tipova
staništa i životnih zajednica. Takođe se preporučuje da nastavnik/ca zada i domaće zadatke
učenicima/ama, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu Povezanost
organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).
Napomena: Da bi se navedene aktivnosti uspješno realizovale preporučljivo je da su
dva časa sedmično spojena (blok čas), jer se većina aktivnosti i laboratorijskih vježbi ne
može realizovati u toku jednog nastavnog časa.
E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE
NASTAVE
Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije:
Prirodno-matematički fakultet - Odsjek biologija zvanje:
Profesor biologije (VII stepen stručne spreme)
Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)
Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer
Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje:
Profesor biologije i hemije
269
1.2. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA
Razred: II
Sedmično sati: 2
Godišnje sati: 70
A. Cilj nastave biologije u drugom razredu gimnazije je produbljivanje i proširivanje znanja iz histologije, organografije, anatomije i fiziologije biljaka i čovjeka. Uz odabrana poglavlja
evolucije nastavni sadržaji se stavljaju u funkciju objašnjavanja i analiziranja jedinstvene organizacije živog svijeta na molekularnom, ćelijskom i individualnom nivou.
B. Zadaci nastavnog predmeta:
upoznati učenike sa građom i funkcijom biljnih i životinjskih tkiva, organa, organskog
aparata, sistema organa i organizma;
objasniti jedinstvo živih i neživih sistema, njihovu međuzavisnosti, proces kruženja materije i
proticanja energije;
opisati primanje i provođenje vode kroz biljku i njen značaj za žive sisteme;
analizirati proces fotosinteze, hemosinteze i disanja biljaka;
objasniti procese rasta i razvića biljaka, formiranje ploda;
objasniti građu i ulogu organskih sistema u tijelu čovjeka i poremećaje u njihovom
funkcionisanju;
upoznati štetno djelovanje bioloških, fizikalnih i hemijskih faktora na zdravlje čovjeka;
analizirati različita tumačenja postanka i evolucije života na Zemlji;
odrediti čovjeka kao biološko, kulturno i stvaralačko biće;
osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje vježbi, ispravno upotrebljavanje i
analizu tabelarnog i grafičkog prikaza, upućivanje na pravilan izbor pouzdane literature.
C. Pregled programskih cjelina
II
razred
Naziv programskih cjelina
Broj časova
Oblici nastave Ukupno
časova obrada ponavljanje+vježbe 1. Histologija, organografija i fiziologija biljaka 16 6+3 25 2. Uporedna anatomija i fiziologija životinja i čovjeka 18 7+6 31
3. Poremećaji i bolesti organskih sistema 2 2+0 4
4. Odabrana poglavlja iz evolucije 6 4+0 10
Ukupno 42 19+9 70
270
Red. Broj
Programski sadržaji Sati
1.
Histologija, organografija i fiziologija biljaka
- Upoznavanje učenika s programskim sadržajima drugog razreda,
s udžbenicima, priručnicima i drugim štampanim materijalom
koji se može koristiti u nastavi.
Osnovne postavke i pristup istraživačkom radu. Istraživanja u prirodi
i laboratoriji.
- Prokariotska i eukariotska ćelija. Osnovni elementi ćelijske
organizacije, sličnosti i razlike.
- Uvod u biljnu histologiju (definicija, podjela tkiva), tvorna tkiva
(meristemi).
- Trajna biljna tkiva: kožna tkiva, osnovno tkivo (parenhimi za
upijanje vode, za fotosintezu, sunđerasti parenhim, parenhim za
magaciniranje hrane), mehanička tkiva, provodna tkiva.
- Laboratorijska vježba: mikroskopiranje biljnih tkiva
- Biljni organi i njihova funkcija Korijen
(građa, uloga, metamorfoze)
- Podzemni i nadzemni izdanak (građa, uloga, metamorfoze)
Primarna i sekundarna građa stabla
List (postanak, unutrašnja građa, metamorfoze)
- Vodni režim biljaka (apsorpcija, provođenje, odavanje-
transpiracija, gutacija)
- Laboratorijska vježba: Sprovođenje vode kroz biljku
- Ishrana biljaka (uloga elemenata i mineralne ishrane u životu biljke,
suficit i deficit)
- Autotrofija i heterotrofija biljaka (analizirati proces fotosinteze i
hemosinteze, povezati sa ćelijskim disanjem i objasniti energetsku
ulogu ATP-a)
- Fiziologija razvića i rastenja biljaka (objasniti mogućnosti rasta
biljaka tokom cijelog života i povezati sa ulogom vršnog i bočnim
meristemima)
- Oprašivanje, oplodnja, plod (objasniti proces rasta i
diferencijacije biljke)
- Laboratorijska vježba – Klijanje sjemena pšenice i graha
- Pokreti biljaka (analizirati i objasniti značaj gibanja/kretanja za
biljke i navesti podražaje)
2.
Histologija i organografija životinja i čovjeka
- Životinjska tkiva: epitelna, vezivna, mišićna i nervno tkivo.
- Laboratorijska vježba: mikroskopiranje (trajnih preparata
životinjskih tkiva, ćelije sluzokože usne duplje, razmaz krvi...
Organ, organski aparat, sistem organa, organizam: (građa i
funkcija, djelovanje u održavanju homeostaze)
31
271
- Sistem obavještavanja i integracije organizma:
Čulni sistem
Nervni sistem
Endokrini sistem
- Absorpicija i ekskrecija:
Digestivni sistem
Metabolizam (hrana i uloga hrane, energetika i
termoregulacija)
Respiratorni sistem
Ekskretorni sistem
- Transportni sistem:
Kardio-vaskularni sistem Limfni
sistem i imuni odgovor
- Podrška i kretanje:
Koža
Skeletni sistem
Mišićni sistem
- Životni ciklus:
Reproduktvni sistem
Prenatalni i postnatalni rast i razvoj
Pol, polnost i humanizacija među polovima
Laboratorijska vježba:Mikroskopiranje razmaza krvi
Laboratorijska vježba:Energetska vrijednost hrane (izrada
energetskih tablica)
Laboratorijska vježba:Refleksi dekapitovane žabe
Laboratorijska vježba:Disekcija (oka i bubrega govečeta, ribe,
žabe)
3.
Poremećaji i bolesti organa i organskih sistema
-Homeostaza (objasniti pojam homeostaze, analizirati značaj pojedinh
organa i organskih sistema u održavanju homeostaze organizma, prepoznati
važnost transplatacije i doniranja organa)
- Toksikomanije (nabrojati vrste i štetne poslijedice, objasniti štetnost
alkohola)
4
4.
Odabrana poglavlja iz evolucije
- Raznolikost i jedinstvo živog svijeta. Prostorna, vremenska i
biološka promjenjivost. Pojam evolucije, prve ideje i razvoj
savremenih teorija o porijeklu života na Zemlji
- Nastank kosmosa, teorija velikog praska
- Dokazi evolucije (uporedni, paleoontološki, morfološki,
embrionalni)
- Faktori evolucije
- Model evolucije organizama, postanak vrsta, opstanak, izumiranje
- Evolucija čovjeka-antropogeneza (nalazi čovjekovih predaka)
- Diskusija o porijeklu i razvitku života na Zemlji u svjetlu
savremenih dostignuća bioloških znanosti, ljudske rase i rasizam.
10
UKUPNO
70
272
D. Upute za realizaciju programskih sadržaja
Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati
interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i
istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,
argumentovano diskutovanje i itd.
Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinacijama nastavnik
doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za savladavanje
novih znanja. Učenike treba podsticati da pravilno koriste različite izvore znanja i da aktivno
učestvuju u svim fazama časa.
Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati koji mu je neophodan za realizaciju
pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj
učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije moguće realizovati nastavnik treba da
objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe alternativni način za njihovu
realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.
Učenicima su posebno interesantne oblasti molekularne biologije i fiziologije, unutar kojih
neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su osnovna znanja
iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno uključiti što više učenika u nastavni
proces. Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom praktične prezentacije,
slike, sheme, modele, videomaterijal.
Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u
središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.
E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE
NASTAVE
Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije biologije:
Prirodno-matematički fakultet-Odsjek biologija, zvanje:
Profesor biologije (VII stepen stručne spreme)
Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)
Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer
Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje:
Profesor biologije i hemije
273
2. 3. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA
Razred: III
Sedmično sati: 3
Godišnje sati: 105
A. Cilj nastave biologije u trećem razredu, prirodnog izbornog područja, je upoznavanje
učenika sa biodiverzitetom obradom najznačajnijih karakteristika pojedinih grupa
organizama, njihovom filogenijom sa posebnim osvrtom na biodiverzitet BiH.
B. Zadaci nastavnog predmeta:
Učenik će:
- opisati nivoe organizacije živog svijeta,
- definisati predmet proučavanja i značaj biosistematike u sistemu bioloških nauka,
- objasniti osnovne principe klasifikacije živih bića,
- objasniti građu, način života i značaj glavnih skupina živih bića,
- razlikovati osnovne skupine protozoa, njihov značaj i opasnosti za čovjeka,
- odrediti i poznavati osnovne skupine živih bića i primjerima pokazati
razumijevanje binarne nomenklature (upotrebljava dihotomski ključ),
- razvrstati predstavnike živih bića u pojedine skupine na temelju morfoloških
obilježja i biosistematskih karakteristika,
- objasniti osnovne filogenetske odnose u živom svijetu,
- vrednovati pojedine endemične i ekološki važne vrste BiH,
- interpretirati samostalno izvođenje laboratorijskih vježbi, ispravno upotrebljavanje
i analizu tabelarnog i grafičkog prikaza, pronalaziti pouzdanu literaturu i pravilno
je koristiti, prikupljanje i klasificiranje materijala na osnovu sistematskih
karaktera.
C. Pregled programskih cjelina
III – razred
Naziv programskih cjelina Broj časova
Oblici nastave Ukupno časova
obrada ponavljanje+vježbe
1. Uvod u biosistematiku i klasifikaciju 2 1+0 3
2. Virusi i bakterije 12 6+2 20
3. Eukarioti 1 0+0 1
3.1. Protisti 3 2+2 7
3.2. Fungi i Lichenes 5 2+3 10
3.3. Plantae 15 6+11 32
3. 4. Animalia 15 6+11 32
Ukupno 53 23+29 105
274
Red. broj
Programski sadržaji Sati
1.
Uvod (upoznavanje učenika s programskim sadržajima trećeg razreda, s
udžbenicima, priručnicima i drugom potrebnom literaturom za
realizaciju programom predviđenih sadržaja, kao i pravilima za
praktični rad).
- Uvod u biosistematiku i klasifikaciju (definisanje pojma
biosistematika, klasifikacija, taksonomija; sistematske
kategorije i definicija vrste; podjela živog svijeta na tri
domene; karakteristike živih organizama).
3
2. Virusi i baketrije
- Virusi (analizirati razlike između virusa i živih organizama,
objasniti mehanizam umnožavanja virusa i njihovu građu).
- Podjela virusa i viroze (objasniti pojam patogenost i načine ulaska
virusa u ćeliju, objasniti preventivne mjere protiv zaraznih bolesti,
uloga imunizacije-vakcinacije, imuni odgovor organizma, viroze
čovjeka: AIDS , građa virusa HIV- a, putevi infekcije, simptomi
bolesti, prognoza i prevencija), varičele, hepatitis B, hepatitis C,
zaušnjaci, dječija paraliza, gripa i dr.
- Domena Archebacteria/ Archaea (otkriće, specifičnost života,
podjela).
- Domena Bacteria.
- Bakterije: Morfologija bakterijske ćelije (oblik, veličina i
građa), spore, kolonije, bojenje bakterija.
- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi
preparati).
- Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. Faktori koji utiču na
razmnožavanje bakterija. Bakterijske kulture. Sterilizacija.
Rasprostranjenost bakterija (voda, zemljište i zrak).
- Laboratorijska vježba: Upoznavanje s materijalom potrebnim za
uzgoj bakterija. Uzgoj bakterija na hranjivim podlogama.
- Patogene bakterije. Bakterijske bolesti čovjeka (antraks,
tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, difterija, upala pluća,
meningitis i dr.). - Bakteriofagi i rikecije.
20
3.
Domena Eucaria
- Domena Eucaria, podjela (Protisti, Fungi, Animalia, Plantae). 1
3.1 - Protisti (navesti osobine glavnih predstavnika skupina autotrofnih i
heterotrofnih Protista i njihovu ulogu u biosferi). - Navesti značaj i ulogu fitoplanktonskih i zooplanktonskih
7
protista, imenovati specifične predstavnike.
- Razmnožavanje, rasprostranjenost i raznovrsnost protozoa
275
- Protozoe kao uzročnici zaraznih bolesti (srdoboljna ameba,
trihomonas). Značaj protozoa u prečišćavanju zagađnih voda
(objasniti pojam bioindikator npr. na primjeru “morske salate”).
- Laboratorijska vježba: Posmatranje pod mikroskopom i/ili pomoću
lupe praživotinje koje žive u infuzumu (Napomena! za ovu vježbu
infuzum treba pripremiti nekoliko dana ranije.).
3.2 Fungi
10
- Građa, način života gljiva i klasifikacija (osobine gljiva, njihova
uoga u biosferi sa specifičnim predstavnicima gljiva prostora BiH).
- Laboratorijska vježba: Morfologija gljiva (mješinarke i
stapčare)
- Razmnožavanje mješinarki i stapčarki.
- Gljive kao izazivači bolesti kultivisanih biljaka, domaćih
životinja i čoveka.
- Laboratorijska vježba: Otrovne, jestive i ekonomski važne vrste
gljiva BiH.
Lichenes
- Opšte odlike lišajeva (razdeo Lichenes) - komponente lišajeva, građa
i razmnožavanje (opisati simbiozu, prepoznati lišajeve kao
bioindikatore).
Sistematika, filogenija i rasprostranjenost. Značaj
lišajeva u prirodi i privredi.
- Laboratorijska vježba: Lišajevi kao bioindikatori.
3.3 Plantae 32
- Uvod u carstvo biljaka (osnovne karakteristike biljaka, podjela na
talofite i kormofite, analizirati razlike u životnim ciklusima u okviru
carstva Plantae).
- Alge-osnovne karakteristike, način života, važni predstavnici
(zelene, smeđe, zlatne, silikatne, crvene alge), biodiverzitet alga u
BiH, značaj
- Mahovine i papratnjače (opšti plan građe mahovina i
papratnjača, pregled važnih grupa, smjena genaracija).
- Laboratorijska vježba: Uporedni prikaz građe gametofita i
sporofita mahovina papratnača.
- Sjemenjače - osobenosti organizacije i razmnožavanje
(komparativni prikaz građe vegetativnih i generativnih organ)
- Klasifikacija golosjemenjača (imenovati privredno važne,
endemske i reliktne vrste golosjemenjača).
276
3.4
- Laboratorijska vježba: Determiacija četinara pomoću ključa - Klasifikacija skrivenosjemenjača (ukazati na osnovne biosistematske
karakteristike porodica: ljutića, ruža, krstašica, leptirnjača, usnatica,
pomoćnica, glavočika, ljiljana i trava).
- Terenska nastava (5 časova)
- Značaj biljaka u biosferi (jestive, ljekovte i začinske vrste flore
BiH).
- Laboratorijska vježba: Herbariziranje (rad na terenu)
Animalia
- Glavne osobine životinja i podjela (povezati razlike u tjelesnoj organizaciji životinja sa podjelom u pet
skupina: spužve, bezkolutičavci, mnogokolutičavci, malokolutičavci i
hordati tj. podjelom na ameria i eumetazoa).
- Spužve/sunđeri (Spongia) i dupljari (Coelenterata), osnovne odlike
tjelesne organizacije, razmnožavanje, način života i klasifikacija
općepoznatih vrsta u pripadajuće skupine spužvi i dupljara.
- Bezkolutičavci (žarnjaci-Cnidaria i mekušci-Molusca): osnovne
karakteristike tjelesne organizacije, način života, analizirati
prilagodbe načinu života, opisati smjenu bespolne i spolne generacije
kod žarnjaka, klasificirati najpoznatije i najznčajnije vrste.
- Pljosnate gliste/crvi (Plathelmintes) i valjkaste/oble gliste
(Nematode): tjelesna organizacija, razmnožavanje,
rasprostranjenost i klasifikacija pljosnatih i oblih glista. Parazitske
pljosnate i oble gliste, paraziti čovjeka, domaćih životinja i biljaka
i oboljenja koja uzrokuju, način zaraze, simptomi i način liječenja,
preventivne mjere.
- Prstenaste/ člankovite gliste (Annelida), plan tjelesne
organizacije, način života, razmnožavanje
i klasifikacija člankovitih glista.
- Laboratorijska vježba: Disekcija kišne gliste.
- Zglavkari/člankonošci (Arthropoda): osnovne odlike i plan
tjelesne organizacije zglavkara, raznovrsnost i klasifikacija
zglavkara, rakovi/ljuskari, pauci i stonoge, karakteristične odlike
klase i poznatiji pripadnici (fauna BiH).
- Insekti/ kukci: tjelesna organizacija, način života,
razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost,
ekologija i podjela, karakteristični predstavnici za čovjeka (značajni
redovi krilatih insekata).
- Značaj insekata u prirodi, korisni i štetni insekti.
- Laboratorijska vježba: Upoznavanje morfološke i anatomske građe
insekata.
- Bodljokošci (Echinodermata), osnovne karakteristike i plan tjelesne
organizacije, način života i karakteristične grupe bodljokožaca.
- Hordati/svitkovci (Chordata), opće karakteristike hordata, klasifikacija
hordata: poluhordati, plaštaši, bezlubanjci i kičmenjaci, osnovne
karakteristike i način života plaštaša i
32
277
bezlubanjaca. - Kičmenjaci/kralježnjaci (Vertebrata/Craniata), opće
morfološke i anatomske karakteristike kičmenjaka.
Razmnožavanje, oplodnja i razviće, glavne grupe (klase)
kičmenjaka. Kolouste/kružouste (Cyclostomata), opće
morfološke i anatomske odlike.
- Ribe (Pisces), opće morfološko-anatomske odlike riba,
adaptacija životu u vodi, klasifikacija riba, najznačajnije
grupe pravih košljoriba koje žive u našim vodama, ekonomski
značaj riba.
- Laboratorijska vježba: Određivanje riba prema ključu.
- Laboratorijska vježba: Disekcija ribe.
- Vodozemci (Amphibia), opšte morfološko-anatomske osobine
vodozemaca, adaptacija životu na kopnu, način života,
razmnožavanje i razviće (metamorfoza) vodozemaca. Repati (žabe)
i bezrepi vodozemci: čovječija ribica, triton, daždevnjaci itd.
- Laboratorijska vježba: Morfološko-anatomske osobine
vodozemaca.
- Gmizavci / gmazovi (Reptilia), opća morfološko-anatomska
građa, adaptacija životu na kopnu, način života i razmnožavanje
gmizavaca, klasifikacija: haterije, kornjače, krokodili, gušteri i
zmije, značaj gmizavaca.
- Ptice (Aves), opće odlike ptica, homeotermija, adaptacija na
letenje. Glavne grupe ptica i njihove karakteristike: trkačice,
plivačice i letačice, klasifikacija (ornitofauna BiH)
- Sisari/sisavci (Mammalia), opće karakteristike sisara, način
života i razmnožavanje.
- Klasifikacija sisara: niži (aplacentalni) i viši (placentalni)
sisari, karakteristike kljunara i torbara.
- Placentalni/viši sisari (Placentalia): opće odlike viših sisara,
rasprostranjenost i raznovrsnost. Klasifikacija viših sisara:
papkari, mesojedi i primati.
- Ostali redovi placentalnih sisara. Ekonomski značaj i zaštita
sisara (savremeno stočarstvo, lov i uzgoj sisara krznaša).
- Analizirati značaj glavnih skupina životinja u biosferi i životu
čovjeka (objasniti pojmove: paraziti i simbionti. Objasniti značaj
ekonomski važnih vrsta insekata, uloga riba, značaj ptica).
- Terenska nastava (5 časova)
- Glavne osobine flore i faune BiH. (Navesti i ukazati na otrovne
vrste zmija BiH, biodiverzitet ptica sa osvrtom na Hutovo Blato,
endemske vrste salmonidnih riba rijeka BiH. Endemi i relikti i
njihova zaštita. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i spomenici
prirode, pejsažna raznolikost).
UKUPNO
105
278
D. Upute za realizaciju programskih sadržaja
Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati
interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i
istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,
argumentovano diskutovanje i sl.
Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinacijama nastavnik
doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za savladavanje
novih znanja. Učenike treba podsticati da koriste različite izvore znanja i da aktivno učestvuju
u svim fazama časa.
Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati koji mu je neophodan za realizaciju
pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj
učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije moguće realizovati nastavnik treba da
objasni, sa posebnim akcentima na rezultate ili da nađe alternativni način za njihovu
realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.
Izučavanje biosistematike zahtjeva rad sa živim ili konzerviranim materijalom, u tu svrhu
neophodno je, u okviru mogućnosti, praktikovati rad na terenu, rad sa herbarom, ključevima
za determinaciju, posjeta muzeju, naučnim zbirkama, prirodoslovnom fakultetu.
Napomena: izučavanju klasifikacije pristupiti s aspekta organizovanosti biosfere i principa
klasifikacije a ne na pamćenju sistematskih kategorija (od strane učenika) i suvišne
faktografije.
Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u
središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.
Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom koga će posmatrati, analizirati i upoređivati.
Terenski rad se može organizovati i po grupama koje će dobiti specifične zadatke, a rezultate
predstaviti svim učenicima/ama. (Npr. Terenski rad: Posmatranje i analiza različitih tipova
staništa i životnih zajednica, prikupljanje materijala. Takođe se preporučuje da nastavnik zada
i domaće zadatke učenicima, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu
Povezanost organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).
E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE
Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije biologije:
Prirodno-matematički fakultet-Odsjek biologija zvanje:
Profesor biologije (VII stepen stručne spreme)
Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII stepen)
Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer
Filozofski fakultet-Odsjek biologija i hemija, zvanje: Profesor biologije i hemije
279
2.4. NASTAVNI PREDMET: BIOLOGIJA
Razred: IV
Sedmično sati: 3
Godišnje sati: 90
A. Cilj nastave biologije u četvrtom razredu, prirodnog izbornog područja, je razvijanje prirodosovne pismenosti, cjelovitog i kompleksnog kritičkog mišljenja.
B. Zadaci nastavnog predmeta:
- upoznati učenike sa sadržajima mikrobiologije, pružanje znanja koja doprinose
održavanju i unapređenju vlastitog zdravlja i zdravlja svog okruženja;
- osposobiti učenike da odabranim naučnim metodama, koristeći odgovarajući
pribor, samostalno izvode laboratorijske vježbe, da stečena iskustva i znanja
sređuju, proširuju i povezuju;
- da učenici shvate tok općih biohemijskih i fizioloških procesa i pojava u
ljudskom organizmu;
- proširiti znanja o građi i funkciji organa, organskih sistema i njihovoj
interakciji;
- proširiti znanja o genetici čovjeka i mogućnostima otklanjanja greški
genetičkom materijalu;
- proširiti znanja o spolnom životu i spolnim bolestima čovjeka, odnosu
među spolovima;
- prihvate da su očuvanje prirode i zaštita životne sredine, poštovanje i čuvanje
nacionalne i svetske kulturne baštine, odgovorno korišćenje prirodnih resursa i
zaštita životinja njihovi prioritetni zadaci.
C. Pregled programskih cjelina
IV razred
Naziv programskih cjelina
Broj časova
Oblici nastave Ukupno
časova obrada ponavljanje+vježbe
1. Uvod 1 0+0 1
2. Mikrobiologija sa imunologijom 7 5+2 14
3. Fiziologija čovjeka 9 5+10 24
4. Humana genetika 7 5+10 22
5. Genetički inženjering i biotehnologija 6 3+0 9
6. Ekologija, zaštita i unaprijeđenje životne sredine 10 5+5 20
Ukupno 40 23+2
7 90
280
Red. broj
Programski sadržaji Sati
1.
Uvod (upoznavanje učenika s programskim sadržajima nastave četvrtog
razreda, s udžbenicima, priručnicima i drugom potrebnom literaturom za
realizaciju programom predviđenih sadržaja, kao i sa pravilima za
praktični rad)
1
2.
Mikrobiologija sa imunologijom
- Uvod u mikrobiologiju. Otkriće mikroorganizama, ciljevi i
značaj mikrobiologije.
- Morfologija bakterijske ćelije (oblik, veličina i građa), spore,
kolonije, bojenje bakterija.
- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi
preparati).
- Metabolizam bakterija: ishrana (autotrofne bakterije, saprofitske i
parazitske bakterije), aerobno i anaerobno disanje (vrenje,
raspadanje i kruženje elemenata u prirodi).
- Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. Faktori koji utiču na
razmnožavanje bakterija. Bakterijske kulture. Sterilizacija.
Rasprostranjenost bakterija (voda, zemljište i zrak).
- Patogene bakterije. Bakterijske bolesti čovjeka (antraks,
tuberkuloza, veliki kašalj, tetanus, difterija, upala pluća,
meningitis i dr.).
- Imunitet i imuni odgovori. Otpornost i prirodni imunitet.
Antitijela i antigeni (reakcija antitijelo-antigen). Stvaranje
imuniteta (infekcija, bolest i imunitet).Vještački imunitet.
Serum i vakcina.
- Virusi: veličina, oblik, razmnožavanje. Rasprostranjenost,
selektivnost i promjenjivost virusa.
Sistematika virusa (prema domaćinu i prema građi).
Kultivacija virusa.
- Viroze čovjeka: AIDS (građa virusa HIV-a, putevi infekcije,
simptomi bolesti, prognoza i prevencija), varičele, hepatitis B,
hepatitis C, zaušnjaci, dječija paraliza, gripa i dr.
14
3.
Biohemija i fiziologija čovjeka
- Homeostaza (mehanizam povratne sprege, regulacija tjelesne
toplote, koncentracija šećera u krvi)
- Sudjestvo nervnog i endokrinog sistema u održavanju
homeostaze (reflex, piramidalni putevi, zone u kori velikog
mozga, simpatikus i parasimpatikus, adrenalin, noradrenalin,
stres, endokrine i egzokrine žlijezde).
- Laboratorijska vježba: Refleks spinalne žabe.
- Krv i limfa: Sastav i uloga krvi čovjeka (krvna plazma i
uobličeni elementi).Transportna i odbrambena uloga krvi.
- Bolesti krvi (anemije, leukemija, hemofilija, malarija).
- Laboratorijska vježba: Posmatranje krvnih ćelija pod
mikroskopom (razmaz krvi).
24
281
- Srce i krvni sudovi. Građa i rad srca čovjeka. Regulacija rada srca.
Cirkulacija krvi arterijama i venama. Krvni pritisak (tlak) i bilo
(puls). Njega i bolesti srca i krvnih žila.
- Sudjejstvo cirkulatornog i respiratornog sistema.
- Laboratorijska vježba: Mjerenje krvnog pritiska i bila pri
različitom fizičkom zamoru.
- Laboratorijska vježba: Disajni pokreti (utvrđivanje broja disajnih
pokreta u 1 minuti pri sjedenju i poslije napravljenih nekoliko
sklekova); Mjerenje vitalnog kapaciteta pluća metodom
spirometrije (pomoću spirometra).
- Laboratorijska vježba: Uloga dijafragme u disanju.
- Hrana i ishrana. Osnovni sastojci hrane (voda, masti, bjelančevine,
ugljični hidrati, minerali i vitamini). Kalorijska vrijednost hrane,
anoreksija, bulimija i pretilost.
- Laboratorijska vježba: Utjecaj temperature i pH sredine na
djejstvo fermenata (razlaganje skroba), izrada dnevne potrošnje
E (energetske tablice).
- Ergonomija i fiziologija rada: Prilagođavanje rada čovjeku.
Položaj tijela, statičko i dinamičko opterećenje pri radu.
Uglovi udobnosti.
- Lokomotorni sistem (skeletni i mišićni sistem).
- Laboratorijska vježba: Harvard–step test
- Spolno sazrijevanje, spermatogeneza i oogeneza. Sekundarne
spolne razlike između muškarca i žene.
- Razlike između spermatozoida i jajne ćelije. Oplodnja,
vještačka oplodnja. Sterilitet.
- Prenatalni period ontogeneze: germinalna, embrionalna i fetalna
razvojna faza. Porođaj. Glavne faze individualnog rasta i razvoja u
postnatalnom periodu ontogeneze.
- Spolne bolesti: Sifilis/lues – uzročnik, način infekcije, simptomi,
izlječenje. Epidemijski sifilis. Gonoreja/kapavac ili triper – uzročnik,
način zaraze, simptomi, mogućnost liječenja.
4.
Humana genetika
- Problemi izučavanja i naučni metodi u humanoj genetici
(rodoslov, blizanačka metoda, dermatoglifi i statistički
podaci).
- Molekulska struktura i organizacija nosilaca biološkog nasljeđivanja.
Nukleinske kiseline. Hemijski sastav i prostorna struktura DNK.
- Osnovne posebnosti funkcije DNK: autoreprodukcija, kontrola
procesa metabolizma, stabilnost i promjenljivost nasljednog
materijala.
- Laboratorijska vježba: Izrada modela DNK, RNK ili
nukleotida
- Hromosomi i hromosomska garnitura čovjeka. Građa
hromosoma na mikroskopskom nivou. Normalna
hromosomska garnitura čovjeka. Autosomi i heterosomi.
22
282
Kariotip i kariogram. Nasljeđivanje spola. - Laboratorijska vježba: Sastavljanje kariograma čovjeka.
- Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelija u mitozi
- Organizacija hromosoma na submikroskopskom nivou. Geni,
genski lokusi, alelogeni. Heterozigotni i homozigotni genotipovi.
Dominantnost-recesivnost i intermedijarnost (primjeri
dominantnih i recesivnih fenotipova odabranih osobina kod ljudi).
- Laboratorijska vježba: Praćenje jedne nasljedne osobine kod
čovjeka: sposobnost ili nesposobnost savijanja jezika u žlijeb.
- Vezani geni, krosingover, genetičke mape. Monogensko,
oligensko i poligensko nasljeđivanje osobina.
- Poremećaj broja i građe hromosoma (hromosomopatije).
Daunov sindrom, Klinefelterov i Tarnerov sindrom.
- Laboratorijska vježba: određivanje polnog hromatina.
- Genopatije tjelesnih i spolnih hromosoma: fenilketonurija, anemija
srpastih ćelija, albinizam, distrofija mišića, hemofilija i daltonizam.
- Laboratorijske vježbe: Sastavljanje rodoslova; Praćenje i
grafičko prikazivanje nasljedne osobine kroz više generacija
(glatka i kovrđava kosa, hemofilija, nasljeđivanje krvnih grupa);
Zadaci iz genetike.
- Populaciona genetika ( Hardy-Weinbergov zakon/pravilo)
- Zaštita (prevencija) od hromosomopatija. - Posjeta genetičkom institutu (ili drugoj instituciji).
5.
Genetičko inženjerstvo i biotehnologija
- Biotehnologija: definicija, tipovi i područja primjene.
- Aktivni agensi u biotehnološkim procesima. Biohemijsko i enzimsko
inženjerstvo, mikroorganizmi i kultura ćelija i tkiva.
- Klasični biotehnološki metodi i njihova primjena. Genetičko
inženjerstvo: definicija, nivoi, metodi i pravci genetičko- inženjerskih
istraživanja i postupaka.
- Gensko inženjerstvo: prirodni i sintetski geni „tehnika rekombinantne
DNK“ – izolacije, karakterizacija, transfer i kloniranje DNK,
genetički vektori (virusi i plazmidi).
- Hromosomsko inženjerstvo: transfer pojedinačnih hromosoma,
konstrukcija vještačkih hromosoma.
- Genomsko inženjerstvo: kloniranje somatičnog genoma,
monoklonska antitijela i hibridizacija ćelija.
- Primjena genetičkog inžinjerstva u medicini, farmaciji, poljoprivredi,
šumarstvu, hortikulturi, industriji i zaštiti životne sredine – aktuelno
stanje i perspektiva
- Bionika i bioarhitektura
9
6.
Ekologija, zaštita i unaprijeđenje životne sredine
- Ekološke karakteristike ljudske populacije.
20
283
- Aerozagađenje i hidrozagađenje. - Mjere zaštite od aerozagađenja i hidrozagađenja.
- Degradacija, polucija tla i mjere zaštite.
- Štetni efekti polutanata na klimu (globalno zatopljenje, efekat
staklenika, kisele kiše, ozonske rupe).
- Obnovljivi izvori energije (energija sunca, vjetra, vala,
geotermalna E, biogorivo).
- Otpad (definicija, klasifikacija i upravljanje).
- Recikliranje (staklo, metal, papir, plastika, kompostiranje).
- Ekološke osnove prostornog planiranja.
- Naučna posjeta-posjeta zaštićenom području ili deponiji.
- Biološka raznolikost (globalni aspekt i biodiverzitet BiH)
- Savremeno upravljanje biološkom raznolikošću.
- Kategorizacija zaštićenih područja u BiH (konvencije, protokoli,
Natura 2000, IUCN).
UKUPNO
90
D. Upute za realizaciju programskih sadržaja
Za uspješnu realizaciju programom predviđenih sadržaja neophodno je stalno razvijati
interakciju između nastavnika i učenika kao i stalno upućivati učenike na samostalan rad i
istraživanje, pronalaženje relevantnih informacija, slobodno razmišljanje, izradu »projekata«,
argumentovano diskutovanje, itd.
Upotrebom različitih metoda i oblika rada i njihovim različitim kombinacijama nastavnik
doprinosi boljem razumijevanju, primjeni stečenih znanja i motivaciji učenika za savladavanje
novih sadržaja. Učenike treba podsticati da pravilno koriste različite izvore znanja i da
aktivno učestvuju u svim fazama časa. Nastavnik ima slobodu da samostalno planira broj sati
koji mu je neophodan za realizaciju pojedinih sadržaja obrade, ponavljanja, vježbi. Zbog
specifičnosti (uslovi rada, učionica, broj učenika, resursi) sve laboratorijske vježbe koje nije
moguće realizovati nastavnik treba da objasni, sa posebnim akcentom na rezultate ili da nađe
alternativni način za njihovu realizaciju, video materijal, interaktivni CD, i sl.
Učenicima su posebno interesantne oblasti razmnožavanja, molekularne biologije i genetike,
unutar kojih neprekidno dolazi do novih otkrića, a da bi ih bilo moguće pratiti potrebna su
osnovna znanja iz biologije i stalno istraživanje, zato je neophodno uključiti što više učenika.
Nove sadržaje realizovati uz što više primjera, koristeći pritom praktične prezentacije, slike,
sheme, modele, videomaterijal. Preporuka je da se učenici upoznaju sa svim primjerima
zadataka iz genetike.
Sve aktivnosti koje će biti izvođene u toku nastave, treba planirati, tako da učenici budu u
središtu procesa obrazovanja, da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima, istražuju.
Nastavnik organizuje terenski rad učenika tokom koga će posmatrati, analizirati i upoređivati.
Terenski rad se može organizovati i po grupama koje će dobiti specifične zadatke, a rezultate
predstaviti svim učenicima/ama. (Npr. Terenski rad: Posmatranje i analiza različitih tipova
staništa i životnih zajednica. Takođe se preporučuje da nastavnik/ca zada i domaće zadatke
učenicima/ama, a nakon toga i organizuje tribine na različite teme npr. na temu Povezanost
organizama u procesu kruženja materije i protoka energije, itd).
284
E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
ZA IZVOĐENJE NASTAVE
Nastavnik je osposobljen da predaje biologiju ako je završio studije biologije:
Prirodno-matematički fakultet-Odsjek
biologija zvanje: Profesor biologije (VII
stepen stručne spreme)
Dipl. Ing. Biologije sa položenom pedagoškom grupom predmeta (VII
stepen) Magistar Biologije ( II ciklus) nastavnički smjer
Filozofski fakultet-Odsjek biologija i
hemija, zvanje: Profesor biologije i
hemije
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Informatika
286
INFORMATIKA ZA PRVI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
a) Ciljevi
Cilj nastavnog predmeta informatike je nadgradnja računarske pismenosti, upoznavanje učenika
sa mogućnostima primjene računara u različitim djelatnostima i osposobljavanje učenika za
korišćenje računara u daljem školovanju i radu u skladu sa zahtjevima visokorazvijenih zemalja
u Evropi i svijetu.
Zadaci
Upoznavanje učenika sa organizacijom savremenih računarskih sistema
Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje savremenih operativnih sistema
Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje programa kancelarijskog
poslovanja
Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje iz oblasti komunikacije
Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje i izradi multimedijalnih aplikacija
Upoznavanje i osposobljavanje učenika za korišćenje Internet usluga
Osposobljvanje učenika za grupni i samostalni rad
b) metode
Pri realizaciji pomenutih programskih sadržaja zbog specifičnosti predmeta predlažemo da se
težište da na nastavne metode interaktivnog učenja i praktičnog rada na računaru
Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- razumjeti temeljne pojmove informacijsko‐komunikacijske tehnologije;
- poznavati osnovne dijelove računara;
- shvatiti na kojem principu radi računar;
- poznavati brojne sisteme i naučiti pretvarati brojeve iz jednog brojnog sistema u drugi;
- razumjeti i znati objasniti matematičku logiku na temelju koje radi računar;
- ovladati korištenjem različitih operativnih sistema (npr. Windows, Linux);
- koristiti namjenske programe u rješavanju problema (praktična izrada);
- ovladati korištenjem programa za obradu teksta;
- ovladati korištenjem programa za numeričku obradu podataka, te prikaz grafova;
- ovladati korištenjem programa za izradu kvalitetne multimedijalne prezentacije i video
zapisa;
- razumjeti pojam mreže i topologije;
- razumjeti funkcionisanje mreža računara;
- znati koristiti lokalne mreže;
- razumjeti pojam internet i upoznati se sa pravilima korištenja interneta;
- primijeniti znanja o globalnoj mreži i znati koristiti različite usluge interneta.
-
287
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVE INFORMATIKE
Informacija i informatika
Kodiranje informacija korištenjem binarnog
brojnog sistema
Predstavljanje raznih tipova informacija
(tekstualne, grafičke i zvučne)
Kodiranje karaktera, kodne sheme
Jedinice za mjerenje količine informacija
Razvoj informacionih tehnologija (prikupljanja,
skladištenja, obrade, prikazivanja i prijenosa
podataka)
Značaj i primjena računara
Karakteristike informacionog društva
Uticaj računara na zdravlje
6
II
ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara
John Von Neumannova struktura računara
Pojava mikroprocesora
Struktura i princip rada računara
Podjela (vrste) računara
Vrste memorije računara
Procesor
Matična ploča
Magistrala
Ulazno-izlazni uređaji
Uticaj komponenti na performanse računara
8
III
PROGRAMSKA PODRŠKA
RAČUNARA
Operativni sistem
Sistemski softver
Aplikativni softver
Verzije i modifikacije programa
Distribucija programskih proizvoda
(komercijalna, dijeljena /engl. shareware/,
javno dostupna /engl. freeware/, probna /engl.
trial/)
Zaštita prava na intelektualnu svojinu
4
288
IV
OSNOVE RADA U
OPERATIVNOM SISTEMU SA
GRAFIČKIM INTERFEJSOM
Osnovni elementi grafičkog interfejsa
operativnog sistema (radna površina, prozor,
ikona, dugme, panel, meni, katalog)
Pokretanje programa
Datoteka (atributi datoteke, putanja datoteke,
grupno ime datoteka) i osnovne operacije nad
datotekom
Katalog
Arhiviranje datoteka i sredstva za arhiviranje
datoteka
Osnovna podešavanja operativnog sistema:
podešavanje datuma i vremena, radne površine
(pozadine, čuvara ekrana, rezolucije ekrana),
regionalna podešavanja, promjena korisničkih
naloga
Instaliranje korisničkih programa, uklanjanje
programa, instaliranje upravljačkih programa
perifernih uređaja
Multimedijalne mogućnosti operativnog
sistema
Sredstva i metode zaštite računara i informacija
8
V
TEKST-PROCESOR
Radno okruženje tekst-procesora
Jednostavnija podešavanja radnog okruženja
Pravila slijepog kucanja
Podešavanje i promjena jezika tastature
(„pisma“)
Operacije sa dokumentima (kreiranje,
otvaranje, premještanje od jednog do drugog
otvorenog dokumenta, čuvanje, zatvaranje)
Uređivanje teksta
Korištenje simbola za formatiranje
Premještanje sadržaja između više otvorenih
dokumenata
Umetanje u tekst specijalnih simbola, datuma i
vremena, slika, tekstualnih efekata
Pronalaženje i zamjena zadatog teksta
Umetanje i pozicioniranje netekstualnih
objekata
Umetanje tabele u tekst
Formatiranje teksta (stranica, red, margine,
prored)
Ispravljanje grešaka
Numeracija stranica
Izrada stilova
Korištenje gotovih šablona i izrada sopstvenih
šablona.
Pisanje matematičkih formula.
Generisanje sadržaja i indeksa pojmova.
Štampa dokumenata
10
289
VI
RAD S TABELAMA
Osnovni pojmovi (prikupljanje podataka,
njihovo tabelarno i grafičko prikazivanje na
razne načine, kao i čitanje i tumačenje takvih
prikaza)
Osnovni pojmovi o programima za rad s
tabelama (struktura dokumenta, formati
datoteka)
Podešavanje radnog okruženja (palete alatki,
prečice, lenjir, pogled, zum itd.)
dodavanje, brisanje, premještanje i
preimenovanje radnih listova
Tipovi podataka.
Unošenje podataka u tabelu (pojedinačni
sadržaji ćelija i automatske popunjavanje)
Podešavanje dimenzija, premještanje, fiksiranje
i sakrivanje redova i kolona
Unošenje formula sa osnovnim aritmetičkim
operacijama, koristeći reference na ćelije
Kopiranje formula, relativno i apsolutno
referenciranje ćelija
Funkcije za sumiranje, srednju vrijednost,
minimum, maksimum, prebrojavanje,
zaokruživanje
Logičke funkcije
Formatiranje ćelija (broj decimalnih mjesta,
datum, valuta, procenat, poravnanje, prijelom,
orijentacija, spajanje ćelija, font, boja sadržaja i
pozadine, stil i boja rama ćelije)
Sortiranje i filtriranje
Namjena različitih tipova grafikona,
prikazivanje podataka iz tabele
Podešavanje izgleda stranice dokumenta za
štampanje (orijentacija papira, veličina,
margine, prelom, uređivanje zaglavlja i
podnožja, automatsko numerisanje strana)
pregledanje dokumenta prije štampanja,
automatsko štampanje naslovnog reda,
štampanje opsega ćelija, cijelog radnog lista,
cijelog dokumenta, grafikona i određivanje
broja kopija, štampanje dokumenta
10
VII
UVOD U MREŽNE
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
Pojam računarske mreže
Računari – serveri i računari – klijenti
Globalna mreža (internet)
Internet-provajderi i njihove mreže
Tehnologije pristupa internetu
6
290
VIII
INTERNET
Servisi interneta: World Wide Web, FTP,
elektronska pošta, web-forumi
Web-čitači
Pretraživači, pretraživanje i korištenje
informacija s interneta
Internet-mape
Društvene mreže i njihovo korištenje
Elektronska trgovina, elektronsko poslovanje i
bankarstvo
Elekronski podržano učenje
Pravo i etika na internetu
6
IX
SLAJD-PREZENTACIJE
Prezentacije i njihova primjena
Osnovne etape pri razvoju slajd-prezentacije
Pravila dizajna prezentacije
Radno okruženje programa za izradu slajd-
prezentacija
Podešavanja radnog okruženja
Kreiranje ''foto-album'' prezentacije
Tipovi „pogleda“ na prezentaciju
Osnovne operacije sa slajdom
Dodavanje i formatiranje tekstualnih objekata
Dodavanje netekstualnih objekata (grafički,
zvučni, video)
Animacija objekata slajda
Animacija prijelaza između slajdova
Dizajn pozadine i „master“ slajda
Interaktivna prezentacija (hiperveze, akciona
dugmad).
Podešavanje parametara prikaza prezentacije
Štampanje prezentacije
6
X
MULTIMEDIJA Osnovni elementi multimedije: tekst ,
zvuk, slika, video, animacija, interaktivnost
Interaktivni multimedijski obrazovni programi:
enciklopedije, atlasi, rječnici, elektronske
knjige, obrazovne igre, simulacije
Neophodna hardverska i softverska podrška
6
291
INFORMATIKA ZA DRUGI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Redni
broj
Tematske cjeline Programski sadržaji Časova/sati
1.
Osnove programiranja
i programski jezik
35
Pojam algoritma i dijagram toka
Elementi c++
Struktura programa
(zaglavlje,deklaracijski dio
instrukcijski dio)
Jednostavne strukture podataka
(integer,real.char.boolean)
Konstante, varijable i izrazi
Ulaz i izalz podataka
Petlje(FOR,WHILE…DO)
Složene strukture podataka (nizovi,
slogovi, skupovi)
Funkcije i procedure
2. Osnove baza podataka
Pojam i struktura baze podataka (polje,
slog)
Vrste baza podataka(pojam relacione
baze)
Kreiranje vlastite baze
Manipulacija podacima (pretraživanja,
sortiranje,
dodavanje novih slogova, povezivanje,
indeksiranje, brisanje…)
Priprema i izrada izvještaja
Filtriranje
10
3. WEB dizajn
Internet i Web
Pojam WEB i značaj,
Kako radi WWW
Razvitak WEB-a
Izrada WWW
HTML jezik (izrada koda)
Kreiranje stranice(alati)
Serveri
Prijavljivanje na server
Surfanje WEB-om
Netscape navigator, Microsoft Internet
Explorer…
10
4. Primjena
informatičkih
tehnologija u
obrazovanju
(multimedijalni pristup rješavanju
problema kroz grupni/samostalni rad
po izboru učenika)
Pojam i razvitak informacionih
tehnologija
Primjena informacionih tehnologija u
raznim oblastima obrazovanja
«Učenje na daljinu»
Primjena Internet-a U školama
Samostalan rad po izboru učenika ili
profesora (kreiranje WEB stranice,
8
292
Prezentacija u PowerPoint-u i sl.)
5. Grafička obrada
podataka-viši nivo
(zavisi od konkretnog grafičkog
paketa)
COREL:
Rukovanje objektima
Uređivanje objekata
Uvoz i izlaz slika
Kreiranje efekata i rad sa bojama
7
293
294
INFORMATIKA ZA TREĆI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: III
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj:
Unaprijediti znanje i vje orijentisanom) programiranju
sa naprednim tehnikama programiranja.
kompleksnih programa u jednom od proceduralnih (objektno orijentisanih) programskih jezika.
Zadaci:
-
-
- ponavljanje i primjena petlji
- ena u proceduralnim programskim
zadacima
- mpleksnim proceduralnim
programskim zadacima
- ponavljanje polja
- primjena znakovnih nizova u programskim zadacima
- primjena jednostavnih dvodimenzionalnih nizova
-
rekurzivnih postupaka
-
zadacima
- osposobljavanje za izradu programa vezanih za primjenu u praksi
- upoznavanje sa objektno orijentisanim stilom programiranja
- upoznavanje osnovnih pojmova objektno orijentisane paradigme (objekta, klasa,
- savladavanje konkretnog objektno orijentisanog programskog jezika
- sticanje znanja o elementima objektno orijentisane analize i objektno orijentisanom
projektovanju programa
Komponente:
1. Programiranje
1. Analizira i povezuje elemente programiranja.
zovanja:
a. Koristi jezike visoke biblioteka kod
programiranja.
b.
c.
295
2.
Nastavni plan i program za treći razred Matematičko-informatičkog izbornog područja
zasniva se na proučavanju jednog programskog jezikana višem nivou.
U ovom Nastavnom planu i programu dat je primjer za programski jezik C++
Primjer razrade Nastavnog plana i programa:
MJESEC BROJ
REALIZACIJA PROGRAMA
S
E
P
T
E
M
B
A
R
8
1. 1. Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor
Grafika
2. Podešavanje programskog okruženja, prvi grafički program
3. 2. Analiza programa
4. 3. Varijacije programa
5. 4. Crtanje pravougaonika
6. Crtanje linije i tačke
7. 6. Ispis teksta
8. Vježba
O
K
T
O
B
A
R
8
Struktura grananja
9. 1. Funkcije
10. 2.Donošenje odluke-switch
11. 3.Donošenje odluke-case
12. 4.Vježba
Struktura petlje
13. 1. for petlja
14. 2. for petlja
15. 3. Animacija i petlja u petlji
16. 4. Animacija i petlja u petlji
N
O
V
E
M
B
A
R
9
17. 5. Niz petlji i dozvoljene i nedozvoljene kombinacije u petlji
18. 6. while petlja
19. 7. while petlja
20. 8. while petlja
21. 9. do while petlja
22. 10. Generator slučajnih brojeva
23. 11.
Polja
24. 1. Jednodimenzionalna polja
25. 2. Jednodimenzionalna polja
gramskog jezika.
a.
b.
c. Koristi dvodimenzionalne strukture podataka.
296
D
E
C
E
M
B
A
R
8
26. 3. Sortiranje podataka u poljima
27. 4. Sortiranje podataka u poljima
28. 5. Sortiranje podataka u poljima
29. 6. Spremanje brojeva u datoteku
30. 7. Spremanje brojeva u datoteku
31. 8. Dvodimenzionalna polja
32. 9. Dvodimenzionalna polja
33.
F
E
B
R
U
A
R
8
Obrada teksta
34. 12. String objekti
35. 13. Polje char tipa
36. 14. Polje char tipa
37. 15. V
38. 16. Obrada string objekata
39. 17.Obrada string objekata
40. 18.
41. 19. char polja u string
M
A
R
T
9
42. 20. stringa u char polje
43. 21.
44. 22. Spremanje teksta u datoteku
45. 23.
46. 24. ja
Objekti
47. 1. Jednostavan primjer klase i objekata
48. 2. Jednostavan primjer klase i objekata
49.
50.
A
P
R
I
L
9
51.
52.
53. 7. Komunikacija s metodama
54. 8. Komunikacija s metodama
55. 56. 10. Razdvajanje deklaracije i definicije
57. 11. Upotreba konstruktora
58. 59.
M
A
J
8
60. Veliki program
61. 1. Jednostavna igra u jednoj datoteci
62. 2.
63. 3.
64. 4.
65. 5.
66. 6.
67. 7.
297
-u
J
U
N
I
3
68. 1. 69. 2.
70. 3.
INFORMATIKA ZA ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE Godina obrazovanja: IV
(2 časa sedmično, 60 časova godišnje)
Cilj:
nike za rad u nekom od neproceduralnih programskih
jezika (npr. SQL) te ih osposobiti za rad na nekoj od platformi gdje se taj programski jezik
interneta preuzme besplatna verzija XAMPP-a (u kojoj su integrisani i MySQL i Apache
web server).
Objediniti prethodno usvojeno znanje iz programiranja za baze podataka sa
prethodno
Zadaci:
-
- r.
SQL)
- - m prethodnog znanja,
Komponente:
Oblast: INFORMACIONE I KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE
1. Obrada podataka
1.
Usvoji
Access
ogramskih
a i obrazovanja:
a. Razlikuje modele podataka.
b. Kreira relacijsku bazu podataka.
c.
d.
298
o
1.
Oblast:
2. Programiranje
Ish
toku nastavne godine:
REALIZACIJA PROGRAMA KORELACIJA
SA DRUGIM
NASTAVNIM
PREDMETIMA
KOMPONENTA BROJ
OVA
Upoznavanje, uvod u predmet, Uloga 1
literatura i pribor informatike u
gimnazijskim
programima
Uvod u baze podataka Svi nastavni 2
Program za obradu baza podataka (npr.
MS Access , OO Base, LO Base, ...
predmeti: 1
Pretraga
Uvod u program podataka u cilju 1
Tabele
1
2
Forme 2
svih predmeta, a Upiti 2
najjednostavniji
1
Automatiziranje baze podataka 1
Neproceduralno programiranje baza
podataka (npr. MySQL, ...)
Matematika,
Engleski jezik
2
1
(npr. Xampp, Wamp, ...)
Matematika,
Engleski jezik
1
Kreiranje baze podataka
neproceduralnim programiranjem
Matematika,
Engleski jezik
1
Kreiranje tabela neproceduralnim Matematika, 5
programiranjem (tipovi podataka, Engleski jezik
kreiranje tabele, popunjavanje tabele,
povezivanje tabela)
je upita
neproceduralnim programiranjem
Matematika,
Engleski jezik
7
Uvod u web programiranje (npr. PHP, Svi nastavni 1
...) predmeti:
Veza izm
programiranja (npr.
PHP i MySQL)
Pretraga
podataka u cilju 2
1
Promjenjive/varijable u web
programiranju
1
a. Koristi neproceduralni programski jezik.
b. Koristi web orijentisani programski jezik.
299
Operatori web programiranju
svih predmeta, a
najjednostavniji
.
1
Naredbe grananja u web programiranju
(if, if else, if else if, switch, case)
3
programiranju (stringovi, nizovi)
web 2
Naredbe ponavljanja (petlje, ciklusi,
...) u web programiranju
3
Funkcije u web programiranju 3
Rad sa formama u web programiranju 3
programiranju (npr. PHPu: vremena,
include ( ), ...)
1
Rad sa datotekama u
programiranju
web 3
Rukovanje sa mailom u
programiranju
web 2
1
Kreiranje web portala 3
60
300
NAPOMENA: Nastavni plan i program u -
web portala u skladu sa kombinovanjem, tj
programskih jezika.
neproceduralnog i nekog web orjentisanog programskog jezika, npr: PHP i My SQL,
ASP i SQL, ...
U ovom Nastavnom planu i programu dat je primjer za neproceduralni programski jezik
Primjer razrade Nastavnog plana i programa:
MJESEC BROJ
REALIZACIJA PROGRAMA
S
E
P
T
E
M
B
A
R
8
1. 1. Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor
Uvod u baze podataka
19. 1. Osnovni pojmovi o bazama podataka
3. 2. Etape u razvoju baze podataka
Program za obradu baza podataka (npr. MS Access , OO
Base, LO Base, ...)
4. 1. Uvod u program
5. 2. Osnove rada u programu za obradu baza podataka
6. 3. Uvod u tabele
7. 4. Rad sa tabelama
8. 5. Uvod u forme (formulare, obrasce,..) i rad sa formama
O
K
T
O
B
A
R
8
9. 6. Uvod u upite
10. 7. Rad sa upitima
11. 8. Uvod u izvještaje
12. 9. Automatiziranje baze podataka
13. 10.
Neproceduralno programiranje baza podataka (npr. MySQL,
...)
14. 12.Uvod u neproceduralno programiranje (npr. SQL za
M 15. 13. Instalacija okruženja za Bazu podataka 16. 14. Kreiranje baze podataka neproceduralnim programiranjem
301
N
O
V
E
M
B
A
R
9
Uvod u tabele
17. 1. Uvod u kreiranje tabela neproceduralnim programiranjem
18. 2. Definisanje tipova podataka i kreiranje tabele
71. 3.
72. 4. Povezivanje tabela
73. 5. Popunjavanje tabele podacima
74. 6.
Uvod u upite
23. Uvod u kreiranje upita neproceduralnim programiranjem
24. Kreiranje upita
25. Rad sa osnovnim upitima
D
E
C
E
M
B
A
R
8
26. Rad sa osnovnim upitima
27. Rad sa osnovnim upitima
28. Rad sa naprednim upitima
29. Rad sa naprednim upitima
30.
31. nastavnih
Uvod u web programiranje (npr. PHP)
32. 1. Uvod u web programiranje
33. 2.
PHP i MySQL)
F
E
B
R
U
A
R
8
34. 3. Promjenjive/varijable u web programiranju
35. 4. Operatori u web programiranju
36. 5.
grananja u web programiranju (if, if else, if-else if-else)
37. 6.
(switch-case)
38. 7.
39. 8. ovjera usvojenosti
40. 9.
nizovi)
41. 10.
M
A
R
T
9
42. 11. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba for i
for-each
43. 12. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba while
44. 13. Naredbe ponavljanja u web programiranju: naredba do-while
45. 14.
46. 15.
47. 16. Funkcije u web programiranju
48. 17. Rad sa funkcijama u web programiranju
49. 18. Rad sa formama u web programiranju
302
A
P
R
I
L
9
50. 19. Rad sa formama u web programiranju
51. 20.
PHPu: vremena, include ( ), ...)
52. 21. Rad sa datotekama u web programiranju
53. 22. Rukovanje sa E-mailom u web programiranju
54. 23.
55. 24.
56. 25.
Kreiranje web portala
57. 1. Kreiranje web portala
58. 2. Kreiranje web portala
M
A
J
8
59. 3. Kreiranje web portala
60. 4. Ponavljanje gradiva, provjera usvojenosti nastavnih
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS informatike, jednopredmetni ili dvopredmetni studij
na kojem je informatika prvi ili drugi predmet,
- Diplomirani inženjer ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer ili bachelor/bakalaureat 240 ECTS informacionih tehnologija.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Muzička kultura - glazbena kultura
304
CILJ
Nastava predmeta muzicka kultura u gimnazijskom odgoju i obrazovanju ima za cilj da
podstice, stvara i dalje razvija interesovanja, navike i potrebe kod ucenika za muzikom, da
doprinosi njihovom humanom i estetskom razvoju, kao i podizanju nivoa muzicke i opce
kulture.
ZADACI
- razvijanje sposobnosti kod ucenika za opazanje, dozivljavanje, razumijevanje i vrednovanje
muzickih djela i na toj osnovi razvijanje njihovog muzickog ukusa;
- stvaranje i razvijanje navika kod ucenika da prate muzicki i uopce umjetnicki zivot,
izgraduju pozitivan stav prema muzickoj umjetnosti i prave vlastite diskoteke s najvrednijim
muzickim ostvarenjima;
- upoznavanje ucenika, uz slusanje i izvodenje muzike sa historijskim razvojem muzicke
umjetnosti, bitnim karakteristikama muzicko-stilskih razdoblja, kao i sa najvrednijim djelima
raznih vrsta i oblika domacih i svjetskih muzickih stvaralaca, od antickih do savremenih;
- da upoznavanjem vrijednih sadrzaja domacih autora i narodnog stvartalastva razvija
osjecanje Ijubavi i privrzenosti svojoj domovini, kao i svijest o znacaju i potrebi zastite
kultumog naslijeda Bosne i Hercegovine kao dijela nacionalnog i kultumog identiteta licnosti;
- sticanje novih znanja o komponentama i elementima muzickog izraza, muzickim oblicima,
teorijskim pojmovima i izrazajnim sredstvima;
- njegovanje pjevanja i sviranja poznatih pnmJera iz djela svjetske i domace muzike;
njegovanje horskog i orkestralnog muziciranja u skoli i osposobljavanje ucenika za aktivno
stvaralacko sudjelovanje u javnom i kulturnom zivotu drustvene sredine.
305
I RAZRED
( 1 sat sedmično - 35 sati godišnje )
Programski sadržaj
POSTANAK MUZIKE
MUZIČKA UMJETNOST PRVOBITNE DRUŠTVENE ZAJEDNICE
MUZIČKA UMJETNOST STAROGA VIJEKA
MUZIČKA UMJETNOST SREDNJEG VIJEKA
Srednjovjekovna duhovna muzika (koralni napjevi, psalme)
Srednjovjekovna svjetovna muzika (trubaduri, truveri, minezingeri i njihovi kasniji
sljedbenici majsterzingeri).
Pojava višeglasne muzike (organum, diskant, motet i misa)
MUZIČKA UMJETNOST U DOBA RENESANSE
Karakteristike muzike u renesansi
Instrumentalna muzika renesanse
G.P da Palestrina): Missa papae Marcelli
O. di Laso): Matona mia cara, Eho
F. Bosanac: Tri frotole s ričerkarima za glas i lutnju
MUZIČKA UMJETNOST U DOBA BAROKA
Opće karakteristike barokne muzike
Razvoj instrumentalne i vokalno-instrumentalne muzike (oblici: svita, sonata, koncert,
končerto groso, fuga, kantata, oratorij, pasija).
G.F. Hendel i J.S.Bach - veliki majstori baroka.
A.Vivaldi: Godišnje doba (stavak iz koncerta po izboru)
G.F. Hendl:
Muzika na vodi (odlomak)
Mesija, oratorij (Aleluja)
J.S. Bach:
Tokata i fuga u d-molu
Pasija po Mateju (odlomak)
MUZIKA GALANTNOG STILA - ROKOKO
PREDKLASIKA
Karakteristike muzike rokokoa i predklasike
Razvoj opere serie i nastanak buffo opere.
Chr. W. Gluck (K. V. Gluk): Orfej (Tužbalica Orfeja, Žalobni hor pastira)
G.B. Perogolesi (Đ.B.Perogolezi): Služavka gospodarica
MUZIČKA UMJETNOST U DOBA KLASIKE
Opće karakteristike muzike
Kamerna i orkestralna muzika (gudački kvartet, simfonija, koncert, opera)
Bečki klasičari (J. Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven)
J. Haydn:
Simfonija u D-duru, broj 104 "Londonska" (IV stavak)
Godišnja doba, oratorij. Ljeto-izlazak sunca (odlomak)
W.A. Mozart:
Simfonija u C-duru br. 41 "Jupiter" (stavak po izboru)
Requiem (Rekvijem) (odlomak)
Čarobna frula, opera (duet Papagena i Papagene sa završnim horom)
L. van Beethoven
Koncert za violinu i orkestar u D-duru
306
V. simfonija u c-molu, (I i IV stavak)
IX. simfonija u d-molu (finale)
II RAZRED
( 1 sat sedmično – 35 sati godišnje )
Programski sadržaj
MUZIČKA UMJETNOST U ROMANTIZMU
Opće karakteristike muzike romantizma
Muzičke forme (solo pjesma, klavirska minijatura, simfonijska poema)
Predstavnici ranog romantizma: F.Schubert (F.Šubert):
F.Mendelssohn-Bartholdy (F.Mendelson-Bartoldi):
Violonski koncert u e-molu (I stavak)
R.Schumann (R.Šuman):
F.Chopin (F.Šopen): Nocturno br.2, Poloneza u A-duru
Programska muzika
H. Berlioz (H.Berlioz): Fantastična simfonija (I stavak)
F.Liszt (F.List): Rapsodija br.2 ("Mađarska)
Razvoj romantične opere, baleta i operete
Opera u Italiji
G. Rossini (Đ. Rosini): Seviljski brijač, opera (arija Figaro)
G. Donizzeti (G.Doniceti): Lucia di Lamermur, opera
V. Bellini (V.Belini): Norma, opera (kavatina)
G. Verdi (Đ. Verdi). Travijata, opera (Vinska pjesma)
Rigoleto, opera, Aida, opera, Nabuko
Razvoj opere i baleta u Francuskoj:
Ch. Gounod: Faust, opera G. Bizet (Ž. Bize): Karmen, opera
L.Delibes (L. Delib): Coppelia, balet
Razvoj opere u Njemčkoj
C.M. Weber: Strijelac vilenjak, opera (uvertira)
R. Wagner: Tannhäuser, Tristan i Izolda, opere
Pojava nacionalnih pravaca (Nacionalne škole)
Ruska nacionalna škola - ruska "petorka"
M.I.Glinka: Ivan Susanjin, opera
M.P. Musorgski: Boris Godunov, opera N. Rimski -
Korsakov: Šeherzada, orkestar
P.I.Čajkovski:
Koncert u b-molu za klavir i orkestar (I stavak)
Češka nacionalna škola
B.Smetana: Prodana nevjesta, opera
A. Dvorak (A. Dvoržak): Slavenski ples broj 5
Norveška - E. Grieg (E.Grig): Peer Gynt (Per Gint),
orkestralna svita (Solvejgina pjesma)
UMJETNOST U KASNOM ROMANTIZMU
Romantizam u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj
J.Brahms (J. Brams): Mađarske igre (po izboru)
R. Strauss, A.Bruckner, G. Mahler, H.Wolf: Solo pjesme (po izboru)
C. Franck (S. Frank), C. Saint-Saens (K.Sen-Sans),
307
Opera u Italiji P. Mascagni (P. Maskanji): Kavalerija stikama, opera, R. Leoncavallo
(R.Leonkavalo):
Pagliacci
G. Puccini (Đ. Pučini): Toska, opera (arija Kavaradosija iz III čina)
ROMANTIZAM U SRBIJI, HRVATSKOJ I BIH
Stvaranje nacionalnog muzičkog izraza.
V. Lisinski, I. Zajc
K. Stanković, D. Jenko, S. Mokranjac, J. Marinković, A.Šanti
IMPRESIONIZAM U MUZIČKOJ UMJETNOSTI
Osnovna obilježja impresionizma
C.Debussy (K.Debisi): Preludij za Faunovo poslijepodne, orkestar
Maurice Ravel (Moris Ravel): Bolero, orkestar
MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA
Osnovne karakteristike muzike XX stoljeća
A.Šenberg, I. Stravinski, A. Berg: S. Prokofjev: D. Šostaković, B. Britn, B. Bartok
Savremeni pravci (konkretna, elektronička i sintetička muzika, potpuna organizacija zvuka,
aleatorika, nova
jednostavnost).
Spiritual i džez - njihov uticaj na umjetničko stvaralaštvo
G. Gershwin (Dž.Geršvin):
Amerikanac u Parizu (orkestar)
Porgy and Bess (Porgi i Bes), opera (po izboru)
K. Stockhausen (K.Štokhauzen)
MUZIČKA AVANGARDA
MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA U HRVATSKOJ I SRBIJI
Opće karakteristike muzike XX stoljeća i razvoj moderne muzike u Hrvatskoj i Srbiji
Izbor primjera:
I. Tijadorović: Mala Florami, opereta (odlomak)
P. Konjović: Sabah, solo pjesma
M.Milojević: Jesenja elegija, solo pjesma
S.Hristić: Prva svita iz baleta Ohridska legenda (I stavak)
B. Bersa: Sunčana polja, simfonijska poema
A.Lajovic: Lan, horska kompozicija
S.Osterc: Koncert za klavir in pihala (treći stavak)
M.Kogoj: Črne maske, opera (odlomak)
J. Slavenski: Simfonija Orijenta, kantata (Pagani)
J.Gotovac:
Jadovanka za teletom, horska kompozicija
Ero s onog svijeta, opera (odlomci)
K.Baranović: Licitarsko srce, balet (predigra)
M. Kelemen: Skolion, orkestar
B.Sakač: Svemirski pejsaž, sintetska i konkretna muzika s recitatorom
N.Devčić: Istarska svita, orkestar (Poskočica)
V.Mokranjac: Etide za klavir (izbor)
A.Obradović: Epitaf H. orkestar i zvukovi s vrpce (odlomak)
T.Skalovski: Bitolka, horska kompozicija
V.Nikolovski: Rumbaba, horska kompozicija
R.Bruči: Čovjek je vidik bez kraja, kantata (odlomak)
A.Koci: Sokolj i Miruša, balet (odlomak)
MUZIČKA UMJETNOST XX STOLJEĆA U BIH
308
Umjetnička muzika i muzičko stvaralaštvo
Muzičko školstvo, muzičke institucije, muzički ansambli, djelovanje kulturno-umjetničkih
društava.
Izbor primjera:
C.Rihtman: Hodijska svadba
M.Pozajić: Moja dika, solo pjesma
M.Pozajić: Bosanske narodne pjesme za mješoviti hor
M.Špiler: Praznička skica, orkestralna kompozicija
M.Prebanda: Smiješno čudo i Pazar, solo pjesme
M.Stahuljak: Hercegovački gudački kvartet
G.Jakešević:Dvi se babe vozale
V.Milošević:
Dramska simfonija 69. (I stavak)
Bosanska svita
Jazavac pred sudom, opera
A.Smailović:
Končertino za klarinet, klavir, timpane i gudački orkestar
Probuđena kasaba
O.Danon: Simfonijski skerco, orkestar
V.Komadina: Drugi koncert za klavir, Derviš i smrt, balet
N.Ludvig-Pečar: Svita heksatonika, klavir
M.Jeličanin: Balada za violinu i klavir
J.Magdić: Muzika za klarinet, saz i elektronku
A.Bego-Šimunić: Prva simfonija
A.Horozić: Uvertira Bosna, Kapija, Hasanaginca, opera
TRADICIONALNA MUZIKA U BIH I INSTRUMENTI
Etnomuzikolozi: L.Kuba, C.Rihtman, V. Milošević
POP I ROK MUZIKA
PRIMIJENJENA MUZIKA
UPUTE ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
Nastava muzičke kulture u gimnazijskom obrazovanju i odgoju predstavlja nastavak i
nadgradnju predmeta Muzička kultura u osnovnoj školi.
Težište programa je na upoznavanju djela složenije strukture svjetskih i domaćih
kompozitora, historijsko-hronološkim redom, sa snimaka i u živoj izvedbi.
Programski sadržaji primjereni su doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika, zadacima
predmeta, estetskim i umjetničkim kriterijumima, te zahtjevima savremene nastave.
Uz predviđene muzičke sadržaje obrađuju se i odgovarajući sadržaji ( pojmovi ) iz muzičke
teorije, oblika i istorije muzike. Prilikom izlaganja i obrade gradiva treba nastojati da učenici
steknu jasnepojmove o značajnim epohama ( stilovima ) u muzičkoj umjetnosti, o
karakteristikama djela, njegovim estetskim i umjetničkim vrijednostima, s obzirom na vrijeme
u kojem su ta djela nastala, te da usvoje ispravnu muzičku terminologiju i pravilno nauče i
shvate osnovne pojmove iz te oblasti.
Sadržaji se organizuju tako da se od ukupnog broja časova koji je predviđen za neku tematsku
cjelinu izdvaja oko 70% za obradu novog gradiva, a oko 30% za utvrđivanje, sistematizaciju i
provjeru znanja.
Na ovom stupnju obrazovanja potrebno je uspostaviti ravnotežu između spoznaje i emotivne
strane umjetnosti, izbjegavajući faktografiju i historicizam.
309
Objasniti mjesto autora i njegov značaj u određenom vremenu u usporedbi s drugim
stvaraocima iz muzičke, a i drugih umjetnosti. Težište nastave treba da bude na slušanju i
izvođenju pojedinih primjera iz izbora koji je dat u programu, kao i drugih djela po izboru
nastavnika. Preporučljivo je da se muzička djela slušaju u cjelini ( barem cijeli stavak ).
Slušanje muzike treba da bude u funkciji saznajnog, emotivnog i voljnog angažovanja
učenika, što se postiže upućivanjem učenika na opažanje, otkrivanje, analiziranje,
razumijevanje i procjenu muzičkih djela.
Pri slušanju ( i izvođenju ) muzike potrebno je obratiti posebnu pažnju na slijedeća izražajna
sredstva muzike:
- ritam ( karakteristike )
- melodiju ( motiv, tema i sl. ) i njene promjene
- slog ( polifonija i homofonija )
- tempo i dinamiku
- izvođački sastav
- muzičku formu i sl
Prilikom realizacije programa neophodno je pridržavati se tematskih cjelina i sadržaja kako su
navedeni u programu. S obzirom na to da je u programu dato više djela nego što se može
slušati u okviru raspoloživog fonda časova, nastavnik bira ona djela čijim zvučnim
materijalom raspolaže, vodeći računa o karakteristikama epohe ili pravca, a ne o
enciklopedijskom nabrajanju imena. Predložena djela treba posmatrati kao reprezentante
nekih određenih muzičkih formi, izražajnog sredstva, razdoblja i njihovih autora.
Od naročite je važnosti da nastavnik sa odabranim učenicima njeguje skupno muziciranje (
hor i orkestar ), a sa svim učenicima na časovima redovne nastave – pjevanje ( kada je to
moguće, i sviranje ) tema poznatih djela.
S obzirom na specifičnosti umjetnosti i odgojno-obrazovne zadatke koje ima nastava ovog
predmeta, mjesto i uloga nastavnika su od presudnog značaja. On treba da bude dobar
stručnjak i predavač, isto tako, i muzički animator i propagator dobre muzike. Njegovo
znanje, stručnost, kreativnost, i prije svega, sposobnost i umiješnost da kod učenika probudi i
sistematski razvija interesovanje i pozitivne stavove prema muzici, da od njih stvara ljubitelje
muzike i aktivne sudionike u muzičkom životu sredine u kojoj žive, glavne su pretpostavke za
ostvarenje cilja i zadataka nastave muzičke kulture.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu muzičke kulture mogu izvoditi nastavnici sa završenom muzičkom akademijom:
- teoretsko-pedagoški odsjek
- muzikološki odsjek
- odsjek akademski muzičar
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Likovna kultura
311
CILJ
Cilj nastave likovne kulture u odgoju i obrazovanju učenika je daljnja nadgradnja i trajno
usvajanje znanja o likovnoj kulturi, likovnom stvaralaštvu, njenom jeziku, teoriji formi kao i
njenoj evoluciji kroz razdoblja i stilove. Također se naglašava aktivno razvijanje
doživljavanja likovne umjetnosti na svim planovima od strane mladih, te odgajanje
civilizacijskog odnosa prema kulturno-historijskom naslijeđu, kao i baštini naših naroda.
ZADACI
- uočavanje bitnih karakteristika likovno-stilskih razdoblja i njihovo dovodenje u vezu sa
historijskim uslovima u kojima se javljaju;
- upoznavanje sa najznačajnijim djelima likovne baštine - svjetske i nacionalne;
- upoznavanje djela i stvaralaca naše likovne umjetnosti i prihvaćanje gledišta da je naša
umjetnost integralni i nedjeljivi dio svjetske umjetničke baštine;
- vrednovanja likovnih umjetničkih djela, sto doprinosi kultiviranju likovnog ukusa, a
suzbijanju kiča i diletantizma;
povezanost plana i programa sa ostalim predmetima, radi uzajamnog poimanja specifičnosti i
spoznaje međuzavisnosti nastavnih područja.
I RAZRED
(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)
Programski sadržaj
UVOD (Zdk, I raz, Rs I raz) (1 čas)
Šta je umjetnost? Umjetnost u prostoru i vremenu, Umjetnost i društvo - značaj likovnih
umjetnosti u razvoju čovjeka i čovječanstva; (Rs, Zdk)
PREDHISTORIJA/PREDPOVIJEST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz, Tk II raz) (3 časa)
Paleolitik - starije kameno doba: kronologija i rasprostranjenost, koncepcija prostora, počeci
likovnog izražavanja, stilske opreke - realizam i apstrakcija. Neolitik - mlađe kameno doba:
prvo oblikovanje prostora - pojava arhitekture, animizma i likovni izraz; apstrakcija. Nalazišta
na tlu Bosne i Hercegovine. Metalno doba (urbana revolucija, kronologija i rasprostranjenost;
arhitektura i počeci urbanizma; mitovi i plastično oblikovanje ljudskog lika; oblikovanje za
uporabu/upotrebu; uloga i smisao ornamenta). Nalazišta na tlu Bosne i Hercegovine i
južnoslavenskih zemalja (Zdk Hrnž, Rs)
Linija/crta kao izražajno sredstvo; magijski izvori umjetnosti; početak dekorativne umjetnosti.
Nalazišta na našim prostorima; megalitna arhitektura. (Zdk)
UMJETNOST STAROG EGIPTA (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)
Uloga faraona i religije u formiranju umjetnosti; zagrobna arhitektura (mastabe, piramide,
grobnice u Dolini kraljeva); hipostilni hramovi Novog kraljevstva i utjecaj na grčku
arhitekturu; reljefi i skulpture sa osvrtom na specifičnosti stila. Kubična forma u kiparstvu,
fresko-slikarstvo i hijeroglifi. (Zdk, Rs)
312
Vremenska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhitekturi, skulpturi, odnos prema
plohi; stalnost i promjene. (Hrnž)
MEZOPOTAMSKE KULTURE (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)
Geografski položaj i klima kao determinante graditeljstva (zigurati); konusno poimanje
skulptorske forme nasuprot kubičnom u Egiptu; Sumer; asirski reljefi; perzijska stilizacija
(životinjski stil) (Zdk, Rs)
Vremenska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhitekturi, skulpturi; odnos prema
plohi; stalnost i promjene. (Hrnž)
GRČKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)
Idejne osnove grčke civilizacije i umjetnosti i njihov značaj. Uticaj prethodnih civilizacija
(Egipat, Krit, Mikena. (Rs)
Težnja ka idealnoj formi i proporciji; zlatni rez u kiparstvu i graditeljstvu; razvoj skulpture
kroz (tri) razdoblja; klasični redovi u arhitekturi; slikarstvo na grnčariji, različiti odnosi prema
plohi u ranom, klasičnom i helenističkom razdoblju; veza tehničkog postupka i tzv. stila
tamnih likova na svijetloj i svijetlih likova na tamnoj podlozi (Zdk, Hrnž, Rs)
Polis i kolonizacija Mediterana (kronologija, značajke urbanog života, kolonizacija Jadrana.
Uticaji na tlu Bosne i Hercegovine, (Hrnž) Srbije i Makedonije - Herakleja Linkestidska,
Stobi (Rs)
RIMSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)
Baštinici grčkog duha; etrurski uticaji; individualizam i državotvornost; arhitektura, podjela,
nova zamisao prostora, akvadukti, amfiteatri, slavoluci, bazilike i domusi; preteče moderne
urbanizacije; urbanizacija Europe, mreža rimskih gradova na našem tlu. Skulptura - nove
dimenzije prikazivanja u punoj plastici i reljefu - realistički portret i narativni reljef u
skulpturi. Slikarstvo, pompejanski stilovi (fajumski portreti; stilske osobitosti naturalizma,
iluzionizma i impresionizma); antička nalazišta na našim prostorima: (Zdk I raz,
Hrnž, Rs)
UMJETNOST SREDNJEG VIJEKA - KASNOANTIČKA (RANOKRŠĆANSKA)
UMJETNOST (Zdk Iraz, Hrnž II raz, Rs I raz) (3 časa)
Uvod - propast antičkog svijeta i "mračno doba"; umjetnost u doba seobe naroda, nastanak
feudalizma; predromanička umjetnost; periodizacija i utjecaj crkve na razvoj umjetnosti.
(Zdk, Rs)
Preobrazba grada, zahtjevi novog kulta, pretvaranje antičke umjetnosti; primjeri u Hrvatskoj
od Salone do Eufrazijeve bazilike u Poreču. (Hrnž)
Predromanika. Nova središta života - uloga samostana i utvrđenog boravišta, kontinuitet
pretpovijesti i antike - bjelokost, emajl, minijatura, uloga i smisao ornamenta. (Hrnž)
Starohrvatska umjetnost - arhitektura (odnos južnih Slavena prema teritorijalnom ustroju
rimskih provincija - Hrvati: Panonija, Dalmacija; tipologija crkava, iscrpniji primjeri: Sv.
Donat u Zadru, Sv Križ u Ninu, Sv. Trojica u Splitu, Sv. Spas na vrelu Cetine, Sv. Mihovil u
Stonu. (Hrnž, Rs) Starohrvatska umjetnost - skulptura (kamenice, ciboriji, oltarne pregrade,
zabati s natpisima, transene, nakit: ciborij iz Biskupije, plutej iz Koljana, zabat iz Uzdolja,
plutej s likom hrvatskog vladara, plutej iz Sv. nedjeljice; ornament, simbolika. (Hrnž, Rs)
313
Starohrvatska umjetnost - pismo i slikarstvo (benediktinska latinična pismenost i minijature;
trajanje grčkog pisma; hrvatska pismenost i glagoljica; freske Sv. Mihovila u Stonu. (Hrnž)
BIZANTSKA/VIZANTIJSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz)
(2 časa)
Odlike vizantijske umjetnosti. Nasljedstvo grčko-rimske i ranokršćanske tradicije; vizantijski
uticaj na umjetnost drugih zemalja; centralna osnova u graditeljstvu (tlocrt grčkog križa);
glavni spomenici arhitekture; mozaici i ikonoslikarstvo; umjetnost na našim prostorima -
raška i moravska škola arhitekture i freskoslikarstvo: Studenica, Mileševa, Sopoćani,
Gračanica, Dečani, Staro Nagoričane, Ravanica, Kalenić, Manasija; utjecaj italo-grčke i
mletačko-kretske škole ikonoslikarstva. (Zdk, Hrnž, Rs)
ISLAMSKA UMJETNOST (Zdk I raz, Hrnž II raz, Rs I raz) (4 časa)
Uticaj religije na umjetnički stil; sklopovi života; nefigurativna umjetnost; ostali izvori stila i
miješanje sa lokalnim tradicijama; odnos prostora, mase, i površine u arhitekturi; znameniti
spomenici velikih stilova; tri tipa džamija (arapski, iranski, turski); slikarstvo - arabeske,
iluminacije i kaligrafija; islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini - urbanizacija u okviru
Otomanskog imperija; mostovi, hanovi, bezistani, džamije. (Zdk, Hrnž, Rs)
ROMANIKA (Zdk I raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (3 časa)
Monumentalni spomenici vjere; graditeljstvo - bazilika, transept, osnova latinskog križa;
fasadne plastika - "Biblija siromašnih"; iluminacije i freske; starohrvatska umjetnost i
romanika u Hrvatskoj. (Zdk) Teritorijalna rascjepkanost i političke karte ranofeudalne
Europe. Građanstvo, svećenstvo, plemstvo i tri žarišta društvenoga života: grad, samostan,
feudalni burg. Romanički partikularizam i njegov izraz u likovnim umjetnostima: metoda
adicije i subordinacije u komponiranju. Podređenost skulpture i slikarstva arhitekturi:
zakon kadra i okomita perspektiva. Regionalizam romanike: Toskana i Lombardija, Provansa,
Normandija. Hrvatska: katedrala Krk, Rab, Zadar, Trogir. (Hrnž, Rs)
Romanika - kiparstvo. Portali crkava i fasadna skulptura, kapiteli i namještaj iznutra -
reljefnost, plošnost, zakon kadra, ikonografski program. Luneta portala žarište kompozicije,
prijenos prostorne sheme kupole u plohu. Hrvatska. Radovanov portal u Trogiru i zlatarstvo -
Dubrovnik, Zadar. (Hrnž, Rs)
Slikarstvo - plošnost, okomita perspektiva, uska skala boja. Primjeri: Francuska, Italija,
Njemačka, katalonsko slikarstvo. Minijature. Hrvatska: Sv. Foška, Peroj, Sv. Krševan i
slikana raspela. (Hrnž)
GOTIKA (Zdk I raz, Hrnž III raz, Rs) (3 časa)
Novi konstruktivni elementi u graditeljstvu; plamena, cvjetna, perpendikularna gotika;
elegancija i humanizam u skulpturi (od Chartresa/Šartra do Pisana i Ghibertija/Gibertija);
Vitraji; slikarstvo pozne gotike - sjever i međunarodni stil od illuminacija do avinjonskke
Pieta-e; Italija - Madonijeri: Cimabue/Čimabue, Duccio/Dučo i Giottova (Đoto) revulucija.
Gotika u Hrvatskoj; umjetnost stećaka u Bosni - sedam vrsta sećaka, motivi, ornamentika,
nekropole. (Zdk, Rs)
Kultura gradova, plemičkih burgova i samostana propovjedničkih redova (franjevci,
dominikanci). Gradnja katedrale i zvonika izraz komunalnoga napretka i ponosa. Zid se
pretvara u kontrafor, prozor u vitrail. Konstrukcije šiljastog luka i kontafora i ogivala, tipovi
314
rebrastih svodova. Konsrukcije i proporcije u projektiranju (triangulara i kvadratura kruga)
tajne zanata. Uloga arapske znanosti i kulture (brojevi, rebrasti svodovi). Tri faze unutar
gotike: rana gotika, klasična, i kasna (cvjetna plamena) gotika. Dubrovački statut, izgradnja
grada i Stona. Crkva franjevaca u Puli, zagrebačka katedrala, Topusko i Medvedgrad. (Hrnž)
Kiparstvo. Osvajanje volumena, skulptura u niši, rana klasična i kasna gotika; od kipa - stupa
do izvijene Slinije gotičkih kipova. Enciklopedijski ikonografski program fasada. Život
čovjeka u tri kruga: realni, intelektualni, moralni. Gotički idealizam i naturalizam. Hrvatska:
Škrinja Sv. Šimuna, portal Sv. Marka u Zagrebu, umjetnost stećaka u Bosni, Kulinov stećak,
nekropole. (Hrnž, Rs)
Slikarstvo. Humanizam gotike. Dante, Giotto, tema Bogorodice u francuskoj gotičkoj
skulpturi; Prevlast Kristove muke. Narativna metoda, naglašeni volumeni (Giotto), obrnuta
perspektiva, gotički realizam, dvorski stil tapiserije, idealizam i naturalizam. Istarske freske.
(Hrnž)
II RAZRED
(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)
Programski sadržaj
RANA RENESANSA U ITALIJI (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (3 časa)
Firenza kao jezgra nove kulture; osobine renesanse - pojava znanstvenih metoda u
umjetničkim postupcima, jačanje individualne svijesti. (Zdk, Rs)
Kiparstvo - Donatello i uskrsnuće/obnova antičke umjetnosti u novom duhu. (Zdk, Hrnž, Rs)
Arhitektura - rađanje znanstvene perspektive; Brunelleschi (Bruneleski) i Alberti; perspektiva
u slici i u odnosu na gledatelje u prostoru; središnja geometrijska perspektiva izraz
subjektivnosti individualnosti; palazzo/palaco - palača, nova graditeljska forma. (Zdk, Hrnž)
Slikarstvo - firentinska i venecijanska škola; Firenza -tonsko slikarstvo, naglašena forma i
crtež (slikarstvo plastičke forme): Masacio/Mazačo, P. della Francesca/Frančeska),
Botticelli/Botičeli. Venecijanska škola - kolorističko slikarstvo i lirizam -
Mantegna/Mantenja, Bellini, Carpaccio/Karpačo (odnos Toschane i Venecije
(Zdk, Hrnž)
VISOKA RENESANSA (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (4 časa)
Usavršenost dostignuća rane renesanse; "univerzalni čovjek". Doba velikih genija: Leonardo,
Bramante, Michelangelo, Raffael,, Giorgione/Đorđone, Tizian/Ticijan; savršenost
kompozicije - geometrijska konstrukcija. (Zdk, Rs, Hrnž III raz)
MANIRIZAM (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz) (1 čas)
Završna faza renesanse; napuštanje klasične kompozicije; fantazija i mašta nasuprot autoritetu
znanosti i prirode; epigonski (eklektički) i kreativni manirizam; gubitak perspektive, svijet
kao labirint, nestvarno i nadstvarno (Zdk, Hrnž, Rs)
Michelangelo, Tintoretto/Tintoreto, Veronese/Veroneze, El Greco/El Greko,
Coreggio/Koređo. (Zdk, Rs)
315
RENESANSA U FLANDRIJI, NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ (2 časa)
(Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs I raz)
Odnos juga i sjevera; gotika i međunarodni stil kao polazište; realizam i proučavanje prirode
bez naučnih metoda: Van Eyck/Van Ajk - uljano slikarstvo, Van der Weyden/Van der
Vajden; Njemačka: Grünewald/Grinevald, Holbein/Holbajn, Dürer/Direr; Hrvatska:
Vranjanin, Dobričević, Hamzić, Božidarević, Duknović, Klović. (Zdk)
BAROK (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)
Srodnost fizike, matematike, astronomije (Kepler -elipsa smjenjuje krug) i likovnih
umjetnosti. Dinamizam tlocrta, konveksno-konkavne fasade, kontrast svjetlosti i sjene.
Dinamična sinteza svih grana likovnih umjetnosti (Hrnž)
Protureformacija kao okvir nastanka baroka - idejne osnove nastanka barokne umjetnosti;
Rim - kolijevka.
(Hrnž, Rs)
Slikarstvo: Caravaggio/Karavađo, luminozni stil, Caracci/Karači; iluzionizam, fresko
slikarstvo. (Zdk)
Arhitektura, kiparstvo: Bernini, Borromini, Guarini. Prenošenje težišta razvoja kulture u
Francusku i Njemačku.(Zdk, Hrnž, Rs)
Austrija i Njemačka: vrhunac razvoja barokne arhitekture - Prandtauer/Prandtauer,
Neumann/Nojman; Francuska i klasicizam (stil Louisa XIV); arhitektura - Perault/Pero, Le
Vau/Levo, Hardouin- Mansart/Arduin-Mansar; slikarstvo - Poussin/Pusen, Loraine/Loren;
Rubens, Rembrandt, Velasquez, Goya; kontrast svjetlosti, pravaca, dinamika, dijagonalne i
vrtložne kompozicije. Barok u Hrvatskoj. Rokoko stil (stil Louisa XV): galantne zabave,
Wateau (Vato) Fragonard/Fragonar, Chardin/Šarden; žanr prizori, nizozemski majstori i
klasicizam (David, Napoleonova umjetnost, Empir (Zdk, Hrnž)
UMJETNOST 19. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)
Stoljeće arhitekture bez originalnosti - prerađivanje stilova prošlih epoha. Podvojenost
historizma i industrijske arhitekture. Estetika metalnih konstrukcija (mostovi) i staklene opne
(izložbene i tvorničke hale). Svjetske izložbe. (Hrnž)
Neoklasicizam i akademizam građen na autoritetu antike i Poussina: Cavid, Ingres/Engr.
Romantizam, reakcija na neoklasicizam nadahnut narodnim legendama, religijom, mistikom.
Francuska:Delacroix/Delakroa. Njemačka: Friedrich/Fridrih Overbeck/Overbek,
Böcklin/Beklin. Engleska: Constable/Konstejbl, Turner/Tarner, prerafaeliti. Realizam:
barbizonci, Daumier/Domije, Corot/Koro, Courbet/Kurbe. Austrija i Njemačka, bidermajer.
Fotograf preuzima od slikara zadaću reportaže i vjernoga portreta. Odnos fotografije i
slikarstva. Hrvatska: Karas i Bukovac. Srbija: Jovanović, Predić. Kiparstvo u krizi - Antonio
Canova. (Zdk, Hrnž)
IMPRESIONIZAM (Zdk II raz, Hrnž III raz, Rs II raz) (3 časa)
Rasap slike u impresionizmu. Novi doživljaj svjetlosti i boje; pozitivizam građanskog društva;
konačni razvoj pikturalne forme - Manet/Mane, Monet/Mone, Degas/Dega, Renoir/Renoar. U
Hrvatskoj: Račić, Kraljević, Becić, Raškaj. Srbija: Petrović, Miličević, Milovanović. (Zdk,
Hrnž, Rs)
316
POSTIMPRESIONIZAM (Zdk II raz, Hrnž, Rs II raz) (3 časa)
Začeci velikih stilova s početka 20. stoljeća; Obnova slike velike četvorice: Cezann/Sezan,
Van Gogh, Gauguin/Gogen, Seurat/Sera. Toulous-Lautrec/Tuluz-Lotrek.(Hrnž, Rs)
SECESIJA (Hrnž III raz, Rs II raz) (1 čas)
Art Nouveau, Liberty, europski i svjetski integralni stil, negacija tradicije u ornamentu,
dinamika i ograničenost krivulje; od pribora za jelo do arhitekture. Francuska, Belgija,
Austrija. Secesija u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Meštrović (Hrnž, Rs)
UMJETNOST 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (1 čas)
Uvod, difuzija stilova i pravaca; Doba subjektivizma i traženja novih likovnih izražaja,
nastanak dizajna iz art nouveaua i jugend-stila; novi materijali, nove tehnike; moderna
strujanja, videomediji i digitalna tehnika u likovnim umjetnostima; fotografija, film, strip,
komjuterska grafika. (Zdk, Rs)
SLIKARSKI PRAVCI 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (4 časa)
Ekspresija: fovizam - Henri Matisse/Anri Matis; ekspresionizam - grupe Die Brücke/Di Brike,
Der Blaue Reiter/Blaue Rajter, Schmidt - Rottluff/Šmit - Rotluf, Beckmann/Bekman,
Kokoschka/Kokoška, Kirchner/Kirhner, Marc/Mark, Kandinski. (Zdk)
Kubizam kao prethodnica apstrakcije: Picasso/Pikaso, G. Braque/Brak.(Zdk)
Apstrakcija. Vasilij Kandinski, Piet/Pit Mondrian (neoplasticizam) i kazimir Maljevič
(suprematizam).(Zdk)
Fantazija. Dadaizam. Max Ernst, Marcel Duchamp/Dišan, Hans-Jean Arp.
Nadrealizam: Ernst, S. Dali, Joan/Huan Miro.
Fantastično slikarstvo: M. Chagall/Šagal, Giorgio de Chirico/Đorđo de Kiriko, Rene Magritte.
(Zdk, Rs)
Slikarstvo poslije II svjetskog rata: akciono slikarstvo, enformel i apstraktni ekspresionizam:
Polock/Polok, Rothko, De Kooning, Buri; optičko slikarstvo: Vasarely; pop-art: Warhol,
Lichtenstein, Rauschenberg; hiperrealizam i ostale tendencije do kraja stoljeća. (Zdk, Hrnk,
Rs)
KIPARSTVO 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz, Rs II raz) (3 časa)
Pojava Rodina/Roden i preporod skulpture. Vitalizam i konstruktivizam (Picasso, Moor/Mur,
Gabo, Pevsner, Tatljin, Brancusi, Arp). (Zdk)
Hrvatska: Meštrović, Augustinčić, Kršinić; Srbija: Roksandić, Stojanović.
Bosna i Hercegovina: Grgić, Hozić, Njirić, Kučukalić, Skopljak. (Zdk)
ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA (Zdk II raz, Hrnž IV raz) (1 čas)
Otto Wagner/Oto Vagner i bečka secesija; Bauhaus, Le Corbusier/Korbizje i njegovi
sljedbenici. Hrvatska: Kovačić, Ostrogović, Ibler. Srbija: Dobrović, Bogdanović. Bosna i
Hercegovina: Vancaš, Najdhardt, Štraus, Ugljen. (Zdk)
317
SLIKARSTVO 20. STOLJEĆA U BOSNI I HERCEGOVINI, HRVATSKOJ,
SLOVENIJI, SRBIJI, CRNOJ GORI I MAKEDONIJI (Zdk II raz, Rs II raz)
(3 časa)
Jurkić, Šain, Petrović, Dimitrijević, Selmanović, Todorović, Mujezinović, Berber, Hozo, Zec,
Mijić, De Rivera, Štetić, Misirlić, Petlevski, Ramić, Lah, Babić, Hegedušić, Job, Lacković,
Murtić, Kesser, Generalić, Pulitika, Jakac, Debenjak, Bernik, Bijelić, Šumanović, Konjović,
Dobrović, Čelebonović, Stupica, Gvozdenović, Lubarda, Veličković, Đurić, Popović,
Miševič, Srbinović, Martinoski, Luloski. (Zdk, Rs)
INDUSTRIJSKI DIZAJN (Hrnž IV raz) (teme koje se nalaze u programu IV raz. Hrnž)
FILM (Hrnž IV raz)
ZAŠTITA OKOLIŠA (Hrnž IV raz)
VIZUALNE KOMUNIKACIJE: tv, FILM, TISAK (Hrnž IV raz)
DIZAJN (Hrnž IV raz)
ZAŠTITA SPOMENIKA (Hrnž IV raz)
MUZEOLOGIJA (Hrnž IV raz)
POVIJEST UMJETNOSTI (Hrnž IV raz)
TEORIJA UMJETNOSTI (Hrnž IV raz)
POJEDINAC U VREMENU I PROSTORU (Hrnž IV raz)
UPUTE ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
Nastava likovne kulture u odgoju i obrazovanju učenika gimnazije je produžetak nastave
likovne kulture u osnovnoj školi, ali na znatno višem nivou i sa mnogo većim zahtjevima koji
se pred učenika postavljaju.
Nastavni sadržaji se zasnivaju na principima suvremene nastave, a usklađeni su sa zadacima
predmeta, estetskim i umjetničkim kriterijima.
Nastava i njeni programski sadržaji se organiziraju tako da se za njihovu obradu iskoristi oko
70% predviđenih časova, a za utvrđivanje i provjeru znanja oko 30% časova.
Princip očiglednosti u realizaciji nastavnih sadržaja mora biti optimalno zastupljen, jer se na
taj način verbalizam, historicizam i pasivnost učenika svode na najmanju mjeru.
Osnovna metoda nastave likovne kulture u gimnaziji se temelji na trajnom kontaktu sa
likovnim djelom kako bi se mladima omogućio doživljaj umjetničkog djela. To se, kad god je
mogu6e, idealno ostvaruje neposredno na originalu ili faksimilnoj reprodukciji, ali iz
praktičnih razloga redovno u kolor dijapozitivu.
Nastava likovne umjetnosti nije apstraktna estetika, niti izvršena teorija umjetnosti. Nastavnik
interpretira konkretna pojedinačna djela, koja učenici simultano i kontinuirano promatraju.
Svaki gledalac bez likovne kulture, a posebno dijete, odnosi se pretežno pasivno prema
likovnom djelu i redovno ga apsorbira parcijalno, očitavajući najčešće samo površinski sloj
(temu, opći utisak, ili poneki detalj). Nastavnik je stoga trajno u ulozi reproduktivnog
umjetnika koji mrtvu "partituru" likovnog djela mora kreativno "oživljavati" verbalnom
interpretacijom zasnovanoj na suvremenoj metodi strukturalne analize. Samo kroz stalni
vizualni kontakt učenika sa djelom, nastavnik tumači elemente vizuelnog jezika, izražajna
sredstva likovnog govora, osvjescuje skriveni ali duhlji sadrzaj i smisao djela, te umjetnosti
općenito.
Cijelim tokom nastave predviđena je povezanost sa svim drugim predmetima, i to ne u smislu
uporednog obrađivanja srodnih tema ili istih historijskih razdoblja, nego u stvaralačkom
nastojanju nastavnika da trajno upoređuje metode, fenomene i upoznaje druga nastavna
područja radi holjeg recipročnog poimanja specifičnosti kao i međuzavisnosti. To se odnosi
na historiju, književnost i muzičku umjetnost ponajviše ali i na latinski i strani jezik, na
318
matematiku (arhitektura, proporcije, projektovanje), na fiziku (konstrukcije), na hemiju
(tehnike i materijali likovnih umjetnosti, ugroženost i restauraciju spomenika), na geografiju
(strane kulture, svjetska umjetnička baština), pa sve do tjelesnog odgoja koja u najvećem
broju disciplina vuče porijeklo iz antičke civilizacije.
Škola organizira najmanje jednu ekskurziju tokom godine, vodeći pri tome računa da se
posjete jači kulturni centri sa razvijenim likovnim životom, u kojima će učenici moći vidjeti
značajne izložbe pojedinaca i grupa, umjetničke i kulturno-historijske spomenike,
prisustvovati kvalitetnijim muzičkim manifestacijama, koncertima itd.
Preporučljivo je zadati individualnu pismenu analizu (nikakve kontrolne zadaće ili testove),
harem dva puta godišnje. Za svakog učenika nastavnik treba pripremiti reprodukciju likovnog
djela (koliko učenika, toliko različitih djela) koje će učenik samostalno analizirati i
interpretirati. (Mogu se koristiti razglednice, reprodukcije iz kalendar,!, fotografije,
reprodukcije, faksimili djela itd.).
Pri obradi nastavnih sadržaja treba koristiti i tekstove iz likovnih čitanki, starih zapisa i iskaza
suvremenika kad god je to moguće, a za promatranje i analizu treba koristiti prvenstveno djela
autora sa teritorija Bosne i Hercegovine.
Za efikasnu i uspješnu realizaciju nastavnog gradiva (naravno, uz adekvatan udžbenik) škola
treba da obezbijedi optimalne materijalno-tehničke uslove na osnovu Normativa nastavnih
sredstava:
- odgovarajući radni prostor, dobro osvijetljen i opremljen
- suvremenim namještajem;
- ispravna audio-vizuelna sredstva;
- didaktički materijal: fotosi, dijapozitivi, video-materijali; - likovnu biblioteku.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu likovne kulture mogu izvoditi nastavnici koji su završili odgovarajući fakultet i stekli
zvanje profesor historije umjetnosti, ili završen bili koji odsjek na akademiji likovnih i
primijenjenih umjetnosti s položenom pedagoško - psihološkom grupom predmeta.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj
320
NASTAVNI PLAN I PROGRAM RADA ZA TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
1. SVRHA I CILJ PREDMETA
Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za životne, radne,
stvaralačke i kulturne čovjekove djelatnosti.
Zbog višestruke međuovisnosti ljudskih osobina i sposobnosti razumljivo je kako će
najpovljnija razvijenost motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja istodobno utjecati
na ukupno čovjekovo zdravlje, tj. na djelotvorniji rad svih organa i organskih sustava, kao
svojevrsnoj prepreci pojave mnogih bolesti (osobito onih što su posljedica tjelesne pasivnosti
ili obavljanja određenog profesionalnog rada).
Posljedica pojačanog bavljenja tjelesnim djelatnostima bit će i regulacija načina ponašanja,
otklanjanje različitih neurotskih stanja, čime se izravno povećava stupanj homeostatičnosti
organizma, što je pretpostavka za uspješno komuniciranje čovjeka i okoline.
Tjelesni i zdravstveni odgoj mora se temeljiti na upravljanju procesima vježbanja tj.
kineziologiji.
Ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
- zadovoljavanje biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem,
- povećanje stvaralačkih sposobnosti i prilagodba suvremenim uvjetima života i
rada.
Posebni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
- razvijanje zdravstvene kulture učenika s ciljem čuvanja vlastitoga zdravlja i
zdravlja okoline,
- zadovoljavanje potrebe učenika za kretanjem, odnosno vježbanjem,
- stvaranje čvrste navike zdravoga načina življenja koristeći se sredstvima tjelesne i
zdravstvene kulture, prirodnim i drugim čimbenicima,
- pružanje mogućnosti stjecanja osnovnih znanja, vještina i navika potrebnih za
prilagodbu novim motoričkim aktivnostima,
- osposobljavnje učenika za racionalno provođenje slobodnog vremena,
- osposobljavanje učenika za slobodno i stvaralačko izražavanje u različitim
oblicima tjelesne i zdravstvene kulture, a posebno u onima koje pridonose
humanizaciji i socijalizaciji osobnosti,
321
- osposobljavanje učenika za samokontrolu i samoocjenjivanje radi praćenja i
vrjednovanja učinaka svoga rada i napretka.
Iz gore definiranoga općeg cilja, kao i posebnih ciljeva, proistječu opće zadaće predmeta
tjelesni i zdravstveni odgoj:
- upoznavanje učenika sa zakonitostima rasta i razvoja čovjekovih
biopsihosocijalnih značajki,
- stjecanje znanja o čimbenicima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
- razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanju mjera za
čuvanje zdravlja,
- razvijanje određenih radnih sposobnosti,
- razvijanje sposobnosti za vrhunsko stvaralaštvo motoričkim izrazom prema
određenim značajkama nadarenih pojedinaca,
- njegovanje higijenskih navika kod učenika, kao i navika očuvanja i primjene
zdrave prirodne sredine,
- teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za trajnu primjenu odgovarajućeg
tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja.
Na osnovi anatomsko-fizioloških značajki učenika, zatim karakterističnih promjena do kojih
dolazi u određenim razvojnim razdobljima te na osnovi mogućeg potrebnog doprinosa i
djelovanja tjelesnog vježbanja, izvode se posebni zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja u
pojedinim razvojnim razdobljima.
Sukladno cilju i navedenim zadatcima, strukturu okvirnoga programa tjelesnog i zdravstvenog
odgoja za gimnaziju čine:
1. okvirni program rada za redovnu nastavu,
2. okvirni program rada za učenike koji iz zdravstvenih razloga moraju ostvariti poseban
program i
3. okvirni program za izbornu nastavu.
Okvirni program za redovnu nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja:
- dijagnostika antropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti,
- sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera,
- rad u homogeniziranim skupinama, izborni sport,
- teorijski rad.
322
Dijagnostika antropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalinih sposobnosti
podrazumijeva početna i završna provjeravanja antropološkog statusa. Prateći savremene
tendencije, model praćenja tjelesnog razvoja i motoričkih sposobnosti učenika prati koncept
tzv. „health related physical fitness“ modela. U osnovi struktura baterije testova u tom modelu
sadrži testove za praćenje i procjenu kardiorespiratorne izdržljivosti, za procjenu tjelesne
kompozicije i za procjenu mišićne snage, izdržljivosti i gipkosti. Pored osnovne strukture
baterije testova u modelu praćenja tjelesnog razvoja i razvoja motoričkih sposobnosti učenika
koja je usmjerena na zdravstveno stanje učenika, pridodat je jedan test agilnosti koji daje
određene informacije o jednom dijelu motoričkog prostora koji nije direktno vezan za zdravlje
ali je od nesumnjivog značaja za cjelokupan mehanizam za regulaciju kretanja. Za praćenje
tjelesnog rasta i sastava tijela, minimalan broj informacija dovoljnih za objektivnu analizu,
može se dobiti na osnovu pokazatelja o visini tijela, masi tijela i masnoj komponenti tjelesnog
sastava (indeks mase tijela). Za praćenje razvoja motoričkih sposobnosti, minimalan broj
informacija za objektivnu analizu može se dobiti na osnovu rezultata u testovima: šatl ran (za
procjenu opšte izdržljivosti), pretklon u sjedu (za procjenu gipkosti), ležanje-sjed za 30s, skok
udalj iz mjesta, izdržaj u zgibu (za procjenu snage i mišićne izdržljivosti u snazi), i čunasto
trčanje 4x10 m (za procjenu agilnosti).
Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera: u ovom sadržaju zastupljene su bazične i
modificirane motoričke strukture cikličkih i acikličkih polistrukturalnih i konvencijalnih
oblika gibanja koje primarno utječu na razvijanje sposobnosti učenika, a stupanj svladavanja
motoričkih zadataka je u funkciji transformacije tih sposobnosti.
Rad u jedinstvenim skupinama predstavlja optimalizaciju nastave tjelesnog i zdravstvenog
odgoja
ostvarenjem skupnih oblika nastavnoga rada. Skupni oblici nastavnoga rada, tj. podjela odjela
na manje jedinstvene skupine, omogućuju bolje iskorištavanje postojećih uvjeta rada,
nastavnih pomagala, veću aktivnost učenika na satu i veću mogućnost zadovoljavanja
pojedinačnih potreba i zanimanja učenika. Rad se u jedinstvenim skupinama organizira s
obzirom na zanimanje, sposobnosti i vještine te prethodno stečena znanja iz pojedinih
kinezioloških aktivnosti, a programski sadržaj u izvedbenome nastavnom programu prema
tomu određuje i vrjednuje sam nastavnik. Izbor nastavnoga sadržaja može biti iz osnovnog
programa, ali i iz dopunskih programa i programa za izbornu nastavu.
Teorijski rad predviđa ostvarenje teorijskih programskih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog
323
odgoja na početku i na kraju nastavne godine.
Zbog posebnosti predmeta tjelesnog i zdravstvenog odgoja i autentičnih uvjeta, izbor i
vrjednovanje nastavnih cjelina i nastavnih tema iz okvirnoga programa te sastavljanje
nastavnih jedinica čini sam nastavnik za svaki razred posebno, uzimajući u obzir sve
objektivne faktore, a to su:
1. spol učenika,
2. zdravstveno stanje učenika,
3. dobijeni rezultati početnog provjeravanja:
a) antropometrijskih karakteristika,
b) motoričkih sposobnosti,
c) funkcionalnih sposobnosti,
4. predznanje učenika (motoričko znanje iz prethodnog razreda),
5. složenost, odnosno savladivost nastavne teme,
6. naklonost učenika određenim sadržajima,
7. konkretni materijalni uvjeti rada nužni za ostvarenje programa,
8. posebnost sredine u kojoj se škola nalazi (klimatski uvjeti, tradicija, športska
tradicija).
324
2. PROGRAMSKI SADRŽAJI
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj
RAZRED: prvi (1.)
SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70)
ZADAĆE
(učenici)
Ovo razvojno razdoblje obilježavaju daljnje ubrzane promjene u rastu i razvoju učenika koje
vremenski nisu iste za sve učenike. Zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja definiraju se
prema jedinstvenim skupinama učenika.
Osnovne zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja u ovome razdoblju su:
- utjecanje primjerenim odabirom kinezioloških sadržaja na razvoj morfoloških
posebnosti učenika, posebno na razvoj mišićne mase,
- usklađivanje nesrazmjera u rastu srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava,
što uvjetuje brzo umaranje i duži oporavak učenika,
- razvijanje koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzani rast u visinu koji
može uvjetovati pad motoričkih sposobnosti koje se ogledaju i u specifičnim i u
nedovoljno racionalnim načinima kretanja,
- osposobljavanje učenika za određivanje vlastitoga volumena opterećenja,
(učenice)
Karakterističan za ovo razdoblje je usporeniji rast i razvitak koji se kod učenica očituje
uspostavljanjem ravnoteže u razvoju pojedinih organa, organskih sustava i podsustava.
Kritički stav prema vježbanju dolazi do izražaja osobito u odnosu prema vlastitim
doživljajima, potrebama, postupcima, pa je to presudno razdoblje za razvijanje pravilnih
stavova o vrijednostima tjelesnoga vježbanja. Stoga treba učenice upoznati s osnovnim
zakonitostima razvoja pojedinih dimenzija antropološkoga statusa i sa važnošću tjelesnoga
vježbanja u tijeku evolucije i involucije. U ovome razdoblju treba razvijati motoričke
sposobnosti i usvajati motorička znanja u skladu s izraženim sposobnostima i zanimanjima za
pojedine tjelesne aktivnosti te stvoriti navike sustavnoga tjelesnog vježbanja. S tim u vezi
zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
325
- utjecanje na jakost i gibljivost karličnoga pojasa, snagu leđnih mišića, što je uvjet
za nesmetan razvitak ostalih organskih sustava,
- razvijanje aerobne sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem
krvožilnog i dišnog sustava (prsno i dijafragmalno disanje),
- utjecanje na poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu
granicu u razvoju (brzina, koordinacija, ravnoteža, eksplozivna snaga),
- privikavanje učenica na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnih ciklusa,
- zadovoljavanje njihova zanimanja za motoričko stvaralaštvo posebno estetskim
oblikovanjem i doživljajem motoričkih aktivnosti.
PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATI
Teorijski rad 2
Inicijalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti 3
Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera 20
Rad u homogeniziranim skupinama, IZBORNI SPORT 42
Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti 3
326
PROGRAMSKE CJELINE
I TEME
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Trčanje Ciklična kretanja različitim tempom do 10 minuta (do 8
učenika)
Trčnje kratkih dionica, “leteće” (20 – 40 m)
Trčanje dužih dionica s visokim startom (60 – 100 m)
Štafetno trčanje 4 x 60 m
Poligon prepreka
Skokovi Skok udalj koračnom tehnikom 1 ½ korak
Skok uvis opkoračnom tehnikom stradle
Bacanje Bacanje medicinke od 1, 2, 3 kg jednom i objema rukama
Bacanje loptica udalj različitih težina s gađanjem nepokretnih
i pokretnih ciljeva
Bacanje kugle O'Brien tehnikom – pojedinačna motorička
postignuća
Penjanje, upori, potpori,
visovi i kovrtljaji
Penjanje rukama po različintim spravama
Sklopka s glave
Upor u prednjihu do sjeda raznožnog
Premet naprijed
Više premeta strance povezano u jednu stranu
Kovrtljaj nazad do upora prednjeg
Njihom strance premah odnožno
Klimom premah zgrčeni
Pomicanje u visu
Iz visa ležećeg prednjeg uzmah na višu pritku odrivom jedne
noge
Kruženje trupa u visu
Ravnotežni položaji Naskok u upor čučeći, “gallop” naprijed, otvoreno-zatvoreni
poskok, “mačiji” skok, “leteći” skok, okreti u čučnju i usponu
na obje noge za 180° (greda 80 cm)
Preskoci Odbočka u lijevu i desnu stranu
Prekopit oslonom ruku preko sprave u širinu
327
Skokovi uvito na elastičnom stolu („mini trampolin“),
pružen skok s okretom za 180°
Borilačke vježbe Padovi: naprijed, nazad, u stranu
Bacanje: preko ramena, preko leđa, zahvatom preko
nadlaktica, ručno
Svlačenje u parter
Zahvati držanja u parteru
Obrana od udarca rukama
Obrana od obuhvata
Obrana od hvatanja za kosu
Plesne strukture Kruženja rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini
(obručem, loptom, vijačom)
Zamasi impulsom
Zamasi i kruženja pruženom nogom u bočnoj ravnini na
mjestu
Križni okret “valom” za 180° i 360° u obje strane
Spiralni okret u obje strane
Poskoci vijačom u kretanju pruženom nogom u prednoženju,
zanoženju i odnoženju
Poskoci u mjestu prednoženjem, odnoženjem i zanoženjem
uz bacanje i hvatanje lopte
Skok “kadet”
“Jelenji” skok
Izdražaji u prednoženju, u odnoženju, u zanoženju zgrčenom
i pruženom nogom (obručem, loptom)
Izdržaji iz okreta (obruč, lopta)
Kretanje i improvizacije u raznim ritmičkim strukturama
Plesna struktura: koraci s loptom i narodni plesovi
Društveni ples: tango
Igre Vođenje lopte startom naprijed, nazad i bočno s promjenom
smjera kretanja (košarka)
Vođenje lopte naizmjenično lijevom i desnom rukom s
328
promjenom smjera kretanja (košarka)
Hvatanje lopte s dvije ruke u skoku sa zaletom i odrazom s
mjesta (košarka)
Dodavanje lopte iz različitih udaljenosti iz skoka (košarka)
Pivotiranje (košarka)
Slobodno bacanje (košarka)
Ubacivanje u koš jednom rukom preko glave u stranu
(košarka)
Ubacivanje u koš iz kretanja nakon vođene ili dodane lopte
(polaganje lopte jednom rukom i skok šut) (košarka)
Varanje prividnim smjerom kretanja i prividnim dodavanjem
(košarka)
Obrana – osobna obrana preuzimanjem (košarka)
Protunapad s dva i tri igrača (košarka)
Igra na dva koša (košarka)
Objeručno vršno, srednje i visoko odbijanje iz osnovnoga
stava u skretanju smjera (odbojka)
Dodavanje u smjeru i preko glave (odbojka)
Dodavanje u skretanju smjera (odbojka)
Servis preko glave (odbojka)
Smečiranje s mjesta sunožnim odrazom (odbojka)
Smeč iz zaleta sunožnim odrazom (odbojka)
Obrana: pokrivanje terena prilikom očekivanja servisa i pri
izvođenju vlastitoga servisa (odbojka)
Taktika napada putem treće lopte (odbojka)
Igra preko mreže (odbojka)
Primanje lopte preuzimanjem (rukomet)
Oduzimanje lopte: skidanjem, izbijanjem i presjecanjem
(rukomet)
Udarci na vrata u visini boka prekorakom (rukomet)
Tehnika vratara (rukomet)
Sustav obrane 3:2:1 (rukomet)
Sustav igre u napadu s dva kružna napadača (rukomet)
329
Vođenje lopte unutrašnjim i vanjskim dijelom hrpta stopala
(nogomet)
Primanje lopte natkoljenicom (nogomet)
Oduzimanje lopte: prednje oduzimanje (nogomet)
Taktika, rješavanje dijelova igre: ubacivanje sa strane, udarac
iz kuta, slobodan udarac, kazneni udarac – obrana i napad
(nogomet)
Taktika igre u napadu i protunapadu
Opće pripremne vježbe Pripremne vježbe za povećanje mišićne mase primjenom
dinamičkih vježbi u serijama (učenici)
Submaksimalni dinamički podražaji i eksplozivni dinamički
podražaji (učenice)
330
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj
RAZRED: drugi (2.)
SEMDIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset(70)
ZADAĆE
(učenici)
Ovo razvojno razdoblje obilježavaju daljnje ubrzane promjene u rastu i razvoju osobitosti
učenika koje vremenski nisu iste za sve učenike. Posljedica razlika u procesu rasta i razvoja
učenika u tome razdoblju je jako izražena heterogenost razrednog kolektiva pa se zadaće
tjelesnog i zdravstvenog odgoja definiraju prema homogeniziranim skupinama učenika.
Osnovne zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja u ovome razdoblju su:
- pomoć pri usklađivanju nesrazmjera u rastu srčanog mišića pravilnim odabirom
kinezioloških sadržaja, posebno mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo
umaranje i duži oporavak učenika,
- djelovanje na razvijanje koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzani rast u
visinu koji može uvjetovati pad motoričkih sposobnosti koje se ogledaju i u
specifičnim i u nedovoljno racionalnim načinima kretanja,
- osposobljavanje učenika za određivanje vlastitoga volumena opterećenja, sukladno
njihovim objektivnim mogućnostima,
- pomoć učenicima pri lakšoj komunikaciji s drugim osobama, kako u školi, tako i
izvan nje.
(učenice)
Karakterističan za ovo razdoblje je usporeniji rast i razvijanje koji se kod učenica očituje
uspostavljanjem ravnoteže u razvoju pojedinih organa, organskih sustava i podsustava.
Kritički stav prema vježbanju dolazi do izražaja osobito u odnosu prema vlastitim
doživljajima, potrebama, postupcima, pa je to presudno razdoblje za razvijanje pravilnih
stavova o vrijednostima tjelesnoga vježbanja. Stoga treba učenice upoznati s osnovnim
zakonitostima razvitka pojedinih dimenzija antropološkoga statusa i sa značenjem tjelesnoga
vježbanja u tijeku evolucije i involucije. U ovome razdoblju treba razvijati motoričke
sposobnosti i usvajati motorička znanja u skladu s izraženim sposobnostima i zanimanjima za
pojedine tjelesne aktivnosti te stvoriti navike sustavnog tjelesnog vježbanja.
331
S tim u vezi zadaće su tjelesnog i zdravstvenog odgoja:
- utjecanje na jakost i gibljivost karličnoga pojasa, snagu leđnih mišića, što je uvjet
za nesmetan razvitak ostalih organskih sustava,
- razvijanje aerobne sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem
krvožilnog i dišnog sustava,
- utjecanje na poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu
granicu u razvoju (brzina, koordinacija, ravnoteža, eksplozivna snaga), kao i na
gibljivost,
- privikavanje učenica na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnih ciklusa,
- zadovoljavanje njihova zanimanja za motoričko stvaralaštvo posebno estetskim
oblikovanjem i doživljajem motoričkih aktivnosti.
PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATI
Teorijski rad 2
Inicijalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti
3
Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera 20
Rad u homogeniziranim skupinama, IZBORNI SPORT 42
Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti
3
332
PROGRAMSKE CJELINE I
TEME
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Trčanje Ciklična kretanja različitim tempom do 12 minuta (do 10 minuta
učenice)
Trčanje kratkih dionica, “leteće” (40 – 60 m)
Trčanje dužih dionica s visokim startom (100 do 150 m)
Štafetno trčanje 4 x 80 m (4 x 60 učenice)
Poligoni prepreka
Skokovi Skok udalj – pojedinačna motorička dostignuća
Skok uvis – pojedinačna motorička dostignuća
Bacanje Bacanje udalj loptica različite težine (gađanje različitih nepokretnih
i pokretnih ciljeva) i na različite udaljenosti
Bacanje medicinki do 5 kg suvanjem
Bacanje kugle O'Brien tehnikom
Penjanje, visovi i upori Penjanje na konop 5 m – pojedinačna motorička dostignuća
Premet strance iz zaleta i poskoka
Kolut nazad kroz stoj na rukama
Stoj na rukama
Upor u zanjihu
Vis prodnji – klimom ili zgibom uzmah prodnji
Klimom premah raznožni
Upor prodnji na višoj pritki, spust naprijed u vis ležeći prednji
Ravnotežni položaji Vaga bočno otklonom i odnoženjem
Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin
korak, “tupfer”, škare naprijed, “vaga” iz skoka, saskok “jelenji”
Preskoci Zanoška u lijevu ili desnu stranu
Raznoška uzduž sprave
Skokovi na elastičnom stolu („mini trampolin“) prednožno,
raznožno, pruženo i s okretom za 360°
Borilačke vježbe Bacanje: bočno i nožno
Obrana od udaraca, obuhvata, gušenja i noža
Udarci rukama i nogama
Plesne strukture Zamasi i kruženja impulsom s dugom trakom u mjestu i kretanja
Zamasi i kruženje pruženom nogom u kretanju plesnim koracima
(valcer, polka i galop)
333
Spiralni okret loptom u obje strane
Okret iz poskoka za 180°
Okret iz skoka za 360°
Otvoreni/zatvoreni poskok na mjestu i kretanju
Preskakivanje vijače naprijed i nazad križanjem ruku
„Leteći“ skok vijačom
Skok „škare“ povezano naprijed-nazad
„Vaga“ iz skoka „kadet“
„Vaga“ iz „letećeg“ skoka
Sinusoida trčanjem, niskim „letećim“ skokovima uz vođenje lijeve
i desne ruke
Ostvaraj ritmova slobodnim izborom sprave i glazbene pratnje
(udaraljke, klasična i moderna glazba)
Plesna struktura: narodno kolo
Društveni plesovi: rock plesovi
Igre Vođenje lopte s kombinacijom raznih promjena smjera i brzine
kretanja (košarka)
Hvatanje lopte jednom rukom u skoku (košarka)
Dodavanje lopte objema rukama: od tla, s grudi, iznad ramena i
glave te jednom rukom sa strane i od tla (košarka)
Dodavanje lopte jednom rukom sa strane (košarka)
Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave u stranu
(košarka)
Ubacivanje lopte jednom rukom u kretanju iz okreta varanjem
(finte), (košarka)
Slobodno bacanje (košarka)
Fintiranje s promjenom smjera i brzine kretanja (košarka)
Oduzimanje lopte: osnovno pri ubacivanju u koš (košarka)
Osobna obrana preuzimanja igrača (košarka)
Zonska obrana 1 – 2 – 2; 2 – 1 – 2 (košarka)
Napad i protunapad (košarka)
Blokade, kombinacije napada i obrane s dva igrača, s tri igrača, s
jednim centrom (košarka)
Igra na dva koša (košarka)
Objeručno i jednoručno odbijanje lopte iz odbojkaškog stava
(odbojka)
334
Donja odbijanja “čekićem” (odbojka)
Donje odbijanje jednom rukom (odbojka)
Dodavanje odbijanjem na različitim udaljenostima u oštrim i
blagim parabolama (odbojka )
Dizanje lopte na smeč (odbojka)
Smečiranje iz zaleta sunožnim odrazom (odbojka)
Blok: pojedinačni i skupni (odbojka)
Spašavanje lopti iz mreže jednom i objema rukama (odbojka)
Pojedinačni napad servisom i smečom (odbojka)
Obrana u stražnjoj liniji (sustav “centarhalf naprijed”) (odbojka)
Igra preko mreže (odbojka)
Udarci s otklonom u suprotnu stranu (rukomet)
Blokiranje jednom i objema rukama (rukomet)
Napad s 9 m (rukomet)
Sustav kombinirane obrane: 5 + 1, 4 + 2 (rukomet)
Napad na kombiniranu obranu (rukomet)
Igra u napadu i obrani u specifičnim uvjetima (rukomet)
Izvođenje „poluvolej“ i „volej“ udrca (nogomet)
Prijenosi lopte (nogomet)
Oduzimanje lopte izbijanjem (nogomet)
„Dribling“ unutarnjom i vanjskom stranom stopala (nogomet)
Opće pripremne vježbe Pripremnim vježbama utjecati na razvijanje mišićne mase;
sprječavanje nerazmjernog stvaranja masnoga tkiva primjenom
dinamičkih vježbi u serijama sa i bez dodatnog opterećenja
(učenici)
Vježbe za jačanje i vježbe prilagodljivosti za održavanje ravnoteže
između mase tijela i potkožnoga masnog tkiva (učenice)
335
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj
RAZRED: treći (3.)
SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70)
ZADAĆE
(učenici)
Ovo je razdoblje smirivanja općega morfološkog rasta i razvoja, tj. organizam je pod
intezivnijom genetskom kontrolom. U tom je razdoblju primjetno uvećanje mišićne mase,
dolazi do uravnoteženijeg razvoja funkcionalnih sposobnosti svih sustava i podsustava.
Odnos prema tjelesnoj aktivnosti i prema tjelesnom vježbanju također postaje stvarniji i
suptilniji jer se vlastiti doživljaji i potrebe svjesnije osjećaju. To je faza definitivnog
opredjeljivanja za pojedinu, odnosno određenu, motoričku aktivnost. Kako bi se izgradili što
pravilniji stavovi o vrijednostima tjelesnoga vježbanja, neophodno je učenike upoznati s
osnovnim zakonitostima razvoja čovjeka i utjecajima tjelesne aktivnosti i tjelesnog vježbanja
na taj razvoj.
Kako je ovo razdoblje odluka, pa i osposobljavanja za konkretnu vrstu zanimanja, neophodno
je izgrađivati što učinkovitije strukture gibanja koje su u funkciji određenoga radnog procesa.
Osim toga, neophodno je pružanje informacija učenicima o različitim mogućnostima
humanizacije rada, informacija o utjecaju prikladnoga tjelesnog vježbanja na stvaranje i
održavanje radnih sposobnosti, za uporabu slobodnoga vremena i opće iskazivanje kreativnih
ljudskih vrijednosti.
S obzirom na rečeno, zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
- nastavljanje s procesom utjecaja na razvoj morfoloških značajki, osobito na jačanje
ruku i ramenog pojasa,
- utjecanje na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti,
- utjecanje na što djelotvorniji razvoj opće motorike, a posebno onih struktura
gibanja koje su u funkciji za određenu vrstu zanimanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno organiziranje aktivnosti koje su u funkciji
podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što kulturnije uporabe slobodnoga
vremena.
336
(učenice)
Obilježje ovoga razdoblja jest povećavanje obujma tijela i približavanje granici rasta
koštanoga sustava. Funkcionalni razvoj pojedinih sustava i podsustava, iako se nastavlja,
znatno je uravnotežniji, a to omogućuje primjenu većih funkcionalnih opterećenja organizma.
Kako bi se učenice trajno bavile tjelesnim vježbanjem, neophodno ih je stalno poticati na
tjelesnu aktivnost i upućivati na pozitivna iskustva koja se doživljavaju u različitim
organizacijskim oblicima rada. Sustav profesionalnog osposobljavanja učenica obuhvaća
obavijesti o funkciji tjelesnoga vježbanja za radnu i stvaralačku sposobnost žene.
Prema tomu, zadatci tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
- potpomaganje harmoničnoga razvoja morfološkog statusa učenica, posebno
prevencijom pojave adipoznosti celulita,
- utjecanje na razvoj mišićnih skupina odgovarajućih za biološku funkciju žene,
- razvijati aerobne i postupno anaerobne sposobnosti učenica primjenom motoričkih
aktivnosti koje imaju futurološku primjenu u motoričkoj aktivnosti žena.
PROGRAMSKI CJELINE I TEME BROJ SATI
Teorijski rad 2
Inicijalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti 3
Sadržaj općega bazičnog i utalitarnog karaktera 20
Rad u homogeniziranim skupinama - IZBORNI SPORT 42
Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti
3
337
NASTAVNE CJELINE I
TEME
NASTAVNI SADRŽAJI
Trčanje Kontinuirano kretanje različitim tempom, do 12 minuta
Trčanje različitim tempom do 15 minuta u aerobnim uvjetima
Trčanje kratkih dionica 40, 60, 80 m
Brzo trčanje u anaerobnim uvjetima
Trčanje dužih dionica s visokim startom (150 – 200 m)
Štafetna trčanja u aerobnim i anaerobnim uvjetima
Trčanje preko niskih prepona (50 m)
Trčanje preko različitih prepreka
Skokovi Skokovi preko vodoravnih i vertikalnih prepreka
Skokovi uvis i udalj (pojedinačna motorička dostignuća)
Skokovi na elastičnome stolu (mini trampoline): skok uvito s
okretom u lijevu i desnu stranu
Bacanja Bacanje medicinke s preskokom
Bacanje kugle športskom tehnikom (pojedinačna motorička
dostignuća)
Preskoci, vis, upor Stoj na rukama i prijelaz u kolut naprijed
Prekopit (salto) naprijed
Iz upora prednjeg na pritki, premahom odnožno naprijed u
upor jašući i premahom odnožno natrag u upor prednji
(učenice)
Saskok odnjihom iz upora prednjeg
Prednoška preko konja, visina 120 cm
Naupor jašući (preča)
Vis uznijeto, vis strmoglavo u njihu (krugovi)
Kovrtljaj naprijed iz upora prednjeg (preča)
Slobodna vježba (parter)
Kombinacija elemenata u visu (klim, njih, podmetni saskok)
338
Ravnotežni položaji Naskok u upor čučeći s odnoženjem
Valcer korak s okretom za 180° na jednoj nozi u lijevu i
desnu stranu
Stoj na ramenima
Igre Primjena skok šuta u igri (rukomet)
Primanja i dodavanja lopte u igri (rukomet)
Igra u obrani: zonska 3:2:1 i kombinirana 4+2 (rukomet)
Igra u napadu i obrani s igračem više i igračem manje
(rukomet)
Primjena pravila kroz igru i suđenje (rukomet)
Dodavanje i odbijanje lopte u složenim situacijama (odbojka)
Padovi i bacanje kod hvatanja niskih lopti (odbojka)
Usavršavnje tehnike izvođenja i prijema servisa (odbojka)
Osnove taktike igre u napadu i obrani (odbojka)
Pomoćne taktičke vježbe i igre primjenom već svladanih
struktura (odbojka)
Primjena pravila kroz igru i suđenje (odbojka)
Hvatanje i dodavanje lopte uz povećavanje brzine kretanja
igrača i lopte (košarka)
Vođenje lopte promjenom ritma lopte (košarka)
Situacijsko vođenje i dodavanje lopte kroz igru (košarka)
Skokok šut s okretom (košarka)
Primjena dvokoraka pri ubacivanju u koš s lijeve i desne
strane (košarka)
Oduzimanje lopte kod vođenja i ubacivanja (košarka)
Pivotiranje u uvjetima obrane (košarka)
Kombinirana obrana zona – čovjek (košarka)
Promjena sustava igre u napadu ovisno o promjeni sustava
obrane (košarka)
Igra uz poštivanje pravila (košarka)
Borilačke strukture Osnove svlačenja u parter
Osnove zahvata držanja u parteru
339
Osnove ručnoga bacanja
Osnove bacanja prekao ramena
Osnove poluge u zglobu lakta
Zahvati gušenja
Obrana od zahvata gušenja
Plesne strukture Bacanje i hvatanje obruča (povezano s plesnim koracima)
Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i
povezano vodoravni krug s preskokom (“osmica”) u mjestu i
u kretanju
Preskakivanje vijače “škarama” pogrčeno
Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed,
polka) Pojedinačni sastav vijačom s obveznim stukturama:
valcer korak s kruženjem vijačom u jednoj ruci u osnovnim
ravninama; preskakivanje vijače sunožno, međuposkocima s
prednoženjem i zanoženjem; preskakivnje vijače “letećim”
skokom
Narodni ples
Društvni plesovi: cha-cha-cha, samba
Opće pripremne vježbe Opće pripremne vježbe za utjecaj na što skladniji morfološki
razvoj i sustavno povećavnje funkcionalnih sposobnosti
(učenici)
Vježbe za povećanje aerobnih sposobnosti i mišićne
izdržljivosti (učenice)
340
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj
RAZRED: četvrti (4.)
SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI: dva (2)/šezdeset (60)
ZADAĆE
Zadaće tjelesnog i zdravstvenog odgoja i u ovome razdoblju su:
(učenici)
- nastavljanje s procesom utjecaja na razvoj morfoloških značajki, a osobito na
jačanje ruku i ramenoga pojasa,
- utjecanje na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti i na što
djelotvorniji razvoj opće motorike, posebno onih struktura gibanja koje su u
funkciji za određenu vrstu zanimanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno organiziranje aktivnosti koje su u funkciji
podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što kulturnije uporabe slobodnoga
vremena,
(učenice)
- razvijanje morfološkoga statusa učenica, posebno sprječavanjem pojave
adipoznosti celulita,
- utjecanje na razvoj mišićnih skupina odgovarajućih za biološku funkciju žene,
- razvijanje aerobnih i postupno anaerobnih sposobnosti učenica primjenom
motoričkih aktivnosti koje imaju futurološku primjenu u motoričkoj aktivnosti
žena.
PROGRAMSKE CJELNE I TEME BROJ SATI
Teorijski rad 2
Inicijalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti
3
Sadržaj općega, bazičnog i utalitarnog karaktera 20
Rad u homogeniziranim skupinama, IZBORNI SPORT 32
Finalna dijagnostika atropometrijskoga statusa, motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti
3
341
PROGRAMSKE CJELINE
I TEME
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Trčanje Kontinuirana kretanja različitim tempom, 12 i više minuta
(učenice)
Trčanje različitim tempom, do 20 minuta u aerobnim i
anaerobnim uvjetima (učenici)
Štafetno trčanje na dionicama (60 do 400 m)
Trčanje kratkih dionica (60, 80, 100 m)
Trčanje dužih dionica s visokim startom (200 – 300 m)
Trčanje preko prepona
Skokovi Skok uvis i udalj izabranom tehnikom (pojedinačna
motorička dostignuća)
Skokovi preko različitih prepreka
Skokovi na elastičnome stolu (mini trampoline): skok
sunožno--prednožni
Bacanja Osnovne vježbe za bacanje okretom (loptice, vrećice s
pjeskom itd.)
Bacanje medicinke s okretom za 180° preskokom
Bacanje kugle športskom tehnikom (pojedinačna motorička
dostignuća)
Kovrtljaji, koluti Kolut nazad do stoja na rukama
Premet strance iz zaleta s okretom za 180° (rondad)
Kovrtljaj nazad iz upora jašućeg
Kovrtljaj naprijed iz upora jašućeg
Slobodna vježba na parteru prema pojedinačnim
sposobnostima učenika
Upori, visovi, iskreti i
prekopiti
Njihom ili klimom podmetni saskok
Predljuljajem okret za 180°
Iskret nazad iz njiha (krugovi)
Prekopit nazad raznožno (krugovi)
Ravnotežni položaji Korak – dokorak strance povezano s korakom i okretom za
180°
342
Skok s promjenom nogu
„Vaga“ iz hodanja, trčanja, poskoka i skokova
Sastav u parteru prema pojedinačnim sposobnostima učenica
Sastav na gredi prema pojedinačnim sposobnostima učenica
Igre Fintiranje u vođenju i dodavnju (rukomet)
Rješavanje taktičkih zadataka igre nakon izvođenja
ubacivanja sa strane i slobodnog udarca s 9 metara (rukomet)
Sustav pojedinačne obrane (rukomet)
Igra u napadu – protunapad sa 6 igrača (rukomet)
Suđenje utakmice i vođenje zapisnika (rukomet)
Primanje i dodavanje lopte kroz igru (odbojka)
Dizanje lopte na smeč ispred i iza sebe – preko glave
(odbojka)
Igre u napadu (različite varijante), (odbojka)
Igra u obrani (blokiranje i zaštita bloka), (odbojka)
Spašavnje lopti iz mreže (odbojka)
Obrana u prednjoj i stražnjoj liniji (odbojka)
Suđenje utakmica i vođenje zapisnika (odbojka)
Primjena svladane tehnike kroz igru (košarka)
Primjena različitih varijanti obrane kroz igru (košarka)
Primjena taktike u napadu protiv zonske obrane (košarka)
Igra uz primjenu raznih sustava napada i obrane (košarka)
Suđenje utakmice i vođenje zapisnika (košarka)
Sustavi igre 1-4-2-4, 1-4-3-3, 1-4-4-2 (nogomet)
Borilačke strukture Osnove bacanja preko glave
Osnove zahvata poluga u zglobu lakta, ramena i šake
Osnove obrane od napada nožem
Osnove karate udaraca
Obrane od karate udaraca
Plesne stukture Kotrljanje obruča povezano sa skokovima preko obruča i kraj
obruča
Prebacivanje lopte gornjim i donjim čeonim lukom i donjim
343
bočnim lukom
Izbacivanje lopte uvrtanjem
Izbacivanje lopte povezano s okretom
Kruženje lopte oko tijela povezano s udaranjem lopte o tlo
Kotrljanje lopte po rukama
Kotrljanje lopte po tlu u raznim smjerovima
Sastav (lopta) prema pojedinačnim sposobnostima učenica
Narodni plesovi
Društveni plesovi: engleski valcer, bečki valcer
Disco plesovi (plesne improvizacije)
Opće pripremne vježbe Opće pripremne vježbe za utjecaj na što skladniji morfološki
razvoj i sustavno povećanje funkcionalnih sposobnosti
srčano-žilnog i dišnog sustava te lokomotornog aparata
(učenici)
Vježbe za povećanje anaerobnih sposobnosti učenica prema
pojedinačnim karakteristikama (učenice)
344
OKVIRNI PLAN I PROGRAM RADA ZA IZBORNU NASTAVU ZA TJELESNI I
ZDRAVSTVENI ODGOJ
1. SVRHA I CILJ
Cilj je ovoga programa omogućiti učenicima koji pokazuju posebno zanimanje i imaju
odgovarajuće psihosomatske predispozicije za uspjeh u stvaralaštvu motoričkim izrazom,
stjecanje znatno većih motoričkih i teorijskih informacija o kineziološkoj aktivnosti, što
otvara povoljnije mogućnosti za njihovu stvaralačku afirmaciju.
Zadatci ovoga programa su:
- proširivanje fonda općih informacija o biti i vrijednostima tjelesne i zdravstvene
kulture učenika,
- pružanje učenicima više razine motoričkih znanja, sposobnosti i postignuća
specijaliziranim radom i sustavnim vježbanjem – treningom,
- osposbljavanje učenika za daljnje usavršavanje u športu i opredjeljivanje za trajnu
zauzetost u kineziologiji,
- osposobljavanje učenika za što učinkovitije stručno, društveno i političko
djelovnje u organizacijama tjelesne kulture, športskim sekcijama, klubovima,
društvima i savezima.
345
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj (obavezna izborna nastava)
RAZRED: I, II, III, IV
PROGRAMSKE CJELINE
I TEME
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Atletika a) teorijski rad
- osnove teorije atletike
- osnovne posebnosti sprinta
- osnovne posebnosti srednjih pruga
- osnovne posebnosti dugih pruga i maratona
- osnovne posebnosti preponskog trčanja
- osnovna obilježja skokova
- osnovna obilježja bacačkih disciplina
- osnove metodike atletskoga treninga
- organizacija rada u atletskom klubu
b) praktični rad
- sportsko hodanje
- trčanje
- sprint
- start
- srednje pruge
- preponska trčanja
- štafetna trčanja (tehnika odozgo i odozdo, 4x100,
4x400m)
- skok u dalj (zgrčna, uvinuće, koračna tehnika)
- skok u vis (stradle, flopy)
- troskok
- skok s motkom
- bacanje kugle (linearna i rotaciona tehnika)
- bacanje koplja
- bacanje diska
- bacanje kladiva
c) kondicijska priprema u atletici
346
Gimnastika a) teorijski rad
- osnove teorije sportske gimnastike
- sustav odabira u sportskoj gimnastici
- metodika rada u dječjoj školi sportske gimnastike
- modeli treninga u sportskoj gimnastici
- vrste priprema po kategorijama uzrasta
- periodizacija treninga u gimnastici
- kontrola sposobnosti i osobina vježbača
- pomaganje i čuvanje u gimnastici
- organizacija rada u gimnastičkom klubu
b) tehnička priprema
(učenici)
- elementi na prečki, ručama, krugovima, konju s
hvataljkama, preskoku i tlu
(učenice)
- elementi na dvovisinskim ručama, gredi, preskoku
i tlu
c) kondicijska priprema u gimnastici
Borilački sportovi (judo,
karate, hrvanje)
Judo
a) teorijski rad
- osnove teorije juda
- treninga u judu
- pružanje prve pomoći u judu
- kontrola treniranosti u judu i programiranje
treninga
- strategija i taktika borbe
- organizacija rada u judo klubu
b) osnove tehnike juda
- padovi
- zahvati držanja
- ručna bacanja
- nožna bacanja
- poluge
347
- gušenja
- oslobađanje od zahvata držanja
c) kondicijska priprema u judu
Karate
a) teorijski rad
- osnove teorije karatea
- analiza tehnike karatea
- metodika treninga karatea
- načini organizacije rada s mlađim uzrastima i
organizacija rada u karate klubu
- strategija i taktika borbe
- priprema za natjecanja
b) tehnička priprema
- stavovi i kretanje
- udarci rukama
- udarci nogama
- blokade
- kombinacije elemenata u napadu
- kombinacije elemenata u obrani
- tehnika samoobrane
- izvođenje obveznih programa (kata)
c) kondicijska priprema u karateu
Hrvanje
a) teorijski rad
- osnove teorije hrvanja
- pravila i suđenje
- analiza hrvačkih tehnika
- metodika treninga u hrvanju
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- prikaz i analiza borbe
348
- organizacija rada u hrvačkom klubu
b) tehničko-taktička priprema hrvača
- osnovni stavovi
- kretanje po strunjači
- načela izvođenja pojedinih zahvata
- elementi tehnike u „stojci“
- elementi tehnike u parteru
- elementi tehnike u „mostu“
c) kondicijska priprema u hrvanju
- osnovna psihofizička priprema hrvača
Košarka a) teorijski rad
- osnove teorije košarke
- pravila igre
- strukturalna analiza igre
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u košarkaškom klubu
b) tehničko-taktička priprema
- kretanje igrača bez lopte
- držanje, hvatanje i dodavanje lopte
- oduzimanje lopte
- pivotiranje
- vođenje lopte
- ubacivnje lopte u koš
- napad, protunapad i obrana od protunapada
- odbrana „čovjek – čovjeka“
- presing i napad protiv presinga
- zonska obrana i napad protiv zonske obrane
- igra na dva koša
349
- zonski presing (2-1-2, 2-2-1)
- kombinirana odbrana i napad protiv nje
- taktika posebnih situacija
- igra na dva koša s primjenom različitih taktičkih
varijanti u obranu i napadu
c) kondicijska priprema u košarci
- osnovna psihofizička priprema
Nogomet a) teorijski rad
- osnove teorije nogometa
- pravila igre
- strukturalna analiza igre
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u nogometnom klubu
b) tehničko-taktička priprema
- pojedinačne vježbe
- kretanja igrača
- vođenje lopte
- prijem lopte
- žongliranje loptom
- driblinzi i fintiranja
- oduzimanja lopte
- pojedinačne akcije i protuakcije
- vježbe suradnje više igrača
- dupli pas
- vladanje loptom u zraku
- udarci na gol
- tehnika vratara
- vježbe napada
350
- vježbe obrane
- igra na smanjenom prostoru
- igra na dva gola
- specifični udarci
- vježbe suradnje više igrača
- vježbe suradnje više igrača u obrani
- vježbe suradnje više igrača u napadu
- vježbe napada i obrane u različitom brojčanom
odnosu snaga
- igra na jedan gol
c) kondicijska priprema u nogometu
- opća psihofizička priprema
Odbojka a) teorijski rad
- osnove i teorije odbojkaške igre
- pravila igre i suđenje
- analiza elemenata odbojke
- analiza taktike igre u napadu
- analiza taktike igre u obrani
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u odbojkaškom klubu
- situacijske vježbe u obrani
- situacijske vježbe u napadu
- situacijske vježbe napada i obrane
- vježbe izmjene mjesta igrača i taktičke varijante u
utakmici
- igra preko mreže
b) tehničko-taktička priprema
- kretanje igrača
351
- odbijanje lopte
- dodavanje lopte
- servis
- smečiranje
- blokiranje
- spašavanje lopte iz mreže
- bazične situacijske vježbe
- pomoćne situacijske igre
- situacijske vježbe dodavanja i dizanja lopte
- vježbe napada i obrane
- prijem servisa i kontranapad
- igra preko mreže
- situacijske vježbe u odbrani
- situacijske vježbe u napadu
- situacijske vježbe napada i obrane
- vježbe izmjene mjesta igrača i taktičke varijante u
utakmici
c) kondicijska priprema u odbojci
- opća psihofizička priprema
Rukomet a) teorijski rad
- osnove teorije rukometa
- pravila igre i suđenje
- analiza elemenata rukometa
- analiza taktike igre u napadu
- analiza taktike igre u obrani
- metodika treninga
- sustemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u rukometnom klubu
b) tehničko-taktička priprema
352
- osnovni stav
- kretanje
- start iz mjesta i kretanja
- zalet za udarac (ravni, križni korak, dokorak,
zaskok)
- promjena smjera kretanja za 90° i 360°
- zaustavljanje
- skokovi
- okreti
- doskoci i prizemljenje
- kretanje u obrani
- držanje lopte
- primanje lopte
- bacanje lopte
- dodavanje i ispucavanje lopte
- vođenje lopte
- igra vratara
- taktika igre u obrani
- taktika igre u napadu
- igra na dva gola
- taktika igre u obrani prilikom prekida
- taktika igre u napadu prilikom prekida
- različite taktičke varijante igre u napadu
- različite taktičke varijante igre u obrani
- taktika igre napada i obrane u različitim brojčanim
odnosima
- situacijska igra na jedan gol
c) kondicijska priprema rukometaša
- opća psihofizička priprema rukometaša
Plivanje a) teorijski rad
- osnove teorije plivanja
- objekti za plivanje i njihovo korištenje
- pravila i suđenja
353
- analiza tehnika plivanja
- metodika treninga plivanja
- pružanje pomoći unesrećenim u vodi
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- osnove pojedinačne taktike plivanja
- organizacija rada u plivačkom klubu
b) tehničko-taktička priprema plivača
- didaktička načela obuke
- obuka kraul tehnike plivanja
- obuka prsne tehnike plivanja
- obuka leđne kraul tehnike plivanja
- obuka delfin tehnike plivanja
- usavršavanje kraul tehnike plivanja
- usavršavanje prsne tehnike plivanja
- usavršavanje leđne kraul tehnike plivanja
- usavršavanje delfin tehnike plivanja
- taktička priprema
c) kondicijska priprema u plivanju
- osnovna psihofizička priprema plivača
Skijanje a) teorijski rad
- osnove teorije alpskoga skijanja
- osnove teorije nordijskoga skijanja
- skijaška oprema i rekviziti
- osnove biomehanike skijanja
- biomehanička analiza elemenata skijanja
- metodika treninga skijanja
- pravila skijaških natjecanja
- mjere osiguranja i prve pomoći
- korištenje audiovizualnih metoda u skijanju
- biomehanička analiza elemenata skijanja
354
(napredne tehnike i natjecatljeske tehnike)
- organizacija natjecanja u skijanju
- priprema i postavljanje staze
- sprave i uređaji za mjerenje vremena
- organizacija rada u skijaškom klubu
b) tehničko-taktička priprema
- svladavanje osnovne plužne i paralelne tehnike
- zavoj prema brijegu
- kosi spust
- pluženje i plužni zavoji
- osnovno vijuganje
- osnovni zavoj
- brzo vijuganje
- rubljenje
- terenski skokovi
- natjecateljska tehnika u spustu, veleslalomu i
slalomu
- taktička priprema za takmičenje u različitim
skijaškim disciplinama
c) kondicijska priprema u skijanju
Stolni tenis a) teorijski rad
- osnove teorije stolnoga tenisa
- pravila igre i suđenje
- rekviziti i oprema
- analiza tehnike stolnog tenisa
- metodika treninga stolnog tenisa
- vizualne metode u stolnom tenisu
- sustav odabira i treniranje pojedinih dobnih
kategorija
- sustavi igre
- psihološka priprema u stolnom tenisu
- oraganizacija rada u stolnoteniskom klubu
b) tehničko-praktična priprema
355
- načela rada ruku i nogu u stolnom tenisu
- držanje reketa
- osnovni stav
- tehnika rada nogu
- praćenje leta lopte i teorija udaraca
- tenika udaraca u napadu (forhand i backhand)
- tehnika udaraca u obrani
- servis
- blok udarac
- topspin udarac
- vraćanje topspina
- načini izvođenja vježbi u stolnom tenisu
- usavršavanje složenih tehničkih elemenata u
napadu
- tehnika i taktički ciljevi mijenjanja jačine rezanja
u obrani
- taktika igre u napadu
- taktika igre parova
c) kondicijska priprema u stolnom tenisu
- osnovna psihofizička priprema u stolnom tenisu
Ritmičko-sportska
gimnastika
a) teorijski rad
- pravila ritmičke gimnastike
- analiza kretnih struktura i kretanja sprava (vijača,
obruč, lopta, čunjevi, traka)
- ocjena efikasnosti tehničkih elemenata tehnike
ritmičke gimnastike, njihova frekvencija i
valorizacija u odnosu na konačan natjecateljski
rezultat
- kriteriji za izbor i kompoziciju grupnog sastava
(postava, kombinacije sprava, izmjene, formacije,
glazba)
b) tehničko-taktička priprema
- vježbe za razvoj fleksibilnosti i ravnoteže
356
- opće pripremne vježbe u ritmičkoj gimnastici
- poze, hodanja, trčanja, galop, poskoci
- vježbe baleta
- zamasi, valoviti pokreti rukama,
- plesni koraci u ritmičkoj gimnastici
- okreti i piruete
- skokovi (daleko-visoki, jelenji, škare naprijed i
nazad, škare s okretom, mačji skok i mačji s
okretom 360stupnjeva, skokovi s udarcem i
kozački skok)
- akrobatski elementi u ritmičkoj gimnastici
- osnovni elementi tehnike s loptom
- osnovni elementi tehnike s vijačom
- osnovni elementi tehnike s obručem
- osnovni elementi tehnike s čunjevima
- osnovni elementi tehnike s trakom
- slaganje individualne i grupne vježbe u ritmičkoj
gimnastici
c) kondicijska priprema u ritmičko-sportskoj
gimnastici
- osnovna psihofizička priprema u ritmičko-
sportskoj gimnastici
Ples a) teorijski rad
- aplikacijske vrijednosti i prednosti plesa
(edukacija, rekreacija, kineziterapija i sportsko
stvaralaštvo)
- sistematizacija plesnih struktura (folklorni,
društveni, savremeni i sportski ples)
- analiza bazičnih kretanja pojedinih plesnih izraza
- relevantnost motoričkih, morfoloških,
funkcionalnih, kognitivnih, konativnih dimenzija
čovjeka u procesu obuke i realizacije plesnih
struktura
357
- interakcijski odnosi plesnog izražavanja i
sredstava glazbenog izraza (mjera, ritam, tempo)
b) tehničko-taktički rad
- standardni plesovi: Engleski i Bečki valcer
- latino-američkih plesovi: Rumba, Samba, Ča-ča-
ča i Tango
- narodne igre (iz užeg i šireg zavičaja)
c) kondicijska priprema za ples
- osnovna psihofizička priprema u plesu
Aktivosti u prirodi Izleti i logorovanje kao oblik aktivnosti u prirodi,
oprema za logorovanje
Zaštita prirode i ekološka svijest, organizacija
kampovanja
Osnovni sadržaji iz prostora planinarstva (izleti i
pohodi, logorovanja) sa naglaskom na mjerama
sigurnosti, sposobnost snalaženja i orijentacije u
prirodi
Pružanje prve pomoći
Opasnosti u prirodi
Ishrana iz prirode
Sadržaj specifičnih aktivnosti i igara u prirodi
Sadržaji i programi na dužim boravcima u prirodi
Tehnike i metodika obuke nekih sadržaja na vodi,
primjenjeno plivanje, logorski život, rekreacija u
prirodi
Vidovi kampovanja, postavljanje i uređenje kampa,
izrada plana i programa za ljetnje i zimsko
kampovanje
Vještine u prirodi: vrste vatri, ložišta, skloništa,
čvorovi i vrste čvorova, streljaštvo i izviđaštvo
Elementarne igre u prirodi i organizacija raznih
takmičenja, šŠkola preživljavanja i ishrana u
prirodi
Alpinizam i sportsko penjanje
Igre bez granica u prirodi i na vodi
Brdski biciklizam. Osnova sportova na brzim i mirnim
vodama: Ronjenje na dah,autonomno ronjenje
kajak, kanu, jedrenje na dasci, veslanje, rafting i
korištenje gumenih čamaca
358
Streličarstvo Istorija streličarstva u svijetu i BIH
Razvoj tehnike
Razvoj opreme
Razvoj disciplina
FITA Ustroj i Pravila
Zaštita na radu (zaštita svih sudionika i mjesta
održavanja trenažnog procesa )
Sistematizacija i registracija tehničkih elemenata:
Zakrivljeni luk, složeni luk, goli luk
Načini suočavanja s nepovoljnim vremenskim
uvjetima: kiša, hladnoća,vjetar, vrućina
Priprema opreme s obzirom na meteorološke uvjete
METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TEHNIKE
PO FAZAMA I ELEMENTIMA FAZA
Pripremna faza: stav, prednja ruka, stavljanje strijele i
hvat tetive, pripremna pozicija
Faza generiranja sile: podizanje prednje ruke i
prednateg, puni nateg luka, sidrenje
Kritični moment: nišanjenje, otpuštanje
Završna faza: praćenje leta strijele i relaksacija
METODIKA STRELIČARSKOG TRENINGA
Sadržaji treninga
Lokalitet treninga
Opterećenje treninga
Trenažna pomagala
Organizacijski oblici rada
Metode treninga
Metodičke forme treninga
UGAĐANJE OPREME
Zakrivljeni luk
Složeni luk
Goli luk
METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TAKTIKE
Strukture takmičarske situacije
Priprema za takmičenje
Taktika gađanja u ekipama
Povezanost tehnike i taktike
ANTROPOLOŠKA ANALIZA
KATEGORIZIRANIH STRELIČARA.
RAZLIČITI PRISTUPI ANALIZI I ISTRAŽIVANJU
STRELIČARSKOG SPORTA.
SISTEMATSKA KINEZIOLOGIJA.
359
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja i sporta, profesor tjelesnog odgoja i
sporta, profesor sporta, profesor fizičke kulture, bachelor tjelesnog odgoja i sporta)
Magistar nauka fizičke kulture, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja
Doktor nauka u oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog
odgoja
Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Antropomotorika
361
PROGRAM RADA ZA PREDMET ANTROPOMOTORIKA
SVRHA I CILJ PREDMETA
Pojam antropomotorika sastoji se od dvije riječi: antropos što znači čovek i motorika koja se u
ovom kontekstu odnosi na kretanje. Antropomotorika je oblast sa, još uvijek, teorijski
gledano, difuzno određenim opštim područjem djelovanja, ali sa empirijski, vrlo precizno
razrađenim stručnim mjerama i postupcima, usmjerenim na usavršavanje efikasnosti kretne
djelatnosti. Dakle, pojam antropomotorike obuhvata čovjekove opšte razvojne i posebne
individualne sposobnosti u životnom, radnom i sportskom smislu.
Cilj predmeta je da se učenici upoznaju sa savremenim znanjima o motoričkim sposobnostima
i njihovoj ulozi u ispoljavanju opštih i specifičnih sposobnosti čovjeka ostvarenih prvenstveno
mišićnim naprezanjima. U suštini, predmet se bavi strukturama motoričkih sposobnosti,
sredstvima i metodima njihovog poboljšanja, kao i njihovom povezanošću sa ukupnim (bio-
psiho-socijalnim) razvojem i zakonomjernostima aktivnog uticaja na adaptivne promjene u
toku rasta i razvoja, u okviru tjelesnog odgoja i sportsko-rekreativnog vježbanja (treninga).
362
NASTAVNI PREDMET: Antropomotorika
RAZRED: treći (3.)
SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: jedan (1) / trideset pet (35)
PROGRAMSKE CJELINE I TEME PROGRAMSKI SADRŽAJI
Osnovni pojmovi u sportu i tjelesnom odgoju Sport, tjelesni i zdravstveni odgoj, vježba,
vještina, navika, trening, tehnika, taktika,
igra, rekreacija
Klasifikacija sportova Monostrukturalni, polistrukturalni i
kompleksni sportovi
Ciklični i aciklični sportovi
Aerobni, aerobno-anaerobni, anaerobni
sportovi
Razvoj pokreta Pojam pokreta
Podjela pokreta
Fiziološke osnove i kretni (motorički) putevi
formiranja pokreta
Motoričko (kretno) učenje Pojam motoričkog učenja
Faze motoričkog učenja
Metode učenja i vježbanja motoričkih
vještina
Senzibilni periodi u razvoju motoričkih
sposobnosti
Senzibilne (senzitivne) faze razvoja
motoričkih sposobnosti
Ontogenetski razvoj Razvoj kretanja (motorike) kroz određene
razvojne periode
Lokomotorni aparat čovjeka Kosti, mišići i zglobovi
Antropološke karakteristike sportiste Morfološke karakteristike
Motoričke sposobnosti
Funkcionalne sposobnosti
Kognitivne sposobnosti
Konativne karakteristike
Sociološke karakteristike
363
Motoričke sposobnosti Brzina
Snaga
Izdržljivost
Fleksibilnost
Koordinacija
Ravnoteža
Preciznost
Prirodni oblici kretanja Lokomocije
Manipulacije
Složena kretanja
Elementarne igre Podjela igara
Vježbe oblikovanja Vježbe oblikovanja sa spravama
Vježbe oblikovanja na spravama
Vjebe oblikovanja bez sprava ili proste
vježbe oblikovanja
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja i sporta, profesor tjelesnog odgoja i
sporta, profesor sporta, profesor fizičke kulture, bachelor tjelesnog odgoja i sporta)
Magistar nauka fizičke kulture, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja
Doktor nauka u oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog
odgoja
Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Teorija sportskog treninga
365
PROGRAM RADA ZA PREDMET TEORIJA SPORTSKOG TRENINGA
SVRHA I CILJ PREDMETA
Teorija sportskog treninga proučava zakonitosti planiranja i progamiranja trenažnih procesa
usmjerenih prvenstveno na postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Ova oblast izučava
teoretske i metodske osnove selekcije i dugoročne sportske specijalizacije, uz primjenu
jednačine specifikacije sportskog uspjeha i modela šampiona (pojedinačno i ekipno). Teorija
sportskog treninga utvrđuje zakonitosti pomoću kojih se mogu analizirati antropološke
karakteristike, osobine i sposobnosti sportiste i struktura takmičarske aktivnosti, te na osnovu
objektivno utvrđenog stanja sportiste metodski oblikovati, planirati i programirati trenažni
proces u različitim ciklusima višegodišnje i jednogodišnje sportske pripreme.
Cilj predmeta je da učenici tokom nastavno-naučnog procesa ovladaju znanjima o metodama
razvoja pojedinih motoričkih sposobnosti, modelu organizacije treninga, oporavku sportaša,
planiranju i programiranju treninga, razvojnim karakteristikama u pogledu razvoja pojedinih
kretnih sposobnsoti i metodama njihovog razvoja. Dakle, kroz proučavanje razvoja osnovnih
antropoloških obilježja kod čovjeka u uslovima intenzivnih opterećenja, sticati znanja o
transformaciji pojedinih obilježja i načinima njihova razvoja.
366
NASTAVNI PREDMET: Teorija sportskog treninga
RAZRED: četvrti (4.)
SEDMIČNI /GODIŠNJI FOND SATI: jedan (1)/trideset (30)
PROGRAMSKE CJELINE I TEME PROGRAMSKI SADRŽAJI
Teorija sporta Pojam, definicija, predmet i zadaci sportskog
treninga
Treniranost i sportska forma Pojam sportske forme (pripreme)
Zakonitost razvoja sportske forme
Upravljanje sportskom formom
Metode određivanja sportske forme
Zakonitosti sportskog treninga Usmjerenost treninga
Adaptivnost treninga
Kontinuiranost treninga
Cikličnost treninga
Metode trenažnog rada Sintetička metoda
Analitička metoda
Kompleksna metoda
Trenažna opterećenja Karakteristike opterećenja
Komponente opterećenja
Zamor i oporavak u sportskom treningu Zamor sportista
Oporavak sportista
Sredstva i metode oporavka (trenažna,
psihološka i medicinska sredstva oporavka)
Ishrana sportista Ishrana sportista
Dijagnostika treniranosti sportista Antropometrijska dijagnostika
Motoričke dijagnostika
Funkcionalne dijagnostika
Biomehanička dijagnostika
Psihodijagnostika
Fiziološke osnove sportskog treninga Struktura mišića
Bioenergetski sistem
Kardiorespiratorni sistem
367
Acido-bazni status
Stvaranje laktata
Pražno opterećenje
Mehanizam adaptacije
Struktura treninga Struktura pojedinačnog treninga
Mikrociklus
Mezociklus
Makrociklus (pripremni, takmičarski,
prelazni period)
Doping Nedozvoljena sredstva
Planiranje i programiranje treninga Dugoročno planiranje
Srednjeročno planiranje
Kratkoročno planiranje
Tekuće programiranje
Operativno programiranje
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja i sporta, profesor tjelesnog odgoja i
sporta, profesor sporta, profesor fizičke kulture, bachelor tjelesnog odgoja i sporta)
Magistar nauka fizičke kulture, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja
Doktor nauka u oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog
odgoja
Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Aktivnosti u prirodi
369
PROGRAM RADA ZA PREDMET AKTIVNOSTI U PRIRODI
SVRHA I CILJ PREDMETA
Cilj nastavnog predmeta je da kod učenika stvori jasnu sliku o značaju i vrijednostima
pojedinih aktivnosti u prirodi, ali i da prirodu smatra i shvata veoma kompleksnom i da se
pridržava osnovnih pravila da pravaziđe neposredne opasnosti. Učenici treba da spoznaju
pravila, kodekse, ponašanja u vannastavnim aktivnostima predmeta ''Aktivnosti u prirodi''.
Trebaju da savladaju organizaciju izleta i logorovanja u prirodi kao i da spoznaju sadržaje
aktivnosti kroz predmet ( aktivnosti na vodi,u vodi i na kopnu), također, trebaju da spoznaju
metodske postupke izvođenje izleta i logorovanja. Nakon realizacije programa učenici
trebaju da su osposobljeni da moge sprovoditi pravila kodeksa ponašanja ''Aktivnosti u
prirodi. Trebaju da su osposobljeni da realizuje individualno ternske igre, na kopnu,
osposobljeni za uspješno izvođenje vodenih sportova , osposobljeni za uspješno izvođenje
metodskih sadržajnih aktivnosti igara bez granica u prirodi i na vodi, osposobljen za
društveno zabavne igre u prirodi. Nastavni predmet aktivnosti u prirodi se izvodi subotom ili
na zimskom / ljetnom raspustu. Nastava iz nastavnog predmeta aktivnosti u prirodi se izvodi
isključivo na terenskoj nastavi. Praktični dio nastave za nastavni predmet aktivnosti u prirodi
će biti realizovan u skladu sa vremenskim uslovima kroz jednodnevne aktivnosti ili
stacionarne aktivnosti od 5-10 dana u prirodi pored rijeka, jezera ili mora a na prijedlog
predmetnog nastavnika. Praktični dio nastave će se odvijati na terenu u skladu sa vremenskim
uvjetima koncentriranog tipa. .
370
NASTAVNI PREDMET: Aktivnosti u prirodi
RAZRED: treći (3) – tri (3) sata sedmično / godišnji fond sati (105)
RAZRED: četvrti (4) - tri (3) sata sedmično / godišnji fond sati (90)
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Osnovne definicije u prostoru Aktivnosti u prirodi
Kratak historijat u svijetu i u BIH
Izleti i logorovanje kao oblik aktivnosti u prirodi, oprema za logorovanje
Zaštita prirode i ekološka svijest, organizacija kampovanja
Osnovni sadržaji iz prostora planinarstva (izleti i pohodi, logorovanja) sa naglaskom na
mjerama sigurnosti, sposobnost snalaženja i orijentacije u prirodi
Pružanje prve pomoći
Opasnosti u prirodi
Ishrana iz prirode
Sadržaj specifičnih aktivnosti i igara u prirodi
Sadržaji i programi na dužim boravcima u prirodi
Tehnike i metodika obuke nekih sadržaja na vodi, primjenjeno plivanje, logorski život,
rekreacija u prirodi
Vidovi kampovanja, postavljanje i uređenje kampa, izrada plana i programa za ljetnje i
zimsko kampovanje
Vještine u prirodi: vrste vatri, ložišta, skloništa, čvorovi i vrste čvorova, streljaštvo i
izviđaštvo
Elementarne igre u prirodi i organizacija raznih takmičenja, šŠkola preživljavanja i ishrana u
prirodi
Alpinizam i sportsko penjanje
Igre bez granica u prirodi i na vodi
Brdski biciklizam. Osnova sportova na brzim i mirnim vodama: Ronjenje na dah,autonomno
ronjenje kajak, kanu, jedrenje na dasci, veslanje, rafting i korištenje gumenih čamaca
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj i sport (Izborno
područje)
372
PROGRAM RADA ZA OBAVEZNU IZBORNU NASTAVU - IZBORNO PODRUČJE
TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA I SPORTA
SVRHA I CILJ
Cilj ovoga programa je omogućiti učenicima koji pokazuju posebno zanimanje i imaju
odgovarajuće psihosomatske predispozicije za uspjeh u stvaralaštvu motoričkim izrazom,
stjecanje znatno većih motoričkih i teorijskih informacija o kineziološkoj aktivnosti, što
otvara povoljnije mogućnosti za njihovu stvaralačku afirmaciju.
Zadaci ovoga programa su:
- proširivanje fonda općih informacija o biti i vrijednostima određene sportske
grane,
- pružanje učenicima više razine motoričkih znanja, sposobnosti i postignuća
specijaliziranim radom i sistemnim vježbanjem – treningom,
- osposobljavanje učenika za daljnje usavršavanje u sportu i opredjeljivanje za
trajnu zauzetost u kineziologiji,
- osposobljavanje učenika za što učinkovitije stručno, društveno i političko
djelovnje u organizacijama tjelesnog odgoja, sportskim sekcijama, klubovima,
društvima i savezima.
Učenici u izbornom području tjelesnog i zdravstvenog odgoja i sporta će u prvoj sedmici nove
školske godine izabrati ponuđeni izborni sport. Učenici mogu izabrati jedan, dva, tri i
maksimalno četiri izborna sporta. Nakon što učenici izaberu sportove, sedmični broj sati po
sportovima će se raspodjeliti na prijedlog predmetnog nastavnika a da fond sati ne prelazi
četiri sedmično. Svi izborni sportovi će se realizirati u prostorijama škole (sportska dvorana)
osim skijanja i plivanja. Nastavni predmet skijanje se izvodi na zimskom raspustu. Nastavni
predmet plivanje se izvodi na ljetnom raspustu. Nastava iz nastavnih predmeta skijanje i
plivanje se izvodi isključivo na terenskoj nastavi. Praktični dio nastave će se odvijati na terenu
u skladu sa vremenskim uvjetima koncentriranog tipa. . Praktični dio nastave za nastavni
predmet skijanje će se održati na planinama u BIH ili planinama zemalja EU u vremenskom
trajanju od 7 – 10 dana. Također se nastava može održati kroz jednodnevne aktivnosti a na
prijedlog predmetnog nastavnika. Praktični dio nastave za nastavni predmet plivanje će se
održati na rijekama, bazenima ili na moru u u BIH ili zemljama EU u vremenskom trajanju od
7 – 10 dana. Također se nastava može održati kroz jednodnevne aktivnosti a na prijedlog
predmetnog nastavnika.
373
NASTAVNI PREDMET: Tjelesni i zdravstveni odgoj (obavezna izborna nastava)
RAZRED: treći (3.) i četvrti (4.)
SEDMIČNI/GODIŠNJI FOND SATI
sednični fond sati - četiri (4) / godišnji fond sati (140)
PROGRAMSKE CJELINE
I TEME
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Atletika d) teorijski rad
- osnove teorije atletike
- osnovne posebnosti sprinta
- osnovne posebnosti srednjih pruga
- osnovne posebnosti dugih pruga i maratona
- osnovne posebnosti preponskog trčanja
- osnovna obilježja skokova
- osnovna obilježja bacačkih disciplina
- osnove metodike atletskoga treninga
- organizacija rada u atletskom klubu
e) praktični rad
- sportsko hodanje
- trčanje
- sprint
- start
- srednje pruge
- preponska trčanja
- štafetna trčanja (tehnika odozgo i odozdo, 4x100,
4x400m)
- skok u dalj (zgrčna, uvinuće, koračna tehnika)
- skok u vis (stradle, flopy)
- troskok
- skok s motkom
- bacanje kugle (linearna i rotaciona tehnika)
- bacanje koplja
374
- bacanje diska
- bacanje kladiva
f) kondicijska priprema u atletici
Gimnastika d) teorijski rad
- osnove teorije sportske gimnastike
- sustav odabira u sportskoj gimnastici
- metodika rada u dječjoj školi sportske gimnastike
- modeli treninga u sportskoj gimnastici
- vrste priprema po kategorijama uzrasta
- periodizacija treninga u gimnastici
- kontrola sposobnosti i osobina vježbača
- pomaganje i čuvanje u gimnastici
- organizacija rada u gimnastičkom klubu
e) tehnička priprema
(učenici)
- elementi na prečki, ručama, krugovima, konju s
hvataljkama, preskoku i tlu
(učenice)
- elementi na dvovisinskim ručama, gredi, preskoku
i tlu
f) kondicijska priprema u gimnastici
Borilački sportovi (judo,
karate, hrvanje)
Judo
d) teorijski rad
- osnove teorije juda
- treninga u judu
- pružanje prve pomoći u judu
- kontrola treniranosti u judu i programiranje
treninga
- strategija i taktika borbe
- organizacija rada u judo klubu
e) osnove tehnike juda
375
- padovi
- zahvati držanja
- ručna bacanja
- nožna bacanja
- poluge
- gušenja
- oslobađanje od zahvata držanja
f) kondicijska priprema u judu
Karate
d) teorijski rad
- osnove teorije karatea
- analiza tehnike karatea
- metodika treninga karatea
- načini organizacije rada s mlađim uzrastima i
organizacija rada u karate klubu
- strategija i taktika borbe
- priprema za natjecanja
e) tehnička priprema
- stavovi i kretanje
- udarci rukama
- udarci nogama
- blokade
- kombinacije elemenata u napadu
- kombinacije elemenata u obrani
- tehnika samoobrane
- izvođenje obveznih programa (kata)
f) kondicijska priprema u karateu
Hrvanje
d) teorijski rad
- osnove teorije hrvanja
- pravila i suđenje
- analiza hrvačkih tehnika
- metodika treninga u hrvanju
376
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- prikaz i analiza borbe
- organizacija rada u hrvačkom klubu
e) tehničko-taktička priprema hrvača
- osnovni stavovi
- kretanje po strunjači
- načela izvođenja pojedinih zahvata
- elementi tehnike u „stojci“
- elementi tehnike u parteru
- elementi tehnike u „mostu“
f) kondicijska priprema u hrvanju
- osnovna psihofizička priprema hrvača
Košarka d) teorijski rad
- osnove teorije košarke
- pravila igre
- strukturalna analiza igre
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u košarkaškom klubu
e) tehničko-taktička priprema
- kretanje igrača bez lopte
- držanje, hvatanje i dodavanje lopte
- oduzimanje lopte
- pivotiranje
- vođenje lopte
- ubacivnje lopte u koš
377
- napad, protunapad i obrana od protunapada
- odbrana „čovjek – čovjeka“
- presing i napad protiv presinga
- zonska obrana i napad protiv zonske obrane
- igra na dva koša
- zonski presing (2-1-2, 2-2-1)
- kombinirana odbrana i napad protiv nje
- taktika posebnih situacija
- igra na dva koša s primjenom različitih taktičkih
varijanti u obranu i napadu
f) kondicijska priprema u košarci
- osnovna psihofizička priprema
Nogomet d) teorijski rad
- osnove teorije nogometa
- pravila igre
- strukturalna analiza igre
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u nogometnom klubu
e) tehničko-taktička priprema
- pojedinačne vježbe
- kretanja igrača
- vođenje lopte
- prijem lopte
- žongliranje loptom
- driblinzi i fintiranja
- oduzimanja lopte
- pojedinačne akcije i protuakcije
- vježbe suradnje više igrača
378
- dupli pas
- vladanje loptom u zraku
- udarci na gol
- tehnika vratara
- vježbe napada
- vježbe obrane
- igra na smanjenom prostoru
- igra na dva gola
- specifični udarci
- vježbe suradnje više igrača
- vježbe suradnje više igrača u obrani
- vježbe suradnje više igrača u napadu
- vježbe napada i obrane u različitom brojčanom
odnosu snaga
- igra na jedan gol
f) kondicijska priprema u nogometu
- opća psihofizička priprema
Odbojka d) teorijski rad
- osnove i teorije odbojkaške igre
- pravila igre i suđenje
- analiza elemenata odbojke
- analiza taktike igre u napadu
- analiza taktike igre u obrani
- metodika treninga
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u odbojkaškom klubu
- situacijske vježbe u obrani
- situacijske vježbe u napadu
- situacijske vježbe napada i obrane
379
- vježbe izmjene mjesta igrača i taktičke varijante u
utakmici
- igra preko mreže
e) tehničko-taktička priprema
- kretanje igrača
- odbijanje lopte
- dodavanje lopte
- servis
- smečiranje
- blokiranje
- spašavanje lopte iz mreže
- bazične situacijske vježbe
- pomoćne situacijske igre
- situacijske vježbe dodavanja i dizanja lopte
- vježbe napada i obrane
- prijem servisa i kontranapad
- igra preko mreže
- situacijske vježbe u odbrani
- situacijske vježbe u napadu
- situacijske vježbe napada i obrane
- vježbe izmjene mjesta igrača i taktičke varijante u
utakmici
f) kondicijska priprema u odbojci
- opća psihofizička priprema
Rukomet d) teorijski rad
- osnove teorije rukometa
- pravila igre i suđenje
- analiza elemenata rukometa
- analiza taktike igre u napadu
- analiza taktike igre u obrani
- metodika treninga
- sustemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
380
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- praćenje i analiza utakmice
- organizacija rada u rukometnom klubu
e) tehničko-taktička priprema
- osnovni stav
- kretanje
- start iz mjesta i kretanja
- zalet za udarac (ravni, križni korak, dokorak,
zaskok)
- promjena smjera kretanja za 90° i 360°
- zaustavljanje
- skokovi
- okreti
- doskoci i prizemljenje
- kretanje u obrani
- držanje lopte
- primanje lopte
- bacanje lopte
- dodavanje i ispucavanje lopte
- vođenje lopte
- igra vratara
- taktika igre u obrani
- taktika igre u napadu
- igra na dva gola
- taktika igre u obrani prilikom prekida
- taktika igre u napadu prilikom prekida
- različite taktičke varijante igre u napadu
- različite taktičke varijante igre u obrani
- taktika igre napada i obrane u različitim brojčanim
odnosima
- situacijska igra na jedan gol
f) kondicijska priprema rukometaša
381
- opća psihofizička priprema rukometaša
Plivanje d) teorijski rad
- osnove teorije plivanja
- objekti za plivanje i njihovo korištenje
- pravila i suđenja
- analiza tehnika plivanja
- metodika treninga plivanja
- pružanje pomoći unesrećenim u vodi
- sistemi odabira i treniranja različitih dobnih
kategorija
- godišnji ciklus treninga različitih dobnih
kategorija
- osnove pojedinačne taktike plivanja
- organizacija rada u plivačkom klubu
e) tehničko-taktička priprema plivača
- didaktička načela obuke
- obuka kraul tehnike plivanja
- obuka prsne tehnike plivanja
- obuka leđne kraul tehnike plivanja
- obuka delfin tehnike plivanja
- usavršavanje kraul tehnike plivanja
- usavršavanje prsne tehnike plivanja
- usavršavanje leđne kraul tehnike plivanja
- usavršavanje delfin tehnike plivanja
- taktička priprema
f) kondicijska priprema u plivanju
- osnovna psihofizička priprema plivača
Skijanje d) teorijski rad
- osnove teorije alpskoga skijanja
- osnove teorije nordijskoga skijanja
- skijaška oprema i rekviziti
- osnove biomehanike skijanja
- biomehanička analiza elemenata skijanja
382
- metodika treninga skijanja
- pravila skijaških natjecanja
- mjere osiguranja i prve pomoći
- korištenje audiovizualnih metoda u skijanju
- biomehanička analiza elemenata skijanja
(napredne tehnike i natjecatljeske tehnike)
- organizacija natjecanja u skijanju
- priprema i postavljanje staze
- sprave i uređaji za mjerenje vremena
- organizacija rada u skijaškom klubu
e) tehničko-taktička priprema
- svladavanje osnovne plužne i paralelne tehnike
- zavoj prema brijegu
- kosi spust
- pluženje i plužni zavoji
- osnovno vijuganje
- osnovni zavoj
- brzo vijuganje
- rubljenje
- terenski skokovi
- natjecateljska tehnika u spustu, veleslalomu i
slalomu
- taktička priprema za takmičenje u različitim
skijaškim disciplinama
f) kondicijska priprema u skijanju
Stolni tenis d) teorijski rad
- osnove teorije stolnoga tenisa
- pravila igre i suđenje
- rekviziti i oprema
- analiza tehnike stolnog tenisa
- metodika treninga stolnog tenisa
- vizualne metode u stolnom tenisu
- sustav odabira i treniranje pojedinih dobnih
383
kategorija
- sustavi igre
- psihološka priprema u stolnom tenisu
- oraganizacija rada u stolnoteniskom klubu
e) tehničko-praktična priprema
- načela rada ruku i nogu u stolnom tenisu
- držanje reketa
- osnovni stav
- tehnika rada nogu
- praćenje leta lopte i teorija udaraca
- tenika udaraca u napadu (forhand i backhand)
- tehnika udaraca u obrani
- servis
- blok udarac
- topspin udarac
- vraćanje topspina
- načini izvođenja vježbi u stolnom tenisu
- usavršavanje složenih tehničkih elemenata u
napadu
- tehnika i taktički ciljevi mijenjanja jačine rezanja
u obrani
- taktika igre u napadu
- taktika igre parova
f) kondicijska priprema u stolnom tenisu
- osnovna psihofizička priprema u stolnom tenisu
Ritmičko-sportska
gimnastika
d) teorijski rad
- pravila ritmičke gimnastike
- analiza kretnih struktura i kretanja sprava (vijača,
obruč, lopta, čunjevi, traka)
- ocjena efikasnosti tehničkih elemenata tehnike
ritmičke gimnastike, njihova frekvencija i
valorizacija u odnosu na konačan natjecateljski
rezultat
384
- kriteriji za izbor i kompoziciju grupnog sastava
(postava, kombinacije sprava, izmjene, formacije,
glazba)
e) tehničko-taktička priprema
- vježbe za razvoj fleksibilnosti i ravnoteže
- opće pripremne vježbe u ritmičkoj gimnastici
- poze, hodanja, trčanja, galop, poskoci
- vježbe baleta
- zamasi, valoviti pokreti rukama,
- plesni koraci u ritmičkoj gimnastici
- okreti i piruete
- skokovi (daleko-visoki, jelenji, škare naprijed i
nazad, škare s okretom, mačji skok i mačji s
okretom 360stupnjeva, skokovi s udarcem i
kozački skok)
- akrobatski elementi u ritmičkoj gimnastici
- osnovni elementi tehnike s loptom
- osnovni elementi tehnike s vijačom
- osnovni elementi tehnike s obručem
- osnovni elementi tehnike s čunjevima
- osnovni elementi tehnike s trakom
- slaganje individualne i grupne vježbe u ritmičkoj
gimnastici
f) kondicijska priprema u ritmičko-sportskoj
gimnastici
- osnovna psihofizička priprema u ritmičko-
sportskoj gimnastici
Ples d) teorijski rad
- aplikacijske vrijednosti i prednosti plesa
(edukacija, rekreacija, kineziterapija i sportsko
stvaralaštvo)
- sistematizacija plesnih struktura (folklorni,
društveni, savremeni i sportski ples)
385
- analiza bazičnih kretanja pojedinih plesnih izraza
- relevantnost motoričkih, morfoloških,
funkcionalnih, kognitivnih, konativnih dimenzija
čovjeka u procesu obuke i realizacije plesnih
struktura
- interakcijski odnosi plesnog izražavanja i
sredstava glazbenog izraza (mjera, ritam, tempo)
e) tehničko-taktički rad
- standardni plesovi: Engleski i Bečki valcer
- latino-američkih plesovi: Rumba, Samba, Ča-ča-
ča i Tango
- narodne igre (iz užeg i šireg zavičaja)
f) kondicijska priprema za ples
- osnovna psihofizička priprema u plesu
Streličarstvo Istorija streličarstva u svijetu i BIH
Razvoj tehnike
Razvoj opreme
Razvoj disciplina
FITA Ustroj i Pravila
Zaštita na radu (zaštita svih sudionika i mjesta
održavanja trenažnog procesa )
Sistematizacija i registracija tehničkih elemenata:
Zakrivljeni luk, složeni luk, goli luk
Načini suočavanja s nepovoljnim vremenskim
uvjetima: kiša, hladnoća,vjetar, vrućina
Priprema opreme s obzirom na meteorološke uvjete
METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TEHNIKE
PO FAZAMA I ELEMENTIMA FAZA
Pripremna faza: stav, prednja ruka, stavljanje strijele i
hvat tetive, pripremna pozicija
Faza generiranja sile: podizanje prednje ruke i
prednateg, puni nateg luka, sidrenje
Kritični moment: nišanjenje, otpuštanje
Završna faza: praćenje leta strijele i relaksacija
METODIKA STRELIČARSKOG TRENINGA
Sadržaji treninga
Lokalitet treninga
Opterećenje treninga
Trenažna pomagala
386
Organizacijski oblici rada
Metode treninga
Metodičke forme treninga
UGAĐANJE OPREME
Zakrivljeni luk
Složeni luk
Goli luk
METODIKA UČENJA STRELIČARSKE TAKTIKE
Strukture takmičarske situacije
Priprema za takmičenje
Taktika gađanja u ekipama
Povezanost tehnike i taktike
ANTROPOLOŠKA ANALIZA
KATEGORIZIRANIH STRELIČARA
RAZLIČITI PRISTUPI ANALIZI I ISTRAŽIVANJU
STRELIČARSKOG
SPORTA
SISTEMATSKA KINEZIOLOGIJA
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
VII stepen stručne spreme (profesor fizičkog vaspitanja i sporta, profesor tjelesnog odgoja i
sporta, profesor sporta, profesor fizičke kulture, bachelor tjelesnog odgoja i sporta)
Magistar nauka fizičke kulture, magistar nauka u oblasti sporta i tjelesnog odgoja
Doktor nauka u oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, doktor nauka u oblasti sporta i tjelesnog
odgoja
Završen II ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
Završen III ciklus po Bolonjskom sistemu studiranja
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Vjeronauka
388
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE
ZA I RAZRED SREDNJE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje)
Uvod
Sa prvim razredom se otvara novo poglavlje obrazovanja mladih koje ih priprema kroz
adoloscentno doba za ulazak u svijet odraslih. Ono traje naredne 3-4 godine i treba da pruži
solidno poznavanje kulturnog, društvenog, ekonomskog, političkog i religioznog okruženja u
kojem žive.
Za ovu dob specifično je da se mladi nalaze na prijelazu iz djetinjstva u zrelu mladost.
Danas mladi u ovom razdoblju puno brže tjelesno sazrijevaju, a znatno sporije dolaze do zrele
ličnosti. Snažno su obilježeni vitalnošću i individualnošću. Njihov svijet je svijet kontrasta,
uznemirenosti, pobune, čežnje i velikih očekivanja. Otvoreni su prema seksualnosti, sportu,
ekonomiji, jer su im otvoreni različiti kanali informacija. Malo su svjesni svog unutrašnjeg
života, robovi su vlastitih želja, aktivniji su na afektivno-emocionalnom području.
Često pokazuju nepostojanost i nestabilnost u poslu, prijeteljstvu, partnerstvu,
izazovima savremenih ovisnosti. Oni su u periodu krajnosti, rascjepkanosti, kulturnih
promjena, višestrukih mogućnosti i borbe za identitet.
Uloga vjeronauke je da im pomogne pronaći izmirenje između krajnosti, razvije realan
pogled na svijet u kojem žive i posvijesti vlastite sposobnosti. Potrebno je da im pomaže
razvijanju svijesti o sebi, izdržljivosti u ostvarivanju svojih zadataka i odupiranja izazovima,
kao i osjećajnosti.
Većina problema sa kojima se susreću je vezana za rješavanje razvojnih teškoća. Ova
dob je obilježena krizama i osjećanjima uznemirenosti koje nisu posljedice samo djelovanja
hormona nego i interakcije s društvenom sredinom.
Njihovo tjelesno, intelektualno i afektivno-emotivno sazrijevanje je najintenzivnije u
ovom periodu. Do sada naučene obrasce i očekivanja smatraju neupotrebljivim i zastarjelim,
te često odstupaju od uobičajenog ponašanja i to smatraju normalnim. Do snažnog izražaja
dolazi bunt, kriticizam, suprotnosti koje proizlaze iz nespremnosti mladih ove dobi da
samostalno odgovore na razvojne izazove.
Prvi izazov im predstavlja prihvatanje i suočavanje sa tjelesnim promjenama i
revidiranje vlastitog identiteta. Vjeronauka treba da im pomogne u uspješnom definiranju
spolnog identiteta.
Drugi izazov je kognitivni razvoj i gradnja kognitivnog identiteta od konkretnog na
hipotetičko-deduktivno mišljenje, koje pomaže predstavljanje svijeta kakav jeste, ali i kakav
bi mogao biti. Vjeronauka u ovom segmentu ima veliki utjecaj, jer može da predstavi
mladima kakav bi svijet trebao da bude razvijen na principima islama.
Treći izazov je uspostavljanje važnih odnosa izvan porodice kroz prijateljstva i
druženje sa vršnjacima. Vjeronaučno uplitanje u ovom zadatku je nužno radi prepoznavanja
duhovnih i moralnih kvaliteta ljudi sa kojima se druže i upoznaju, kako iz ovih socijalnih
iskustava ne bi izlazili emocionalno povrijeđeni i obeshrabreni.
Bitan izazov je građenje identiteta, jer samo zrelim identitetom mladi mogu da
uspješno odgovore svojim razvojnim zadacima. Vjeronauka svojim uplitanjem pomaže
mladima tako što im nudi dobro upoznavanje socio-kulturnog konteksta u kojem žive sa
pojačanim naglaskom na, za njih dominantnu, islamsku kulturu.
U ovakvim nastojanjima vjeronauka im može pomoći pružajući im kvalitetna znanja i
razvijajući senzibilitet za općeljudske vrijednosti s ciljem razvijanja identiteta i kvalitetnih
odnosa u ovovremenom socijalnom kontekstu.
389
Cilj vjeronauke u prvom razredu:
Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje mladih u glavna
područja islama kao i njihovo razvijanje u vjeri, moralnosti i otvorenosti za vjersko tumačenje
stavrnosti. Pri tome sadržaji vjeronauke u I razredu predstavljaju osnovu za usvajanje sadržaja
i stjecanje novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i
obrazovanja.
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze
sljedeći zadaci:
– razvijanje sposobnosti sagledavanja života iz ugla religiozne, religijske i vjerske
stvarnosti;
– jačanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izražavanja na ličnoj i zajedničkoj
razini;
– upoznavanje uloge islama u životu pojedinca, porodice, društva;
– poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumačenju svijeta i odgovora na
pitanja smisla, usmjeravanja i oblikovanja života;
– razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao
namjesnika-halife na Zemlji;
– upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao
osnovnih temelja islamskog vjerovanja i djelovanja,
– razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika,
– osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz
razvijanje svijesti o očuvanju izvornog učenja;
– pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;
– usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim
periodima historije islama;
– razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;
– poznavanje vjerskog govora i sposobnosti komunikacije vjere;
– sposobnost kritičkog prosuđivanja različitih oblika religioznog i vjerskog
mišljenja i ponašanja;
– upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s
drugima i drugačijima.
390
TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI
1. ISLAM KAO ISKONSKA I PRIRODNA BOŽIJA VJERA – Vjera u Boga je jedna, a zakoni su mnogi.
– Od poučavanja imenima do naredbe „Uči“.
– Svi Božiji poslanici su pozivali vjeri u Jednog Boga.
– Ibrahim, a.s. – obnovitelj Božije vjere.
– Možemo li spoznati Uzvišenog Boga.
Didaktičke naznake
– U cilju primjerenijeg pripremanja i realiziranja nastave vjeronuke u formi razgovora ili
pismenih individualnih zadataka tretirati teme: Šta za mene predstavlja moja vjera?, Šta
najviše pamtim sa nastave vjeronauke u osnovnoj školi?
– Nastavna jedinica Vjera u Boga je jedna, a zakovi su mnogi ima za cilj da učenici
otkriju smisao predanosti Uzvišenom Allahu, da se upoznaju sa razvojem vjere zajedno sa
razvojem čovjeka na Zemlji, da islam prihvate kao nužnu potrebu duše, kao što su joj
potrebni društvenost, ljubav, dobrota, ljepota i sl. Pruža učenicima mogućnost da naprave
samoprocjenu svog vjerovanja i življenja u vjeri. Potiče na razmišljanje, analiziranje i
zaključivanje.
– U okviru nastavne jedinice Od poučavanja imenima do naredbe „Uči“ podstaknuti
učenike da razmišljaju o nastanku čovjeka, njegovoj prvobitnoj misiji, misiji u sadašnjosti
i budućnosti. Bilo bi poželjno podstaknuti učenike i da razmišljaju o njihovim
individualnim misijama. Obavezno ih usmjeriti da, inspirirani vjerom, postavljaju visoke
ciljeve u skladu sa svojim sposobnostima i vizijama. Važno je afirmirati znanje koje je
čovjeka uzdiglo iznad svih Božijih stvorenja, s ciljem razvijanja želje kod mladih za
proširivanjem korisnog znanja.
– Cilj nastavne jedinice Svi Božiji poslanici su pozivali u Jednog Boga je da učenici
shvate zajedničku misiju svih Božijih poslanika, od Adema, a.s., do Muhammeda, a.s.
Interpretiranjem nastavne jedinice podstaknuti učenike na razmišljenje o Pravom putu i
stranputicama. Profesori će svojim vještim vođenjem uključiti učenike u aktivan rad da
usvajajući činjenice zaključuju o procvatima civilizacija i njihovima padovima. Poslužiti
se primjerima iz Kur'ana, stradanja Pompeje i sl., a sve s ciljem povezivanja sa današnjim
prirodnim katastrofama i stradanjima naroda. Važno je da učenici shvate šta se dešava
kada ravnoteža i harmonija budu narušeni. Poželjno je u okviru nastavne jedinice govoriti
o ulozi pojedinih poslanika u drugim religijama s ciljem razvijanja razumijevanja i
tolerancije prema drugim i drugačijim.
– Kroz nastavnu jedinicu Ibrahim, a.s. – obnovitelj Božije vjere upoznati učenike sa
likom i historijskom ulogom Ibrahima, a.s., u islamu i drugim religijama. Profesor može
upoznati učenike sa civilizacijama tog doba i podstaknuti učenike da sami istražuju o
njihovim kulturama. Učenici mogu sami osmisliti individualne istraživačke projekte. U
okviru nastavne jedinice poželjno je podsjetiti učenike na ulogu Ibrahima, a.s., u gradnji
Kabe, prinošenju kurbana i obavljanja hadža.
– Nastavna jedinica Možemo li spoznati Uzvišenog Boga ima za cilj da učenike podstakne
kroz primjer Ibrahima, a.s., Musaa, a.s., učenih ljudi, na razmišljenje i spoznaju
Uzvišenog Allaha. U okviru nastavne jedinice povesti učenike da analiziraju i upoređuju
kur'ansko kazivanje o Ibrahimu, a.s., i kazivanje o njemu u drugim izvorima, npr Bibliji.
Važno je da pronađu zajedničke tačke. Učenici treba da budu osposobljeni da sve naučeno
stavljaju u kontekst sadašnjosti, tj. da povezuju sa vremenom u kome žive.
– Ova tematska cjelina ima za cilj da učenici prihvate vjerovanje u Boga kao životnu
energiju, koja čovjeku daje smjernice, volju, određuje ciljeve, pruža odgovore u životu.
Ona treba da učenike podstakne da vjeru žive, interpretiraju, razgovaraju o njoj, a ne da je
391
čuvaju u sjećanjima.
– Projektni zadaci: uraditi Komparativni pristup ljudskim zakonima i Božijem zakonu
(sličnosti, razlike, prednosti, nedostaci), Visine do kojih se dolazi znanjem (kritički osvrt),
U čemu su poslanici pružali pomoć ljudima? (razraditi problemsko pitanje), Šta me navodi
na razmišljanje o Bogu? (razraditi problemsko pitanje).
– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 5 sati obrade, 3 utvrđivanja. Satove
ponavljanja planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
– Usvojenost elementarnih znanja iz vjeronauke u osnovnoj školi;
– aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
– individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
– sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja monoteističkih religija i poznavanje
njihovih zajedničkih korijena;
– angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
– nivo usvojenosti znanja o vjerovanju;
– vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;
– zalaganje i doprinos na nastavi;
– evaluacija efekata spoznaje Boga, samospoznaje i spozanje svijeta u kome žive
(razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i sl.).
Ishodi učenja
Kognitivno područje– da definiraislam, teslim, monoteizam, politeizam, ateizam, da opisuje
i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu čovjeka na Zemlji,
stvaranje Božije, da objašnjava različita vjerovanja i pronalazi sličnosti u monoteističkim
religijama, povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju misiju i postavlja ciljeve
prema uputama islama.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje
potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje
sposobnosti i darove Božije u i na sebi, te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (stare civilizacije, živote poslanika, vjerske knjige),
objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata različitosti u izgledu,
stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i afirmativno djeluje na druge.
2. OČUVANJE IZVORNOG UČENJA – Objava.
– Historija Kur'ana i njegov sadržaj.
– Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana.
– Sunnet – drugi izvor islama.
Didaktičke naznake
– Nastavna jedinica Objava ima za cilj da kod učenika probudi interesovanje za Božijim
govorom, da ih upozna sa načinima Božijeg javljanja čovjeku, smislom i svrhom Božijih
riječi. Učenici treba da shvate da Uzvišeni Allah čovjeka nikada ne ostavlja samog samog,
bez svojih uputa, savjeta i propisa. U okviru ove nastavne jedinice upoznati učenike sa
religijama koje uzimaju Božije objave za svoje svete knjige s ciljem razvijanja suživota i
tolerancije, kao i pronalska zajedničkih elemenata islama sa tim religijama.
– U okviru nastavne jedinice Historija Kur'ana i njegov sadržaj učenike upoznati sa
nužnom potrebom za Kur'anom u tadašnjem društvu, univerzalnim porukama Kur'ana
392
koje daju ideje za nadilaženje civilizacijske krize čovječanstva, uputama, savjetima i
propisima Kur'ana.
– Cilj nastavne jedinice Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana je da se učenici upoznaju sa
načinom objavljivanja i čuvanja Kur'ana. Učenici se mogu upoznati i sa stilom govora u
Kur'anu i njegovim sadržajem.
– Kroz nastavnu jedinicu Sunnet – drugi izvor Kur'ana učenike upoznati sa ulogom
sunneta u islamu, njegovoj pomoći u tumačenju Kur'ana, drugom izvoru islamskog
zakona, pomoći u kreiranju vlastitih životnih puteva. Važno je da učenici sunnet prihvate
kao autentičnu Poslanikovu, a.s., praksu.
– Projektni zadaci: pronaći nekoliko knjiga u kojima se govori o Kur'anu i hadisu,
napraviti njihov spisak, jednu od njih i predstaviti, pronaći bar jedan prijevod Kur'ana i
prezentovati njegov sadržaj (raspored uvoda, sadržaja, pojašnjenja i sl.); kako bi objasnio
šta je to Kur'an nekome ko nije musliman?; čitate li prijevod Kur'ana?; oslikajte osobu u
svojoj okolini koju Kur'an vodi u životu!; napraviti listu načina svakodnevnog
Poslanikovog življenja (odijevanja, govora, ponašanja i sl.) i uraditi samoevaluaciju s
ciljem utvrđivanja stepena praktikovanja sunneta u životu (poželjno je da profesor ponudi
primjer liste i uputstva kao i da proanalizira rezultat – afirmativno); debata o
primjenjivosti Kur'ana i sunneta u životu.
– Analizirati rezultate projektnih zadataka sa akcentom na primjenu Kur'ana i hadisa u
životu muslimana danas.
– Akcija: poklonimo Kur'an onima koji ga još nemaju u kući (poklon za prijatelja,
nastavnika, ljude oko mene).
– Nastavnik svaki primijećeni propust komentira sa svim učenicima u odjeljenju
stavljajući do znanja do čega može doći pri pogrešnoj interpretaciji Kur'ana i hadisa.
– Izrada individualnog učeničkog izvještaja o tome šta su sve znali o Kur'anu i hadisu
prije, a šta su novo naučili, te kakve su sada njihove predstave o Božijoj objavi općenito.
– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade, 2 ponavljanja, sate vježbanja i
ponavljanja po potrebi profesora i učenika
Evaluacijski parametri
– Usvojenost elementarnih znanja o Kur'anu i sunnetu;
– aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
– sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja objava i njihovog zajedničkog korijena,
zajedničkih elemenata;
– usvojenost i razumijevanje hadisa i njegovih ovovremenih poruka;
– individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave;
– angažiranost na individualnim partnerskim i grupnim projektima;
– vrednovanje individualnog izvještaja o novim saznanjima o Kur'anu i hadisu;
– nivo usvojenosti znanja o glavnim izvorima islama;
– vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;
– evaluacija utjecaja izvora islama na njegovo praktikovanje i ulogu u životu pojedinca;
– stepen prihvatanja vlastitog i tolerantnosti prema drugačijem.
Ishodi učenja
Kognitivno područje: da definira pojmove objava-vahj, tefsir, mufesir, sunnet, mu'džiza, da
opisuje način prenošenja objave i očuvanja sunneta, prepoznaje Božije i Poslaničke riječi,
da analizira i pronalazi sličnosti u Božijim objavama, da prepoznaje ulogu Kur'ana u
uređenju života i ulogu sunneta u tumačenju Kur'ana, da argumentirano uzima Kur'an i
sunnet za vodilju u životu.
Psihomotoričko područje: usmjerava život prema islamskom zakonu i njegovim izvorima, u
životu djeluje u skladu s učenjem Kur'ana i sunneta, odvaja Poslanikove, a.s., riječi od
lažnih hadisa, raspoznaje ljudski govor i Božiji govor, za vodilju u životu uzima Kur'an i
393
sunnet.
Afektivno područje: učestvuje u realizaciji nastave suvislim i zrelim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (objave, sunnet, hadiske zbirke, Kur'an) objašnjava pojam
objave i sunneta i integrira ih u životu, argumentirano brani svoje naslijeđe i njeguje ga,
uvažava naslijeđe drugih i afirmativno djeluje na druge.
3. TEMELJI VJEROVANJA – Vjerovanje u jednog Boga.
– Duhovna bića.
– Objave i njihovi sljedbenici.
– Svrha i smisao poslanstva.
– Vječnost u koju putujemo.
– Slobodna volja i njene granice.
Didaktičke naznake
nastavnu jedinicu Vjerovanje u jednog Boga podstaknuti učenike na razmišljenje i
shvatanje smisla i načina vjerovanja, njegovoj ulozi u životu, o vjeri kao životnoj energiji
koja čovjeku daje snagu da istraje na Putu istine, razviti želju za temeljitijim upoznavanjem
Boga kroz Njegova svojstva i lijepa imena, kao i da dostižu Božije atribute u životu
(naravno, one koje je moguće, kao što su: Milostivi, Pravedni, Onaj koji planira, a ne
Stvoritelj i sl.). Nužno je da učenici osjete želju za održavanjem veze sa Bogom, radi
uspjeha u životu.
jedinica Duhovna bića treba da kod učenika podstakne razmišljanje o utjecaju
duhovnog svijeta na ljudski život, na odabir između dobra i zla, ona će učenika usmjeriti
koga da slijedi, čije savjete da prima, kako da odabire prijatelje između onih koji vode u
propast i onih koji nude spas, blagostanje, sreću. Ona će im pomoći da prepoznaju šta je
stvarnost, a šta privid. Važno je da shvate da nije sve onako kako izgleda.
okviru nastavne jedinice Objave i njihovi sljedbenici učenici treba da se upoznaju sa
najvećim Božijim objavama i sljedbenicima tih religija radi lakšeg i boljeg
međureligijskog razumijevanja. Ona će im pomoći da ostvaruju suživot na temeljima
tolerancije, da njeguju vlastito naslijeđe i afirmiraju ga.
nastavne jedinice Svrha i smisao poslanstva je da učenici shvate ulogu poslaničke
misije u razvoju ljudske civilizacije i kulture. Na osnovu primjera nekih poslanika uzeti
pouke za vlastite životne puteve i odabire u životu. Upoznati učenike sa razlogom različitih
tumačenja njihovih učenja, i zajedničkom misijom poslanika. Nastavna jedinica pruža
mogućnost dubljeg upoznavanja drugih religija kroz ulogu određenih poslanika u njima.
nastavnu jedinicu Vječnost u koju putujemo podsticati učenike na razmišljanje o
vlastitom životu i putevima koje su odabrali za vječnost, kakve odabire su napravili, da li
su pravi, gdje će ih odvesti. Upoznati ih sa mogućnostima koje ih očekuju i podstaknuti ih
da prave pravilne izbore radi sreće na oba svijeta. Nastavna jedinica pruža mogućnost da se
učenici upoznaju sa načinom tumačenja vječnosti u drugim religijama.
jedinica Slobodna volja i njene granice učenicima pruža mogućnost da shvate
pojam slobodne volje, sudbine i Božijeg određenja. Nužno je da nauče i razumiju u čemu
je njihova odgovornost i na što ne mogu utjecati. Učenici treba da razviju svijest o
slobodnoj volji kao daru Božijem koji ih je uzdigao iznad drugih stvorenja, a ne
mogućnošću iskazivanja primitivnih potreba. Ona pomaže u osposobljavanju učenika da
upravljaju vlastitim životom, da prepoznaju prave izbore za sreću na oba svijeta. Učenici
treba da znaju da sloboda volje povlači odgovornost za sobom.
zadaci: uraditi i analizirati anketu o prisutnosti vjere i imanskih šarta kod
srednjoškolske omladine; organizirati grupni oblik rada: šest grupa sa radnim zadatkom
394
koji odgovara posebnom nastavnom sadržaju (jedna grupa – jedan imanski šart). Nastavnik
će prije obrade ovog tematskog područja podijeliti zadatke i uputiti učenike na literaturu i
izvore. Učenici pripremljeni dolaze i obrađuju imanske šarte u osnovnim naznakama –
pripremaju i prezentiraju rezultate. Nastavnik je u ulozi koordinatora; na čas dovesti druga
ili drugaricu pripadnika druge religije i zajedno predstaviti svoje svete knjige.
posmatrati Kur'an i druge najpoznatije objave u cilju ustanovljavanja
sličnosti i razlika.
pismeno izražavanje o temama: Čime svjedočim da vjerujem u Jednog Boga,
Vjerovanje u meleke u meni budi..., U čemu mi je uzor Poslanik?, Put do Dženneta je put
dobročinstva na Zemlji, Kako vjerujem da se sve događa s Božijom voljom i određenjem,
O čemu ja odlučujem?, Kako kreiram vlastiti život?
individualne i projektne zadatke na nastavnom satu u cilju usmjeravanja i
pravilnog razumijevanja imanskih šarta.
ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati obrade, 3 utvrđivanja i sate ponavljanja po
potrebi.
Evaluacijski parametri
– Usvojenost znanja o imanskim šartima;
– usvojenost znanja o sličnosti i razlikama Božijih objava;
– učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
– nivo razvijenosti sposobnosti mišljenja;
– kvalitet učešća u projektnim zadacima;
– evaluacija i samoevaluacija vjerovanja kroz temelje vjerovanja;
– sposobnost pravljenja izbora i razvijenost odgovornosti.
Ishodi učenja
Kognitivno područje: definira pojam vjerovanja, meleka, Božije objave, poslanika, Sudnjeg
dana, kadaa i kadra, zna interpretirati izloženo na satu, objašnjava imanske šarte,
primjenjuje ih i tumači, upoređuje nivoe vjerovanja i identificira vlastiti nivo, povezuje
temelje vjerovanja sa životom, određuje prioritete prema temeljima vjerovanja.
Psihomotoričko područje:prati i ponavlja izloženo na satu, proširuje ponuđeno na satu iz
drugih izvora, djeluje na osnovu naučenog, odvaja bitno od sporednog, smješta već
naučeno u nove sadržaje, koristi naučeno u zaključivanju i kreiranju vlastitog mišljenja.
Afektivno područje: svjesno postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi
vlastite stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja,
kombinira novo sa naučenim, analizira i vrši sintezu, djeluje u skladu sa naučenim i
afirmativno djeluje na okolinu.
4. ALLAH JE STVORITELJ – Odakle smo došli u ovozemaljsko postojanje.
– Naučni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta.
– Stvaranje čovjeka.
– Vjera i nauka.
Didaktičke naznake
nastavnu jedinicu Odakle smo došli u ovozemaljsko postojanje podstaknuti učenike na
razmišljanje o postanku svijeta i stvorenja u njemu, početku i kraju njegova postojanja,
koristeći kur'anske ajete o stvaranju i navodeći naučne dokaze dovesti učenike do
zaključka o načinu dolaska u ovozemaljsko postojanje.
395
okviru nastavne jedinice Naučni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta sa učenicima
uraditi komparativni pristup naučnog i kur'anskog pogleda na stvaranje svijeta radi
uočavanja sličnosti i razlika između kur'anskog i naučnog pogleda na stvaranje svijeta.
jedinica Stvaranje čovjeka ima za cilj da izdvoji vjerski i naučni pogled na
stvaranje čovjeka kao stvorenja sa duhovnim, moralnim i intelektualnim sposobnostima.
Ona treba da razvije kod mladih ljudi svijest o nastanku i porijeklu, ulozi i misiji koju
imaju na ovom svijetu, dostojanstvenom i odabranom mjestu čovjeka među Božijim
stvorenjima.
osnovu dosadašnjih spoznaja nastavna jedinica Vjera i nauka učenicima pomaže da
shvate povezanost vjere i nauke, njihovo dopunjavanje, da uoče podsticaje vjere za
izučavanje nauke s ciljem napretka čovjeka, u realizaciji nastavne jedinice će pomoći
mnogobrojni ajeti o ovoj temi i primjeri iz islamske civilizacije o zadivljujućoj nauci koju
je razvijala. Važno je da učenici shvate i opasnost razvoja nauke odvojeno od vjere na
primjerima oružja, biogenetičkog inženjeringa i sl. Nastavna jedinica pruža mogućnost
upoznavanja stava drugih vjera prema nauci s ciljem njihovog upoznavanja.
i usmjeriti učeničku zaokupljenost za neka područja nauke i podijeliti
odgovarajuće individualne zadatke iz ovog predmetnog područja u cilju razjašnjavanja
dileme da li je sve naučno objašnjivo.
zadaci: Organizirati debate o temama: Da li se čovjek kao Božiji namjesnik na
Zemlji ponaša odgovorno, Čovjek se ponaša kao da je gospodar prirode, a ne njen sastavni
dio. Formirati afirmacijske i negacijske timove 15 dana prije realizacije debate u cilju
njihove kvalitetnije pripreme; timovima su na raspolaganju svi izvori literatura, sredstva i
mediji prezentiranja.
ili partnerski analizirati odnos: Stvoritelj – čovjek – stvorenja.
obradi ovog tematskog područja nastavnici mogu osmisliti nekoliko problema i tako
organizirati problemsku nastavu.
ovu tematsku cjelinu preporučujemo 4 sata obrade, 2 sata utvrđivanja i sat vježbanja-
debata, sate ponavljanja planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
– Individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave,
– Angažiranost na individualnim partnerskim i grupnim projektima,
– Usvojenost znanja iz ovog tematskog područja,
– Samoistraživanje, samovođenje i samoučenje učenika radi samostalnog rješavanja
problema, te snaga konstruktivnog mišljenja,
– Korištenje knjiga, enciklopedija, članaka iz novina i sl.,
– Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima,
– Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija,
– Vrednovanje literarnih radova na zadane teme,
– Kvalitet učešća u projektnim zadacima,
– Sposobnost pravljenja izbora i razvijenost svijesti o vlastitom porijeklu.
Ishodi učenja
Kognitivno područje: definira i objašnjave pojmove vjere, nauke, stvaranja, postojanja,
interpretira po sjećanju na sat, objašnjava nastanak svijeta i čovjeka iz ugla vjere i nauke,
upoređuje učenje vjere i nauke o stvaranju, prepoznaje i argumentira pravo porijeklo
svijeta i čovjeka, povezuje nauku i vjeru, određuje vlastito porijeklo.
Psihomotoričko područje: vješto prati nastavne sadržaje, iz drugih izvora proširuje iznesenu
materiju na satu, razvija sposobnosti na osnovu naučenog, novim sadržajima prilazi iz
različitih uglova, koristi nove sadržaje u kreiranju mišljenja.
Afektivno područje: postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi vlastite
stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja,
396
kombinira novo sa naučenim, analizira i vrši sintezu, djeluje u skladu sa naučenim i
afirmativno djeluje na okolinu u stvaranju stavova i mišljenja.
5. STUBOVI ISLAMA – Stablo islama.
– Radost u namazu.
– Ramazanski post – put do uspjeha.
– Svrha davanja zekata.
– Vrhunac bogobojaznosti.
Didaktičke naznake
– Nastavnici mogu organizirati isti oblik rada kao i u imanskim šartima, s tim da će
učenike podijeliti na pet grupa.
– Individualni zadatak: Kako svjedočim da sam vjernik?
– Nastavna jedinica Stablo islama treba da afirmira učenika da iskazuje vjeru u
emocionalnom, intelektualnom, porodičnom i društvenom životu. Važno je da šehadet
shvate kao izbor Pravog puta i uspjeha u Vječnosti.
– U okviru nastavne jedinice Radost u namazu pokazati učenicima koje sve radosti
donosi namaz. Analiziranjem namaza kao medija odgajanja pojedinca, razvijanja njegovih
kvalitetnih dimenzija ličnosti: odgovornosti, preciznosti, ispravnosti; namaz kao animator
socijalne brige o članovima džemata – volim i pazim druga koji ide u džamiju,
podstaknuti učenike na redovno obavljanje namaza.
– Cilj nastavne jedinice Ramazanski post - put do uspjeha je da učenici shvate kako se
određenim žrtvama i odricanjima dolazi do uspjeha, kao što se odricanjem u postu dolazi
do uspjeha na ahiretu, na primjeru posta pokazati da sa uspjehom dolaze i koristi, koristeći
183. ajet sure Bekare pronaći vezu sa postom u drugim religijama radi jačeg upoznavanja
istih.
– Kroz nastavnu jedinicu Svrha davanja zekata upoznati učenike sa načinom raspodjele
imetka i pravom siromašnih u imetku bogatih, komparirajući neka aktuelna rješenja
ubiranja poreza i davanja zekata uočiti koja izdvajanja imaju za cilj iskorjenjivanje
siromaštva. Učenici treba da usvoje socijalne i etičke ciljeve zekata radi spremnosti da ga
primjenjuju u životu.
– Na osnovu do sada naučenog nastavna jedinica Vrhunac bogobojaznosti treba da
pomogne učenicima da shvate zašto je hadž vrhunac ibadeta, koje je njegovo etimološko
značenje, šta simbolizira i koja mu je društvena dimenzija. Predstaviti hadž kao aktivnost
mira na Planeti, koja ujedinjuje sve razlike, miri sve sukobe, izjednačava ljude i snaži
ljudsko bratstvo i solidarnost, kao mogućnost doživljaja najveće pobožnosti, čistoće i
skromnosti, ugodnog raspoloženja i lijepih misli. Učenici treba da izdvoje važne poruke
Muhammeda, a.s., na Oproštajnom hadžu.
– Projektni zadaci:
– Anketa: koliko ispitanika klanja svih pet namaza, koliko samo džumu i bajram-
namaze, koliko klanja ponekad, a koliko nije klanjalo nikad - razgovor o rezultatima.
– Kreirati debatnu situaciju o temi: Bogatstvo - cilj ili sredstvo.
– Organizirati posjetu učenika džamijama, medžlisima IZ-e u kojima se organizira
odlazak na hadž, s tim da nastavnik pripremi učenike za obavljanje intervjua sa
džematlijama, sa ljudima koji su obavili hadž i sl. (značaj namaza, posta, zekata i
hadža).
– Literarno izražavanje na teme: Moj prvi namaz, Kako se osjećam dok postim, Kod
Kabe bi Allaha molio..., Kad obavim hadž...
– Organizirati sakupljanje svojevrsnih narativnih intervjua kao ličnih svjedočenja
ljudi koji svojim životom respektiraju različite islamske dužnosti. Njegova uloga je
397
da podstakne učenike u markiranju dubokih emotivnih, duhovnosti bliskih mjesta u
svjedočenju vjere koja bi mogla biti afektivni stimulans osobi u zadovoljenju svoje
duhovnosti.
– Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 4 sata obrade, 2 utvrđivanja i 1 sat vježbanja-
debata, sate ponavljanje planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
– Usvojenost znanja o islamskim šartima;
– učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
– navika korištenja drugih izvora;
– nivo primjene i praktikovanja naučenog;
– razvijenost sposobnosti kritičkog prosuđivanja.
Ishodi učenja
Kognitivno područje:definira i objašnjava pojmove šehadeta, namaza, posta, zekata i hadža,
uočava potrebu i razmišlja o razlogu izvršavanja islamskih dužnosti, objašnjava ulogu
islamskih dužnosti u životu čovjeka, upoređuje islamske dužnosti međusobno, uočava
sličnosti i razlike među njima, postepenu složenost i veće zalaganje od šehadeta do hadža,
razumije utjecaj islamskih dužnosti na čovjeka u tjelesnoj, duhovnoj i imovinskoj
dimenziji, povezuje vjeru i život, određuje vlastiti put, te uzima islamske dužnosti kao
vodilju na tom putu.
Psihomotoričko područje:skuplja informacije o islamskim dužnostima i nastoji popraviti
svoj odnos prema njima, spoznato uspješno smješta u već naučeno radi temeljitijeg
izvršavanja islamskih dužnosti, posmatra i procjenjuje svoj odnos prema islamskim
dužnostima, kao i utjecaj islamskih dužnosti na sebe, izvršava islamske dužnosti s ciljem
postajanja bolje osobe.
Afektivno područje:pita i raspravlja o islamskim dužnostima, prihvata i slijedi savjete radi
svjesnijeg odnosa prema dužnostima i obavezama prema Uzvišenom Allahu, razlikuje
praktičare vjere od onih koji to nisu, afirmativno djeluje na vršnjake u izvršavanju
dužnosti.
6. ISLAM I EKOLOGIJA – Čovjek i ekologija.
– Čovjek je korisnik prirode.
– Pomoć vjere u zaštiti prirode.
– Voda-blagodat života.
Didaktičke naznake
okviru nastavne jedinice Čovjek i ekologija učenici treba da shvate ekološki princip
sklada, mjere i održavanja ravnoteže prema Kur'anu, uoče vezu, sličnosti i razlike ciljeva
ekologije i kur'anskog viđenja odnosa prema prirodi. Na osnovu naučenog treba da
razumiju i praktikuju ekološku kulturu muslimana. Poželjno je sadržaj potkrijepiti ajetima,
hadisima i mudrim izrekama. Može se iskoristiti pismo indijanskog poglavice bijelom
čovjeku.
nastavne jedinice Čovjek je korisnik prirode je da nauči mlade ljude kako da žive u
skladu sa prirodom, da ih usmjerava u zaštitnike prirode radi uspostavljanja harmonije,
duhovne ravnoteže i mira u ljudskoj duši kako bi se prenio i u prirodu. Mladi ljudi treba da
prirodu shvate kao mjesto na kome se očituje Božanska milost, moć i život. Ova nastavna
398
jedinica pruže mogućnost upoznavanja uloge prirode i u drugim religijama s ciljem
njihovog upoznavanja i uvažavanja.
osnovu naučenog, kroz nastavnu jedinicu Pomoć vjere u zaštiti prirode ponuditi
mladima moguća rješenja ekološke krize iz ugla islama. Oni treba da shvate kako vjera
nudi nadu, etička i moralna načela i duhovnu perspektivu kao nužnu osnovu za odgovorniji
odnos prema prirodi. Nastavna jedinica treba da podstakne odgovornost svake individue u
zaštiti prirode, tj duhovnu ekologiju.
nastavnu jedinicu Voda je blagodat života pomoći mladima da spoznaju blagodati
Božije prema čovjeku, kao posebnu blagodat iz koje nastaje život i traje izdvojiti vodu.
Različitim naučnim dokazima i kur'anskim primjerima pomoći im da shvate važnost i
ulogu vode za život. Posebno se može izdvojiti uloga vode u islamu, za higijenu, život,
mudrost Stvaranja i Milosti Božije. Podstaknuti učenike da budu zahvalni na ovoj
blagodati i da budu odgovorni prema njoj.
zadaci: postaviti problemska pitanja za debatu kao što su: vjera može pomoći u
nadvladavanju ekološke krize, islam zagovara ekologiju, moderni čovjek je prekinuo vezu
sa prirodom; dati zadatke za istraživanje: ekologija u Kur'anu i sunnetu, na osnovu vlastitih
spoznaja predložiti mjere za očuvanje prirode, uloga čovjeka u prirodi.
pripremi za realizaciju tematske cjeline profesor može zadati individualni zadatak
učenicima za kvalitetnije učešće u toku realizacije nastavnog sata; može to postići i
podjelom u grupe po kontinentima, te da učenici uzmu značajniju ulogu u njenoj
realizaciji.
TV-emisije ekološkog karaktera (Živjeti s prirodom i sl.) nastavnik može
kreirati uvodnu situaciju u dijalog o tome kada je čovjek korisnik, a kada tlačitelj prirode;
može to postići i značajnijim učešćem učenika kroz projektne zadatke (po kontinentima,
prirodnim bogatstvima itd.) – individualne, partnerske, grupne ili frontalne.
panoa: nastavnik će učenike podijeliti u grupe i zadati im grupne zadatke za izradu
panoa (npr. Zagađenost naše okoline – zrak, voda, tlo; Zagađivanje vlastitog tijela – droga,
alkohol, duhan; Nužnost poštivanja Božijeg zakona kroz očuvanje prirode i sl.).
važnost vode i brige o oazama u kojima ona još uvijek u potpunosti nije uništena
– bez sumnje tu je i naša domovina sa prirodnim biserima i draguljima.
u prirodi se može realizirati na veliki broj metodskih varijanti. Jedna od njih je da
profesor ili učenici (individualno ili grupno) segmentno analiziraju besprijekorno skladno
funkcioniranje i ravnotežu u prirodi kroz: sklad u zemlji, sklad na zemlji (biljni i
životinjski svijet), sklad u vodi, sklad u zraku, sklad u kosmosu, sklad u ljudskom tijelu.
ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade, 2 utvrđivanja, sate vježbanja-debata i
ponavljanja po potrebi
Evaluacijski parametri
– Usvojenost novih znanja o ulozi vjere i čovjeka u očuvanju životne sredine;
– učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
– navika korištenja drugih izvora;
– nivo primjene i praktikovanja naučenog;
– razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;
– sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;
– razvijenost duhovne ekološke svijesti.
Ishodi učenja
Kognitivno područje:definira i objašnjava pojam ekologije, ekološke kulture muslimana,
duhovne ekologije,identificira i razmatra ekološke probleme, tumači stavove islama prema
399
prirodnim bogatstvima i ulogu čovjeka u prirodi, upoređuje ciljeve ekologije i duhovne
ekologije, kreira i predlaže mjere za obnavljanje i očuvanje prirodnih bogatstava, reaguje
na narušavanje harmonije i predviđa moguće probleme izazvane tim narušavanjem.
Psihomotoričko područje: skuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema
prirodnim bogatstvima, naučeno smješta u postojeće probleme u prirodi radi mjerenja štete
i daljeg djelovanja, posmatra i procjenjuje čovjekov odnos prema prirodi i prirodnim
bogatstvima s ciljem izbacivanja negativnog u praksi.
Afektivno područje: pita, imenuje i ukazuje na probleme narušavenja harmonije, raspravlja o
datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja navika,
razlikuje tlačitelje od korisnika prirode i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u
okruženju na odnos prema blagodatima Božijim.
7. PUT DO ČOVJEKA – Čovjek je moralno biće.
– Najveća vrijednost morala.
– Pokajanje je put povratka dobru.
Didaktičke naznake
– U okviru nastavne jedinice Čovjek je moralno biće upoznati učenike sa temeljnim
pojmovima etike: dobro, moral, vrlina, ljudskost, sreća, odgovornost, sloboda, volja,
iskrenost, pravednost itd. Napraviti za učenike samoevaluacijski listić s ciljem utvrđivanja
nivoa individualne razvijenosti datih elemenata. Dobijene rezultate iskoristiti za
realizaciju nastavne jedinice o ulozi morala, moralu zasnovanom na vjeri, izvorima
islamskog morala. Poslužiti se moralnošću Muhammeda, a.s.
– Nastavna jedinica Najveća vrijednost morala treba da kod učenika razvije svijest o
dobru kao pozitivnoj, vrijednoj i poželjnoj pojavi, osnovi duhovne moći i veličanstvenih
osjećaja. Uputiti učenike na izvore dobra i poučiti kako da budu dobri, čine dobro i grade
dobre odnose. Iskoristiti ajete, hadise i mudre izreke o dobru radi urezivanja svijesti o
dobru kod mladih.
– Nastavna jedinica Pokajanje je put povratka dobru je nastavak na prethodnu i ima za
cilj da gradi dobre mlade osobe, bez obzira na njihov dosadašnji način života. Upućuje ih
da pokajanjem izlaze na put dobra. Ona osposobljava mlade za sagledavanje vlastitih
grešaka i njihovo prevladavanje, pomaže im da smognu snage za pokajanje i molbu za
pomoć Uzvišenom Allahu.
– Podsticati učenike da ono što su saznali o etici primijene na problem naredbe i zabrane,
na pitanje odgovornosti, na pitanje grijeha, a pri tome nastavnik usmjerava učenike da se
koriste svakodnevnim životnim situacijama u kojima se oni nalaze u školi, porodici i
društvenoj sredini.
– Kreirati pozitivnu klimu u kojoj će učenici nesputano moći iznositi svoje stavove i
mišljenja te inicirati iznošenje njihovih individualnih iskustava o izdvojenim elementima
etike u usmenoj ili pismenoj varijanti.
– Izvođenje zaključaka i generalizacija koje su učenicima jasne i uočljive u
svakodnevnom životu.
– Projektni zadaci: istražiti moralnost u nekim segmentima kod vršnjaka (npr po grupama
– svaka grupa ima jednu oblast) postaviti problemsko pitanje za debatu, npr. moralne
osobe lakše uspijevaju u životu, pisati o temi izazovi grijeha, moć pokajanja, djelo koje
me oplemenilo i sl., dati zadatak da se analizira moralnost u omiljenom časopisu za mlade
i sl.
– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 3 sata obrade i 1 utvrđivanja, sate ponavljanja po
potrebi.
400
Evaluacijski parametri
– Usvojenost znanja o moralnim odlikama čovjeka;
– učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– vrednovanje radova na izradi panoa i javno postavljanje panoa u školi;
– navika korištenja drugih izvora;
– nivo primjene i praktikovanja naučenog;
– razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritičkog prosuđivanja;
– sposobnost uočavanja problema i predlaganja mogućih rješenja;
– individualno praćenje učenika i evidentiranje te isticanje prisutnih vrlina.
Ishodi učenja
Kognitivno područje:definira i objašnjava pojam morala, etike, dobra, zla, pokajanja;
identificira i razmatra moralne probleme mladih; objašnjava stavove islama o moralu i
dobru kao i ulogu morala u životu; osmišljava i predlaže korake za poboljšanje moralnosti
mladih; reagira na nemoral predviđajući njegove posljedice.
Psihomotoričko područje:skuplja informacije o moralu nastojeći ga razviti kod sebe i
vršnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja,
posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu u cilju razvijanja moralnosti.
Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o
datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika,
razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u
okruženju na poboljšanje moralnosti i ostavljanje nemoralnosti
8. VJERA U SVAKODNEVICI – Porodica – ćelija društva.
– Izazovi mladosti.
– Pristojnost u odijevanju.
– Žena u islamu.
– Halal ishrana – izvor zdravlja.
– Štetnost alkoholnih pića i droga.
Didaktičke naznake
– Nastavna jedinica Porodica – ćelija društva treba da afirmira porodicu, odnose u njoj,
jačanje porodice. Učenike upoznati sa ulogom porodice u islamskom društvu, Kur'anu i
sunnetu, odgajanju čovjeka, pružanju sigurnosti i podrške.
– Osvijetliti bračnu zajednicu kroz islamsku tradiciju i tradiciju u Bosni – kroz autentične
vjerske izvore, pisane i usmene tragove: romane, poeziju, sevdalinke...
– U cilju humanijeg i vjeri primjerenijeg tretiranja dolaska na svijet novog čovjeka
komparativno posmatrati obilježavanje rađanja djeteta u različitim svjetskim kulturama i
tradicijama kroz povijest, a posebno istaknuti islamski način i tradiciju u Bosni; u
pripremi za nastavu sedam dana pratiti trend novorođene i abortirane djece.
– Nastavna jedinica Izazovi mladosti treba da u za razgovor podsticajnoj situaciji definira
ovovremene i za mlade osobe vezane izazove, analizira: kako se mladi s njima susreću,
kako im pristupaju te kako se s njima nose. Na osnovu spoznatog, profesor će svojim
vještim vođenjem pomoći mladima da se odupru izazovima mladosti u domenu vjere.
– Kroz nastavnu jedinicu Pristojnost u islamu sa velikim uvažavanjem uzrasta kojem se
obraća, profesor će, uz aktivno učeničko učešće analizirati kulturu odijevanja, otkriti
njihove stavove i mišljenja i nastojati ih usmjeriti u pozitivnom smjeru: nadilaženje
401
trendovskog toka i razvijanje estetske, tradicijski i vjerski primjerenije dimenzije kulture
odijevanja.
– Kod obrade nastavne jedinice Pristojnost u odijevanju profesori polaze od pojma
majka, sestra, prijateljica u razredu i sa učenicima razgovaraju o značenju ovih pojmova u
njihovom životu.
– Posebno naglašavati poštovanje prema ženi koja je majka, supruga i sestra. U
objašnjavanju dužnosti i prava žene nastavnici mogu koristiti kao osnovu današnje
omalovažavanje i ugnjetavanje žena i oduzimanje temeljnih prava ženama (na
obrazovanje, dostojanstvo, život itd.).
– Istražiti kroz prošlost, interesirati se za sadašnjost s ciljem uvezivanja na snagu
pojedinih žena u islamu, ali i kod Bošnjaka (hafize, dobrotvori, borci za ljudska prava...).
– Istaknuti važnost žene kao majke i važnost rađanja i odgajanja djeteta u savremenom
svijetu.
– Nastavna jedinica Halal ishrana – izvor zdravlja treba da upozna učenike sa ulogom
hrane u različitim kulturama i njihovom predstavljanju kroz hranu, naglasiti im da
islamska kultura promovira zdravu hranu, poslužiti se ajetima i hadisima koji potkrepljuju
ovu tvrdnju. Nastavna jedinica pruža mogućnost upoznavanja odnosa jevreja i kršćana
prema ishrani radi njihovog boljeg upoznavanja.
– Nastavnom jedinicom Štetnost alkoholnih pića i doga potrebno je ojačati mlade u borbi
protiv ovih opasnih poroka. Vještim vođenjem usmjeriti ih da kompariraju naučna
saznanja i stavove islama o alkoholu i drogi, uoče štetne posljedice za pojedinca,
porodicu, zajednicu i društvo, ona treba da pomogne mladima u življenju zdravog života.
– Organizirati odlaske učenika u obdaništa, domove za djecu bez roditeljskog staranja,
bolnice, te pripremiti učenike za obavljanje razgovora sa roditeljima koji su tek dobili
dijete, mladim bračnim parovima, ljudima koji su bolesni, svojim vršnjacima,
pripadnicima drugih vjera.
– Učenicima je poznata halal-ishrana, te se to predznanje može iskoristiti za dublju
analizu: medicinski aspekt – ona je izvor zdravlja; psihološki aspekt – izvor duševne
stabilnosti; vjerski i ekonomski aspekt – izvor duhovne snage i stabilnosti, halal
certificiranje - promoviranje vrijednosnog aspekta.
– Učenici zadatke vezane za ovo tematsko područje rješavaju u grupi, individualno i u
paru. Grupno posjećuju različite ustanove, a individualno ili u paru obavljaju razgovor i
prave zabilješke sa različitim ljudima. Na osnovu svih ovih aktivnosti učenici prave
vlastite zaključke o značaju vjere u svakodnevici.
– Projektni zadaci (individualni, partnerski ili grupni): Uloga porodice u mom životu, Šta
sam naučio od svoje majke?, Šta sve vidim u svojoj majci?, Kako se ponašam prema
svojoj sestri?, Koliko poštujem učenice u mom razredu? Kako mi islam pomaže da znam
svoja prava i dužnosti kao buduća supruga i majka? Trendovi u oblačenju, zdrava ishrana
iz ugla islama.
– Organizirati okrugli sto sa učenicima i kolegama o temama alkohola i droge, debatu o
alkoholu i drogi, napraviti reklame za borbu protiv droge i alkohola.
– Učenici individualno ili u grupama rješavaju zadatke koje dobiju od nastavnika.
Izrađuju razredni pano posvećen ženi, prije svega majci; ishrani, odijevanju, porocima pod
rukovodstvom nastavnika, organiziraju i odjeljenske diskusije o ulozi i položaju žene u
islamu, odijevanju, zdravoj ishrani. Pri tome, učenici se vježbaju u iznošenju argumenata.
– Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 6 sati obrade, 3 sata utvrđivanja, sate vježbanja-
debata i ponavljanje po potrebi profesora i učenika.
Evaluacijski parametri
– Učešće u realizaciji projektnih zadataka;
402
– pravilan drugarski odnos u razrednom okruženju, primjena poželjnih kulturnih manira;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– nastavnik potiče i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u ličnom rastu u vjeri u
saznanjima, osjećanjima, postupcima;
– usvojenost znanja o stavu islama (Kur'an i hadis) o mjestu i ulozi žene;
– pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
– usvojenost znanja o brizi za rađanje djeteta, braku, roditeljstvu, kulturi odijevanja,
halal-ishrani.
Ishodi učenja
Kognitivno područje:definira i objašnjava pojmove porodice, bluda, odgovornosti,
roditeljstva, čednosti, poroka; shvata ulogu porodice u islamu; identificira i razmatra
moralne probleme mladih; osmišljava i predlaže korake za poboljšanje moralnosti mladih;
reagira na nemoral predviđajući njegove posljedice; procjenjuje u čemu je smisao života,
kritički misli o izazovima mladih.
Psihomotoričko područje:skuplja informacije o moralu nastojeći ga razviti kod sebe i
vršnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja;
posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu, spolnosti i zdravom životu s ciljem
razvijanja mlade ličnosti u svoj njenoj ljepoti.
Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o
datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika,
razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema naučenom, afirmativno djeluje u
okruženju na poboljšanje moralnosti, jednakosti, zdravog života i ostavljanje nemoralnosti.
9. NAZNAKE O POČECIMA POVIJESTI ISLAMA – Uspostava islamske države.
– Period pravedne vladavine.
Didaktičke naznake
okviru nastavne jedinice Uspostava islamske države profesor će upoznati učenike sa
načinom nastanka islamske države, ulozi koju je dobila u historiji čovječanstva, načinu
uređenja države s ciljem kritičkog pristupa i izdvajanja elemenata koji bi mogli biti
primjenjivi na rješavanju krize u današnjem društvu, posebnu pažnju skrenuti na prvi
Ustav, vladavinu zasnovanu na Božanskoj riječi, Savjetodavno vijeće (Šura) s ciljem
povezivanja s današnjicom.
jedinica Period pravedne vladavine treba da ukaže na kvalitet društva koje je
nastalo na navedenim temeljima (u prethodnoj lekciji). Profesor će učenike upoznati sa
velikim i pravednim vladarima s ciljem pružanja pomoći mladima u izboru svog vođe.
Obavezno poslije usvajanja bitnih činjenica o njima učenike uputiti da na osnovu
naučenog izaberu svog vođu s argumentima (npr. koga bi ste od pravednih halifa izabrali
za svog vođu? Zašto?).
zadaci: napraviti poređenje nastanka islamske države i naše domovine, pravednih
vladara i današnjih vladara u svijetu i kod nas, pronaći sličnosti i razlike, izdvojiti ko ima
veću šansu za uspjeh, uraditi projekat o temi Historijski presjek hilafeta, može se podijeliti
po grupama i periodima – svaka grupa jedan period.
ovu tematsku cjelinu predlažemo 2 sata obrade i 1 sat utvrđivanja, sate ponavljanja po
potrebi
Evaluacijski parametri
– Učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
403
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– sposobnost kritičkog prosuđivanja;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– usvojenost znanja o nastanku islamske države i pravednim halifama;
– sposobnost analiziranja i kompariranja.
Ishodi učenja
Kognitivno područje: definira i objašnjava pojmove države, islamske države,halife,
pravednosti; shavata ulogu islamske države i pravednih halifa za muslimane; identificira i
razmatra probleme današnjeg društva; osmišljava i predlaže korake za uređenije
društvo/zajednicu; reagira na nepravdu predviđajući njene posljedice, procjenjue i bira
dobrog vođu, kritički misli o postupcima izabranog vođe.
Psihomotoričko područje:sakuplja informacije o islamskom društvu radi njegovanja vlastite
kulture i tradicije, naučeno povezuje sa problemima današnjce s ciljem uspješnijeg
njihovog rješavanja; posmatra i procjenjuje odnos muslimana prema državi i vođama
upoređujući ih sa ashabima i njihovim odnosom s ciljem napretka društva.
Afektivno područje:razgovara, imenuje i ukazuje na pravdu i nepravdu; raspravlja o datim
temama i nudi odgovore; prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loših navika;
razlikuje moralno od nemoralnog, dobro od lošeg i djeluje prema naučenom; afirmativno
djeluje u okruženju na poboljšanje društvenih odnosa, jednakosti, odnosa prema domovini
i odabranom vođi.
10. ISLAM I KULTURA DIJALOGA – Islam nas zove dijalogu.
– Smisao dijaloga danas.
– Mogućnost dijaloga među religijama.
Didaktičke naznake
nastavne jedinica Islam nas zove dijalogu je da mladi shvate šta je dijalog, kakav
dijalog nudi islam, kako se musliman treba da odnosi prema drugom i drugačijem, kakve
upute daje Kur'an za oblikovanje muslimanske kulture dijaloga, potrebno je afirmirati
mudre, blage i lijepe riječi, pomoći mladima da upoznaju razumijevanje i uvažavanje
drugih i drugačijih.
nastavnu jedinicu Smisao dijaloga danas upoznati učenike sa trendom dijaloga u
svijetu radi prevladavanja razlika, svih oblika, kao i događajima koji su nastali zbog
nedostatka dijaloga, npr. ratovi i sl., poučiti mlade dijaloškom mišljenju kroz aktivan rad
na satu sa njima, profesor treba da osmisli žive situacije u kojima mladi treba da pokažu
svoje dijaloško mišljenje i dijaloške sposobnosti, prezentovati im dijalošku liniju govora-
razgovora-dogovora-djelovanja koju će uvrstiti u dijaloške situacije na satu.
jedinica Mogućnost dijaloga među religijama ima za cilj da mladi shvate kako se
kroz dijalog može oblikovati jedinstvena ljudska zajednica u kojoj bi bile sačuvane i
uvažene razlike, kao dijalog može dovesti do jedinstva među ljudima, bez obzira na razliku
u religiji, kulturi, ideologiji, naciji ili rasi. Profesor treba da pomogne učenicima da shvate
kako je to posebno moguće među religijama tako što će sa učenicima otkrivati zajedničke
tačke u njima koje ih zbližavaju (npr. jedan Bog, poslanici, objave i sl.).
zadaci: dati aktuelnu temu radi organizovanja debate u kojoj će se pokazati kultura
dijaloga, pronaći pozitivne primjere u prošlosti ili u djelima bosanskohercegovačkih pisaca
koji su promovirali kulturu dijaloga, Ahdnama, i predstaviti ih, pisati rad na temu: Mržnja
se topi dijalogom, Tolerancija je plod dijaloškog mišljenja, Dijalog nekad i sad.
404
ovu tematsku cjelinu predlažemo 3 sata obrade, 1 utvrđivanja i 1 sat vježbanja, sate
ponavljanja po potrebi.
Evaluacijski parametri
– Usvojenost znanja o ulozi dijaloga u islamu i današnjem društvu;
– razvijenost dijaloškog mišljenja i dijaloške kulture;
– učešće u realizaciji projektnih zadataka;
– pravilna i korentna komunikacija u grupi i podjela uloga;
– doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
– vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
– sposobnost kritičkog mišljenja u dijalogu;
– primjena naučenog u svakodnevnoj komunikaciji.
Ishodi učenja
Kognitivno područje: definira i opisuje dijalog, dijalošku kulturu, dijaloško mišljenje,
međureligijski dijalog, shvata ulogu dijaloga u prevladavanju razlika i sukoba, kao i
stvaranju jedinstvene zajednice, identificira probleme i rješeva ih dijalogom, osmišljava i
predlaže korake za bolju kulturu dijaloga, reagira na prekinutu komunikaciju i iznalazi
način da uspostavi dijalošku liniju djelovanja, procjenjuje i bira situaciju za reagovanje
dijalogom, kritički misli u dijaloškoj liniji.
Psihomotoričko područje: skuplja informacije o dijalogu radi poboljšanja vlastitih
dijaloških sposobnosti, naučeno povezuje sa problemima i vrši dijaloško uplitanje,
posmatra i procjenjuje odnos prema dijalogu kod nas i u drugim sredinama (npr. putem
medija), uspoređuje i određuje nivo kulture dijaloga kod nas i drugih radi vlastitog
usavršavanja.
Afektivno područje: razgovara, imenuje i ukazuje na dijaloško mišljenje i kulturu, raspravlja
o datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi razvijanja sposobnosti
vođenja dijaloga, razlikuje dijalog od monologa, dobru komunikaciju od loše i djeluje
prema naučenom, afirmativno djeluje u okruženju na poboljšanje društvenih odnosa,
prevladavanje nejednakosti, negativnog odnosa prema domovini i pripadnicima drugih
zajednica (ukoliko postoji negativan odnos).
MEĐUPREDMETNA KORELACIJA
Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti međupredmetnu korelaciju:
Islam kao iskonska i prirodna Božija vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske
zajednice i teme planiranja, motivisanja, uvažavanja razlika, određivanja ciljeva u
životu; časove jezika i teme uvažavanja razlika, upoznavanja drugih i drugačijih;
časove historije i teme postanka čovjeka, razvoja i napretka ljudske civilizacije,
razvoju i vrstama vjerovanja.
Očuvanje izvornog učenja – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,
umjetnosti, biologije, historije i teme pravila ponašanja, stilovi izražavanja-
poređenje, bogatstva rječnika, stvaranja, tačnosti, preciznosti, nastanka novih kultura
i civilizacija.
Temelji vjerovanja – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,
umjetnosti, historije, geografije i teme tolerancije, zajedništva, uloge vođe, kulturnih i
duhovnih centara, prevlađivanja teškoća, samopouzdanja, naučnim otkrićima.
Allah je stvoritelj – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, bilogije, hemije,
fizike, historije, jezika i teme nastanka, stvaranja, razvoja, napretka, stvaranja
pogleda na svijet oko sebe, humanosti, moralnosti, motivisanja.
405
Stupovi islama – ostvaruje se kroz časove biologije, hemije, odjeljenske zajednice,
jezika, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme zdravlja, predanosti, preciznosti,
tačnosti, dosljednosti, jačanja volje, samodiscipline, humanosti, tolerancije,
prevladavanja predrasuda.
Islam i ekologija – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, biologije, hemije,
historije, jezika, umjetnosti, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme životnog staništa,
ekologije, iskorištavanja, nemarnosti, odgovornosti, položaju svijeta danas, put kojim
se kreće svijet pod utjecajem nauke i tehnologije, nastanka života, čistoće, odnosa
prema prirodi.
Put do čovjeka – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i
prirodnih znanosti, kroz teme morala, čovječnosti, života, sreće, slobode, volje,
pravednosti, milosrđa, časti i čestitosti.
Vjera u svakodnevnici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,
prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i teme porodice, mladosti, pristojnosti,
modnih trendova, uloge spolova u životu, ishrane, ovisnosti, zdravog života.
Naznake o počecima povijesti islama – ostvaruje se kroz časove jezika, društvenih
znanosti, umjetnosti i teme nastanka islamske države, hilafeta, velikih sila iz vremena
nastanka islamske države, pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.
Islam i kultura dijaloga – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,
društvenih znanosti i teme dijaloga, globalizacije, smisla i mogućnosti dijeloga među
religijama.
LITERATURA
- Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.
- Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.
- Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.
- Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.
- Garody, R. : Živi islam, Sarajevo, 1997.
- Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.
- Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br.
1/1997, Sarajevo, 1997.
- Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja
- Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja
- Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri različita prijevoda od kojih
svaki može poslužiti
- Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka
- Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis
Znakovi vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.
- Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,
Sarajevo, 1999., str. 220-224.
- Kolarić, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik
radova, Zagreb, 1997. , str. 269-303.
- Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni
pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.
- Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.
- Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,
Sarajevo, 1999., str. 225-229.
- Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.
406
- Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001,
Sarajevo, 2001.
- Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
- Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.
- Nasr, S. H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
- Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti,
Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.
- Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja
407
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE
ZA II. RAZRED SREDNJE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje)
UVOD
Islamska vjeronauka i u drugom razredu srednje škole ostvaruje i promovira integralni
odgoj mladih, kako po svom sadržaju i didaktičkim usmjerenjima tako i po svojim odgojno-
obrazovnim ciljevima. Zato vjeronauka u drugom razredu srednje škole pomaže učenicima,
koji kao individue prolaze kroz odlučujuće razdoblje svoga odrastanja i određenja, da
postupno i sistematski upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj žive, opće etičke i
moralne probleme savremenoga čovjeka i društva te cjelovitu nauku, načela i vrijednosti
islama.
Ona im, također, želi pomoći da postepeno oblikuju vlastite spoznaje i ličnu moralnu
svijest, te da tako postanu osposobljeni za poznavanje i vrednovanje čovjeka i svijeta,
povijesnih činjenica, izvora, različitih područja i dimenzija života, različitih vrsta govora i
načina religioznog izražavanja.
Cilj je da omogući cjelovit i skladan odgoj mlade osobe koja je sposobna kritički
promišljati duhovnu, islamsku, kulturnu, tradicijsku i ukupnu stvarnost koja je okružuje. Taj
cilj omogućuje učeniku da slobodno, svjesno i odgovorno donosi vlastitu odluku, oblikuje
lične stavove o vjeri, da postigne važna životna uvjerenja i moralne vrijednosti po kojima
može ostvariti miran, radostan i plodan život u ljudskoj zajednici.
Namjera nam je skladnije povezati vjeronaučne sadržaje s odgojno-obrazovnim
postignućima te potrebama i interesima učenika u sadašnjem vremenu, i tako im omogućiti
što potpuniji vjerski odgoj, bolje poznavanje islama i bogatog kulturno-historijskog naslijeđa.
Namjera nam je, također, da učenici, imajući u vidu cjelinu školskog odgoja i
obrazovanja, prepoznaju i pronađu odgovore na važna životna pitanja kako bi se što bolje
osposobili za svjestan, kritički i uravnotežen susret i dijalog s različitim područjima ljudskog
znanja i kulture, što ih obrađuju drugi školski predmeti.
Program, jednako tako, razvija duh međuljudskog, međureligijskog i međukulturalnog
susreta, tolerancije i dijaloga. Taj se duh prepoznaje u programskom sadržaju, kao i u
odgojnim ciljevima i ponuđenim prijedlozima za metodičko oblikovanje vjeronaučne nastave.
Pritom se ne naglašava samo kognitivni i fenomenološki nivo upoznavanja religijskih
činjenica nego se, istovremeno, podstiču i promoviraju: usvajanje dijaloških stavova
poštovanja, kritička prosuđivanja, promjena perspektive te različiti pristupi religijskim
činjenicama radi stjecanja odgojnih efekata. Takvi pristupi, također, podstiču nastavnikovo
vrednovanje i učenikovo samovrednovanje vlastitog napretka i zalaganja koje treba biti što
obuhvatnije, a samim time i objektivnije i svrsishodnije.
Cilj vjeronauke u drugom razredu jeste uvođenje učenika u glavna područja islama i
najznačajnije probleme koji se odnose na pitanja vjerovanja, čovjekovih potreba, slobode i
života, kao i upoznavanje sa tradicijom. Sadržaji vjeronauke u II razredu predstavljaju
nastavak usvajanje sadržaja i stjecanja novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku
srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Zadaci vjeronauke: – upoznavanje sa životnim smislom i pomaganje u određivanju misije i ciljeva u životu;
– jačanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izražavanja na ličnom i zajedničkom nivou;
– upoznavanje uloge islama u životu pojedinca, porodice, društva;
– poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumačenju svijeta i odgovora na pitanja
smisla, usmjeravanja i oblikovanja života;
– razumijevanje uloge slobodne volje čovjeka i njenih mogućnosti;
408
– pravilno razumijevanje vlastite ličnosti;
– shvatanje smisla ibadeta i pomoć u istrajnosti njegovog izvržavanja;
– osposobljavanje mladih za život u zajednici, zasnovan na principima islama;
– upoznavanje povijesti islama radi gradnje identiteta na vlastitoj kulturi i tradiciji;
– razvijanje ponosne i dostojanstvene ličnosti otvorene prema vjeri, nauci i radu;
– upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s drugima
i drugačijima.
TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI
1. ŽIVOT I VJERA – Tajna i svrha života.
– Radost života.
– Misija vlastitog života.
– Život osmišljen vjerom.
Didaktičke naznake
cilju pripremanja i realiziranja nastave vjeronauke u drugoj godini srednje škole u
uvodnom satu u formi razgovora tretirati temu odnosa života i vjere. Razgovor voditi tako
da se vjera predstavi kao životna energija koja pokreće čovjeka i određuje mu životni
smisao.
jedinica Tajna i svrha života ima za cilj da mladi shvate i razumiju koji je smisao
života. Treba da poveže traganja mladih za smislom života sa Pravim putem koji otkriva
islam. Potrebno je mlade upoznati da je život tajna Božija, samo Njemu poznata, ali da
svaki čovjek ima svoju ulogu i svrhu postojanja. Zajednička svrha za sve ljude jeste život
s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva radi sreće na oba svijeta. Ona treba da mlade
usmjeri pri gradnji vlastitog identiteta oplemenjenog islamom. Pruža mladima mogućnost
da prihvate čovjeka kao tajnu Božiju i pomaže da spoznaju svrhu ljudskog života.
nastavnu jedinicu Radost života mladi treba da prihvate život kao najveću radost, a ne
opterećenje i izgubljenost. Ona mladima pruža mogućnost da spoznaju kakve radosti im
može donijeti vjera u Uzvišenog Allaha, na ovom i budućem svijetu, da prepoznaju radost
u sebi i oko sebe kroz Boga, roditelje, prijatelje, mir, zadovoljstvo, uspjeh, planiranje,
ustrajnost u dobru. Upoznaje ih da je radost znak uspjeha. Poželjno je sve ovo potkrijepiti
ajetima i hadisima koji to potvrđuju.
jedinica Misija vlastitog života ima za cilj da pomogne mladima u otkrivanju i
određivanju misije vlastitog života, shodno njihovim potrebama i sposobnostima. Treba
da im otkrije da je vodilja srednji put, put umjerenosti, bez pretjerivanja i krajnosti u bilo
čemu. Profesor će vještim vođenjem podstaknuti mlade na aktivno učestvovanje u
prepoznavanju misije života kroz primjere poslanika (njihova razmišljanja o životu, svrsi
postojanja, prepoznavanju vlastite uloge), Kur'ana (savjeta koje daje čovjeku o životu na
ovom svijetu) i velikih ljudi, npr. Gazalije i njegovim traganjem za Istinom. Važno je da
shvate kako njihova uloga nije oponašanje onog što im nameće, već gradnja vlastite
osobnosti oplemenjene islamom.
jedinica Život osmišljen vjerom treba da usmjeri mlade na život u vjeri, s ciljem
njegovog ispunjenja i izbjegavanja dosade, izgubljenosti, besmisla. Ona pruža mogućnost
mladima da razumiju ulogu vjere u zadovoljenju jedne od osnovnih čovjekovih potreba,
kao i opasnosti od gubitka vjere i izgubljenosti u jednom od brojnih poroka/ovisnosti
današnjice. Važno je da mladi prepoznaju vjeru kao odgovor na mnoga pitanja o životu
(zdravlja, uspjeha, sreće, zadovoljstva itd.)
tematska cjelina treba da usmjeri mlade na postavljanje visokih ciljeva do kojih treba
da dođu. Upoznaje mlade sa islamom, kao vjerom koja usmjerava čovjeka na
409
prepoznavanje vlastite misije i postavljanje visokih ciljeva (po uzoru na Poslanikove, a.s.,
riječi o traženju ne samo ulaska u Džennet već boravku u najvišem dijelu Dženneta).
za projektne zadatke: pisanje rada o temi Svrha života; rad u timovima:
istražiti šta mladima donosi radost (da li je to prava radost ili trenutno zadovoljstvo,
ispunjava li mlade, zadovoljava li to, zbilja, njihove potrebe i sl.); okrugli sto na temu
Vjera kao alternativa za ispunjenje života; individualni rad: vizija i misija moga života.
ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja iz vjeronauke u prvom razredu srednje škole;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja Pravog puta i stranputica;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu u vjeri;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje života kao dara Božijeg, samospoznaje i spozanje svijeta u
kome žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i
sl.);
učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujevjeru, život, Pravi put, identitet, zadovoljstvo Božije,
sreću; opisuje i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu
čovjeka na Zemlji, njegovu misiju i svrhu življenja, stvaranje Božije; objašnjava različite
sposobnosti i pronalazi vlastitu ulogu prema svojim sposobnostima; povezuje naučeno sa
praksom; prepoznaje svoju misiju i postavlja ciljeve prema uputama islama.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje
potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje
sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi
ostvarenja sreće na oba svijeta.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i
zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata
različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i
sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.
2. ČOVJEK I VJERA – Potrebe čovjeka.
– Susret sa svojom vlastitošću.
– Prakticiranje i življenje vjere.
– Vjerom do ostvarenja svoje ljudskosti.
Didaktičke naznake
jedinica Potrebe čovjeka ima za cilj da mladi samoevaluiraju vlastite potrebe s
ciljem izdvajanja potreba nužnih za sretan i uspješan život u zadovoljstvu i miru. Bitno je
da shvate kako tijelo i duša imaju različite potrebe i da je radi harmonije u čovjeku nužno
udovoljavati podjednako i potrebama duše i potrebama tijela. Upoznati ih sa opasnim
posljedicama preferiranja potrebe tijela i zanemarivanja potreba duše. Posebno izdvojiti
potrebu za vjerom, koja je hrana duše, izvor mira, sreće, zadovoljstva i ispunjenja
410
ljudskosti. Profesor treba usmjeriti mlade da potragu za zadovoljstvom i ispunjenjem
potraže u vjeri te da ih upozori na opasnosti traženja sebe na stranputicama. Može
iskoristiti Maslovljevu hijerarhiju potreba, ajete i hadise o vjeri i vjerovanju.
nastavnu jedinicu Susret sa svojom vlastitošću treba pomoći mladima da se razvijaju
prema postavljenom cilju, kojeg treba ostvariti. Na tom putu, putu traženja sebe, treba da
prepoznaju i prihvate svoja tjelesna, društvena, psihološka, religiozna i kulturna obilježja
radi uspješne integracije u društvo. Ona preventivno djeluje na snažnu diferencijaciju
društva koja može dovesti do gubitka sebe i stalnim traženjem identiteta. Profesor treba da,
prije svega, razvija samopoštovanje i kompetencije osnažene islamskim vrijednostima
(Kur'anu i sunnetu) kod mladih kako ne bi pri prvim neuspjesima prelazili u devijantna
ponašanja. Također ih treba poučiti da se oslobode tuđih mjerila i da svoja djela mjere
prema zadovoljstvu Božijem i da kao jedinstvena jedinka stvorena voljom Božijom treba
da razvijaju svoj duhovni, društveni i materijalni individualitet.
nastavne jedinice Prakticiranje i življenje vjere je da potakne mlade na razmišljanje o
vlastitom odnosu prema Stvoritelju. Oni treba da preispitaju svoje vjerovanje u Boga, kao i
načine pokazivanja tog vjerovanja (postupaju li po Njegovim zapovijedima, izbjegavaju li
ono što je zabranjeno, rade li što iz ljubavi prema Njemu, npr. namaz, post, učenje, srame li
se pokazati ljubav prema Njemu i sl.) te da se upoznaju s neizmjernom ljubavlju Božijom
prema čovjeku kroz privilegije i počasti koje je čovjek dobio. Ova nastavna jedinica treba
da razvije svijest kod mladih kako vjera nije stvar zaostalosti, već znak poštivanja i
samopoštivanja, uvažavanja i samouvažavanja, pomaganja i samopomaganja te da treba
biti prožeta u svakom segmentu ljudskog života, kao što je i Uzvišeni Allah u svakom
trenutku uz čovjeka.
jedinica Vjerom do ostvarenja ljudskosti treba da pomogne mladima u
pronalaženju smisla kroz odnos prema sebi, drugima i okruženju, sistema vrijednosti:
odgovornosti, rješavanja problema, zadovoljstva Božijim određenjem, upravljanja
emocijama kroz prizmu islamskog učenja. Ona treba da podstakne mlade na aktivnu
potragu za istinom, a ne da čekaju da istina njih traži i žive za danas. Profesor svojim
vještim vođenjem treba da odgojnu prazninu kod mladih popuni vjerom te da im pomogne
da otkriju blagodati i ljepote koje vjera nudi. Nastavna jedinica treba i da učvrsti
vjerovanje mladih te da otkloni sumnje ili nevjerovanje iz njihovih stavova.
zadaci: organizovati debatu o temi "Ljudi su danas nezadovoljni i neprestano
tragaju za srećom jer udovoljavaju samo potrebama tijela", "Vjera je hrana za dušu"; zadati
oformljenim timovima da kod svojih vršnjaka istraže u čemu pronalaze zadovoljstvo
poslije neuspjeha, u kojoj mjeri oblikuju ponašanje prema Božijoj uputi, a koliko prema
mišljenju vršnjaka, šta njihove vršnjake čini sretnim, na koje načine mladi pokazuju ljubav
prema Bogu i sl. Profesor treba da pomogne timovima u osmišljavanju istraživačkih
upitnika i usmjeri ih kako da istražuju, a na času da zajedno analiziraju dobijene rezultate.
ovu tematsku cjelinu preporučujemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o odnosu pojedinca, vjere i vjerovanja;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja duhovnih i tjelesnih potreba te pronalaženje
načina adekvatnog udovoljavanja njima;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
411
efekata spoznaje čovjeka kao bića tijela i duha, samospoznaje i spozanje svijeta
u kojem žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost
i sl.), odnosa prema Bogu i života u vjeri;
učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje
uz pomoć Boga i vjere u Njega.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepotrebe čovjeka, samopoštovanje, dostojanstvo,
upute i propise Božije, sumnje, opisuje i prepoznaje vlastite potrebe i način udovoljavanja
istih, omjer u udovoljavanju potrebama duše i tijela, svoj odnos prema Bogu, upute i
propise, načine iskazivanja ljubavi prema Bogu, potrebu za vjerom, da objašnjava
individualnost svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē individualnosti, povezuje naučeno
sa praksom, prepoznaje svoju individualnost, najljepše načine zahvale Bogu i pokazivanja
ljubavi prema Njemu prema uputama islama, otkriva ljepote i blagodati života u vjeri.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje
potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje
sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi
ostvarenja sreće na oba svijeta.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i
zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata
različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i
sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.
3. ISLAM I SLOBODA – Islamsko poimanje slobode.
– Sloboda i odgovornost.
– Na putu prema slobodi i zrelosti.
– Mediji i sloboda.
Didaktičke naznake
jedinica Islamsko poimanje slobode ima za cilj da upozna mlade sa pojmom
slobode i slobodne volje u islamu, kao od Boga dobijene mogućnosti, ali i odgovornosti, za
pravljenje izbora u životu. Mladi treba da shvate kako je čovjek jedino Božije stvorenje
koje je dobilo slobodnu volju, ali i upute od Uzvišenog Boga o dobru i zlu, kao i
posljedicama koje slijede. Važno je i da shvate kako je čovjek oslobođen od robovanja bilo
čemu, osim Uzvišenom Bogu i da je sloboda u islamu obilježena granicama moralnosti. Za
realizaciju nastavne jedinice upotrijebiti ajete i hadise koji govore o ovoj temi. Ova
nastavna jedinica pruža mogućnost da se napravi osvrt na poglede različitih religija o
čovjekovoj slobodi i slobodni općenito.
nastavnu jedinicu Sloboda i odgovornost potrebno je mladima razvijati svijest da
dobijena sloboda od Boga ne znači oslobađanje odgovornosti za učinjena djela, kao i da
smo slobodni u izborima koje pravimo, ali da svi izbori imaju posljedice, koje bitno utječu
na ljudski život, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona treba da pomogne mladoj
osobi se uči da preuzme odgovornost za učinjeno i da ne pronalazi krivca u drugima, tako
opravdavajući svoje postupke, te da se suoči sa svojim problemima i da pronađe vlastita
rješenja. Ovo treba da im pomogne u sagledavanju njihovih vlastitih postupaka radi
popravljanja kvaliteta života na oba svijeta.
nastavne jedinice Na putu prema slobodi i zrelosti je da pomogne mladima u procesu
odrastanja i sve sigurnijeg osamostaljivanja da ostanu na Pravom putu, da zadrže
individualnost dobijenu od Uzvišenog Boga, da se izbore za nezavisnost od vršnjaka,
412
medija, sredine, kao i da ih pouči prosuđivanju onoga što im se nudi radi kreiranja
njihovog identiteta. Nastavna jedinica treba da ih podstakne na rad i razvije im svijest o
nužnosti rada i vlastitog privređivanja kao bitnog segmenta u procesu osamostaljivanja i
stjecanja ekonomske nezavisnosti, kao i da im skrene pažnju na opasnosti koje postoje na
neformalnim mjestima ili otvorenim prostorima, poput ulica, parkova, obala, kafića,
stadiona i sl. Naravno, svim ovim vrijednostima prići na primjerima Kur'ana i sunneta te
ponuditi savremene islamske odgovore na pitanje slobode i ljudskih prava.
okviru nastavne jedinice Mediji i sloboda posebnu pažnju posvetiti utjecaju medija na
depersonalizaciju mladih, brisanje kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i na gubitak
odnosa sa samim sobom i gubljenje vlastite originalnosti. Podsjetiti mlade na nužnost
robovanja Uzvišenom Bogu, a ne medijima, jer oni nude virtuelni, izmišljeni svijet koji
čovjeka vodi u područje beskorisnog, često bitno različitog od istinskih vrijednosti i prave
realnosti. Podstaknuti ih na kritičko prosuđivanje informacija iz medija, kome i u kojim
realnim životnim situacijama daju prednost u donošenju odluka i ponašanju – Božijim
uputama ili medijskim instrukcijama, da sami zaključuju koje su posljedice manje i koji je
izbor bolji.
cjelina ima za cilj da, upoznajući mlade sa pojmom slobode i nezavisnosti prema
drugim stvorenjima, podstakne ih na izgradnju ponosne i dostojanstvene ličnosti sa svim
kvalitetima koje su dobili od Uzvišenog Boga. Treba da shvate u čemu je njihova sloboda,
koje su njene mogućnosti i kako da je iskoriste radi što kvalitetnijeg života.
za projektne zadatke: debata o temi "Negativne pojave u društvu se mogu
pravdati čovjekovom slobodom", "Sloboda koju nudi islam je sloboda po mjeri čovjeka";
timski rad: timovi istražuju među vršnjacima ko pomaže mladima u stjecanju nezavisnosti,
kakvu nezavisnost nude mladima otvoreni prostori, nezavisnost u islamu, kako mediji
predstavljaju mlade (printani mediji, TV, internet i sl), pozitivne i negativne strane utjecaja
medija na mlade.
realizaciju ove tematske cjeline predlažemo 4 sata obrade i 4 sata utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o slobodi u islamu, slobodnoj volji, utjecaju drugih na
čovjekovu slobodu, oslobođenosti robovanja prema drugima i o robovanju Uzvišenom;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja slobode i slobodne volje, robovanja drugima
i robovanja Uzvišenom Allahu, dostojanstva i poniznosti;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, organizovanju života u slobodnom voljom
u slobodi datoj od Boga;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u
okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;
efekata slobode i nezavisnosti u izgradnji ponosne i dostojanstvene ličnosti sa
kvalitetima dobijenim od Allaha Uzvišenog;
učenika u nezavisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima
vlastite kulture i tradicije.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepojam slobode, slobodne volje, upute date od
Uzvišenog Boga i mogućnost izbora, zatim ljudsko dostojanstvo i oslobođenost od
robovanja bilo kome izuzev Uzvišenom Bogu; opisuje i prepoznaje slobodu demokratskog
413
društva i slobodu u islamu, mogućnost vlastitog izbora i posljedice koje ti izbori donose,
različito nametanje raznih oblika robovanja u savremenom društvu; objašnjava slobodu
svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē slobode u okvirima islama, opisuje i razumije put
koji održava nezavisnost čovjeka od stvorenja, a zavisnost samo o Stvoritelju; povezuje
naučeno sa praksom; prepoznaje svoju individualnost i mogućnost izbora sa posljedicama,
dobrim ili lošim; prepoznaje najljepše načine provođenja slobodne volje; otkriva ljepote i
blagodati slobode i slobodne volje u islamu.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o slobodi i slobodnoj volji,
prepoznaje prave savjete i realizira svoje izbore prema uputama Uzvišenog Allaha, djeluje
u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, slobodu od robovanja, procjenjuje
svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od vršnjaka, medija i sl., te ih
koristi u ostvarenju sreće na oba svijeta.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (nezavisnost, slobodu, robovanje, zavisnost, izbore,
mogućnosti, posljedice, različite utjecaje), objašnjava pojam slobode u islamu i slobodne
volje i integrira ih u životu, prihvata savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem što pozitivnijih
posljedica i ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na
druge.
4. ČOVJEKOVA DUHOVNA I MATERIJALNA REALNOST – Čovjek – biće duha i tijela.
– Harmonija između duhovnog i materijalnog.
– Grijeh i duhovna tjeskoba.
– Pokajanje.
Didaktičke naznake
jedinica Čovjek, biće duha i tijela ima za cilj da dublje upozna mlade sa njima
samima s ciljem uspostavljanja harmonije u njihovom životu. Ona mlade treba da upozna
sa samom ljudskom prirodom i kvalitetima poput: pronicljivosti, radoznalosti, znatiželje i
potrebe za aktivitetom. Oni treba da shvate kako čovjek ne pronalazi istinsku dugotrajnu
sreću u zadovoljenju vlastitog tijela (samo trenutno zadovoljstvo), već u radoznalosti i
znatiželji, odnosno prirodnoj težnji duše za spoznajom, saznanjem, kao i prirodnoj težnji
za djelovanjem. Kako bi što bolje razumjeli spomenute karakteristike čovjeka, treba ih
podsjetiti na izvorne akte samog ponašanja, kao što su: odgojni osjećaj (osjećaj za
pravednost, dostojanstvo, empatija, uloga poslanika), otvorenost prema svijetu
(postignuća u učenju i ponašanju, produktivno sudjelovanje u životu – kulturni i naučni
razvoj), radoznalost i znatiželja (motivacija, traganje za odgovorima na životna pitanja,
otkrivanje, popunjavanje praznine, opasnost od skretanja s Pravog puta i nužnost
razvijanja i održavanja ljudske radoznalosti kroz Objave) i aktivan odnos prema svijetu u
kome žive (neophodno ga je podržati odgojem, ne sputavati ga, podsticati ga riječima
Uzvišenog Allaha „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok...“(sura XIII, 11.ajet)
„I reci: 'Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti...'“(sura IX, 105. ajet)
nastavne nastavne jedinice Harmonija između duhovnog i materijalnog je da na
učenjima islama pouči mlade kako da zadovolje sve funkcije ljudske prirode. Da bi
uspostavili potrebnu harmoniju nužno je da zadovolje fizičke potrebe kao što su: hrana,
kretanje, rast, razvoj, liječenje i sl. Sve potkrijepiti kur'anskim ajetima i hadisima koji
govore kako da se zadovolje ove funkcije prema savjetima našeg Stvoritelja. Zatim,
psihičke funkcije kao što su: osjećanja, sjećanja, suđenje, zaključivanje, maštanje,
mišljenje, ljubav, težnja, htijenje i sl. – sve potkrijepiti ajetima i hadisima koji upućuju
kako zadovoljiti navedene potrebe. I na kraju, ali ne manje važnu, duhovnu funkciju u
414
koju spadaju različiti duhovni akti kao što su: vjera, estetika, moralnost, sigurnost i sl. Sve
navedene funkcije je nužno razvijati s ciljem razvoja cjelovite ljudske ličnosti kako ne bi
postala žrtva okoline.
okviru nastavne jedinice Grijeh i duhovna tjeskoba posebnu pažnju posvetitilošim
izborima mladih u prijateljstvu i druženju koji ih mogu odvesti do različitih ovisnosti
usljed ljudske radoznalosti i znatiželje. Ona treba da ih upozna s stavom islama prema
ovisnosti, kao i duhovnom štetom koja proizlazi iz ovisnosti (o drogi, alkoholu, duhanu,
kocki, seksu) bitno je da pomogne mladima u suočavanju s problemima ovisnosti radi
njihovog prevladavanja.
nastavnu jedinicu Pokajanje potrebno je suočiti mlade sa grijesima koje prave u
realizaciji potreba u ostvarenju funkcija ljudske prirode. Potrebno ih je i podsjetiti na
tjeskobu koja se javlja pod utjecajem tih grijeha. Nastavna jedinica ima cilj da pouči
mlade kako da se suoče sa učinjenim grijesima i očiste se od njih kroztevbu-
pokajanje. Treba i da ih upozna sa smislom tevbe, njenom duhovnom dimenzijom i
vrijednostima. Nužno je istaći kako da se tevba čini u griješenju prema Bogu te kajanje i
izvinjenje u griješenju prema čovjeku. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost
upoznavanja mladih sa pokajanjem i iskupljenjem od grijeha u drugim religijama.
zadaci: istražiti jedan segment upute čovjeku kroz objave, npr. zakon – od zakona
Tevrata do zakona Kur'ana, samoevaluacija učenika u ostvarivanju osnovnih funkcija
ljudske prirode, utvrditi da li teže harmoniji. Timski rad: istražiti po timovima
zastupljenost odavanju grijehu ovisnosti (svaki tim druga vrsta ovisnosti) među
vršnjacima ili u razredu, debata o temi Pokajanje oslobađa čovjeka od učinjenog grijeha ili
neku po izboru vezanu za pokajanje.
ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 3 utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o duhovnim i materijalnim realnostima čovjeka, njegovoj
duši, tijelu, prirodi i svijetu u kom živi;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja prirode čovjeka, njenim izvornim aktima i
funkcijama, suočavanja sa učinjenim pogreškama u ostvarivanju funkcija ljudske prirode,
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, zadovoljavanju potreba i ostvarivanju
harmonije u ostvarivanju funkcija ljudske prirode;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u
okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;
efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi
u okvirima islamskog života;
učenika u nezavisnom pravljenju izbora radi izgradnje identiteta u okvirima
vlastite kulture i tradicije, uz uvažavanje prava drugih da prave isti izbor.
Ishodi učenja
Kognitivno područje–definirai opisujepojam čovjeka kao biće duha i tijela, harmonije
između duha i tijela, grijeha, duhovne tjeskobe i pokajanja, zatim izvorne akte i funkcije
ljudske prirode; opisuje i prepoznaje fizičku, psihičku i duhovnu funkciju čovjeka;
objašnjava načine ostvarivanja tih funkcija na osnovu uputa i savjeta Uzvišenog Allaha;
415
povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoje potrebe i smješta ih u funkcije kojima
pripadaju radi postizanja harmonije u njihovom ostvarivanju; pronalazi najljepše načine
uspostavljanja harmonije između duha i tijela; otkriva ljepote i blagodati u stvaranju
ljudske prirode, te ih nastoji zadržati.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka, prepoznaje
prave savjete i realizira svoje potrebe prema uputama Uzvišenog Allaha radi postizanja
harmonije, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, ispravno od
pogrešnog, procjenjuje svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od
vršnjaka, medija i sl., te ih koristi u postizanju harmonije i ostvarenju sreće na oba svijeta.
Prihvata vlastite pogreške i priziva Božiju milost i oprost.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (ljudsku prirodu, njene funkcije, harmoniju, grijeh među
mladima, pokajanje), objašnjava pojam griješenja i pokajanja (integrira ga u životu),
prihvata i u životnoj praksi realizira savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem postizanja
Njegovog zadovoljstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na
druge.
5. SMISAO IBADETA – Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe.
– Ibadetom do preobražaja i punine života.
– Istrajnost u ibadetu.
Didaktičke naznake
okviru nastavne jedinice Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe je da razvije svijest kod
mladih o ulozi ibadeta u životu vjernika, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona
treba da kroz primjereno odabrane ajete i hadise, bez zastrašivanja, podstiče mlade na
činjenje ibadeta u različitim oblicima. Podsjetiti ih da se kvalitet ibadeta u islamu mjeri
namazom, koji u sebi sadrži i druge oblike ibadeta kao što su: dova, tevba, zikr i sl. Mladi
treba da shvate kako sva dobra djela (učenje, rad, pomaganje, govor, jelo i sl.) mogu
postati ibadet, ukoliko se čine u ime Allaha Uzvišenog, te donijeti korist i na ovom i na
budućem svijetu. Osim lične koristi, čovjeku donosi i ljubav, blizinu i zaštitu Božiju,
odnosno stalnu vezu sa Stvoriteljem.
jedinica Ibadetom do preobražaja i punine života treba da približi mladima život
prožet svakodnevnim ibadetom kroz izvršavanje individualnih, socijalnih, ekonomskih i
političkih poslova, kao i kroz ostvarivanje ličnog, porodičnog i društvenog prava. Ona
treba da razvije svijest kod mladih da samo ovakvim načinom života mogu postići
preobražaj do najvećih stepena moralnosti i ostvariti puninu vlastitog života. Sve
segmente prožeti odgovarajućim ajetima i hadisima.
nastavne jedinice Istrajnost u ibadetu je da istraju u činjenju ibadeta bez obzira na
ritmično kretanje čovjeka između duhovnog i materijalnog, strogosti i saosjećajnosti,
pravde i praštanja, straha od kazne i nade u milost zasnovane na ljubavi Božijoj prema
čovjeku. Mjera za činjenje ibadeta i religijskog života općenito treba da im bude shvatanje
tevhida kao jedinosti Božije i integriranje mnoštva u Jedinstvo s inteligencijom
sposobnom da spozna Jednoga. Istinski ibadet treba da uključi cijelo biće kako ne bi došlo
do pasivnog pristupa Bogu. On treba da obuhvati misli, emocije, radnje, govor, ideje, tj.
unutarnji i vanjski napor čovjeka.
timski zadaci: istražiti zastupljenost ibadeta u životu mladih (vršnjaka u razredu,
npr.), predanost mladih u ibadetu, samoevaluacija ili rad o temi "Razlika između ibadeta i
djela koja to nisu", "Kako moje misli, osjećanja, djela, riječi mogu biti ibadet".
ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata obrade i 2 utvrđivanja.
416
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o ibadetu i smislu ibadeta u životu čovjeka, kao i načina
vršenja ibadeta;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja ibadeta, njegove uloge u životu i predanosti
u ibadetu;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu mladih prožetog ibadetom, njegovom kvalitetu i
ispunjenosti;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje čovjeka kao bića koje ibadet čini s ciljem približavanja Bogu
svojom slobodnom voljom;
efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi
u okvirima islamskog življenja;
učenika u činjenju ibadeta u svim segmentima života radi blizine Božije.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepojam ibadeta, čovjeka kao bića koje treba da ibadet
čini svim svojim bićem, istrajnost u činjenju ibadeta; opisuje i prepoznaje fizičku,
psihičku i duhovnu funkciju ibadeta; objašnjava načine činjenja ibadeta kroz sve funkcije
čovjeka; povezuje naučeno sa praksom; prepoznaje prilike u kojima može činiti ibadet;
pronalazi najljepše načine činjenja ibadeta; otkriva ljepote i blagodati u činjenju ibadeta te
nastoji biti ustrajan u njegovom činjenju.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka i činjenju
ibadeta, prepoznaje prave načine činjenja ibadeta, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja
djela koja su ibadet od onih koja to nisu, ispravno od pogrešnog, procjenjuje životne
prilike u kojima treba da čini ibadet i realizira ga nezavisno od drugih te ibadetom nastoji
steći ljubav i blizinu Božiju.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (pojam ibadeta, njegovu svrhu, cilj, ustrajnost u njemu i
utjecaj ibadeta na život čovjeka), objašnjava pojam ibadeta (integrira ga u životu),
prihvata različite oblike ibadeta, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno
djeluje na druge.
6. PORODICA U ISLAMU – Blagodati porodičnog života.
– Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života.
– Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici.
– Kako sačuvati porodicu danas?
Didaktičke naznake
okviru nastavne jedinice Blagodati porodičnog života, nakon uvodnog podsjećanja na
porodicu kao osnovnu ćeliju društva,treba potaknuti mlade na pronalaženje bitnih
vrijednosti u porodici kao što su: sigurnost, podrška, ljubav, utočište, ljubav i sl. Upoznati
ih sa ajetima i hadisima koji afirmativno govore o porodičnom životu.
jedinicom Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života mladima predstaviti
porodicu kao oazu, poseban svijet koji je kreiran kako bi oni imali sretno odrastanje i
dobili temelje sretnog života. Suočiti ih sa žrtvama koje su njihovi roditelji podnijeli s
417
ciljem kreiranja tog svijeta, kako bi osjećali jaču zahvalnost i odanost prema njima. Ona,
također, treba da priprema mlade za zasnivanje novih njihovih porodica na principima
islama, njihovim ulogama i obavezama u njoj.
nastavnu jedinicu Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici pomoći mladima
da spoznaju ljepotu tradicionalne porodice (brojnost, poštivanje, uvažavanje, jačina,
složnost, bliskost), porodice koja je imala vremena za svakog člana, porodice koja je
odgajala primjerom i tradicijom provjerenim metodama, porodicom koja je imala svoju
hijerarhiju, uređenje i način funkcioniranja. Upoznati ih sa nekim uspješnijim bošnjačkim
porodicama koje su iznjedrile velike i uspješne Bošnjake.
nastavne jedinice Kako sačuvati porodicu danas je da razvije odgovornost mladog
čovjeka prema vlastitoj porodici, da ga podstakne na razmišljanje o porodici, njenim
jakim i slabim stranama, njenim prednostima i nedostacima radi lakšeg očuvanja iste i
njenog jačanja. Upoznati ga s ulogom svakog člana porodice, obavezama i pravima unutar
porodice, nužnim za njeno normalno funkcioniranje. Ona treba da podstakne mladu osobu
da uoči opasnosti koje prijete porodici, da shvati zašto se javljaju i da im se odupire, tj
zaštiti porodicu od njih.
zadaci: istražiti vlastito porodično stablo, izdvojiti tradicionalne vrijednosti
porodice koje nestaju, zadatak za debatu "Društvo gubi svoju jačinu nestajanjem
porodice".
ovu tematsku cjeli predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o porodici, njenim vrijednostima, obavezama prema njoj,
obavezama i pravima unutar nje;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja tradicionalne i moderne porodice;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o životu mladih unutar porodice;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
anje i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje uloge i vrijednosti porodice u društvu;
efekata postizanja dobrog porodičnog života;
učenika u jačanju vlastite porodice i očuvanju tradicionalnih vrijednosti
bošnjačke porodice.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepojam porodice; opisuje i prepoznaje vrijednost,
ulogu i funkciju porodice; objašnjava načine očuvanja pravih porodičnih vrijednosti u
okrilju islama; prepoznaje prilike u kojima može da štiti porodicu, porodične odnose i
članove porodice; pronalazi najljepše načine odanosti porodici; otkriva ljepote i blagodati
u porodičnom životu te nastoji biti ustrajan u njegovom očuvanju.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o porodičnom životu,
prepoznaje prave načine izvršavanja porodičnih obaveza, djeluje u skladu sa naučenim,
procjenjuje životne prilike u kojima treba da se oslanja na porodicu, afirmira porodični
život i realizira ga nezavisno od drugih.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam porodičnog života (integrira ga u životu),
prihvata različite oblike porodičnih odnosa, vješto brani svoju porodicu te pozitivno
djeluje na druge.
418
7. MUSLIMANSKA ZAJEDNICA – Kur'an i hadis o zajednici.
– Čovjek graditelj zajednice.
– Uloga džemata u zajednici.
– Moj doprinos zajednici.
Didaktičke naznake
nastvane jedinice Kur'an i hadis o zajednici je da predstavi pojam zajednice (ummet) u
obzorjima Kur'ana u hadisa, zajednicu koja je utemeljena na pravdi, zajednici u kojoj je
svrhovitost Božijeg zakona učinjena mogućom, zajednici koja je zauzela srednji put,
zajednici koja njeguje individualnost i omogućuje joj da preživi u društvu kroz Božiju
prisutnost kako u srcu čovjeka tako i u samoj zajednici. Kroz nastavnu jedinicu ljudsku
zajednicu predstaviti kao zajednicu koja omogućuje svim ljudima da žive dobar život u
vjerskom smislu, zasnovan na moralnim načelima. Što se tiče razvoja zajednice, može se
izvršiti podsjećanje da je prvotno postojala jedna zajednica (10:19), a da je tokom historije
nastalo mnogo različitih od kojih su neke i iščezle (7:34).
okviru nastavne jedinice Čovjek graditelj zajednice potrebno je poučiti mlade da grade
zajednicu na principima Kur'ana i sunneta, tj. na jedinstvu, pomaganju, oslanjanju, brizi,
podršci i sl. Jaka zajednica lakše pomaže u napretku i prosperitetu čovjeka, te je i obaveza
pojedinca da doprinosi njenoj jačini i snazi. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost
govora o odnosu prema pripadnicima drugih vjera, kultura i ideja u okviru zajednice.
Poslužiti se Poslanikovim, a.s., primjerom i Medinskom poveljom koju je uredio prilikom
uspostavljanja zajednice u Medini.
nastavnu jedinicu Uloga džemata u zajednici objasniti smisao i ulogu džemata za
muslimane u okviru jedne zajednice. Džemat predstaviti kao jedan organ u tijelu, koji
ukoliko je zdrav doprinosi jačini i razvoju tijela/zajednice. Upoznati mlade o stavu
Poslanika, a.s., prema džematu i islamskim dužnostima koje usmjeravaju čovjeka na
džemat.
jedinica Moj doprinos zajednici treba da afirmativno djeluje na mlade za
preuzimanje korisne uloge u zajednici kako bi joj što bolje doprinosili, unapređivali je i
dostojanstveno predstavljali. Svoju ulogom u zajednici treba da u odjeljenju, školi,
mjesnoj zajednici, gradu, prepoznaju prilike i momente u kojima mogu doprinijeti njenom
prosperitetu. Kao podsticaj iskoristiti riječi Uzvišenog Allaha i Posalnika, a.s.
timski zadaci: Elementi kur'ansko-hadiske vizije zajednice u današnjem društvu,
Uloga našeg odjeljenja u promoviranju školske zajednice, predstaviti doprinos jednog
džemata lokalnoj zajednici. Individualni rad: rad o temi "Moja uloga u odjeljenju"...,
implementirati jedan mini projekat/zadatak po vlastitom izboru koji će doprinijeti
zajednici (neki volonterski rad, humanitarna akcija i sl.).
ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o zajednici u svjetlu islama, mjestu i ulozi pojedinca u njoj;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja zajednice muslimana i njenoj funkciji u
ostvarivanju uspjeha i prosperiteta individue, kao i ulozi pojedinca u okviru zajednice;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja o zajednici na temelju Kur’ana i hadisa, odnosu čovjeka prema njoj,
džematu i islamski propisima koji ga podržavaju i jačaju;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
419
efekata spoznaje čovjeka kao društvenog bića, predodređenog na život u
zajednici;
efekata postizanja harmonije u zajednici zanovanoj prema uputama Uzvišenog;
nje učenika u jačanju zajednice radi izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i
tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepojam zajednice, ummeta, džemata; opisuje i
prepoznaje ulogu zajednice, ummeta i džemata za pojedinca, kao i ulogu pojedinca u
njima; objašnjava načine jačanja zajednice, ummeta i džemata na osnovu uputa i savjeta
Allaha Uzvišenog; povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju ulogu u zajednici i
džematu i smješta je u funkciju njihovog jačanja, pronalazi najljepše načine uspostavljanja
harmonije i razumijevanja u zajednici, otkriva ljepote i blagodati u društvenom životu na
principima islama te ih nastoji zadržati.
Psihomotoričko područje – prilagođava život učenju islama o čovjeku kao društvenom biću,
prepoznaje prave vrijednosti zajednice i realizira svoje potrebe uz pomoć njih, djeluje u
skladu sa naučenim, odvaja zdravu, jaku zajednicu od one koja to nije, ispravno od
pogrešnog, procjenjuje svoju ulogu i ostvaruje je, nezavisno od drugih, te je koristi u
ostvarenju vlastitih ciljeva. Prihvata vlastite zadatke i realizira ih radi jačanja zajednice.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato (zajednicu, njenu ulogu u životu mladog čovjeka, ummet,
njegovu ljepotu, džemat i njegovu ulogu i ulogu pojedinca u društvu prema učenju
islama), objašnjava pojam društva, ummeta, džemata (smješta sebe u njihovu zbilju),
prihvata savjete od Allaha Uzvišenog i Poslanika, a.s., s ciljem što pozitivnijih posljedica i
ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.
8. POVIJEST ISLAMA – Institucija hilafeta.
– Susret islama s drugim kulturama.
– Emevije.
– Islam u Španiji i južnoj Italiji.
– Abasije.
Didaktičke naznake
okviru nastavne jedinice Institucija hilafeta produbiti znanje o instituciji hilafeta.
Posebnu pažnju posvetiti ulozi ove institucije za ummet, kao i tituli halife. Pomoći
mladima da shvate razliku između ostalih vladarskih titula i halife. Radi lakšeg
razumijevanja nastavnih jedinica koje slijede, podsjetiti ih kako je nastao hilafet i u kom
smjeru se razvijao u vrijeme pravednih halifa.
jedinica Susret islama s drugim kulturama treba da upozna mlade kako je
nastajala islamska umjetnost, na temelju Objave u susretu s drugim kulturama. Razviti im
svijest o umjetnosti koja je obilježena pečatom islamske duhovnosti, upoznati ih s
hijerarhijom islamske umjetnosti od kaligrafije i milozvučnog učenja na vrhu, preko
arhitekture, knjige, pa sve do umjetnosti odijevanja, kućnih predmeta – rukotvorina. Ona
treba da ih upozna i s nastankom prvih naučnih centara i njihovim doprinosima razvoju ove
umjetnosti. U okviru ove nastavne jedinice naglasiti da islam nije uništavao druge kulture,
nego ih samo oplemenjivao islamskim vrijednostima. Naprimjer, u Aja Sofiji u Istanbulu
nisu uništene freske, nego su samo prekrečene (jer u islamu slikanje likova nije dopušteno)
sredstvom koje ih neće uništiti, što je danas vidljivo i lahko dokazivo. Ona nije srušena
nego je samo dobila islamska obilježja – dograđeni su minareti i urađena unutrašnja
djelimična rekonstrukcija. Muslimani u povijesti nisu rušitelji, nego graditelji.
420
nastavne jedinice Emevije je da mlade upozna sa širenjem hilafeta i pojavom dinastija u
hilafetu. Iznijeti historijske činjenice o periodu Emevija, njihovom doprinosu hilafetu
(političkom, ekonomskom i kulturnom) i znakovima njihovog kraja.
jedinica Islam u Španiji i južnoj Italiji treba da upoznamlade sa dolaskom islama u
Evropu, širenjem hilafeta, njegovom usponu, stagnaciji i padu u Španiji. Istaći neke od
uzroka ovakvog kraja hilafeta u Španiji i južnoj Evropi. Upoznati ih i sa najvećim
doprinosom islama Evropi.
jedinicom Abasije predstaviti dinastiju Abasija i hilafet u vrijeme njihove
vladavine, najveći doprinos hilafetu, umjetnosti, nauci, stagnaciju i pad ove dinastije.
Učenici treba da prepoznaju uzroke pada ove dinastije i prisutnost tih uzroka u današnjem
društvu.
zadaci: timski rad – svaki tim dobija da dodatno istraži svaku od urađenih tema uz
vlastiti kritički osvrt. Individualni rad: "Duhovno značenje islamske umjetnosti".
ovu nastavnu jedinicu predlažemo 8 sati obrade i 4 utvrđivanja.
Evaluacijski parametri
elementarnih znanja o nastanku hilafeta, nastanku islamske kulture, Emevijama,
Abasijama, islamu u Evropi;
učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;
volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
analitičko-sintetičkog analiziranja hilafeta i islamske umjetnosti;
na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
usvojenosti znanja iz historije islama;
individualnog učešća u razgovoru i debati;
i doprinos na nastavi;
efekata spoznaje uloge institucije hilafeta, vrijednosti islamske kulture u građenju
identiteta;
efekata izgradnje identiteta na vlastitom kulturno-historijskom naslijeđu;
učenika u neovisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima
vlastite kulture i tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.
Ishodi učenja
Kognitivno područje– definirai opisujepojam halife, institucije hilafeta, islamske kulture;
opisuje i prepoznaje historijske činjenice o islamu; povezuje naučeno sa praksom,
prepoznaje svoje naslijeđe, pronalazi bitne momente u historiji islama koji predstavljaju
prekretnicu za muslimane, kao i momente koji su ostavili neizbrisiv trag na historiju
čovječanstva.
Psihomotoričko područje – prilagođava život potrebama ummeta, prepoznaje doprinose
islama čovječanstvu, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja vlastito naslijeđe od naslijeđa
drugih, procjenjuje svoje kulturno-historijsko naslijeđe, te ga koristi u kreiranju identiteta
utemeljenog na vlastitim vrijednostima.
Afektivno područje – učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i
posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam halife, hilafeta, islamske kulture (integrira
ih u životu), prihvata vlastito naslijeđe s ciljem postizanja zadovoljstva, ponosa i
dostojanstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.
421
MEĐUPREDMETNA KORELACIJA
Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima:
Život i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja, motiviranja,
uvažavanja razlika, određivanja ciljeva u životu; časove jezika i teme uvažavanja razlika,
upoznavanja drugih i drugačijih; časove historije i teme postanka čovjeka, razvoja i
napretka ljudske civilizacije, razvoju i vrstama vjerovanja.
Čovjek i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti, historije,
geografije i teme tolerancije, zajedništva, uloge vođe, kulturnih i duhovnih centara,
prevlađivanja teškoća, samopouzdanja, sreće slobodne volje.
Islam i sloboda – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i
prirodnih znanosti, historije kroz teme morala, čovječnosti, života, sreće, slobode, volje,
pravednosti, milosrđa, časti i čestitosti.
Duhovne i materijalne realnosti čovjeka – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice,
jezika prirodnih i društvenih znanosti i teme čovječnosti, tijela i duše, funkcijama ljudske
prirode, ostvarenjima tih funkcija, kršenja pravila, suočavanja sa pogreškama, prihvatanja
vlastitih postupaka, izvinjenja, građenja dobrih međuljudskih odnosa.
Smisao ibadeta – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i
društvenih znanosti, umjetnosti i teme odgovornosti, dicipline, predanosti, namjere,
svjesnosti, samokontrole, ushićenja, zanosa, sreće, zadovoljstva i sl.
Porodica u islamu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i
društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, empatije, odgovornosti, ponosa,
dostojanstva, sigurnosti, podrške, uvažavanja i sl.
Muslimanska zajednica – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i
društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, svjesnosti, podrške, snage, jedinstva,
prosperiteta, odgovornosti, jačanja, pomaganja i sl.
Povijest islama – ostvaruje se kroz časove jezika, društvenih znanosti, umjetnosti i teme
nastanka islamske države, hilafeta, velikih sila iz vremena nastanka islamske države,
pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.
LITERATURA
- Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.
- Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.
- Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.
- Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.
- Garody, R. : Živi islam, Sarajevo, 1997.
- Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.
- Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997,
Sarajevo, 1997.
- Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja
- Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja
- Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri različita prijevoda od kojih
svaki može poslužiti
- Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka
- Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi
vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.
- Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II,
Sarajevo, 1999., str. 220-224.
- Kolarić, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
422
Zagreb, 1997. , str. 269-303.
- Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni
pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.
- Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.
- Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 225-229.
- Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.
- Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001,
Sarajevo, 2001.
- Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
- Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.
- Nasr, S. H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
- Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik
radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.
- Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja
423
ISLAMSKA VJERONAUKA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
III RAZRED
SREDNJE ŠKOLE
(2 nastavna sata sedmično)
Uvod
Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za
dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog
doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj
prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog
znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog
projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,
repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.
Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni
plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone
između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta
njegovog življenja u našem dobu.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju
uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:
- uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;
- uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih
planova i programa islamske vjeronauke;
- uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati
savremene, djelotvorne didaktičke domete;
- nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim
predmetima;
- afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i
razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.
Koncepcijski background
Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama
mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno
preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više
islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup
koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za
realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije
učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg
zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri
vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).
Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem,
orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje
(nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za
424
preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog
kategorijalnog sistema ciljeva).
Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko
nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju
nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,
konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom
jedinicom.
Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja
metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem,
heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i
predvidi i kontrolira ishode.
Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i
obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje,
osjećanja i djelovanja.
Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se
ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.
Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i
djelovanja u islamu.
Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje
dat je kroz četiri razine:
Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica,
generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj,
imenuj, definiraj.
Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u
postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove,
drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati
crtežom, grafikonom.
Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju
kvalitetnog rješenja nekog problema.
Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva,
analize veze među dijelovima.
Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i
obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se
prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i
osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i
obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati,
vrijednosno se očitovati.
Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je
afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica
odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.
Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost,
budnost prema određenom fenomenu.
Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće
samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora
425
na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem
zadovoljstva.
Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo
osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom
ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).
Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom,
postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...
Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije
moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta
za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti
koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.
Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim
nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje
promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini
pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).
Koncepcijska struktura
Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati
unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi...
Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.
Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda
opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri
definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama
mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta,
kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta
ponuđenog.
Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju
načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.
U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje
posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži
neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku
čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U
ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog
procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti
rezultati.
U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u
ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.
Na kraju:
Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s
ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici
ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom
usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces
profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.
426
Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno
pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.
Cilj vjeronauke
Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja
islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji
vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz
područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Zadaci vjeronauke u prvom razredu:
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći
zadaci:
- upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;
- razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika -
halife, na Zemlji;
- upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih
temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;
- razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;
- razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na
problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;
- osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje
svijesti o očvanju izvornog učenja;
- stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;
- pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;
- usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim
periodima historije islama;
- razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;
- razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.
427
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA
III RAZRED
SREDNJE ŠKOLE
(2 sata sedmično)
Cilj vjeronauke
Cilj nastave vjeronauke u III razredu srednje škole jeste približiti islamsko vjerovanje
učenikovoj svakodnevici.
Zadaci vjeronauke u trećem razredu:
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u trećem razredu srednje škole proizlaze sljedeći
zadaci:
- otvoriti učenicima prostor da tragaju i na sebi svojstven način uobličavaju značenje
svog vjerovanja;
- orijentirati ih da prostor svog ljudskog samoostvarenja žele i umiju smjestiti u širinu
vjerničkog osjećanja života;
- potaknuti ih na bliskost, upotrebljivost, žeđ za kur'anskom riječju na svom maternjem
jeziku;
- situirati ih u "islamsku tačku" relacije između aktivne mogućnosti i predodređenosti
života, otvarajući im prostor zalaganja i oslobađajući ih ambicije koja preseže čovjeka;
- pomoći im da urede svakodnevicu islamskom moralnošću;
- obogatiti, oplemeniti razumijevanje punine odnosa između muškarca i žene;
- razviti osjećanje da življenje svoje tradicije u porodici nije nešto nazadno već da ono
porodicu čini kompetentnijom da kvalitetno živi izazove svog vremena;
- ojačati, popuniti osjećanje svog identiteta znanjem o vremenu "civilizacije islama".
TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI
1. ŽIVJETI VJERU
- Zašto vjerujemo?
- Tawhid je bit vjere.
- Vjera je jedna, a religije su mnoge.
- Božija vjera je upotpunjena posljednjom Objavom - Kur'anom.
- Vjera obuhvata cjelinu života.
- Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka.
- Potvrda šehadeta djelom, a ne tek riječju.
- Vjerovati znači živjeti vjeru.
428
- Živi islam - horizont potpunog životnog smisla.
- Istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj primjeni.
Didaktičke naznake
- U okviru prisjećanja o načinima provođenja proteklog školskog raspusta animirati
iznošenje iskustava u kojima smo svjedočili vjeru te inicirati razgovor na temu: zašto
vjerujemo. Tema je pogodna i za timske projekte i zadatke;
- učenici mogu razgovarati s bliskom osobom u svojoj sredini o značenju vjere u
njihovom životu - prezentirati svoje uvide na nastavnom satu;
- ponoviti učeničko predznanje o monoteističkim religijama i istaknuti islamski stav da je
Božija jednost (tevhid) suština vjere te najaviti učenicima da se pripreme, uz preporuku
konsultiranja odgovarajuće literature, na individualno odgovarajući način za govor o temi:
vjera je jedna, a religije su mnoge;
- u okviru nastavne jedinice Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka voditi učenike uvjerenju
da vjera oblikuje njegovu osobu i dariva smislom njegov život;
- afirmirati stav da islam od čovjeka ne traži samo verbalnu potvrdu o njegovom
prihvatanju nego i potvrdu o praktičnim manifestacijama vjere u životu;
- projektni zadaci na teme: vjerovati znači živjeti vjeru, živi islam, horizont potpunog
životnog smisla, istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj
primjeni (pogodni su za grupni rad); centralnu ulogu imaju učenici s ciljem razvijanja
njihovih raznolikih individualnih kompetencija, a nastavnik je u ulozi koordinatora i
pomoćnika.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o tevhidu i aplikativnim dimenzijama vjere;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
- učenička zrelost, iskrenost, osjetljivost za problem.
2. BITI DRUGAČIJI
- Kakvim me drugi vide: nečijim imitatorom ili me prepoznaju kao osobu?
- Putevi razvijanja osobnosti.
- Doseže li vjernik neminovno osobnost?
- Putevi i bespuća ostvarenja sebe.
429
Didaktičke naznake
- Razgovarati s učenicima o psihološkom konstruktu osobnosti (koji sadržaj ga puni?);
prepoznavati u svakodnevici postupke iz kojih smo reagirali kao osoba; steći uvid u
razmišljanja islamskih mislilaca o ovom pitanju; u književnim tekstovima pronaći dijelove
koji najbliže opisuju razmišljanja, osjećanja, djelovanja onog ko je dosegnuo osobnost...;
- podstaknuti i voditi učeničku percepciju poruka koje nude propagandne plakate iz
kriterija prosuđivanja koliko nas usmjeravaju da oponašamo ili samosvojno reagiramo;
- ukazati na puteve razvijanja osobnosti, sa naglaskom na aktivnom sudjelovanju mladog
čovjeka u kulturi u kojoj živi (osvijetliti mogućnosti na ovom planu porodice, škole, medija,
vjerske zajednice...);
- "Da, iskren vjernik je neminovno osoba", naziv je istraživačkog projekta koji vodi
vjeroučitelj i koji realiziraju učenici kroz sljedeće etape: napraviti uvid posredstvom islamske
literature o suštini vjerovanja; konsultirati psihološku literaturu koja tretira pitanje različitite
funkcionalne vrijednosti vjere za pojedinca (Allportov koncept); učenici prepoznaju različite
situacije, postupke, osjećanja kad im je njihovo vjerovanje, islamski senzibilitet, poslužilo kao
faktor zadobijanja vlastite osobnosti (npr. kao moralni korektiv, pri procjeni Lijepog, kao
intenzifikator revnosnosti u izvršavanju obaveza...).
Evaluacijski orijentir
- Znanje o konstruktu osobnosti (islamski pogled, psihološki aspekt, prilozi iz
književnosti);
- pedagoška informiranost o načinima razvijanja osobnosti u različitim odgojnim poljima:
porodici, školi, medijima...;
- osjetljivost, prijemčivost učenika za važnost ideje osobnosti čovjeka, posebno mladog;
- revnosnost u istraživačkom projektu;
- svaki, makar i najudaljeniji trag povezivanja vjerničke komponente osobe s važnim
pitanjem mladosti: kako biti drukčiji, poseban, osoben, "cool"?
3. KUR'AN - POSLJEDNJA BOŽIJA OBJAVA
- Kur'an - radosna vijest ljudima.
- Kur'an u punom svjetlu povijesti.
- Orginalnost kur'anskog teksta.
- Čovjek u Kur'anu.
- Čitaj Kur'an kao da je tebi objavljen!
- Prevođenje, razumijevanje i interpretacija kur'anskog teksta.
- Kur'anski odgovori na ljudska iskustva.
430
Didaktičke naznake
- U okviru ovog tematskog područja vratiti se na predznanje učenika koje će se ustanoviti
u heurističkom razgovoru, diskusiji ili kroz individualne, partnerske ili grupne zadatke i
projekte;
- analizom povijesnog konteksta objave Kur'ana osvijetliti činjenicu da je on značio
humanije postavljenje raznih segmenata ljudskog socijalnog funkcioniranja (dokinut je
primitivizam, neznanje, razlike među ljudima po raznim osnovima...) te da je on bio i ostao
istinska radost za mnoge; on je posljednje Božije obraćanje čovjeku u vidu objave;
- prezentirati učenicima dokaze o originalnosti kur'anskog teksta: Allah garantuje
originalnost Kur'ana do Sudnjeg dana;
- osvijetliti poziciju čovjeka u Kur'anu te argumentirati i analizirati sentencu: "Čitaj
Kur'an kao da je tebi objavljen!";
- svaki učenik neka pronađe ajet u Kur'anu koji mu je posebno interesantan, blizak,
upotrebljiv u aktuelnom životnom kontekstu i neka svoju interpretaciju (ako želi) podijeli s
razredom;
- obraditi prevođenje, razumijevanje i interpretaciju kur'anskog teksta u povijesti na
bosanskom jeziku; nastavnik će podijeliti zadatke (pogodan je partnerski oblik rada) za
analizu prijevoda nekih kraćih sura ili ajeta;
- u formi grupnih zadataka obraditi kur'anske odgovore na ljudska iskustva milosti, nade,
oprosta, straha i patnje... Nastavnik pomaže učenicima u pronalaženju izvora i literature za
pripremu izlaganja i prezentacija.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o Kur'anu kao posljednjoj Božijoj Objavi;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
- spremnost učenika da čitaju prijevod Kur'ana te pronalaze odgovore na svoja životna
pitanja.
4. SLOBODA I ODGOVORNOST
- Allah nas je stvorio da budemo slobodni.
- Čovjek - biće slobode i biće sudbine.
- Sloboda volje i sudbina (kada' i kader).
- Vjera nas oslobađa.
- Predanost Bogu kao vrhunac slobode.
- Sloboda izbora dobra i suprotstavljanja zlu.
431
- Zloupotreba slobode.
- Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost.
Didaktičke naznake
- U ovom tematskom području cilj je osvijetliti islamsko poimanje slobode. Obilježje
takvog poimanja slobode je da čovjek robuje samo Bogu te je i u pravima i u dužnostima je
jedan među istima u odnosu na ostale ljude;
- budući da je često prisutna zabluda da vjera sputava čovjeka, afirmirati islamski stav da
ga ona čini slobodnim te aktivnim u gradnji prostora za slobodu drugima;
- pojasniti odnos slobodne ljudske volje i sudbine (jer čovjek se individualno amnestira
od nekih svojih grešaka i slabosti pripisujući ih sudbini); u heurističkom razgovoru pokušati
dosegnuti do realnih životnih situacija u kojima smo svojevoljno nešto odlučili i sada nam je
jasno da to nije bila samo naša sudbina, nego i naš izbor;
- afirmirati predanost Bogu kao Gospodaru svih svjetova (nebesa, Zemlje, Sunca,
Mjeseca, kosmosa), Uzdržavatelju svega stvorenog, Onome Koji o svemu brine i Kojeg
drijemež ni san nikad ne obuzimaju, Onome Koji jedino može pomoći kada bi svi pomoć
uskratili, a ukoliko On milost i pomoć uskrati niko je ne može dokučiti;
- u okviru nastavne jedinice Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost animirati
usklađivanje vlastite slobode sa slobodom drugih (zadati individualni, partnerski ili grupni
zadatak za prepoznavanje u zajednici ili okruženju primjera zloupotrebe slobode). Animirati
literarno izražavanje na teme: sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost; granice moje
slobode su u slobodi drugih (afirmirati ljudska prava i bogatstvo različitosti). Prezentaciju
rezultata rada upriličiti i analizirati na odvojenim nastavnim satima.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o islamskom razumijevanju slobode i odgovoronosti;
- vrednovanje uočenih primjera odgovornog ponašanja učenika;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
5. PRIMJENA ISLAMSKOG MORALA OVDJE I SADA
- Šta nam nudi islamski moral.
- Značaj moralnih uzora.
- Islamska etika rada.
- Mladi i moral.
- Kako biti moralan danas.
432
- Moralom ostvarujemo puninu svoje ljudskosti.
Didaktičke naznake
- U okviru ovog tematskog područja heurističkim razgovorom obnoviti predznanje iz
islamskog morala (u formi debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka
ili projekata);
- uz veće uključivanje učenika obraditi po segmentima socijalnog funkcioniranja (u formi
debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka ili projekata) osobu
Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;
- u okviru nastavne jedinice Islamska etika rada osvijetliti dopuštene i nedopuštene
poslove te haram i halal zaradu. U tom kontekstu istaknuti da su dopušteni poslovi i halal
zarada garant dunjalučke i ahiretske sreće i blagostanja;
- literarno izražavanje na teme: kako biti moralan danas; moralom ostvarujemo puninu
svoje ljudskosti (u formi individualnih, partnerskih ili grupnih radova). Teme odvojeno
prezentirati i analizirati na odvojenim nastavnim satima.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o temeljima islamskog morala i uzornim elementima moralnosti
Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;
- vrednavanje zapaženih učeničkih manifestacija moralnih vrijednosti;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
6. MUŠKARAC I ŽENA - MEĐUSOBNA UPOTPUNJENJA
- Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu.
- Prenaglašavanje značaja muškarca.
- Muškarac i žena su jednaki, ali nisu isti.
- Islamski pogled na brak.
- Središnje mjesto žene u porodici.
- Žene - čast muslimanske zajednice i ljudskog roda.
Didaktičke naznake - U okviru nastavne jedinice Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu obraditi
zapadnoevropske i fundamentalističke pokušaje;
433
- u okviru nastavne jedinice Prenaglašavanje značaja muškarca istaknuti tokove koji
neargumentirano pokušavaju iskriviti islamsko razumijevanje i pozicioniranje uloge muškarca
u zajednici;
- osvijetliti islamsko razumijevanje spolnosti i razlike izmežu muškarca i žene;
- organizirati diskusiju ili zadati grupne radove na teme iz ovog tematskog područja
(mogu biti podsticaj hadisi i ajeti ili izreke): Najbolji čovjek je onaj koji je najbolji prema
svojoj ženi (hadis); Muškarci su zaštitnici žene (Kur'an, 4:34);
- ispravni islamski pogled na brak je da je to ravnopravni ugovor muškarca i žene -
susretanje ljubavi, međusobnog uvažavanja i poštivanja;
- u okviru nastavne jedinice Središnje mjesto žene u porodici istaknuti nezamjenljivost
uloge žene u odgoju, kulturi i društvu;
- u okviru nastavne jedinice Žene koje čine čast muslimanskoj zajednici i ljudskom
rodu obraditi: časna Asja, Merjema, Hatižda, Fatima, Aiša, r.a., Sayyida Nafisa.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o mjestu, ulozi i međusobnim sličnostima i razlikama muškarca i
žene;
- usvojenost znanja o izdvojenosti uloge žene u zajednici i primjerima časnih žena iz
muslimanske povijesti;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
7. PORODICA I DRUŠTVO
- Uži i širi pojam porodice.
- Značaj porodice u muslimanskoj zajednici.
- Brak i legitimiranje seksualnosti.
- Izbor partnera za život u porodici.
- Smisao braka i njegovo dostojanstvo.
- Odgajati i ljudski odrastati u porodici.
- Dužnosti i prava članova porodice.
- Tradicionalna i savremena porodica.
Didaktičke naznake
- Uputiti na odgovarajuću literaturu posredstvom koje će učenici uočiti kriterije
definiranja porodice. Razgovarati s učenicima o različitim pristupima razumijevanju porodice.
Prihvatiti (prvenstveno nastavnik) i objasniti kriterij funkcionalnosti porodice kao kriterij
njenog određenja;
434
- aranžirati razgovor "uspješnih" osoba s učenicima o značenju koje je u njihovom životu
imala njihova porodica;
- pokušati (u pripremljenom razgovoru) proširiti učeničko poimanje interesantne
djevojke, mladića, ukazujući na prostor vrijednosti (iskrenost, bogobojaznost, čestitost,
pouzdanost...);
- na temelju relevantne literature zadati grupne projektne zadatke: odgojno značenje
porodice za dijete i mladu osobu, putevi i stranputice odgajanja u porodici, svoje dijete ću,
ako Bog da, odgajati tako...;
- razgovarati s učenicima: jesu li tradicionalna i savremena porodica nespojivi pojmovi?,
može li tradicionalna porodica živjeti savremenost?, je li porodica koja živi tradiciju orijentir
za življenje savremenog?;
- uputom na odgovarajuću literaturu zadati učenicima grupni projektni zadatak da
oslikaju kako to porodica može danas živjeti tradicionalne vrijednosti;
- analizirati, kroz relevantne islamske izvore, kriterije izbora partnera za život u porodici i
dovesti ih u vezu sa kriterijima u bliskom socijalnom okruženju;
- analizirati, na osnovu relevantnih izvora i iskusatva iz okruženja, smisao i dostojanstvo
braka u različitim kulturama prisutnim u BiH te ustanoviti njihove međusobne sličnosti i
razlike u odgoju i odrastanju u porodici;
- analizirati s učenicima dužnosti i prava pojedinih članova porodice u muslimanskom
društvu i bošnjačko tradiciji;
- navesti i analizirati osnovna obilježja te ustanoviti sličnosti i razlike tradicionalne i
savremene porodice u Bosni i Hercegovini.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o porodici kao društvenoj kategoriji te njenom smislu i značaju u
muslimanskoj zajednici;
- poznavanje prava i dužnosti članova porodice te osnovnih obilježja tradicionalne i
savremene porodice;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- kvalitet korištenja literature i izvora u argumentiranju stavova i mišljenja iznesenih na
nastavi i u toku prezentacije rezultata projektnih zadataka.
8. VRIJEME CIVILIZACIJE ISLAMA
- Medijevalna svjedočenja islama.
- Središta islamske kulture.
- U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom.
435
- Tri posljednja velika muslimanska carstva: Osmanlije, Safavidi, Veliki Moguli.
- Islam u Jugoistočnoj Aziji: Malezija i Indonezija.
Didaktičke naznake
- U okviru ovog tematskog područja nastavnik sa učenicima osvjetljava vrijeme u kojem
se kultura učila od muslimana;
- u okviru nastavne jedinice Medijevalna svjedočenja islama obraditi svjedočanstva iz
oblaski islamske nauke, filozofije, duhovnosti i umjetnosti;
- u okviru nastavne jedinice Središta islamske kulture obraditi: Bagdad, Kairo, Kordovu,
Isfahan, Samarkand;
- u okviru nastavne jedinice U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom posvijestiti
često zanemarivanu činjenicu da je Evropa učila od muslimana i tako stasavala u postajanju
civilizacijom;
- u okviru nastavne jedinice Tri posljednja velika muslimanska carstva obraditi:
Osmanlije, Safavide, Velike Mogule;
- Malezija je najnaprednija i najbolje organizirana, a Indonezija najmnogoljudnija
muslimanska zemlja. Na ovo područje se islam proširio isključivo moćima ideje islama.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o zlatnom dobu iz muslimanske povijesti, središtima islamske kulture
i velikim muslimanskim carstvima;
- posviještenost ovovremenih paradigmi uspjeha inspiriranog idejom islama (Malezija);
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
LITERATURA
Ekerman, N.: Psihodinamika porodičnog života, Titograd, 1966.
Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.
Hamidullah, Muhamed: Uvod u islam, Sarajevo, 1989.
Karčić, Fikret: Islam u Jugoistočnoj Aziji, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
Karić, Enes: Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate, Sarajevo, 1997.
Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1994.
Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
Olport, G.V.: Sklop i razvoj ličnosti, Bugojno, 1991.
Isanović, Nusret: Zloupotreba razlikovanja vjere i religije, Zeničke sveske, br. 1, Zenica,
2005., str. 174-178.
Omerdić Muharem: Živjeti u islamu, Sarajevo, 1995.
Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.
436
Svijet islama, Zbornik radova,
Valsiner, I.: Čovjekov razvoj i kultura, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
1997.
Vejo, E.: Priroda porodičnog odgojnog uzora kod Bošnjaka, Islamska pedagoška akademija u
Zenici, Zenica, 2003.
437
ISLAMSKA VJERONAUKA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
IV RAZRED
SREDNJE ŠKOLE
(2 nastavna sata sedmično)
Uvod
Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za
dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog
doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj
prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog
znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog
projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,
repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.
Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni
plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone
između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta
njegovog življenja u našem dobu.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju
uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:
- uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;
- uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih
planova i programa islamske vjeronauke;
- uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati
savremene, djelotvorne didaktičke domete;
- nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim
predmetima;
- afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i
razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.
Koncepcijski background
Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama
mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno
preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više
islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup
koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za
realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije
učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg
zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri
vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).
Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem,
orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje
(nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za
preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog
438
kategorijalnog sistema ciljeva).
Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko
nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju
nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,
konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom
jedinicom.
Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja
metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem,
heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i
predvidi i kontrolira ishode.
Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i
obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje,
osjećanja i djelovanja.
Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se
ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.
Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i
djelovanja u islamu.
Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje
dat je kroz četiri razine:
Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica,
generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj,
imenuj, definiraj.
Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u
postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove,
drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati
crtežom, grafikonom.
Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju
kvalitetnog rješenja nekog problema.
Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva,
analize veze među dijelovima.
Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i
obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se
prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i
osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i
obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati,
vrijednosno se očitovati.
Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je
afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica
odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.
Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost,
budnost prema određenom fenomenu.
Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće
samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora
na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem
439
zadovoljstva.
Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo
osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom
ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).
Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom,
postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...
Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije
moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta
za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti
koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.
Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim
nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje
promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini
pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).
Koncepcijska struktura
Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati
unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi...
Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.
Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda
opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri
definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama
mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta,
kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta
ponuđenog.
Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju
načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.
U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje
posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži
neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku
čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U
ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog
procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti
rezultati.
U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u
ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.
Na kraju:
Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s
ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici
ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom
usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces
profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.
Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno
pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.
440
Cilj vjeronauke
Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja
islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji
vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz
područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Zadaci vjeronauke u prvom razredu:
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći
zadaci:
- upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;
- razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika -
halife, na Zemlji;
- upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih
temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;
- razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;
- razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na
problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;
- osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje
svijesti o očvanju izvornog učenja;
- stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;
- pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;
- usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim
periodima historije islama;
- razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;
- razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.
Cilj vjeronauke
Cilj nastave vjeronauke u IV razredu srednje škole jeste pomoći učenicima da razviju kriterije
prosuđivanja u duhu islama, potaknuti umijeće življenja i promoviranja njegovih vrijednosti.
Zadaci vjeronauke u četvrtom razredu:
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u četvrtom razredu srednje škole proizlaze sljedeći
zadaci:
- osvijetliti tok postojanja islama na našem prostoru, uz posebnu osjetljivost prema
"prelomnim tačkama" iz kojih učenici uče kreirati djelotvorniji, prosperitetniji odgovor
izazovima bošnjačkog opstanka u našem vremenu;
- približiti prostor ihsanskog ostvarenja čovjeka kao prostor u kojem svaki učenik
ponaosob može živjeti i razvijati svoje vjerovanje;
- afirmirati kompatibilnost vjere i nauke;
441
- osvijetliti stranputice potrage za životnim smislom;
- ponuditi islamske odgovore na savremene izazove i dileme;
- pojasniti, približiti značajni, posebno za religijsku potrebu mladog čovjeka, prostor
duhovnosti u islamu;
- podastrijeti smjernice, "heurističke parametre", onima koji to žele, da islamski oblikuju
svoju mladost.
TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI
1. ISLAM U BiH I NA BALKANU
- Povijesne veze s Istokom.
- Islam u Bosni prije Osmanlija.
- Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni.
- Status Bosne u Osmanskom carstvu.
- Islamska civilizacija i kultura Bošnjaka.
- Vakuf.
- Smjena civilizacija.
- Muslimani u Bosni u vrijeme Austro-Ugarske.
- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Didaktičke naznake
- U okviru ovog tematskog područja cilj je ustanoviti učenička predznanja i detaljnije
obratiti islam u Bosni i Hercegovini i na Balkanu te u okviru nastavne jedinice Povijesne veze
sa Istokom obraditi rano prisustvo islama na Balkanu;
- u cilju pravilnijeg razumijevanja naše povijesne zbilje značajno se osvrnuti na prisustvo
islama prije Osmanlija te u doba njihove vladavine u BiH;
- u okviru nastavne jedinice Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni analizirati
evidentni procvat materijalne i duhovne kulture u doba Osmanlija (obrazovanje, nauka,
umjetnost i književnost);
- u okviru nastavne jedinice Status Bosne u Osmanskom carstvu posebnu pažnju usmjeriti
na teritorijalni integritet Bosne i poseban položaj bosanskih muslimana u Osmanskom
carstvu;
- istaknuti i argumentirati činjenicu da je islam bitno utjecao na oblikovanje kulturnog
identiteta Bošnjaka;
- nastavna jedinica Vakuf se može obraditi kroz grupne projektne zadatke, kroz koje bi
učenici predstavili različite vakufe u BiH i vidove darivanja muslimanskoj zajednici;
- u okviru nastavne jedinice Smjena civilizacija osvijetliti povijesni trenutak odlaska
Osmanlija iz BiH i aneksiju BiH Austro-Ugarskoj, sa posebnim osvrtom na poziciju
442
muslimana u toku austrougarske vladavine (pronaći književne tekstove koji prikazuju ovu
povijesnu situaciju);
- organizirati učenički projektni zadatak: da li muslimani umiju prosperitetno reagirati na
izazove vremena?;
- u okviru nastavne jedinice Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obraditi njene
odgojno-obrazovne institucije; ustrojstvo: Rijaset, muftijstva, medžlisi.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o elementima iz povijesti islama na Balkanu;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
- odgojna pronicljivost čitanja pouka iz prošlosti.
2. ŽIVI GOVOR MOGA VJEROVANJA
- Okoštalost tradicionalizma, životnost Tradicije.
- Sve prebiva u ljudskom srcu: ihsansko ostvarenje.
- Kako objediniti islam, iman i ihsan?
Didaktičke naznake
- Usmjeriti se ka zadovoljavanju egzistencijskih odgojnih potreba adolescenta za
upotrebljivim vjerovanjem: uputiti na islamsku literaturu koja govori o razumijevanju
intelekta; podstaknuti pisanje učeničkih eseja na temu čistoće srca, duboke zagledanosti u
sebe, neodvojivosti rezoniranja i osjećanja; upoznati učenike sa značenjem ihsanskog
ostvarenja; "otvoriti" prostor u svakodnevnom življenju u kojem učenici mogu živjeti
ihsansko ostvarenje (odmjeren odnos prema sebi, uređen odnos prema drugima, svakodnevno
živo obuzimajuće sjećanje na Boga...);
- istinski vjernik je onaj koji živi u zajedništvu s drugima: radi, komunicira i djeluje,
prihvata puninu života, ali ni jednog trenutka ne zaboravlja na Boga i Njegov putokaz
čovjeku, dati smjernice koje mogu poslužiti kao poticaj za učenička istraživanja, podijeljena
kao grupni projektni zadaci u razredu: obnoviti, uspostaviti vezu između elemenata sadržaja
pojmova iman, islam i ihsan (npr. kako hadž doživljava osoba koja razaznaje i živi smisao
značenja ovih pojmova?; je li post u mjesecu ramazanu drukčiji, puniji kad ga prožmu
ihsanske vrijednosti?); začeti mogućnost prisustva ihsanskog u svakodnevnom, s nagnućem
ka vrijednostima koje pokreću, angažiraju, osiguravaju im akciju (npr. akcija u kojoj će
učenici odabrati postupak koji smatraju društveno korisnim i realizirati ga kao vjeronaučnu
aktivnost).
443
Evaluacijski orijentir
- Reproduktivna razina znanja, zapamćenost; pojmova: tradicija, tradicionalizam, islam,
ihsan, iman...;
- zadati učenicima drukčiji kriterij dosezanja razine razumijevanja sadržaja: tragati za
pokazateljima prožetosti, unesenosti u svakodnevno onog što su učenici učili i ohrabrivati,
ojačavati svako učeničko nastojanje ka Dobru.
3. VJERA I NAUKA
- Šta je vjera, a šta nauka?
- Istine vjere i istine nauke.
- Područje, ciljevi i granice nauke.
- Područje, ciljevi i dometi vjere.
- Nauka i vjera mogu da sarađuju i prevladavaju međusobna suprotstavljanja.
- Kur'an i hadis o učenju, znanju i nauci.
- Neodgodiva obaveza muslimana je stjecanje znanja i bavljenje naukom.
- Doprinos muslimana razvoju nauke.
Didaktičke naznake
- U okviru ovog tematskog područja cilj je pojasniti odnos vjere i nauke; cijelo tematsko
područje je pogodno za projektne zadatke i maksimalnu uključenost učenika; nastavnik pri
podjeli projektnih zadataka vodi računa o afinitetu i individualnim sklonostima učenika;
- u toku pripreme za obradu navednih tema, nastavnik može učenicima podijeliti zadatke
ili sugerirati da se pripreme za diskusiju sa njihovim značajnijim učešćem; moguće je
organizirati i debatne timove u cilju razvijanja interpersonalnih odnosa i komunikacijskih
vještina u argumentiranom branjenju svojih i opovrgavanju stavova drugog tima;
- nakon debatnih situacija na nastavnim satima, nastavnik sugerira učenicima da se za
naredni sat pripreme za heuristički razgovor na temu: nauka i vjera mogu da sarađuju i
prevladavaju međusobna suprotstavljanja, a pojedincima koji žele ostavlja mogućnost
pripreme prezentacije i elaboriranja individualnih uradaka;
- nastavnik u svim interpersonalnim komunikacijskim situacijama vodi računa o
standardima islamske kulture i razvijanju umijeća uvažavanja različitih i suprotnih stavova i
mišljenja;
- individualni zadatak: nastavnik će učenicima zadati individualni zadatak da pronađu
hadis i ajet o učenju, znanju i nauci u pripremi realizacije nastavne jedinice Kur'an i hadis o
učenju, znanju i nauci, u čijoj realizaciji je nastavnik u ulozi koordinatora;
- nakon obrade ove nastavne jedinice, nastavnik u formi multimedijalne prezentacije, u
cilju afirmiranja stava da je stjecanje znanja i bavljenje naukom neodgodiva obaveza
muslimana, predstavlja doprinose muslimana u različitim oblastima nauke.
444
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o specifičnosti odnosa vjere i nauke, njihovim granicama i
dometima;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
4. POTRAGA ZA IZGUBLJENOM VJEROM
- Predugo oskudijevanje u vjeri i duhovnim vrijednostima.
- Doba «povratka religiji» i kvazireligioznost.
- Sekte i novi religiozni pokreti.
- Narav novih religioznih pokreta.
- Metode djelovanja novih religioznih pokreta.
- Uzroci uspjeha novih religioznih pokreta.
- Rast zaborava vjere u Jednog Boga i antiislamski karakter nove religioznosti.
- Islamski odgovor na pojavu «nove religioznosti».
Didaktičke naznake
- U kontekstu pripreme za obradu ovog tematskog područja, nastavnik može inicirati
razgovor o različitim oblicima supstituiranja vjere i praznovjerju. Razgovarati o gubitku
smisla kod mladih, indiferentnosti prema tradicionalnim formama vjerovanja.
- Čovjek našeg doba živi u potrošačkom društvu te u trci za tehničko-tehnološkim
napretkom i stalnim novim naučnim otkrićima često zapostavlja svoje duhovne vrijednosti.
Nije trebalo mnogo vremena da ustanovi da to samo po sebi ne priskrbljuje smisao, ne
ispunjava zadovoljstvom te da tehničko-tehnološki napredak nije, apriorno i put prema sreći.
Na tom tragu, nastavnik realizira nastavnu jedinicu Doba «povratka religiji» i
kvazireligioznost;
- u okviru nastavne jedinice Sekte i novi religiozni pokreti obraditi: Jehovine svjedoke,
scientologe, New Age, «Djecu božiju», Hare Krišnu, Hram naroda, beha'izam...;
- nastavnik u obradi novih religioznih pokreta može pripremiti multimedijalne
prezentacije, podijeliti projektne zadatke (individualne, partnerske, grupne) u cilju aktivnog
uključivanja učenika, jer mnogi od njih su, vjerovatno, saznali nešto o tim pokretima;
- osmisliti istraživački projekat: npr. koliko su sekte, različiti religiozni pokreti, prisutni u
mom okruženju?; jesu li učenici imali priliku da se susretnu ili postanu članovi nekih
pokreta?; šta je to što te pokrete čini privlačnim?;
- u obradi novih religioznih pokreta akcenat se stavlja na njihovu narav, metode
djelovanja i uzroke uspjeha njihovih misija;
445
- u valu pojave različitih religioznih pokreta raste zaborav vjere u Jednog Boga. U tom
kontekstu, nastavnik promatra i događaje u svijetu, dovodi ih u vezu sa antiislamskim
karakterom nove religioznosti;
- na posebno dobro pripremljenom nastavnom satu nastavnik nudi islamski odgovor na
pojavu «nove religioznosti».
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o novim religioznim pokretima i usvojenost razlikovnih elemenata
istinske i kvazireligioznosti;
- usvojenost znanja o naravi, metodama djelovanja i uzrocima uspjeha novih religioznih
pokreta;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
5. ISLAMSKI ODGOVORI NA IZAZOVE SUVREMENOSTI
- Suodgovornost za zaštitu okolice.
- Islam i pitanje bioetike: kloniranje, eutanazija, umjetna oplodnja.
- Vjera pomaže u bijegu od "realnosti".
- Čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti.
- Globalizacija.
- Nasilje, nepravda, rat i terorizam.
- Smisao duhovne komunikacije u informatičkom komunikacijskom univerzalizmu.
Didaktičke naznake
- Cilj ovog tematskog područja je poticanje na uključivanje svih za dobrobit
čovječanstva, zajednice i pojedinaca u njoj, a posebno aktiviranje individue za odgovoran
odnos prema životu i zajednici. Naročiti cilj je opskrbljivanje umijećem suočavanja sa
savremenim problemima čovjeka i zajednice;
- u okviru nastavne jedinice Islam i pitanje bioetike obraditi: kloniranje, eutanazija,
umjetna oplodnja - znanstveni i islamski pogled;
- s učenicima organizirati diskusiju na temu: koliko nam vjera može pomoći u
prevladavanju različitih oblika bijega (kafići, diskoklubovi, alkohol, pušenje, droga,
pseudoreligioznost);
- projektni zadaci (individualni, partnerski, grupni): čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti;
globalizacija; vjernik nikad nije bez nade. U obradi ovih nastavnih jedinica poželjna je glavna
446
uloga učenika, a nastavnikova pomoćna, koordinirajuća i usmjeravajuća;
- u okviru nastavne jedinice Nasilje, nepravda, rat i terorizam s učenicima obraditi temu
mogućnost mira i «svjetska etika» - islamski pogled;
- ovovremeni čovjek je postao ovisan o informatičkom komunikacijskom univerzalizmu,
kojem nedostaje smisao duhovne komunikacije. Komunikacijske mreže i mogućnosti su jako
razvijene i ubrzane, a čovjek od čovjeka je sve dalji.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja iz bioetike i islamskih odgovora na ove izazove savremenosti;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
6. ISLAMSKA DUHOVNOST I TESAVVUF
- Definicija tesavvufa.
- Odgoj - obrazovanje.
- Putevi duhovnog odgoja.
- Stupnjevi duhovnog usavršavanja.
- Usvaršavanje i upotpunjavanje ljudske ličnosti (huluk-ahlak).
- Druženje (sohbet) u ime Allaha (zajedno do Cilja).
- Zikr - stalno imati na umu Stvoritelja.
- Srčano pokajanje (inaba).
- Moralnost i čuvanje od grijeha (takva).
- Ljubav (mehabbe).
- Spoznaja (ma'rife).
Didaktičke naznake
- Kada je u pitanju izučavanje tesavvufa u srednjim školama, mišljenja smo da ga treba
predstavljati kao islamsku duhovnost, nešto svojstveno i pripadajuće našoj vjerskoj tradiciji.
Od tesavvufa ne treba praviti vjeru u vjeri;
- obraditi stupnjeve duhovnog usavršavanja i inicirati uvažavanje svačije osobenosti;
- inicirati nastojanje usavršavanja i upotpunjavanja kvaliteta ličnosti učenika;
- posvijestiti značaj stalnog sjećanja na Božiju sveprisutnost i animirati prakticiranje
češćeg spominjanja Allaha Uzvišenog u cilju zadobijanja Njegove naklonosti i zaštite;
447
- literarno izražavanje na teme: prijatelj kojeg volim u ime Allaha; Gospodaru moj,
iskreno se kajem, Gospodaru, na sedždu Ti padam; čuvanjem od grijeha sebi osiguravamo
dunjalučku i ahiretsku sreću;
- projektni zadaci za učenički grupni rad: odnos odgoja i obrazovanja; moralnost u
dnevnim novinama; zikr je potreban vjerniku, a ne njegovom Gospodaru; primjeri uzorne
moralnosti; značaj ljubavi u ljudskom funkcioniranju.
Evaluacijski orijentir
- Usvojenost znanja o islamskoj duhovnoj dimenziji i tesavvufu kao njenoj manifestnoj
realizaciji;
- učešće u realizaciji projektnih zadataka;
- doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;
- vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
- vrednovanje literarnih radova na zadane teme.
7. JESAM LI ISLAMSKI OSMISLIO SVOJU MLADOST
- Dimenzije kvaliteta života.
- Put uspjeha: kompatibilnost vjerovanja i činjenja, zalaganja.
- Savremene, poželjne kompetencije mladih.
- Utjecaj društva na mladog čovjeka.
Didaktičke naznake
- Uvidom u islamsku i znanstvenu literaturu osigurati kod učenika široko razumijevanje
"kvaliteta života": materijalna, društvena, kulturna, duhovna dobrobit, te posvijestiti bliskost
islamskom pogledu;
- heurističkim razgovorom razvijati kod učenika uvjerenje o podjednakoj važnosti
vjerovanja u Boga i organiziranog životnog nastojanja, ulaganja napora u ime Allaha, dž.š.;
- podučiti učenike da u grupama kreiraju dnevni, sedmični, mjesečni plan aktivnosti (po
ugledu na progame razvijanja unutrašnje motivacije);
- kritičko istraživanje učenika: podstiče li naše društvo u mladom čovjeku osjećanje
odgovornosti i kompetentnosti?;
- informirati učenike o premještanju težišta uspješnosti u toku školovanja sa
zapamćivanja i akumuliranja činjenica ka bitnijim kompetencijama: umijeću timskog rada,
važnosti preuzimanja odgovornosti u zajedničkom radu, vještini pronalaženja relevantne
informacije, njenoj interpretaciji i prezentaciji...;
- reafirmirati imponirajuću snagu autentičnih islamskih vrijednosti poput uljuđenosti,
čestitosti, vrline u kontekstu savremenih kompetencija mladog čovjeka;
- podstaći kod učenika istraživački manir koji bi rezultirao pisanjem eseja s ciljem da se
448
kritički percipira stvarnost, neki pozitivni iskoraci u svijetu, doprinosi islamske misli, čime bi
učenici prepoznali, razvili njima interesantne puteve kojima bi društvo moglo više uložiti u
njihovu, mladalačku kompetentnost.
Evaluacijski orijentir
- Znanje o konceptu kvaliteta života, ovovremenim kompetencijama mlade osobe,
islamskom učenju o vrlini, čestitosti, uljuđenosti...;
- učešće u pojedinačnim i grupnim zadacima;
- primijetiti, ohrabriti, vrednovati svaki pomak u dosezanju kvalitetnijeg svakodnevnog
kod učenika (bolje ocjene, finiji postupak, revnosnost u radu...).
LITERATURA
Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.
Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.
Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.
Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.
Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.
Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.
Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997,
Sarajevo, 1997.
Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja.
Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja.
Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauku - imamo tri različita prijevoda od kojih svaki može
poslužiti.
Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka.
Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi
vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.
Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 220-224.
Kolarić, Juraj, Navjestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb,
1997., str. 269-303.
Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti,
Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.
Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.
Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 225-229.
Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.
Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo,
2001.
Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.
Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
Zagreb, 1997., str. 17-407.
Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.
Seligman, A.B.: Tolerancija i tradicija: Časopis Forum Bosna, br. 5/1999, Sarajevo, 1999.
449
Sharif, M.M.: Historija islamske filozofije, II dio, August Cesarec, Zagreb, 1998.
Tesawuf, Zbornik radova prvog simpozija, Zagrebačka džamija, Zagreb, 1989.
Trstenjak, Tonči: Metode propagande i uzroci uspjeha, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik
radova, Zagreb, 1997., str. 58-67.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su završili:
1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedaogški ili teološki smjer)
2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću, odsjek za vjeronauku
3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, čije su
diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška
grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu jednu od medresa
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
PREDMET: Kultura religija
451
GIMNAZIJA
KULTURA RELIGIJA
I, II, III i IV RAZRED
1 čas sedmično, 35 i 30 časova godišnje
ARGUMENTACIJA
S obzirom na društveno-kulturnu ekspanziju i koheziju današnjice kao i činjenicu da
susreti različitih religija postaju sve češći i kompleksniji, od velike je važnosti da se i
posebnosti različitih religija i kultura redefiniraju.
Upravo uvažavanje i poštivanje posebnosti u religijama je ono što može sačuvati
razvoj čovječanstva od globalne difuzije i konfuzije. Samo iz zajedničkog djelovanja mnoštva
posebnosti u religijama, može nastati „opće prihvaćeno“, koje bi omogućilo i osiguralo
ravnotežu između tradicije i slobode.
„Kultura religija“ tematizuje opća iskustva, kao i lična iskustva koja mladi ljudi
svakodnevno doživljavaju u odnosu na religije. Samim tim predmet nije u konkurentnom
odnosu sa vjeronaukom, odnos ovih predmeta je prije svega odnos saradnje. „Kultura religija“
podrazumijeva vjeronauku/vjeronauk kao sadržajno pedagoški i autentični izvor spoznaje
vlastite religijske pripadnosti. Na osnovama vjeronauke/vjeronauka „Kultura religija“ vodi
učenike ka dijalogu i suživotu sa pripadnicima drugih religija. Pri tome se sadržaji nastave
podjednako odnose na samo po sebi razumljivo postojanje religijskih zajednica i religijskih
odrednica, kao i na praktični život učenika sa pripadnicima ovih zajednica.
CILJ
Učenike osposobiti za kritičko mišljenje, religijsku argumentaciju, kritičku procjenu
različitih religijskih vrijednosti, kulturu religijskog dijaloga, poticanje samostalnog
rasuđivanja i neophodnosti suživota u religijskoj različitosti.
ZADACI
Sa stanovišta pedagoških, didaktičkih i metodičkih ciljnih odrednica zadatak nastave
predmeta ''Kultura religija'' je da:
- Odgaja u duhu poštovanja i tolerancije drugih ljudi, njihovih religija i svjetonazora;
- Razvija i unapređuje sposobnost i spremnost za uvažavanje i susret sa pripadnicima
drugih religija;
- Razvija i unapređuje sposobnost i spremnost za usvajanje osnovnih znanja o drugim
religijama, kao i svijest o razlikama u pogledima i stavovima različitih religija;
- Razvija kod učenika sposobnost, spremnost i istrajnost u preuzimanju odgovornosti za
drugoga, kao pojedinac i kao član zajednice, nezavisno od religijske pripadnosti.
452
ISHODI UČENJA
Polazeći od ovako definisanih zadataka, predmet „Kultura religija“ pruža učenicima
mogućnost da steknu znanje:
O religijama:
- Sticanje osnovnih znanja o svjetskim religijama s posebnim osvrtom na religije u Bosni i
Hercegovini;
- Sticanje znanja o ulozi religija u nastanku i razvoju kultura i civilizacija;
- Spoznaja uloge religija u oblikovanju životne stvarnosti i moralnom razvoju pojedinca i
društva;
- Postavljanje pitanja: šta različite religije govore o velikim problemima današnjice te
svakodnevnim dilemama?
- Sticanje spoznaja o uticaju religijskih tradicija na društveni i kulturni razvoj Bosne i
Hercegovine.
O djelovanju u međusobnom dijalogu:
- Upoznavanje i usvajanje prikladnih metoda za plodonosan i konstruktivan dijalog;
- Vođenje konstruktivnog dijaloga sa pripadnicima drugih religija u vlastitom okruženju;
- Prepoznavanje, kako iz perspektive različitih religijskih razmišljanja može nastati osnova za
zajedničko djelovanje s ciljem razvoja humanog društva;
- Spoznaja da su norme i vrijednosti društva dio naslijeđa, ali mogu opstati samo ukoliko ih
ljudi, kroz zajedničko djelovanje, ponovo ostvaruju;
- Prepoznavanje kompatibilnih sadržaja u različitim religijama i njihova primjena u praksi.
Odgoj i upoznavanje vrijednosti:
- Spoznati, da su čuvanje ljudskog dostojanstva, očuvanje mira, stvaranje socijalne pravde i
slobode, kao i nepovredivost slobode mišljenja i uvjerenja osnovne društvene vrijednosti
humanog društva i lično dobro svakog čovjeka;
- Doživjeti značaj ovih vrijednosti u vlastitom životnom kontekstu kao i mogućnost razvoja i
primjene metoda koje potvrđuju i učvršćuju njihovu valjanost;
- Spoznati, da je sloboda mišljenja i uvjerenja drugog temelj vlastite slobode, što prije svega
važi za slobodu religijskih uvjerenja;
- Spoznati, da je povjerenje u samostalnost vlastitog mišljenja i vlastitog uvjerenja preduvjet
za sposobnost pronalaženja kompromisa;
- Spoznaja da traženje, pronalaženje i prihvatanje kompromisa ne dovodi u pitanje očuvanje
vlastitih uvjerenja.
453
GIMNAZIJA
KULTURA RELIGIJA
PRVI RAZRED
1 čas sedmično, 35 časova godišnje
TEMATSKE CJELINE
I RELIGIJA (2)
- Pojam, definicija i porijeklo religije;
- Religija prije povijesti
II VJERA I RELIGIJA (3)
- Prožimanje vjere i života;
- Za i protiv vjerovanja u Boga;
- Rasprostranjenost vjerovanja u cijelom svijetu
III VJERA I NAUKA (2)
- Čime se bavi nauka;
- Spoznaja izvan materijalnog svijeta
IV PORODICA I RELIGIJA (6)
- Uvod-šta je porodica?
- Vidljivi i nevidljivi znakovi religije u porodici;
- Odgoj u porodici;
- Obredi uvođenja u zajednicu i obredi sahrane;
- Obredi u judaizmu, kršćanstvu i islamu;
- Podjela obaveza u porodici
V MIR, NENASILJE I MJESTO ZA DRUGOG (4)
- Vjera je nespojiva s nasiljem;
- Mir je najveće zajedničko išćekivanje čovječanstva od religija;
- Pasivni otpor i aktivno nenasilje;
- Svako je poseban i vrijedan poštovanja - Ko je Drugi/a?
VI KULTURNI DOPRINOS RELIGIJA ARHITEKTURI, SLIKARSTVU I MUZICI
(12)
- Povezanost umjetnosti i religije;
- Sveta mjesta religija;
- Kršćansko graditeljstvo (katoličko);
- Hrišćansko graditeljstvo (pravoslavno);
- Islamsko graditeljstvo;
- Jevrejsko graditeljstvo;
- Slikarstvo u religijama;
454
- Duhovna muzika
Preporučuje se posjeta sakralnim objektima.
VII SVJETSKI ETOS - USLOV STVARANJA PRAVEDNOG SVJETSKOG
PORETKA I PREŽIVLJAVANJA LJUDSKOG RODA (6)
- Deklaracija i put do Deklaracije za svjetski etos;
- Ljudskost i uzajamnost;
- Kultura nenasilja i strahopoštovanje pred svakim životom;
- Kultura solidarnosti i pravednog ekonomskog poretka;
- Kultura tolerancije i življenja u istini;
- Kultura ravnopravnosti i partnerstva između muškarca i žene
GIMNAZIJA
KULTURA RELIGIJA
DRUGI RAZRED
1 čas sedmično, 35 časova godišnje
TEMATSKE CJELINE
I HISTORIJSKI PREGLED
RELIGIJE INDIJE (1)
- Hinduizam, džainizam, budizam
RELIGIJE DALEKOG ISTOKA (1)
- Konfucijanstvo, taoizam, lamaizam
JAPANSKE RELIGIJE (1)
- Shintoističko učenje
II SAVREMENE MONOTEISTIČKE RELIGIJE
JUDAIZAM (5)
- Nastanak i razvoj judaizma;
- Savez;
- Jevrejski blagdani;
- Tora i krišna;
- Jevrejski obredi i običaji
KRŠĆANSTVO (5)
-Nastanak i razvoj kršćanstva;
-Rimokatoličanstvo;
-Pravoslavlje;
455
-Protestantizam;
-Kršćanski blagdani;
-Kršćanski obredi i običaji
ISLAM (5)
- Nastanak i razvoj islama;
- Islamsko učenje;
- Islamski blagdani;
- Islamski obredi i običaji;
- Glavne struje islama
RELIGIJE U SVIJETU (2)
- Sikhizam;
- Afričke religije;
- Američke religije
NOVI RELIGIJSKI POKRETI (1)
- Nastanak i razvitak
- Sistematizacija - ZAJEDNIŠTVO KAO NAČELO RELIGIJA (1)
III ETIKA-MORALNO DOBROČINSTVO I RELIGIJE (7)
- Uvod-etika i religija;
- Specifičnosti jevrejske, kršćanske i islamske etike;
- Dekalog (Deset Božijih zapovijedi-zajednička baština i temelj abrahamskih religija);
- Lex talionis („oko za oko, zub za zub“) u tradicijama abrahamskih religija;
- Zlatno pravilo-uzajamnošću do ljudskosti
IV RELIGIJA-DRŽAVA-DRUŠTVO (7)
- Uvod, temeljni pojmovi;
- O religijskoj zajednici;o religioznosti i pripadanju;
- Religija i nacija;
- Religijske zajednice i država; Religija i politika;
- Religijske slobode u sistemu ljudskih prava
456
GIMNAZIJA
KULTURA RELIGIJA
TREĆI RAZRED
1 čas sedmično, 35 časova godišnje
TEMATSKE CJELINE
I ŠTA JE RELIGIJA? (7)
- Različiti aspekti proučavanja religija;
- Povijesni razvoj i nastanak religija;
- Teorije o religijama: E. B. Tylor i James Frazer;
- Sigmund Freud i Emile Durkheim;
- Karl Marx; Mircea Eliade;
- E.E. Evans-Pritchard; Clifford Geertz
II KULTURNE DIMENZIJE RELIGIJA (7)
- Običaji;
- Tradicija;
- Kultura religije;
- Tolerancija kao religijska vrijednost;
- Manifestni oblici religioznosti-ritual, simbol i mit (projektna nastava)
III FENOMEN RELIGIOZNOSTI (6)
- Odnos vjere i nauke;
- Odnos vjere i filozofije;
- Kultura u religijama
IV DOBRO KAO UNIVERZALNI RELIGIJSKI PRINCIP (7)
- Određenje dobra;
- Dobro kao vrhovna vrijednost;
- Religijsko značenje pojma dobra;
- Moralno dobro i „Zlatno pravilo“
V MORAL I RELIGIJA (8)
- Moralna vrijednost;
- Religiozni odgoj kao princip formiranja ličnosti;
- Fenomen savjesti;
- Religiozne norme kao ispunjavanje savjesti;
- Religijsko razumijevanje odgovornosti, krivnje i kazne
457
GIMNAZIJA
KULTURA RELIGIJA
ČETVRTI RAZRED
1 čas sedmično, 30 časova godišnje
TEMATSKE CJELINE
I RELIGIJSKO POIMANJE SLOBODE (6)
- Dekalog-temelj slobode;
- Razvoj spoznaje o slobodi kroz historiju;
- Biti odgovoran za svijet i za čovjeka;
- Zajednička sudbina čovjeka i svijeta;
- Sloboda unutar normi i granica;
- Religiozna sloboda kao individualno i kolektivno pravo čovjeka
II POJAVNI OBLICI RELIGIOZNOSTI (6)
- Molitva;
- Obred;
- Žrtve;
- Askeza;
- Monaški život;
- Hodočašće
III PORODICA U ČOVJEKOVOM ŽIVOTU (7)
- Brak u religiji-pretpostavka za formiranje porodice;
- Praksa religioznih vrijednosti u porodici;
- Mogućnost odgoja za zajednicu u školi i vjerskoj instituciji;
- Religijska gledišta na brak i porodicu
IV PRIMJENA RELIGIJSKIH NORMI (6)
- Religijsko poimanje rata i mira;
- Religija i nacionalizam;
- Religija i ljudska prava;
- Religijski pristup spolnosti;
- Odnos religije prema abortusu;
- Odnos religije prema drogi i alkoholu
V SEKULARIZACIJA (5)
- Odvajanje religije od države;
- Ideja filozofije prosvjetiteljstva i liberalizma;
- Autonomnost vjerskih zajednica;
- Religija, odgoj i obrazovanje
458
DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTA ZA REALIZACIJU PROGRAMA
Ovaj program je namijenjen učenicima koji su se opredijelili za izborni predmet
''Kultura religija'', alternativa predmetu ''Vjeronauka''/''Vjeronauk''.
Nastavnim planom za gimnaziju i srednje škole za stručno obrazovanje i obuku predviđeno je
da se predmet izučava od I do IV razreda sa jednim časom sedmično. Fond sati, obim i
nastavna građa primjereni su cilju i zadacima nastave i uzrastu učenika.
Svaki nastavnik, zavisno od uvjeta, prirode sadržaja, vlastitih znanja i sposobnosti, treba da se
opredijeli u izboru metodičkih postupaka, organizacije nastave i nastavnih pomagala. Posebnu
pažnju treba posvetiti izboru nastavnih metoda primjerenih nastavi „Kulture religija“.
„Kultura religija“ je naučno utemeljen predmet koji se posebno oslanja na društvene nauke:
historiju, filozofiju, sociologiju, estetiku, povijest umjetnosti, muziku, poeziju, pedagogiju i
komparativne teologije s posebnim naglaskom na teologije u Bosni i Hercegovini. Stoga
nastava mora biti historijski usmjerena, opisnog karaktera, vezana za stvarnost, usmjerena na
rad sa primjerima. Treba se odvijati bez dominacije i prevlasti, dakle dijaloški. Teme koje su
upitne u društvu, trebaju biti postavljene kao upitne i u samoj nastavi.
Kod vrednovanja uspjeha treba voditi računa o rezultatima koje učenici ostvare u nastavi. Tu
spadaju aktivna učešća na času, pisani radovi, usmeni doprinosi i praktični učinci.
Ocjenjivanje uspjeha odnosi se na znanja, sposobnosti i vještine stečene u nastavi. Nastavnici
bi trebali u svom mjesečnom planu rada, postaviti nastavne ciljeve, nastavne teme i metodičke
postupke (kod planiranja nastavnih cjelina i sati) koje učenici moraju savladati.
Ocjenjivat će se opseg, samostalno i precizno korištenje znanja, sposobnosti i spremnosti i
način izlaganja.
To znači da zahtjevi u nastavi moraju biti tako oblikovani da se od učenika, pored
reprodukcije, mogu zahtijevati i složeniji učinci i uspjesi kao što su: analiza, argumentacija,
kritički osvrt, procjenjivanje, istraživanje i sl.
Nastavnicima se preporučuje da obavezno pri pripremanju pismene pripreme i realizacije
nastavnih jedinica vode računa da to bude u skladu sa zahtjevima Nastavnog plana i programa
''Kulture religija''.
Profil i stručna sprema nastavnika:
Nastavu iz predmeta Kultura religija od I do IV razreda gimnazije može izvoditi nastavnik
koji je završio:
1. Filozofski fakultet:
- Odsjek filozofija, i stekao zvanje profesor filozofije, magistar filozofije,
doktor filozofije
- Odsjek sociologija, i stekao zvanje profesor sociologije, magistar sociologije,
doktor sociologije
- Odsjek filozofija i sociologija, i stekao zvanje profesor filozofije i sociologije
2. Fakultet političkih nauka:
- Profesor sociologije,
- Profesor kulture religija
3. Teološki fakultet
Nastavu iz predmeta Kultura religija od I do IV razreda srednje škole za stručno
obrazovanje i obuku (četverogodišnje obrazovanje), izvodi navedeni profil za gimnaziju i
nastavnik koji je završio (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje četiri studijske godine,
459
sa akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor za navedenu oblast.
4. Fakultet prirodnih ili društvenih nauka
Nastavu iz predmeta Kultura religije od I do IV razreda gimnazije može izvoditi predavač
koji je završio dodiplomski studij u trajanju od najmanje četiri studijske godine ili stekao
titulu Bakalaureat/Bachelor nenastavničkog fakulteta, ali koji se zakonski osposobio za rad u
školi.