Ekonomika Preduzeca Predavanja Do I Kolokvijuma

Post on 19-Jun-2015

1.373 views 5 download

Transcript of Ekonomika Preduzeca Predavanja Do I Kolokvijuma

FAKULTET ZA MEDITERANSKE FAKULTET ZA MEDITERANSKE

POSLOVNE STUDIJE POSLOVNE STUDIJE –– TIVATTIVAT

EKONOMIKA PREDUZEĆA(Predavanja do I kolokvijuma)

Predavač: Vlado G. Vukasović

2

Nastavni program do I kolokvijumaNastavni program do I kolokvijuma

I. Uvod u ekonomiku preduećaII. Preduzeće kao osnovni subjekt

privređivanjaIII. Pojam i oblici ulaganja (angažovanje i

trošenje)IV. Sredstva preduzeća (osnovna i obrnta)

– 8 i 15 oktobra.

I Kolokvijum – 22. oktobra.

3

I. Uvod u ekonomiku peduzeI. Uvod u ekonomiku peduzeććaa

A. Ekonomika peduzeća kao naučna disciplina

B. Predmet izučavanja ekonomike peduzećaC. Cilj izučavanja ekonomike preduzećaD. Metode izučavanja ekonomike

preduzeća.

4

A. Ekonomika preduzeA. Ekonomika preduzećća kao a kao

naunauččna disciplinana disciplina

1. Pojam ekonomike preduzeća2. Ekonomika preduzeća kao

mikroekonomska disciplina3. Ekonomika preduzeća kao teoriska i

primijenjena nauka.

5

1. Pojam ekonomike preduze1. Pojam ekonomike preduzeććaa

Ekonomika preduzeća je ekonomska nauka koja izučava ekonomiju ili poslovanje preduzeća.

6

2. Ekonomika preduze2. Ekonomika preduzećća kao a kao

mikroekonomska disciplinamikroekonomska disciplina

Ekonomika preduzeća je mikroekonomska disciplina.

7

3. Ekonomika peduze3. Ekonomika peduzećća kao a kao

teoriska i primijenjena naukateoriska i primijenjena nauka

Ekonomika preduzeća kao teoriska i primijenjena (praktična) nauka predstavlja:

� Naučno-istraživačku oblast� Nastavnu (akademsku) disciplinu� Profesiju i praksu.

8

B. Predmet izuB. Predmet izuččavanja ekonomike avanja ekonomike

preduzepreduzeććaa

Predmet izučavanja ekonomike preduzeća je ekonomija ili poslovanje preduzeća.

9

Predmet izučavanja ekonomike preduzeća se odnosi na relevantne elemente ekonomije ili poslovanja preduzeća:

� Ulaganja u reprodukciju (ljudski i materijalni resursi)

� Rezultati reprodukcije (materijalna dobra i usluge)

� Kvalitet ekonomije – efikasnost poslovanja – rezultati / ulaganja

� Održivaost – stalno funkcionisanje preduzeća.

10

C. Cilj izuC. Cilj izuččavanja ekonomike avanja ekonomike

preduzepreduzeććaa

Cilj izučavanja ekonomike preduzeća je povećanje kvaliteta ekonomije ili poslovanja preduzeća.

11

Cilj ekonomike preduzeća se ostvaruje kroz: � Izučavanje i otkrivanje ekonomskih

zakonitosti u ekonomiji ili poslovanju preduzeća

� Na osnovu ekonomskih zakonitosti se utvrđuju principi poslovanja preduzeća

� Primjenom utvrđenih principa poslovanja se utiče na povećanje kvaliteta ekonomije ili poslovanja preduzeća.

12

D. Metode izuD. Metode izuččavanja ekonomike avanja ekonomike

preduzepreduzeććaa

1. Opšte metode2. Metode saznanja3. Posebne metode.

13

1. Op1. Opššte metodete metode

� Dijalektički metod� Metod opšte teorije sistema.

Polaze od stanovišta da su sve pojave u prirodi i društvu međusobno povezane, zavisne i uslovljene, kao i da su u procesima stalnih kretanja i promjena.

14

2. Metode saznanja2. Metode saznanja

� Induktivni� Deduktivni� Analitički� Sintetički� Posmatranje.

15

� Indukcija je logičko zaključivanje uopštavanjem, generalizacijom (od pojedinačnog ka opštem).

� Dedukcija je logičko zaključivanje o konkretnoj pojavi na osnovu opšte prihvaćenog pravila (od opšteg ka pojedinačnom).

16

� Analiza je račlanjivanje cjeline na njene sastavne djelove radi bližeg sagledavanja njihove prirode i njihovog dejstva na cjelinu.

� Sinteza je grupisanje djelova u cjelinu da se sagleda ukupnost njihovog dejstva.

� Posmatranje je metod sistematskog praćenja određenih pojava.

17

3. Posebne metode3. Posebne metode

� Statistički metod� Računovodstveni metod� Matematički metod� Komparativni metod� Projektni metod� Metod procjene� Metod anketiranja.

18

� Statistički metod predstavlja kvantitativno izražavanje pojava, njihovih karakteristika i međuzavisnosti, po statističkim pravilima.

� Računovodstveni metod predstavlja registrovanje i obradu ekonomskih pojava po računovodstvenim pravilima.

19

� Matematički metod predstavlja primjenu matematičkih znanja u kvantificiranju i analizi ekonomskih pojava u preduzeću.

� Komparativni metod se sastoji u upoređenju srodnih pojava i pokazatelja u prostornoj i vremenskoj dimenziji.

20

� Projektni metod predstavlja projekciju mogućeg stanja neke pojave u nekom budućem periodu.

� Metod pocjene se sastoji u procjeni stanja i promjena predmeta procjene u nekom vremenskom periodu.

� Anketiranje je metod ispitivanja mišljenja.

21

II. PreduzeII. Preduzećće kao osnovni subjekt e kao osnovni subjekt

privređivanjaprivređivanja

A. Pojam preduzećaB. Ciljevi preduzećaC. Elementi preduzećaD. Karekteristike preduzeća kao sistema

22

A. Pojam preduzeA. Pojam preduzeććaa

Preduzeće je jedinka tržišne privrede koja samostalno izvršava zadatke u procesu društvene reprodukcije sa ciljem da na osnovu datih društveno-ekonomskih zakonitosti postigne što veću vrijednost čistog rezultata.

Preduzeće je samostalna organizacija ekonomskih resursa koja transormišući uložene resurse u rezultate stvara vrijednost u cilju ostvarenja profita.

Preduzeće je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.

23

Savremeno preduzeće je tržišno orjentisano.

24

Preduzeće je samostalno u svom radu i trebalo bi se pridržavati principa:

� Ekonomske efikasnosti – produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost – maksimiziranje rezultata uz minimiziranje ulaganja

� Društvene norme – zakonske, etičke, društvene odgovornosti.

25

Osnovni cilj preduzeća je ostvarenje što većeg čistog rezultata – dobiti – profita.

Kroz osnovni cilj se ostvajuju:� Ciljevi društva (rezultati, porez)� Ciljevi zaposlenih (zarade)� Specifični cilj preduzeća (opstanak, rast i

razvoj).

B. Ciljevi preduzeB. Ciljevi preduzeććaa

26

Uži pristup� Rad (radni kolektiv – svi zaposleni)� Sredstva za rad (oprema)

Širi pristup:� Elementi ulaganja u reprodukciju (radna snaga,

sredstva za rad i predmeti rada)� Organizacija (mikro – radna mjesta, makro –

organizaciona struktura)� Rezultati reprodukcije (materijalna dobra i

usluge iskazani preko: fizičkog obima proizvodnje, vrijednosti proizvodnje, dobiti).

C. Elementi preduzeC. Elementi preduzeććaa

27

D. Karakteristike preduzeD. Karakteristike preduzećća kao a kao

sistemasistema

Preduzeće kao sistem je cjelina sastavljena od međusobno povezanih podsistema (sistema nižeg reda u odnosu na preduzeće), sa sledećim karakteristikama:

� Organizacioni sistem – nastaje kao rezultat ljudskog stvaralaštva u organizovanju procesa privređivanja

28

� Otvoren sistem – koji je pribavljanjem resursa i realizacijom rezultata u stalnoj interakciji sa okruženjem

� Složen sistem – sadrži mnoštvo različitih elemenata povezanih složenim vezama i mnoštvom upravljačkih impulsa

� Dinamički sistem – stalno se mijenja (rast i razvoj, prilagođavanje promjenama okruženja...)

� Relativno stabilan sistem – usmjeren sistemom ciljeva (nivo stabilnosti koji omogućava funkcionisanje)

29

� Nedeterminisani sistem – uzročno posledični odnos ulaganja i rezultata je zavisan od velikog broja unutrašnjih i vanjskih činilaca sa različitim stepenom predvidivosti uticaja

� Upravljiv sistem – svjesnom akcijom vođen sistem

� Realan sistem – sastoji se od realnih elemenata

� Vještački sistem – stvoren vještačkim putem.

30

III. Pojam i oblici ulaganja III. Pojam i oblici ulaganja

A. Pojam i oblici ulaganja u reprodukcijiB. Angažovanje sredstava u reprodukcijiC. Trošenje sredstava u reprodukciji.

31

A. Pojam i oblici ulaganjaA. Pojam i oblici ulaganja u reprodukcijiu reprodukciji

� Ulaganja su ulazi u reprodukciju sa ciljem dobijanja rezultata – izlaza.

� Ulaganja u reprodukciju su funkcionalnog karaktera – imaju svrhu (dobijanje rezultata).

32

U reprodukciju se ulažu elementi reprodukcije:

� Sredstva za rad� Predmeti rada� Radna snaga.

Ulaganja u proces reprodukcije zavise od:� Zadataka preduzeća� Uslova njegovog ostvarivanja.

33

Ulaganja se vrše u svim fazama reprodukcije:� Pripremnoj� Proizvodnoj � Završnoj.

Struktura ulaganja po fazama reprodukcije je različita i promjenljiva pod uticajem:

� Organizacionih� Tehničkih i� Tržišnih uslova reprodukcije.

34

Ulaganja u reprodukciju se izučavaju sa stanovišta:

� Minimiziranja ulaganja� Reprodukovanja uloženih elemenata� Kontinuiteta reprodukcije.

35

Minimiziranje ulaganja je osnovno ekonomsko pravilo čijom primjenom se obezbjeđuje racionalno trošenje ograničenih resursa.

Reprodukovanje uloženih elemenata je njihovo obnavljanje sa ciljem neprekidne proizvodnje (podmirivanja potreba).

Na ostvarenje kontinuiteta reprodukcije utiču ulaganja i rezultati.

36

Oblici ulaganja u reprodukciju su:

� Ulaganja u vidu angažovanja sredstav� Ulaganja u vidu trošenja sredstava.

37

B. AngaB. Angažžovanje sredstava u ovanje sredstava u

reprodukcijireprodukciji

1. Pojam i cilj angažovanja sredstava2. Metamorfoze i stanja angažovanih

sredstava3. Determinante angažovanih sredstava.

38

1. Pojam i cilj anga1. Pojam i cilj angažžovanja sredstavaovanja sredstava

� Angažovanje sredstava je ulaganje sredstava u reprodukciju sa ciljem da se omogući proizvodnja i razmjena u reprodukciji.

� Angažovanje sredstava znači blokiranje, vezivanje sredstava za reprodukciju.

39

� Angažovanje počinje u momentu pretvaranja novčanih sredstava u početni robni oblik.

� Angažovanje traje dok se sredstva ponovo ne jave u novčanom obliku.

40

� Cilj angažovanja sredstava je obezbjeđenje kontinuiteta reprodukcije.

41

Angažovana sredstva se mogu posmatrati po:

� Elementima reprodukcije (materijal, sredstva za rad, radna snaga)

� Fazama reprodukcije (početna robna faza, tehnološka faza, završna robna faza)

� Vidovima angažovanja (naturalnom, novčanom).

42

Angažovana sredstva u materijalu:� Sredstva u zalihama materijala� Troškove materijala u nedovršenoj i

dovršenoj proizvodnji

Angažovana sredstva u sredstvima za rad :� Neamortizovani i amortizovani dio

osnovnih sredstava

Angažovana sredstva u radnoj snazi:� Zarade radnika.

43

U početnoj robnoj fazi sredstva se angažuju za isplatu nabavljenog materijala i sredstava za rad

U tehnološkoj fazi sredstva se angažuju u vidu: troškova materijala nedovršene proizvodnje, neamortizovanog dijela vrijednosti sredstava za rad, obračunate amortizacije i isplaćenih zarada kao troškova u nezavršenoj proizvodnji

U završnoj robnoj fazi sredstva se angažuju u: troškovima materijala, sredstava za rad, i zarada sadržanih u gotovim proizvodima i potraživanjima.

44

Naturalno angažovanje sredstava je angažovanje: materijala, opreme, prelaznih (nezavršene proizvodnje) i završnih tehnoloških oblika (gotovih proizvoda).

Novčani vid angažovanja je novčano iskazivanje naturalnog angažovanja kao osnovna (sredstva za rad) i obrtna sredstva (materijal i radna snaga).

45

2. Motamorfoze i stanja anga2. Motamorfoze i stanja angažžovanih ovanih

sredstavasredstava

Metamorfoza je prelazak sredstava iz jednog pojavnog oblika u drugi u kružnom kretanju u reprodukciji.

46

Angažovana sredstva prolaze kroz sledeće metamorfoze:

1. Metamorfoza početnog novčanog oblika u početni robni oblik (N – R).

2. Metamorfoza početnog robnog oblika u prelazni tehnološki oblik (proizvodnja u toku) (R – P).

3. Metamorfoza prelaznog tehnološkog oblika u završni robni oblik (P – R1).

4. Metamorfoza završnog robnog oblika u završni novčani oblik (R1 – N1).

47

Stanja angažovanih sredstava su:

� Početni robni oblik (materijal)� Prelazni tehnološki oblici (poluproizvodi)� Završni robni oblik (gotovi proizvodi).

Angažovana sredstva u ovim stanjima karakteriše različiti stepen blokiranosti / dostupnosti.

48

Sa stanovišta uticaja angažovanja na kvalitet ekonomije:

� Suma angažovanih sredstava� Vrijeme angažovanja� Kvalitet angažovanja.

3. Determinante anga3. Determinante angažžovanja ovanja

sredstavasredstava

49

Suma angažovanih sredstava je količina novčanih sredstava koja je angažovana u reprodukciji (zbir suma angažovanih u pojedinim fazama reprodukcije).

Vrijeme angažovanja sredstava (ciklus angažovanja) obuhvata vrijeme pripreme, vrijeme proizvodnje i vrijeme prodaje.

Kvalitet angažovanja sredsava predstavlja stepen opravdanosti angažovanja sredstava u pojedinim fazama reprodukcije.

50

C. TroC. Troššenje sredstava u reprodukcijienje sredstava u reprodukciji

1. Pojam i cilj trošenja2. Odnos angažovanja i trošenja sredstava3. Trošenje i reprodukovanje sredstava.

51

Trošenje sredstava u reprodukciji predstavlja pretvaranje jednog oblika upotrebnih vrijednosti elemenata u reprodukciji u novu upotrebnu vrijednost (gotovi proizvod).

Trošenje sredstava u reprodukciji predstavlja stvaranje novih upotrebnih vrijednosti (proizvoda).

1. Pojam i cilj tro1. Pojam i cilj troššenjaenja

52

Trošenje sredstava u reprodukciji je obnovljivo (reprodukciono) jer će se utrošene vrijednosti obnoviti u kontinuitetu proizvodnje.

Trošenje sredstava u reprodukciji se može posmatrati sa stanovišta:

� Elemenata reprodukcije� Faza reprodukcije� Nosioca trošenja� Vidova trošenja.

53

U reprodukciji se troše svi elementi reprodukcije: sredstva za rad, predmeti rada i radna snaga.

Trošenje sredstava se odvija u svim fazama reprodukcije, a može biti:

� Proizvodno (faza proizvodnje)� Prometno (faze nabavke i prodaje).

54

Nosioci trošenja su proizvodi i usluge zbog kojih i nastaje trošenje.

Vidovi trošenja mogu biti:� Naturalni � Novčani.

55

2. Odnos anga2. Odnos angažžovanja i troovanja i troššenja enja

sredstavasredstava

Angažovanje sredstava se vrši da bi se obezbijedila proizvodnja i razmjena, to jest da bi se obezbijedilo trošenje.

Angažovanje i trošenje sredstava se mogu upoređivati:

� Kvalitativno� Kvantitativno.

56

U kvalitativnom pogledu veći uticaj (pritisak) na kvalitet ekonomije ima trošak nego angažovana sredstva (napr. zaliha materijala / trošak materijala – posebno vidljivo u slučaju poremećaja u reprodukciji).

57

Angažovana suma sredstava povlači trošak agažovanja (bilo da su sopstvena ili pozajmljena sredstva).

Ta = S x k / 100

Ta – trošak angažovanjaS – angažovana suma sredstavak / 100 – kamatna stopa (tržišna cijena

novca).

58

Kvantitativni odnos angažovanih sredstava i troškova se izražava koeficienom angažovanja, koji pokazuje potrebni iznos angažovanja sredstava po jedinici troška

Ka = S / T

Ka – koeficient angažovanjaS – angažovana suma sredstavaT – troškovi.

59

3. Tro3. Troššenje i reprodukovanje enje i reprodukovanje

sredstavasredstava

Kontinuirano zadovoljenje potreba –kontinuirana proizvodnja – kontinuirano trošenje sredstava – kontinuirano reprodukovanje uloženih elemenata.

60

Važna pitanja reprodukovanja:

� Reprodukciona sposobnost� Oblici reprodukovanja� Ciklusi reprodukovanja pojedinih

elemenata.

61

Reprodukciona sposobnost – je sposobnost preduzeća da obnavlja utrošene elemente, odnosno proizvodnju.

Reprodukciona sposobnost preduzeća može biti na nivoima:

� Istom – prosta reprodukcija� Umanjenom – umanjena reprodukcija� Uvećanom – proširena reprodukcija.

62

Reprodukciona sposobnost se izražava koeficientom reprodukcije, koji pokazuje intezitet reprodukovanja angažovane sume sredstava u reprodukciji (u jednom ciklusu reprodukcije).

Kr = T / S

Kr – koeficient reprodukcijeT – troškoviS – angažovana sredstva.

63

Sposobnos preduzeća za proširenu reprodukciju (akumulaciona sposobnost) se mjeri koeficientom neto reproduktivne sposobnosti (Krp).

Krp = A / S

Koeficient bruto repeodukcione sposobnosti (Krb) = (T + A) / S

(T + A) – troškovi i akumualacija.

64

Oblici reprodukovanja elemenata reprodukcije:

� Komercijalno – novčano (naplatom realizovanih proizvoda)

� Proizvodno – naturalno (kupovinom elemenata reprodukcije radi zamjene utrošenih u predhodnom ciklusu).

Mogu se ostvariti na: istom, umanjenom i uvećanom nivou.

65

Ciklusi reprodukovanja pojedinih elemenata reprodukcije su različiti u odnosu na ciklus reprodukcije proizvoda – uslovljeno je specifičnostima trošenja i reprodukovanja pojedinih elemenata.

Ciklus reprodukcije jednog elementa je vrijeme potrebno za njegovo obnavljanje (transformisanje i vraćanje u početni oblik).

66

Materijal – ciklus reprodukcije materijala se poklapa sa ciklusom reprodukcije proizvoda (materijal se u cjelini obnavlja za svaki ciklus reprodukcije proizvoda)

Sredstva za rad – njihov ciklus reprodukovanja je višestruko duži od ciklusa reprodukcije proizvoda (u jednom ciklusu reprodukcije proizvoda se ostvaruje djelimično komercijalno reprodukovanje sredstava za rad u iznosu amortizacije obračunate za jedan ciklus)

Radna snaga – njen ciklus reprodukovanja (mjesečno – isplata zarada) i ciklus reprodukcije proizvoda (duži ili karaći zavisno od prirode proizvodnje) se ne poklapaju.