DOBA IMPERIJALIZMA I

KOLONIJALIZMA

IMPERIJALIZAM I KOLONIJALIZAM

druga polovica 19. st. –

pojedine europske države - snažan

industrijski razvoj

razvoj industrije – industrijalci dobit ulagali u

banke i u proširenje proizvodnje

ujedinjavanje bankarskog i industrijskog

kapitala

bankarstvo – novi oblik bogaćenja

imperijalizam –

razdoblje gospodarskog i političkog razvoja

potkraj 19. i na početku 20. st.

širenje velikih kolonijalnih carstava uz

pomoć bankarskog i industrijskog kapitala

borba za što veći utjecaj u svijetu

važno posjedovanje što većeg broja kolonija

kolonije - izvor jeftinih sirovina, ali i prostor u

kojem se mogu prodavati gotovi proizvodi

kolonijalizam –

proces osvajanja gospodarski i politički

nerazvijenih zemalja

vrhunac u drugoj polovici 19. st.

osvajanje nerazvijenih zemalja Azije i Afrike

kolonijalizam:

osvajanje novih tržišta

osvajanje novih izvora bogatstava

useljavanje viška stanovništva iz

metropola (matičnih država)

kolonije – proizvodnja s jeftinom

radnom snagom

razvijene europske države organizirale

istraživačke ekspedicije u neistražene

krajeve

cilj – proširiti kolonijalne posjede

unutrašnjost Afrike - Europljanima postala

poznata zahvaljujući nekoliko velikih

ekspedicija

Velika Britanija –

najveće kolonijalno carstvo

posjedi – ¼ Zemaljske kugle

Francuska –

u 18. st. potisnuta iz Sjeverne Amerike i Indije

kolonijalno carstvo stvorila na prostoru

zapadne Afrike

Njemačka i Italija –

nove europske države

uključile se u utrku za

osvajanje kolonija

Italija – nekoliko kolonija:

na obali Sredozemnog mora

na istoku afričkog kontinenta

Portugal

svoje kolonijalne posjede na obali Angole i

Mozambika nastojao očuvati i proširiti

borba za osvajanje i očuvanje kolonija u

Africi, do kraja 19. stoljeća - rješavana

diplomatskim sporazumima

uskoro - sve veći sukobi među kolonijalnim

silama

Azija –

Indija –

najveća kolonija

pod nadzorom Britanaca

Kina –

najmnogoljudnija zemlja

imala status polukolonije

Rusija –

kolonijalni interesi na Sredozemnom moru i

na Tihom oceanu

najveći protivnik Velika Britanija

Japan –

dugo bio zaostala, feudalna država

modernizacija gospodarstva

reorganizacija vojske

izgradnja snažne mornarice

postao konkurent postojećim kolonijalnim

silama

rat Rusije i Japana –

1904. - 1905.

oko Koreje i Mandžurije

rat potakla Velika Britanija – savez s Japanom

izbijanje revolucije u Rusiji 1905. – protiv

carske samovlade

pobjeda Japana, potvrđen njegov status kao

nove kolonijalne sile

Nakon napada Japanaca, ruski je car Nikola II.

poslao svoju baltičku flotu kao pojačanje

istočnoj fronti. Njezino 18-mjesečno putovanje

završilo je katastrofom. Japanci su je potpuno

uništili, završivši time rat. Bilo je to prvi put u

povijesti da je jedna azijska flota porazila

europsku.

težnje najvećih kolonijalnih sila da zadrže

svoje posjede

pokušaji novih kolonijalnih sila da svoja

kolonijalna područja prošire

u sljedećim će desetljećima biti razlogom

najvećih svjetskih sukoba u povijesti

čovječanstva

BORBA PROTIV KOLONIJALIZMA

Europljani se često prema domorodačkom

stanovništvu odnosili s prezirom i okrutno;

domorodce smatrali manje vrijednim ljudima

Pročitaj misao Cecila Rhodesa

u udžbeniku!

gospodarsko iskorištavanje

gubitak političkih prava

neljudski postupci

nepriznavanje nacionalnih i vjerskih posebnosti

otpor izvaneuropskih

naroda kolonijalnoj

vladavini

ustanci protiv kolonijalne vladavine –

zapadna i istočna Afrika, Indija i Kina

Boksački ustanak u Kini 1899. – 1900.

organiziralo ga tajno kinesko društvo

„Pravedne složne šake”

gradska sirotinja i seljaci -

nezadovoljstvo gospodarskim iskorištavanjem

porast nezaposlenosti

glad

ponižavajući odnos stranaca

prema Kinezima

krvavi obračuni sa strancima

kineski carski dvor nije ništa poduzimao

ustanak krvavo ugušili europski kolonijalni vojnici

iskorištavanje kineskog nacionalnog

bogatstva nastavljeno

Kina i dalje bila formalno samostalna

u stvarnosti njome upravljale svjetske

kolonijalne sile

Indija -

najveća i najvažnija britanska kolonija

najveća pobuna izbila 1857. u

sjevernoindijskom gradu Lucknowu

pobunu započeli indijski vojnici u britanskoj

vojsci

pretvorila se u opći prosvjed protiv britanskih

vlasti

dominioni –

kolonije s autonomijom – dobile je u drugoj

polovici 19. i na početku 20. st.

priznavale formalnu vlast bivših posjednika

bivše britanske kolonije Kanada, Australija,

Novi Zeland i Južnoafrički Savez

POLITIČKI INTERESI I SUSTAVI SAVEZA

kraj 19. stoljeća - svjetske kolonijalne sile

podijelile ono što su mogle

Velika Britanija i Francuska

osvojene posjede nastojale

obraniti

Njemačka i Italija –

kasno se ujedinile

u raspodjeli kolonija dobile malo

želja za preraspodjelom kolonija – sukobi s

ostalima

Njemačka –

nakon ujedinjenja postala glavni politički

čimbenik u Europi

• sklapanje Trocarskog saveza

1873. – Njemačka, Rusija,

Austro-Ugarska, raspad

1887.

Trojni savez – Njemačka,

Austro-Ugarska i Italija

Antanta - Velika Britanija,

Francuska i Rusija

PLAN PLOČE

Doba imperijalizma i kolonijalizma Razdoblje gospodarskog i političkog razvoja početkom 20. stoljeća

nazivamo imperijalizmom.

Kolonijalizam- proces osvajanja gospodarskih i političkih nerazvijenih

zemalja (Afrika, Azija).

Najveće kolonijalno carstvo imala je Velika Britanija.

Svrha kolonija: jeftina radna snaga, novo tržište, iskorištavanje prirodnih

bogatstva, useljavanje viška stanovništva.

Zbog tih nepravdi izbijaju brojni ustanci

Dominioni- britanske kolonije koje su stekle autonomiju, ali su i dalje

priznavali vlast britanskog parlamenta.

Stvaranje Trojnog Saveza i Antante.