Budžet - Univerzitet PIM

Post on 22-Nov-2021

9 views 0 download

Transcript of Budžet - Univerzitet PIM

Budžet-Budžet je osnovni finansijski instrument države i njenih organizacionih oblika kojim se u formi pravnog aktaunaprijed utvrđuju i sintetizuju javni prihodi i javni rashodi po obimu i strukturi i vrši finansiranje javnih rashoda u datom periodu vremena za vršenje djelatnosti i funkcija države i zadovoljenje javnih potrebakoje se nalaze u njenoj nadležnosti.

- Ima implikacije političke, ekonomske i socijalne prirode

• Budžet je:- Finansijski instrument teritorijalnih javno-pravnih

kolektiviteta, isključivo je vezan za državu.- Opšti instrument finansiranja javnih rashoda- Osnovni instrument finansiranja javnih rashoda- Pravni akt- Ima planski karakter- Ostvaruje proces finansiranja javnih rashoda- Bilansni karakter- Ostvaruje usklađenost javnih prihoda i rashoda- Specificira javne prihode po vrstama, oblicima i

podoblicima a javne rashode po po osnovnim i bližim namenama i korisnicima

- Budžet je periodični i kratkoročni instrument

Ekstrafiskalna obilježja budžeta

• Funkcionalni karakter (kao instrument ostvarivanja funkcija države)

1. Instrument ekonomske stabilizacije (uticaj na proizvodnju, razmjenu, potrošnju, cijene)

2. Utiče na preraspodjelu društvenog proizvoda

3.Alokativna uloga• Budžet ima politički karakter

Predmet budžetskog finansiranja

• Finansiranje državnih organa• Finansiranje javnih službi• Finasiranje socijalnih programa (socijalna

zaštita)• Finansiranje podsticaja razvoja privrede

Istorijski razvoj budžeta

• Za nastanak i razvoj budžeta bilo je potrebno ispunjavanje određenih uslova:

- postojanje potpunog subjektivnog prava parlamenta da odlučuje po pitanjima prikupljanja i trošenja javnih sredstava

- postojanje organizovane i centralizovane državne uprave

- napredak u tehnici knjigovodstva i računovodstva

- napredak u opštoj kulturi i obrazovanju državnih činovnika

- Razvitak robonovčane privrede

Budžetska načela-Osnovni cilj: Omogućiti što racionalniju i efikasniju javnu potrošnju u skladu sa ekonomskim mogućnostima društva.- primjena načela omogućava veću preglednost budžeta (tehničku jedno-stavnost)- Omogućava se i kontrola zakonodavne vlasti nad izvršnom- data su uglavnom u Zakonu o budžetskom sistemu, ponegdje i u samom Ustavu-Načela su se mijenjala sa promjenom društveno-ekonomskih uslova i jačanjem intervencionističke uloge države sa tendencijom da se pojača kako samostalnost izvršne vlasti, tako i kontrola nad njenim djelovanjem.

Razvoj budžeta kao pravnog akta

• “Današnje parlamentarne ustanove Engleske i celog sveta vode poreklo od engleskih kraljeva rasipnika; obuzdavajući njih došlo se do budžetskog prava”(Lovčević, Institucije javnih finansija, str. 222)

1. Načelo jedinstva

• Svi prihodi i svi rashodi javnopravnog tijela treba da čine nedjeljivu cjelinu u okviru budžeta kao finansijskog instrumenta i pravnog akta.

• Opravdanost: -preglednost i jednostavnost uvida- Bolja informisanost i kontrola- Racionalnija i ravnomjernija upotreba sredstava- Manji režijski troškovi- Efikasnija upotreba budžeta kao instrumenta

ostvarivanja društveno-ekonomskih potreba

Odstupanja od načela jedinstva• Javljaju se u vanrednim okolnostinma ili u slucajevima kada specificnost

finansiranja zahteva drugačije praćenje.• Kapitalni budžeti: služe za finansiranje investicija, popunjavaju se uglavnom

iz zajmova.• Vanredni budžeti. Koriste se za vrijeme ratova i elementarnih nepogoda.

Finansiraju se uglavnom iz vanrednih izvora• Aneksni budžeti podrazumjevaju odvojeno prikupljanje i evidentiranje

sredstava za javna preduzeća iz određenih društvenih djelatnosti koje se finansiraju participacijama i sredstvima iz budžeta. Bilansno su vezani za budžet.

• Posebni računi i podračuni: Najčešće prisuti na lokalnom i subcentralnom nivou. Služe za finansiranje službi za koje se namjenski trajno izdvajaju sredstva.(obrazovanje, nauka, kultura)

Usko vezani za budžet (na prihodnoj i rashodnoj strani)Obilježja: jasna raspodjela sredstava po korisnicima

nemogućnost preraspodjele po namjeni

• Budžetski fondovi: Predstavlja instrument finanisranja javnih rashoda( prije svega javnih preduzeća) za čije se finansiranje koriste kreditna sredstva ili vrši plasman sredstava koji zahtjeva poseban način evidentiranja i korišćenja.

• Podrazumjeva odstupanje od načela jedinstva u materijalnom i formalnom smislu.

Vezanost za budžet: - u budžetu se obezbjeđuju sredstva- Služi za finansiranje javnih rashoda socijalno3. Finansijski programi: Finansijska institucija za finansiranje potreba čije

ostvarivanje traje duže od godinu dana a njime se ukupna i godišnja sredstva, program rada i rokovi, nadležnost za izvršenje poslova. Primer primene: odbrana, razvoj nedovoljno razvijenih područja, zaštita životne sredine i slično.

4. Finansijski planovi: Instrument finansiranja organizacijna obaveznog socijalnog osiguranja.

2. Načelo potpunosti

• Budžetska potpunost se sastoji u tome da se u budžetu prikazuju svi prihodi neo-phodni za zadovoljavanje javnih potreba u bruto iznosima i svi rashodi.

• Ovo znači da nije dozvoljeno neto iskazivanje, odnosno da se prihodi prebijaju sa rashodima a u budzetu iskazuje samo razlika

3. Načelo realnosti

• Podrazumjeva da se prilikom planiranja prihoda i rashoda uzimaju u obzir samo oni prihodi koje je realno ostvariti i oni rashodi koji su neophodni ali koje je moguće pokriti iz redovnih prihoda.

4. Načelo ravnoteže• Pojava suficita ili deficita, odnosno rebalans i

zaduživanje u toku godine znak su nezdravih javnih finansija

• Budžet mora biti u ravnoteži kako prilikom donošenja, tako i prilikom izvršavanja

Uzroci nerealnih projekcija• Vlade mogu iz političkih razloga da predlože

nerealno precjenjene ili potcjenjene budžete• Nedostatak kvalitetne statistike i evidencije

može da utiče na nerealno planiran budžet• Nepostojanje adekvatnih metoda budžetskog

planiranja• Subjektivne slabosti organa budžetskog

planiranja• Suviše velika udaljenost vremen aplaniranja i

vremena kada se budžet izvršava• Privredna nestabilnost i inflatorni trendovi

5. Načelo specijalizacije

• Podrazumjeva potrebu da svi prihodi i svi rashodi unaprijed budu klasifikovani po određenoj šemi.

Neophodnost specijalizacije

• Ukoliko se pozicije ne bi unaprijed klasifi-kovale postojala bi mogućnost subjekti-vizma izvršnih organa pri prikupljanju i trošenju sredstava

• Neplanski bi se opterećivali pojedini izvori prihoda i neplanski bi se zadovoljavale potrebe

• Vladala bi neizvjesnost u pogledu materijalnih uslova zadovoljavanja pojedinih potreba

• Bilo bi teško ostvariti disciplinu u pogledu trošenja sredstava

• Kontrola bi bila nemoguća

Tri tipa specijalizacije

• Kvalitativna specijalizacija

• Kvantitativna specijalizacija

• Vremenska specijalizacija

Kvalitativna specijalizacija

• Kvalitativna specijalizacija se sastoji u tome da izvršioci budžeta mogu prikupljati samo sredstva koja su predviđena budže-tom i vršiti rashode samo za one namjene koje su utvrđene u budžetu

• Izuzetak je moguć kada su u pitanju rashodi i to samo u situaciji teško predvidivih rashoda i onako kako je to dopušteno u normativnom djelu budžeta

• Prikriveno virmanisanje (uplate prema vladinim prioritetima, “unutrašnja preraspodjela”)

Kvntitativna specijalizacija

• Podrazumjeva da se unaprijed utvrdi ne samo odakle, nego i koliko će se sredstava prikupiti iz kojih izvora i koliko će se sredstava trošiti na svaku pojedinačnu namjenu.

• Kvalitativna specijalizacija je uslovnog karaktera kada su u pitanju prihodi jer njihov obim zavisi ne samo od napora izvršnih organa nego i od društveno-ekonomskih uslova poslovanja

• Kvantitativna specijalizacija za rashode ima limitirajući karakter (bar kad je gornja granica u pitanju).

• Ukoliko se jave objektivno uslovljena potreba za trošenjem većeg iznosa sredstava, moguće je:

- Izvršiti virmanisanje (u skladu sa zakonom o izvršenju budžeta)

- Koristiti tekuća budžetska rezerva

- Izvršiti rebalans budžet

Vremenska specijalizacija

• Prihode i rashode(po kvalitetaivnoj i kvantitati-vnoj specijalizaciji) treba prikupljati i trošiti u unaprijed utvrđenom periodu.

• Nedostaci: - pretjeranpo detaljisanje čini budžet glomaznim i

nepreglednim- Izvršioci budžeta gube inicijativu da se što skladnije i

racionalnije zadovoljavaju potrebe- Budžet se čini neelastičnim- Budžet postaje “pretjerano” javan jer se i namjene koje

su po prirodi stvari konspirativne trebaju objelodaniti

6. Načelo jasnoće (transparentnosti)

Prihodi se klasifikuju po izvorima (vrsta, oblik, podoblik) a rashodi se klasifikuju po namjenama (osnovne namjene, nosioci, korisnici, bliže namjene)

7. Načelo periodičnosti (godišnjosti ): lakše planiranje, kontrola izvršenja i vođenje ekonomske politike

8. Načelo javnosti; budžet treba da je dostupan javnosti i objavljen u službenom glasniku

Izrada i donošenje budžetaZnačajna pitanja:

-Faze donošenja i izvršavanja-Ko su učesnici u donošenju i izvršavanju budžeta- kolika su prava učesnikaZnačaj ovih pitanja ima društveno-političku pozadinu-Princip inicijative vlade ili inicijative skupštine (Francuska , SAD)- Faze pripreme budžeta:- priprema predračuna rashoda (pripremaju budžetski korisnici)- priprema nacrta budžeta (ministarstvo nadležno za budžet)- priprema prijedloga (Vlada)

Metodi planiranja prihoda i rashoda

1. Automatski metod (metod pretposlednje godine)- podrazumjeva da se uzimaju cifre iz budžeta za poslednju godinu za koju je budžet izvršen te se koriguju s obzirom na predviđanje budućih potreba i uslova.

Nedostaci:- Ostavlja malu slobodu kreatorima budžeta,- ne uvažava ekonomska i druga kretanja koja se

odnose na godinu u kojoj se budžet donosi- Moguća je primjena jedino u uslovima makroek. stabilnosti

2. Neposredni (direktni) metod: na bazi prošlih i tekućih kretanja uz primjenu savremenih matematičkih i statističkih metoda vrši se procjena svih relevantnih faktora i priprema se budžet

3. Normativni metod: sastoji se u pronalaženju odgovarajućih normativa (merila) tipičnih za organe i ustanove pa se na osnovu njih pristupa planiranju prihoda i rashoda

Donošenju budžeta• U procesu donošenja budžeta učestvuju :- Organ nadležan za poslove budžeta a koji

pripada izvršnom tijelu (npr. Ministarstvo finansija)-priprema nacrt

- Izvršni organ (vlada)-priprema prijedlog- Skupština- razmatra prijedlog i daje

amandmane, te konačno usvaja budžet- Budžet se objavljuje u službenom glasniku

Privremeno finansiranje

• U skladu sa načelom godišnjosti, budžet se donosi za period od jedne godine i važi samo za tu godinu

• Ukoliko se budžet ne donese do početka nove fiskalne godine (01.januar) pristupa se privremenom finansiranju. Privremeno finansiranje može trajati tri mjeseca, a najduže do 30 juna tekuće godine (zakon RS)

• Metode privremenog finansiranja:- Metod budžetskih dvanaestina- Metod rekondukcije (prenos ovlašćenja za tekuće iz

mjeseci prethodne godine)- Meto akontacije (odobrava se trošenje kako je planirano

u neusvojenom budžetu)

Izvršenje budžeta-Predstavlja fazu budžetskog ciklusa koja slijedi nakon donošenja budžeta.Obuhvata više faza, radnji, subjekata i učesnika pa se mora detaljno regulisati propisima.-Naredbodavci: upravljaju državnom imovinom -Računopolagači: neposredno rukuju finansijskim sredstvima radi likvidiranja odluka o njihovom trošenju- Ukoliko nastupe problemi u izvršavanju budžeta pristupa se njegovom rebalansu. - Na kraju budžetskog ciklusa nalazi se završni račun budžeta čime se zaokružuju javni rashodi u toku jedne godine. Sastavlja ga Vlada a usvaja Skupština

Sadržina završnog računa

1. Opšti dio: planirani i ostvareni prihodi i rashodi, stanje rezervi, raspored viška prihoda, način pokrića deficita

2. Bilans stanja: pokazuje stanje pokretne i nepokretnih sredstava kao i prava kojim organi javnopravnog tijela raspolažu

3. Posebni dio sadrži prikaz budžetom predviđenog i izvršenog rasporeda sredstava. Prikaz je urađen na isti način kao i u posebnom djelu budžeta

Uz prijedlog završnog računa skupštini se dostavlja i izvještaj o izvršenoj kontroli finansijsko-materijalnog poslovanja korisnika budžetskih sredstava.

Kontrola u užem i širem smislu

• Kontrola u širem smislu podrazumjeva kontrolu cjelokupnog budžetskog ciklusa

• Kontrola budžeta u užem smislu obuhvata kontrolu samog izvršenja budžeta

• Kontrola izvršenja budžeta podrazumjeva kontrolu budžeta u cjelini i kontrolu trošenja sredstava

Vrste kontrole

• Prema vremenu (prethodna i naknadna)• Prema metodu (dokumentarna i terenska)• Prema subjektima (kontrola naredbodavaca i

racunopolagača)• Prema organima koji je vrše:1. upravna: kontrola nižeg od strane višeg

upravnog organa2. Računsko-sudska: budžetska inspekcija3. Politčka: Vrši skupština preko završnog računa

Savremene teorije budžeta1. Teorija sistemskog budžetskog deficita2. Teorija cikličnih budžeta (ravnoteža treba da je

ostvarena na nivou privrednog ciklusa)3. Teorija stabilizacionog budžeta (budući da su u

budžetski sistem ugrađeni automatski stabilizatori, država treba da vodi neutralnu politiku)

4. Teorija kompenzatornog budžeta (slična teoriji sistemskog deficita). Bitno je postići punu zaposlenost a stanje javnih finansija je irelevantno

5. Teorija čistog ciklusa – izučava uticaj budžetske politike na privredu

6. Hallerova teorija- nastavlja teoriju čistog ciklusa izučavajući ukupnu ekonomsku ravnotežu (javnog i privatnog sektora)