Post on 21-Jan-2017
Sanacija sekundarne mreže šumske transportne infrastrukture
(traktorski putevi – vlake)
Doc.dr Muhamed Bajrić,Prof. dr Dževada Sokolović
2. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJEŠUMSKO INŽENJERSTVO JUGOISTOČNE EVROPE - STANJE I IZAZOVI
28-30. oktobar 2015. godine, Goč, Srbija
Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
UVOD Sekundarna mreža šumskih komunikacija
(traktorski putevi – vlake) predstavlja važan segment ukupne mreže šumske transportne infrastrukture,
Traktorski putevi su građevinski objekti kod kojih su prisutni zemljani radovi, ali izostaje gornji stroj;
Traktorske vlake su privremeni građevinski objekti koje dobijemo prosijecanjem kroz šumu i uzastopnim prolaskom traktora istim tragom (kretanje po bespuću).
Gradnja pojednostavljena (probijanje širokog otkopa, bez kolovoza, objekata za odvodnju, sa širokim rasponom uzdužnih nagiba);
Često se izvode u nagibima i do 50% (iako to nije u skladu sa tehničkim normativima);
Kao rješenje odvodnje površinske vode izvode se poprečni nagibi 3 -5% u smjeru padine;
Zakonskim propisima u F BiH reguliše se obaveza sanacije traktorskih puteva – vlaka nakon eksploatacije (Pravilnik o obimu mjera o uspostavljanju i održavanju Šumskog reda i način njihovog provođenja, 2002);
U šumarskoj operativi se propisane mjere uglavnom ne provode;
Rezultat ne provođenja mjera su pojava i razvoj erozioni procesa, a u nekim ekstremnim slučajevima i nastanak vododerina i bujični tokova.
Brojna prethodna istraživnja koja govore o zasipanju rječnih tokova nanosom čije porjeklo je najčešće sa traktorskih puteva – vlaka.
5
METODE RADA U okviru dva šumska odjeljenja postavljene
eksperimentalne plohe sa izvršenom sanacijom Odjeljenje 9 GJ “Vogošća Bulozi”, sanacija
izradom poprečnih jaraka Odjeljenje 28 “Gornja Rakitnica”, sanacija
putem zasijavanja sjemena trava; Poprečni jarci izrađeni na distanci od 25 m (tri
jarka) Dvije plohe po 60 m2 (3 x 20 m), podjeljene na
dva dijela za sanaciju sjemenom trava;
Kontrola dinamike erozioni procesa kroz 5 turnusa snimanja
Na svakih 5 m, snimljeni poprečni profili U prva tri turnusa snimanja bez sanacije Nakon trećeg turnusa izrađeni poprečni kanali
na distanci od 25 m;
Na plohama gdje je izvršen tretman sjemenom trava tretirane su dvije površine 2 x (3x 20 m);
Obje plohe podjeljene na dva djela 2 x (3x 10m);
Jedna ploha tretirana sjemenom trava iz rasadnika (smjesa planinskih trava), druga sjemenom “trine”;
Na prvom dijelu plohe samo uklonjen listinac Na drugom uz uklanjanje listinca izvršeno
rahljenje tla metalnim grabljama;
REZULTATI ISTRAŽIVANJA Sanacija sjemenom trava Na plohi tretiranoj sjemenom trava iz
rasadnika obraslost nije zadovoljavajuća Dio gdje je samo uklonjen listinac 30 – 40%
zatravljenost Dio sa dodatnim rahljenjem oko 50%
Na dionici tretiranoj pomoću “trine”, efekat zatravljivanja značajno bolji, Dio gdje je samo uklonjen listinac 70 – 80%
zatravljenost Dio sa dodatnim rahljenjem oko 90%
Sanacija izradom poprečnih jaraka Na dionici prosječnog nagiba 34,1%; Predhodni dio doionice (cca 100 m)
nagiba 10-20%; Tri poprečna jarka na odabranoj dionici; Česta pojava površinske vode na
odabranoj dionici; Sanacija izvršena nakon trećeg turnusa
snimanja (Faza III)
13
F II - FI F III - FI F IV - FI F V - FI12.8
13.3
13.8
14.3
14.8
15.3
Zapremina odnesenog materijala (m3)
Zapremina odnesenog materijala (m3)
14
F II - FI F III - FI F IV - FI F V - FI0
1
2
3
4
5
Zapremina donesenog materijala (m3)
Zapremina donesenog materi-jala (m3)
Dosadašnja iskustva iz šumarske operative F BiH govore o izostanku mjera sanacije;
Istraživanja provedene na 25 objekata (šumskih odjeljenja) potvrđuju isto;
Provedene mjere sanacije u odnosu na uložena finansijska sredstva daju zadovoljavajuće rezultate;
15
ZAKLJUČCI
Kod zatravljivanja kao mjere sanacije, bolji rezultati postignuti korištenjem “trine” (obraslost 70-90%), dok sjeme iz rasadnika ima manju obraslost (30 – 50%);
Izrada poprečnih jaraka sa stanovišta odnošenja materijala se pokazala kao veoma efikasna (odnošenje materijala u potpunosti zaustavljeno nakon izrade jaraka);
Izrada poprečni jaraka u slučaju donošenja materijala u konkretnom primjeru nije imala efekta (doneseni materijal je sa kosine usjeka).
17
HVALA NA PAŽNJI!