ANALITIČKA KEMIJA II

o uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo

ANALITIČKA KEMIJA II

o uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo

nositelj: prof. dr. sc. P. Novakseminar: doc. dr. sc. T. Jednačak; ak. god. 2018./19.

opis (ime) pojma sadržaj pojmaopis (ime) pojma sadržaj pojmaANALIZA • kemijska reakcija razlaganja

• kemijska reakcija razlaganjaANALITIČKA KEMIJA

kemijska reakcija razlaganja • i odvajanje smjese• i klasični kemijski dokazni postupak

ANALITIKA

• kemijska reakcija razlaganja• i odvajanje smjese• i klasični kemijski dokazni postupaki klasični kemijski dokazni postupak• i instrumentni dokazni postupak, kao i

postupci određivanja strukture i svojstava

ANALIZA (A) ANALITIČKA KEMIJA (B) ANALITIKA (C)

A Є B Є CA Є B Є Clat. analysis ← grč. análysis ≃ analýein: rastavljati

ANALITIČKA KEMIJAANALITIČKA KEMIJA

KVALITATIVNA KVANTITATIVNA

klasična otopine, krutine; organske, anorganske tvari;organske, anorganske tvari;

suvremena instrumentnainstrumentna

8010

0

1.50

2.00

3383

.61

2930

.64

2875

.27

2513

.94

1798

.30

1416

.48

1088

.59

1041

.28

874.

22

780.

5475

4.12

729.

9771

2.33

020

4060

Tran

smitt

ance

[%]

0 00 10 00 20 00 30 00 40 00 50 000.00

0.50

1.00A

1000150020002500300035004000Wavenumber cm-1

0.00 10.00 20.00 30.00 40.00 50.00c(Fe), ppm

f

o sastojak uzorka koji se određuje naziva se analit

o informacija o analitu je uvijek vezana uz signal• materijalni aspekt podatka koji u sebi nosi značenje (smisao)

e ano stanja ili procesevezano uz stanja ili procese

o analitički važni signali su:o analitički važni signali su:• promjena boje otopine ili plamena• talozi (nastanak boja morfologija)• talozi (nastanak, boja, morfologija)• temperaturne razlike• napon otpor struja• napon, otpor, struja• spektralne linije• apsorbancija• apsorbancija• intenzitet emitiranog ili apsorbiranog zračenja• indeks loma• indeks loma

6080

100

nce

[%]

020

40

Tran

smitt

an

3381

.37

3307

.68

3208

.58

3124

.96

2185

.39

2096

.34

1952

.81

1638

.30

1587

.12

1454

.59

1347

.35

1303

.55

1266

.76

1118

.10

1061

.69

981.

37

825.

4479

5.81

738.

1165

3.42

573.

32

478.

6044

8.51

500100015002000250030003500Wavenumber cm-1

t hi t ij k ij ki čstehiometrija kemijski račun

gravimetrija masa (vaga) osnovni pojmovi i mehanizmi taložni reagensi i talozi svojstva i vrste

titrimetrija (volumetrija) volumen (odmjerno suđe)

vodene otopine svojstva, pojmovi, definicije, vrste

titracije vrste, mehanizmi, krivulje, pojmovi i definicijej , , j , p j j

instrumentne metode odziv mjerila instrumenta kemijska pozadina dobivanja analitičkog signala obradba i značenje analitičkog signala

2.0

00

51.

01.

5AT

R U

nits

6080

1an

ce [%

]

100015002000250030003500Wavenumber cm-1

0.0

0.5

2040Tr

ansm

itta

500100015002000250030003500Wavenumber cm-1

00.

350.

150.

200.

250.

30R

aman

Inte

nsity

500100015002000250030003500Wavenumber cm 1

0.00

0.05

0.10

statistika osnovni pojmovi i računWavenumber cm-1

i i j kih d čjniz primjenskih područja:(interdisciplinarnost)

• kemija (i biokemija)• biologija (i ekologija)

fi i l ij i di i• fiziologija i medicina• farmacija• prehrambena industrijap j• geologija• arheologija

t ij li• materijali

ANALIZA REALNIH (SLOŽENIH) UZORAKAANALIZA REALNIH (SLOŽENIH) UZORAKA

o definiranje uzorka• područje koncentracije sastojaka• stupanj točnosti analize• prisutnost drugih sastojaka• fizička i kemijska svojstva realnog uzorka• broj uzoraka

o odabir metodeo odabir metode

o provjera metode• analiza standarda• dodatak unutrašnjeg standarda• primjena drugih metoda

o procjena točnosti analizeo procjena točnosti analize

o priprava uzoraka za analizu:

• prikupljanje uzorka (uzorkovanje)

• priprava laboratorijskog uzorka

o uklanjanje interferencija

o analiza odabranog sastojka prethodno odabranom metodom

o prosudba dobivenog rezultatao prosudba dobivenog rezultata

UZORKOVANJEUZORKOVANJE

• ključan korak za uspješnu analizu realnih uzoraka• ključan korak za uspješnu analizu realnih uzoraka

identifikacija statističke populacijeidentifikacija statističke populacije

prikupljanje grubog uzorka

smanjenje grubog na laboratorijski uzorak

• različite vrste uzoraka – različita pravila

il lt t i d k i htj li• pravila su rezultat prirode uzoraka i zahtjeva analize

• pravila su propisana strukom i zakonom

Primjer: uzorkovanje tla

o preduvjet dobre analize je dobro uzet uzorak tla

o uzorak mora kvalitetno predstavljati površinu s koje je uzeto uzorak mora kvalitetno predstavljati površinu s koje je uzet

o prosječni uzorak tla: • smjesa od 15 20 pojedinačnih uzoraka tla koja predstavlja• smjesa od 15–20 pojedinačnih uzoraka tla koja predstavlja

analiziranu površinu u pogledu kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstavaj

o veličina analitičke jedinice ovisi o:• kulturikulturi• heterogenosti površine• cilju istraživanjacilju istraživanja

o homogeniziranje uzorka (miješanje i usitnjavanje tla)

o pristup uzorkovanju

• pripremiti kopije planova površina s ispravnim

p p j

p pnazivima i oznakama

• pripremiti potreban alat i pribor zapripremiti potreban alat i pribor za rad na terenu (sonde, vrpce, vrećice, metar, lopatu, nož, dnevnik za

đ j id ij k )vođenje evidencije uzoraka…)

o provesti raspoznavanje terena i uz pomoć kvalitativnih metoda odrediti raspored i veličinu analitičkih jedinica

o ucrtati raspored prosječnih uzoraka na kopiju planovao ucrtati raspored prosječnih uzoraka na kopiju planova

o masa pojedinačnog uzorkap j g

- definirana vrstom i veličinom istraživanja

o doba uzorkovanja

- određeno vrstom analiza

o označavanje uzoraka- grafitnom olovkom na papiru

konzerviranje uzorakasušenje uzoraka (105 °C)

konzerviranje uzoraka • čuvanje uzoraka na niskim

temperaturamap

laboratorijska priprema uzoraka tala • uvođenje uzoraka

u matičnu knjigu

Primjer: uzorkovanje morske vode i sedimenta

• boca za uzorkovanje (crpac) se spušta

j j

do željene dubine

• postavi se više njih u nizu za različite d bidubine

• pusti se da se stabilizira temperatura na termometrima (5 min)na termometrima (5 min)

• pošalje se uteg koji zatvori crpac

karusel

• boce se spuštaju na željenu dubinu

• pojedinačno se zatvaraju

• na dnu karusela je sonda za jmjerenje profila saliniteta, temperature, pH, kisika, kl fil itdklorofila itd.

• stupica za sediment – hvata čestice iz vodenog stupcag

• može se vremenski programirati za izmjenu bočica – više uzoraka na vremenskoj ljestvici

NORME I NORMIZACIJA

norme pridonose unaprjeđenju sigurnosti zdravljao norme pridonose unaprjeđenju sigurnosti, zdravlja, kakvoće okoliša i poboljšanju životnog standarda

o norme potiču očekivanja kupaca da će željeni proizvod biti siguran pouzdan i prikladan za uporabubiti siguran, pouzdan i prikladan za uporabu

o velik dio tehnološkog napretka i znanstvenih dostignućao velik dio tehnološkog napretka i znanstvenih dostignuća ugrađen je u rezultate normizacije

o norma je hrvatski naziv za ispravu koja se još naziva:• standard (engleski)• standard (engleski)

• norme (francuski)

di N ( j čki)• die Norm (njemački)

o norma je tehnička specifikacija

o norma je "pravilo postupanja"

o norma omogućuje prodaju dobara i usluga rušeći o o a o ogućuje p odaju doba a us uga ušećtrgovinske zapreke

o norma štiti sigurnost, zdravlje i opću dobrobito o a š s gu os , d a je opću dob ob

o isprava dostupna javnosti koju su odobrile ustanove za normizaciju raznih razinaa o ac ju a a a(međunarodne, regionalne, nacionalne)

o normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:o normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:

• standardization (engleski)

• normalisation (francuski)

• die Normung (njemački)

o normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću io normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu, koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenostig j j j g j

o normizacija je djelatnost čiji je rezultat norma

o ciljevi normizacije:

• povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa

• čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša

i j k lit t i d i l• promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga

• osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energijeosiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije

• poboljšanje proizvodne učinkovitosti

• ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti

• otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini

o načela normizacije:j

• konsenzuskonsenzus

• uključivanje svih zainteresiranih stranauključivanje svih zainteresiranih strana

• javnost rada• javnost rada

t j j t h ik• stupanj razvoja tehnike

• koherentnost zbirke norma

o normirno tijelo• normizacijsko tijelo priznato na nacionalnoj, regionalnoj ili

međunarodnoj razini čija je osnovna djelatnost, u skladu s njegovim statutom, priprema, odobravanje ili prihvaćanje norma koje su dostupne javnostij p j

o nacionalno normirno tijelo• normirno tijelo priznato na nacionalnoj razini koje ima pravo biti• normirno tijelo priznato na nacionalnoj razini koje ima pravo biti

nacionalnim članom odgovarajućih međunarodnih i regionalnih normirnih organizacija

o nacionalno normirno tijelo u Republici Hrvatskoj je HRVATSKI ZAVOD ZA NORME - HZN

Hrvatski zavod za normeUlica grada Vukovara 7810 000 Zagreb

http://www.hzn.hr/

o europske organizacije za normizaciju su:• EUROPEAN COMMITTEE FOR STANDARDIZATION – CEN• EUROPEAN COMMITTEE FOR STANDARDIZATION – CEN

(Europski odbor za normizaciju)

• EUROPEAN COMMITTEE FOR ELECTROTECHNICALEUROPEAN COMMITTEE FOR ELECTROTECHNICAL STANDARDIZATION – CENELEC(Europski odbor za elektrotehničku normizaciju)

• EUROPEAN TELECOMMUNICATIONS STANDARDS INSTITUTE – ETSI (Europski institut za telekomunikacijske norme)(Europski institut za telekomunikacijske norme)

o međunarodne organizacije za normizaciju su:• INTERNATIONAL ORGANIZATION FOR STANDARDIZATION

ISO (Međunarodna organizacija za normizaciju)

• INTERNATIONAL ELECTROTECHNICAL COMMISSION IEC (Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo)

o vrste normao vrste norma• osnovna norma

k j b h ć ši k d čj ili k j d ži ć norma kojom se obuhvaća široko područje ili koja sadrži opće odredbe za posebno područje

terminološka norma• terminološka norma utvrđuje nazive, obično praćene njihovim definicijama, a ponekad

i objašnjenjima, crtežima, primjerima itd.j j j , , p j

• norma za ispitivanje norma koja se odnosi na metode ispitivanjanorma koja se odnosi na metode ispitivanja ponekad je dopunjena drugim odredbama koje se odnose na

ispitivanja to mogu biti uzorkovanje, redoslijed ispitivanja ili upotreba

statističkih metoda

• norma za proces utvrđuje zahtjeve što ih mora ispuniti neki proces kako bi se

osigurala njegova prikladnostosigurala njegova prikladnost

• norma za uslugunorma za uslugu utvrđuje zahtjeve što ih mora ispuniti neka usluga kako bi se

osigurala njezina prikladnost g j p

npr. usluge prijevoza, održavanja vozila, hotelskog smještaja telekomunikacija, osiguranja, bankarstva, trgovine

• norma za sučelje utvrđuje zahtjeve koji se odnose na spojivost proizvoda ili sustava

u njihovim spojnim točkama

• norma o potrebnim podacima sadrži popis značajki za koje treba navesti vrijednosti ili druge p p j j j g

podatke radi pobližeg opisa nekog proizvoda, procesa ili usluge

hij hij ki l d ( č j i ž ti) t jo hijerarhijski gledano (po značenju i važnosti), postoje:

• interne (radne norme) • regionalne• industrijske• nacionalne

• međunarodne norme

o interne normeij d t j i i j j j j di j lti i l j• vrijede, nastaju i primjenjuju se samo u pojedinoj multinacionalnoj

kompaniji ili korporaciji, te u pojedinim poduzećima

o industrijske normeo industrijske norme• nastaju unutar jedne ili više industrijskih grana u nekoj zemlji i

ograničene su samo na pripadajuća industrijska područjaograničene su samo na pripadajuća industrijska područja

ASTM u SAD (iz American Society for Testing and Materials)

o nacionalne normeo nacionalne norme• nadležnost pojedine države i vrijede na njenom području

DIN Nj čk GB V lik B it ij HRN H t kDIN za Njemačku, GB za Veliku Britaniju, HRN za Hrvatsku

o regionalne norme

• pokrivaju pojedine regije tj. država koje su međusobno povezane u političkoj i gospodarskoj suradnji (Europa, Sjeverna Amerika, Australija Afrika Daleki Istok) generiraju se od regionalnihAustralija, Afrika, Daleki Istok), generiraju se od regionalnih organizacija za norme i obavezne su za tu regiju

• u Europi postoji pet regionalnih organizacija nadležnih za norme i normizaciju, npr.

CEN = Europski odbor za normizaciju

najviši regionalni organ u Europi koji je neposredno ispod ISO-a

pokriva opća područja kao i ISO

sve zemlje EU i EFTA (europskog slobodnog tržišta)

o međunarodne ili internacionalne norme• propisuju dvije svjetske nadležne organizacije ISO i IEC

• one vrijede za sve članice

• ISO = International Standardization Organization, Međunarodna g ,organizacija za norme

formiran i počeo s radom 1947. godine

međunarodna organizacija nastala kao savez nacionalnih organizacija za norme i normizaciju iz 156 zemalja članicazemalja članica

• IEC = International Electrotechnical Commission, Međunarodna komisija za elektrotehnikukomisija za elektrotehniku

Svaka niža norma u hijerarhiji mora poštovati višu razinu, a

iznimke su dopuštene samo onda kada su kriteriji niže razine

oštriji od kriterija normi koje se nalaze iznad njih.j j j j

o ISO se najvećim dijelom financira iz članarine njezinih članica (62%) ali i putem izdavačke djelatnosti (norme katalozi bilteni itd )(62%), ali i putem izdavačke djelatnosti (norme, katalozi, bilteni itd.), te edukacijom, stručnom i savjetodavnom pomoći (38%)

i ilj ISO j t ( l b l ) i ij iho osnovni cilj ISO-a je potpuna (globalna) normizacija svih područja znanosti, tehnike i tehnologije s osnovnim motom iz teorije i prakse kvalitete:

“Do it once, do it right, do it internationally”

o hrvatska norma je svaka norma koja je prihvaćena u hrvatski sustav i koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj

izvorna hrvatska norma prihvaćena europska norma

ih ć đ d prihvaćena međunarodna norma

o Kome trebaju hrvatske norme?

proizvođačima

uslužnim tvrtkama

d t gospodarstvu

potrošačima

državnoj upravi

javnim poduzećima javnim poduzećima

stručnim udrugama

obrazovnim ustanovama

laboratorijima (ispitnim i mjeriteljskim)j ( p j j )

potvrdbenim ustanovama

KATALOG HRVATSKIH NORMIKATALOG HRVATSKIH NORMI

846 01 OPĆI POJMOVI. NAZIVLJE. NORMIZACIJA. DOKUMENTACIJA

297 03 SOCIOLOGIJA USLUGE USTROJSTVO PODUZEĆA I297 03 SOCIOLOGIJA. USLUGE. USTROJSTVO PODUZEĆA I UPRAVLJANJE PODUZEĆEM. UPRAVA. PRIJEVOZ

231 07 MATEMATIKA. PRIRODNE ZNANOSTI

880 17 METROLOGIJA I MJERENJE. FIZIKALNE POJAVE

……….

846 01 OPĆI POJMOVI. NAZIVLJE. NORMIZACIJA. DOKUMENTACIJADOKUMENTACIJA

3 01.020 Nazivlje (načela i usklađivanje)524 01.040 Rječnici22 01 060 Veličine i jedinice22 01.060 Veličine i jedinice12 01.070 Označivanje bojama10 01.075 Slovno-brojčani znakovi102 01.080 Grafički znakovi102 01.080 Grafički znakovi87 01.100 Tehnički crteži22 01.110 Tehnička dokumentacija o proizvodu4 01.120 Normizacija. Opća pravilaj p p60 01.140 Informacijske znanosti. Izdavaštvo

22 01 060 Veličine i jedinice22 01.060 Veličine i jedinice HRN ISO 31-0:1996 Veličine i jedinice -- 0. dio: Opća načela (ISO 31-

0:1992)Q antities and nits Part 0 General principlesQuantities and units -- Part 0: General principles (ISO 31-0:1992)

HRN ISO 31-5:1997 Veličine i jedinice -- 5. dio: Elektricitet i magnetizam (ISO 31 5 1992)(ISO 31-5:1992)Quantities and units -- Part 5: Electricity and magnetism (ISO 31-5:1992)

HRN EN 764 2 2008 Tl č 2 di V liči i b li i j di iHRN EN 764-2:2008 Tlačna oprema -- 2. dio: Veličine, simboli i jedinice (EN 764-2:2002)Pressure equipment -- Part 2: Quantities, symbols and units (EN 764 2:2002)and units (EN 764-2:2002)

HRN ISO 1000:1996 SI jedinice i preporuke za uporabu njihovih višekratnika i uporabu nekih drugih jedinica (ISO 1000:1992)1000:1992)SI units and recommendations for the use of their multiples and of certain other units (ISO 1000:1992)

HRN ISO 4226 1997 Kak oća raka Opća gledišta Mjerne jediniceHRN ISO 4226:1997 Kakvoća zraka -- Opća gledišta -- Mjerne jedinice (ISO 4226:1993)Air quality -- General aspects -- Units ofmeasurement (ISO 4226:1993)measurement (ISO 4226:1993)

o Normoteka Hrvatskog zavoda za norme

• specijalna knjižnica koja pohranjuje i održava zbirke norma ispecijalna knjižnica koja pohranjuje i održava zbirke norma i drugih normativnih dokumenata s pratećim katalozima, časopisima i bazama podataka

• korisnicima normi omogućuje se besplatan uvid u fond i pristup svim raspoloživim informacijama

MJERITELJSTVO

o Državni zavod za mjeriteljstvo (Ulica grada Vukovara 284/VI, Zagreb)

• DZM kao tijelo državne uprave obavlja upravne i druge poslove j p j p g pkoji se odnose na uspostavu, koordinaciju i nadziranje nacionalnog mjeriteljskog sustava i to kroz:

t j j di t R bli i H t k j i i j uspostavu mjernog jedinstva u Republici Hrvatskoj i osiguranje povjerenja u rezultate mjerenja provedenih radi zaštite potrošača, života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite okoliša, opće sigurnosti i zaštite prirodnih resursazaštite prirodnih resursa,

poticanja slobodne trgovine

donošenja i provođenja mjeriteljskih propisa donošenja i provođenja mjeriteljskih propisa

ujednačavanja sustava zakonitih mjernih jedinica smeđunarodno dogovorenim sustavom mjernih jedinica

potpore i razvoja odgovarajuće mjeriteljske infrastrukture

o mjeriteljstvo je znanost o mjerenju

• obuhvaća:

mjerne jedinice i njihove etalone

mjerila i njihovo područje primjene j j p j p j

sve teorijske i praktične probleme vezane uz mjerenje

• dijeli se na tri glavna područja:

zakonsko mjeriteljstvo, j j ,

znanstveno mjeriteljstvo

industrijsko mjeriteljstvo

• zakonsko mjeriteljstvo dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima

odnosi se na djelatnosti koje su rezultat zahtjeva iz propisa

te djelatnosti su vezane za mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metode koje provode mjerodavna tijela

• znanstveno mjeriteljstvo bavi se problemima koji su zajednički za sva mjeriteljska

pitanja bez obzira na mjerenu veličinupitanja bez obzira na mjerenu veličinu

obuhvaća opće teorijske i praktične probleme koji se tiču mjernih jedinica, a uključuju njihova ostvarenja imjernih jedinica, a uključuju njihova ostvarenja i prenošenje znanstvenim metodama, probleme mjernih pogrešaka i nesigurnosti te mjeriteljskih svojstava mjerila

• industrijsko mjeriteljstvo bavi se mjerenjima u proizvodnji i upravljanju kvalitetom

o mjerne jedinice

• međunarodni sustav jedinica SI:

osnovne

izvedene s posebnim nazivima i znakovima

izvedene bez posebnih naziva i znakova

iznimno dopuštene jedinice izvan SI iznimno dopuštene jedinice izvan SI

predmeci za tvorbu decimalnih jedinica

pravila pisanja

• uporaba mjernih jedinica regulirana je i Pravilnikom o mjernim p j j g j jjedinicama

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

o opasnost od uništenja ili gubitka materijalnih dobara• tijekom povijesti ljudske civilizacije razvijeni su brojni načini zaštite

d k i j j d i č jmetodama sakrivanja, zatvaranja, nadzora i čuvanja

• sustav pravne zaštite materijalnog vlasništva

o nematerijalna dobra - proizvodi ljudskog uma čija je vrijednost u umnožavanju, upotrebi i prikazivanju drugim ljudima• nije ih moguće zaštititi mjerama fizičke zaštite

• sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništvap g

o intelektualno vlasništvo obuhvaća:• autorsko i srodna prava

• prava industrijskog vlasništva

o autorsko pravo – intelektualne tvorevine

• književna djela (pisana i govorna), računalni programi

glazbena djela• glazbena djela

• dramska i dramsko-glazbena djela

• koreografska i pantomimska djela

• djela likovnih umjetnosti i djela primijenjenih umjetnosti

f t f k i ki t f k dj l• fotografska i kinematografska djela

• prijevodi i druge prerade djelap j g p j

• zbirke djela i baze podataka

• srodna prava

izvedbe umjetnika izvođača

fonogrami i videogrami fonogrami i videogrami

emitiranja radija i televizije

o industrijsko vlasništvo

• patenti• patenti

• žigovi (robni i uslužni)

• industrijsko obličje (modeli i uzorci)

• zemljopisne oznake podrijetla proizvodazemljopisne oznake podrijetla proizvoda

• topologija (planovi rasporeda) integriranih sklopova

ZAKONODAVSTVO

NARODNE HRVATSKI GLASNIK NOVINE INTELEKTUALNOG

VLASNIŠTVA

Z k t k i d i io Zakon o autorskom i srodnim pravima

o Zakon o industrijskom vlasništvu• patent

• žigg

• industrijsko obličje

• oznake zemljopisnog podrijetla• oznake zemljopisnog podrijetla

• oznake proizvoda i usluga

štit l d i t i ih kl• zaštita planova rasporeda integriranih sklopova

o Zakon o autorskom pravup

• Autori književnih, znanstvenih i umjetničkih djela imaju autorsko pravo glede svojih tvorevina (autorskih djela)...p g j ( j )

o autorsko djelo

• zbirke, kao što su: enciklopedije, zbornici, antologije, glazbene zbirke, fotografske zbirke...

• zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka...

• prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskih djela zaštićeni su kao i izvorno djelo

• naslov autorskoga djela zaštićen je po zakonu kao i samo djelo

• osim autora, nositelj autorskog prava može biti i osoba kojoj na temelju zakona oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedinatemelju zakona, oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorska pravna ovlaštenja koja se po zakonu mogu prenositi

autorskopravni odnosi u vezi autorskih djela stvorenih u radnom• autorskopravni odnosi u vezi autorskih djela stvorenih u radnom odnosu uređuju se općim aktima i kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju

• autorsko pravo sadrži

i i k l št j (" t k i i k ") imovinsko-pravna ovlaštenja ("autorska imovinska prava")

- prava autora na iskorištavanje djela

osobno-pravna ovlaštenja ("autorska moralna prava")- pravo autora da bude priznat i označen kao tvorac djela

- pravo autora da se usprotivi svakom mijenjanju djela i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeđala njegovu čast ili ugled

o bez odobrenja autora dopušteno je:

• predstavljanje i izvedba književnog ili umjetničkog djela u svrhe i u obliku nastaveobliku nastave

• objavljivanje izvješća o objavljenim književnim, umjetničkim i j j j j j j j jznanstvenim djelima

d i j ć bj lj dj l di b š j• reproduciranje već objavljenoga djela radi osobnog usavršavanja

• doslovno navođenje ulomaka iz djeladoslovno navođenje ulomaka iz djela

• reproduciranje ili prilagođavanje kopija računalnoga programa od strane korisnika

o industrijsko vlasništvo

• industrijska primjenljivost rješenja temeljni je čimbenik koji razlikuje ovaj oblik zaštite rezultata intelektualnog rada od onoga koji se smatra prvenstveno umjetničkimsmatra prvenstveno umjetničkim

Z k i d t ij k l išt štiti i d t ij ki di j• Zakon o industrijskom vlasništvu štiti industrijski dizajn

• sva druga rješenja koja ne bi mogla imati primjenu u industriji (u najširem smislu te riječi) mogu se štititi autorskim pravima.

b i / l ž i ko robni / uslužni znak• znakovi razlikovanja proizvoda ili robni znakovi su svaka oznaka

proizvoda pa i sama tvrtka ako se koristi kao robni znakproizvoda, pa i sama tvrtka, ako se koristi kao robni znak

• služe individualizaciji proizvoda u robnom prometu

• povijest

identifikacija osobe proizvođača – antičko doba

oznaka proizvoda prema cehovskim pravilima srednji vijek

robni žig je zaštićeni robni znak

može biti izražen:• verbalno

može se odnositi na jedan ili više proizvoda koje vlasnik žiga stavlja• verbalno

• figurativno• kombinacijom oba izraza

proizvoda koje vlasnik žiga stavlja u gospodarsko-pravni promet

kombinacijom oba izraza

o modeli i uzorci

• modelom se štiti novi vanjski oblik proizvoda ili njegovog dijela

• uzorkom se štiti nova slika ili crtež koji se može prenijeti na proizvod ili na njegov dio

Sjedište Coca-Cola Company, Atl t G iAtlanta, Georgia.

C C l j i i lj k ikCoca-Colu je izumio ljekarnik Dr. John S. Pemberton 1886.

u Atlanti, kao lijek protiv umora i glavobolje

Ulaz u muzej Coca-Coleu Atlanti, Georgia

u o a g a obo je

o podrijetlo proizvoda

• oznakom podrijetla proizvoda štiti se zemljopisni naziv proizvoda čija su posebna svojstva pretežno uvjetovana mjestom odnosno područjem na kojem je proizvedenkojem je proizveden

• može se zaštititi i naziv proizvoda koji je dugom upotrebom postao ć t k k d tj č i d đ j t ili d čjopće poznat kao oznaka da on potječe iz određenog mjesta ili područja

• 1958. Stvorena je Vegeta (prof. Zlata Bartl)j g (p )• 1959. Pojavljuje se na tržištu pod imenom

Vegeta 40• 1967 Prvi izvoz u Mađarsku i SSSR• 1967. Prvi izvoz u Mađarsku i SSSR• 1971. Ime Vegeta 40 promijenjeno je u Vegeta• 1974. Podravka uvodi TV emisiju "Male tajne

likih j k hi j " d č i lvelikih majstora kuhinje" da se učvrsti popularnost Vegete

• 1994. Izvršen je redizajn ambalaže Vegete. Z d ž k l b j l i iZadržane su konstante: plava boja, logotip i kuhar, a uvedeno je povrće kao novi element

• 1999. Vegeta slavi 40 godina postojanja, a "Male 2tajne" 25 godina emitiranja

o patent i zakon o patentima

• patent je pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskogpatent je pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskogiskorištavanja izuma

t t i j i k ji j i i k i i k ji• patent se priznaje za izum koji je nov, ima izumsku razinu i koji se može industrijski primijeniti

izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike

stanje tehnike – sve što je učinjeno pristupačnim javnosti ij t bil k ji či ij d t d š j iju svijetu na bilo koji način prije datuma podnošenja prijave

patenta

izum ima izumsku razinu ako za stručnu osobu iz izum ima izumsku razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućeg područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike

izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije uključujući i poljoprivreduuključujući i poljoprivredu

• pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik

• ako je izum stvoren zajedničkim radom više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada pravo na zajednički patentj p j p p p j p

• moralno pravo izumitelja je neprenosivo

o priznavanje patenta

• Državni zavod za intelektualno vlasništvo provodi upravni postupak za priznanje patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u svezi sa zaštitom izuma patentomsa zaštitom izuma patentom

• postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem podneska k ji d ži h j i j Z dkoji sadrži zahtjev za priznanje patenta Zavodu

o od primitka podneska do objave patenta

i iti j ij t t• ispitivanje prijave patenta

• upis prijave u registar prijava patenata j g j

• svjedodžba o pravu prvenstva

• način i sadržaj objave prijave patenta

bj lj j l žb l il Z d objavljuje se u službenom glasilu Zavoda

postaje dostupna javnosti

• zahtjev za priznanje patenta

postupak potpunog ispitivanja• postupak potpunog ispitivanja

• rješenje o priznanju patenta

o međunarodna zaštita• zaštita patenta ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, tj.

vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato

• stoga patenti koje dodjeljuje Zavod domaćim i stranim prijaviteljima vrijede samo na teritoriju Republike Hrvatske

• zaštita na teritoriju drugih zemalja može se ostvariti na sljedeće načine:

podnošenjem zasebne prijave nadležnom uredu svake podnošenjem zasebne prijave nadležnom uredu svakezemlje na čijem teritoriju se traži zaštita

podnošenjem jedne međunarodne prijave putem Ugovora o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty – PCT), za zemlje članice tog ugovora putem nekog od regionalnih patentnih sustava – za zemlje članice E k t t i ij (EPO) i lj ši jEuropske patentne organizacije (EPO) i zemlje proširenja

podnošenjem prijave za Europski patent jednom od nadležnih ureda te organizacije

• međunarodni i regionalni patentni sustavi omogućuju podnošenje jedne prijave za izum na jednom mjestu s i t i i či k iš ljistovremenim pravnim učinkom u više zemalja

DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

Ulica grada Vukovara 7810000 Zagreb

Djelatnostj• dodjeljuje prava iz područja industrijskog

vlasništva na teritoriju Republike Hrvatske.• provodi međunarodne postupke dodjele• provodi međunarodne postupke dodjele

prava temeljem međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska članica.

j t j k k štititi j lji i• savjetuje kako zaštititi svoja prava u zemlji i inozemstvu

• informira o postupcima za dodjelu prava u Hrvatskoj

• osigurava pristup domaćim i inozemnim bazama podataka industrijskog vlasništva u

http://www.epo.org/

p j gzemlji i inozemstvu

http://www.wipo.int/portal/index.html.en

http://www.dziv.hr/

I i i t h l ij ij j j ij t i ži tIzumi i tehnologija mijenjaju svijet i život