Post on 16-Oct-2015
Udbenik: Miroljub Labus Osnovi ekonomije
sanja@nomos.ius.bg.ac.yu
9
Agregatna tranja -potronja i investicije
Aleksandra JovanoviPravni fakultet
Univerzitet u Beogradu
92
Potencijalni drutveni proizvod
Bruto domai proizvod - ukupna vrednostnovoproizvedenih roba i usluga se tokomgodine razmenjuje odgovarajuomkoliinom novca.
Tokom razmene upotreba BDP se usmerava u 2 pravca od strane 4 subjekta: Proizvedene robe - potrona i kapitalna dobra Privredni subjekti - domainstva, preduzea,
drava i inostranstvo
93
Elementi agregatne tranje
C - potronja
I - investicije
G - robna potronja drave
E-U - neto izvoz
Y=C+I+G+(E-U)
94
Potencijalni drutveni proizvod Potencijalni bruto domai proizvod je drutveni
proizvod koji se dobija u slucaju punezaposlenosti svih faktora proizvodnje.
Potencijalni BDP je funkcija priratajastanovnitva tj. radne snage i njeneproduktivnosti, promene fondova kapitala, tehnologije. Y=f(L,K,t) - proizvodna funkcija Dananji BDP u Srbiji je manji od potencijalnog.
95
Potencijalni drutveni proizvod
Kada postoji znatna razlika izmeu stvarnog i potencijalnog proizvoda - promene u nivouprivredne aktivnosti u veoj meri zavise odpromena na strani agregatne traznje.
Kojom brzinom trzine snage mogu da poveajustvarni proizvod ?
Kakvo e dejstvo imati AD: rast cena ili rast DP?
96
Potencijalni drutveni proizvod
Ako je Ys
97
Potencijalni drutveni proizvod
P2
P1
Ys Yp
AD2
AD1zaposlenost
inflacija
A
B
CD
Y1 Y2
98
Potronja
Potronja je najznaajnija komponenta DP. oko 65% DP-a Jugoslavije u SAD oko 66%
Najznaajniji faktor potronje je raspoloividohodak.
Raspoloivi dohodak = Faktorski prihodi+Transferi-PoreziYrdd = Y+B-T
Deo raspoloivog dohotka odlazi u potronju a deo u tednju.
99
Potronja
A
B
C
D
E
Raspoloividohodak
Netotednja Potronja
24 000 -150 24 150
25 000 0 25 000
26 000 150 25 850
27 000 150 26 700
28 000 150 27 55045
24 000 25 000 26 000 27 000
C
YRDD
S
910
Potronja Potronja je funkcija raspoloivog dohotka.
C=f(Yrdd) Potronja ima dve komponente: autonomnu potronju izvedenu potronju
C=a + b*Yrdd Autonomna potronja (a) je deo koji domainstva troe
nezavisno od raspoloivog dohotka. Izvedena potronja (b*Yrdd) je funkcija raspoloivog
dohotka:b*Yrdd gde je b - marginalna sklonost potronji.
911
Potronja
C
YRD
1
0,8
19
C = a + b YRDC = 19 + 0,8 YRD
912
Potronja
1
0,6
C
YRD
19
C = a + b YRDC = 19 + 0,6 YRD
913
Marginalna sklonost ka potronji Marginalna sklonost se nalazi izmeu nule i
jedinice.0
914
Prosena sklonost ka potronji Prosena sklonost potronji je odnos ukupne potronje i
ukupnog dohotka. Sa rastom prosenog dohotka, opada prosena sklonost
ka potronji. sa porastom dohotka relativno opadaju izdaci za potronju na
raun porasta udela tednje: prosena sklonost ka potronji = ukupna potronja/ukupni
dohodak 0,7 = 700/1000 porodica iji je dohodak 1000 troi 700 za prosean dohodak od 2000 0,5 = 1000/2000 porodica iji je dohodak 2000 troi 1000
Dohodak je najvanija determinanta potronje.
915
Odluivanje o potronji Mikroekonomske odluke domainstva o tednji i
potronji odreuju i agregatnu veliinu ukupnepotronje.
Kejnz smatra da tekui raspoloivi dohodakpresudno utie na potronju. ostali faktori nisu u veoj meri presudni ostali faktori prvenstveno utiu na autonomnu potronju
Drugi ekonomisti ne dele ovo miljenje, veizdvajaju druge faktore.
916
Odluivanje o potronji Uloga kamatne stope tednja je odloena potronja - uteevina se koristi
finansiranja budue potronje; za dve osobe istog dohotka, ko vie tedi danas moi e
vie da troi u budunosti i obrnuto domainstva kao racionalni potroai vode rauna ne
samo o tekuoj ve i o buduoj potronji; intertemporalno odluivanje o potronji
Ekonomista Irvin Fier naglasio je znaaj donoenjaintertemporalnih odluka o potronji i uticaj realnekamatne stope;
917
Odluivanje o potronji Potroa donosi dve odluke: koliko da potroi danas (ili koliko da utedi radi
sutranje potronje); ta da kupi danas (na koje robe da potroi novac
izdvojen za tekuu potronju); Prilikom donoenja odluka on potuje svoje
budetsko ogranienje. Via kamatna stopa motivie potroaa da vie
tedi. Kamatna stopa direktno utie na tednju, a time
indirektno i na potronju.
918
Odluivanje o potronji
Uticaj ivotnog ciklusa Ekonomista Franko Modiljani naglasio je ulogu
ivotnog ciklusa pojedinca na njegovu spremnostpotronje. sa odlaskom u penziju, smanjuje se dohodak
pojedinca; da bi se neutralisalo smanjenje potronje, ljudi tede
tokom radnog veka; tednja je deo toka dohodaka koji tokom vremena
obrazuju fond novanih uteda (bogatstva) pojedinaca;
919
Odluivanje o potronji
Uticaj ivotnog ciklusa: tekua potronja zavisi od tekueg raspoloivog dohotka,
ali i od fonda bogatstva. ljudi tokom svog ivota tee da uprosee vlastitu
potronju;
troe manje od tekueg dohotka dok su mladi dok u starosti troe vie od svojih tekuih dohodaka;
920
Odluivanje o potronji
Uticaj stalnog dohotka Ekonomista Milton Fridman naglasio je ulogu
uproseavanja potronje na dugi rok vezujuiodluke o potronji za oekivanja.
dohodak se moe podeliti na permanentni i prolazni permanentni - onaj koji e trajati u budunosti prolazni - sluajno odstupanje od dugoronog
trajnog dohotka
921
Odluivanje o potronji
Uticaj stalnog dohotka: jednokratno uveanje plate predstavlja prolazno uveanje
koji ne utie na dugoronu potronju; svaki porast tekueg dohotka ne utie na porast potronje esto e se privremeni (sluajni) porast dohotka utedeti
oekivanja su izuzetno znaajna za donoenje odluka o potronji; kako se ponaate ako oekujete da e u budunosti doi
do poveanja cena robe koju elite da kupite?
922
Potronja Dominantno shvatanje
C=(tekui dohodak) Druga shvatanja ukljuuju i ostale faktore
C=(tekui dohodak, kamatna stopa, bogatstvo, oekivanja budueg dohotka)
Pretpostavljamo na izvedenu potronju utie raspoloivi dohodak, tako
da MSP odreuje nagib krive kamatna stopa, bogatstvo i oekivanja budueg
dohotka pomeraju krivu potronje
923
Investicije Investicije - komponenta agregatne tranje koju
vezujemo za sektor preduzea. Investicije - tok proizvedenih roba koja menja
ukupan fond proizvodnog bogatstva. Preduzea raspolau fondom kapitala. Kapital moe biti fiksni - maine postrojenja i oprema ili
opticajni - zalihe (neprodate robe, nedovrenihproizvoda, repromaterijal).
Investicije predstavljaju uveanje fonda kapitala.Kt=Kt-1 + It
924
Investicije i kamatna stopa
Investicije zavise od kamatne stope koja se formira na tritunovca I=f(r). Re je o realnoj kamatnoj stopi:
r = i - sa rastom realne kamatne stope rastu i trokovi pribavljanja
investicionog kredita te je manja spremnost preduzea da uu u nove investicije;
Na investicije utiu i neki drugi faktori poput veliine drutvenogproizvoda: uzrono-posledini odnosi: investicije (I) utiu na formiranje Y;
realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa - stopa inflacije
925
Investicije Realna kamatna stopa (r)
utie na investicije (I). Investicije (I) utiu na
formiranje Y.
6 7 8 9
r
I
5%
4%
3%
2%
926
Ravnotea na tritu roba Ako nam je potencijalni drutveni proizvod dat pri
emu jeYs< Yp
onda stvarni drutveni proizvod zavisi od AD:AD = Y
Proizvodne mogunosti privrede su vee od tekuegobima proizvodnje.
Poveanje Y zavisi prvenstveno od mogunostiprivrednih subjekata da kupuju potrona dobra radiline potronje i kapitalna dobra radi investicija.
927
Ravnotea na tritu roba
Y I C=19+0,8*Y AD= C + I Y-ADNeplanirane
zaliheDrutveniproizvod
70 9 75 84 -14 padaju raste100 9 99 108 -8 padaju raste140 9 131 140 0 ne menjaju se ostaje isti160 9 147 156 4 rastu pada
928
Ravnotea na tritu roba I iteracija
Pri Y=70, AD=84 tako da postoji viak plateno sposobne tranje Zadovoljenje vika tranje mogue je samo iz zaliha Neplanirano smanjenje zaliha je signal da preduzea poveaju proizodnju
II iteracija Preduzea su poveala proizvodnju, tako da je Y sada 100 Sa poveanjem Y raste i izvedena potronja, a time i AD koja je i dalje vea tako
da po istoj logici Y raste I su i dalje 9 jer je r i dalje na istom nivou
III iteracija Pri nivou Y od 140 uspostavlja se ravnotea
IV iteracija U sluaju da su neka preduzea predvidela dalji rast agregatne tranje moguce je
da su ona poveala svoju proizvodnju, cime bi Y=160 Pri ovom nivou Y ipak ona nisu u stanju da prodaju sve robe i neplanirano
poveavaju zalihe Rast neprodatih zaliha ih navodi da smanje proizvodnju tako da se proces
uravnoteenja odvija u suprotnom smeru
929
Ravnotea na tritu roba
45
70 100 140 160
AD
DPDP
=AD
AD156140
108
84
930
Multiplikator
Makroekonomska ravnotea ne znai i da jeprivreda u stanju pune zaposlenosti. AD je nedovoljna da bi se dostigla puna zaposlenost
faktora proizvodnje. Potpuno sagledavanje AD zahteva ukljuivanje i G i E-U.
Multiplikator je odnos izmeu promeneravnotenog drutvenog proizvoda i autonomnepromene agregatne tranje koja je i izazvalapromene u proizvodnji.
931
Multiplikator ta se dogaa ako se neka komponenta AD autonomno promeni?
U ovom sluaju proizvoai deficitarnih roba poveavajuproizvodnju, ali neka preduzea nemaju ovu optimistiku procenukretanja privrede, ve smanjuju investicije (I padaju sa 9 na 5).
Domainstva svoju potronju prilagoavaju.
Y I C=19+0,8*Y AD= C + I Y-ADNeplanirane
zaliheDrutveniproizvod
70 9 75 84 -14 padaju raste100 5 99 108 -4 padaju raste140 5 107 112 -2 padaju raste160 5 115 120 0 ne menjaju se ostaje isti
932
Multiplikator Multiplikator je odnos izmeu promene ravnotenog
drutvenog proizvoda i autonomne promeneagregatne tranje koja je izazvala promene u proizvodnji.
Multiplikator =
Kako je u naem primeru MSP=0,8 multiplikator jejednak 5. Uporedite dve tabele: u drugoj su I smanjene za 4, a ravnoteni Y za 20; efekat smanjenja autonomne komponente agregatne tranje se
petostruko odrazio na ravnoteni Y;
1
1-MSP
933
Multiplikator Princip na kome poiva multiplikator je jednostavan: ako neko lice A uvea nezavisno svoju potronju za 20, koju
iskoristi za kupovinu proizvoda od drugog lica B; drugo lice B ostvaruje uveanje svog dohotka takodje za 20; uveanjem dohotka lica B ostvaruje mogunost da uvea i
sopstvenu potronju; u kojoj meri e se uveati potronja lica B zavisi od MSP neka je MSP = 0,7; ukupno uveanje bie jednako 0,7*20 , tj 14 ili MSP*
inicijalno uveanje potronje;
934
Multiplikator lice C od kog je lice B kupilo robu takodje ostvaruje
uvean dohodak, a deo koji e da potroi bie jednak0,7*14 tj. 9,8;
ovaj izraz moemo predstaviti i kaoMSP*(MSP*20) ili MSP2 *20;
ako pretpostavimo da e se ove transakcije vriti u nedogled dobijamo izraz(1 + MSP + MSP2 + MSP3 + ) * 20;
poznavanjem algebre lako dolazimo do izraza 1/(1-MSP)* 20;