Transcript of 012 Odbrana
I
I
1 , 2
. m
o
d
VOJSKA U 2005.VOJSKA U 2005.
Dr Dragan R. Simi}, profesor Fakulteta politi~kih
nauka
Polo`aj ratnih vojnih invalida Polo`aj ratnih vojnih
invalida
I n t e r v j u
T e m aT e m a
SUO^AVAWE SA ISTINOM SUO^AVAWE SA ISTINOM
HAOTI^NI POREDAK SVETA
ZABORAVQENE RANE ZABORAVQENE RANE
HAOTI^NI POREDAK SVETA
INTERVJU
Dr Dragan R. Simi}, profesor Fakulteta politi~kih nauka u Beogradu
i osniva~ Centra za studije SAD HAOTI^NI POREDAK SVETA 10
Per aspera LED ISPOD PEPELA 13
TEM
ODBR N
Pukovnik prof. dr Dragutin Jovanovi}, na~elnik Uprave za {kolstvo
U KORIST BUDU]NOSTI 20
Sa studentima 127. klase Vojne akademije – Odsjek Mornarica VAQA
OSJETITI MORE 24
Ron Hil, {ef Kancelarije SAD za bilateralne odnose u SCG O^EKIVAWE
SPORAZUMA 28
Beogradska {kola za studije bezbednosti PROJEKTOVAWE BUDU]NOSTI
32
Godinu dana od potpisivawa protokola o izgradwi vojne baze u Novom
Sadu ”MAJURSKA ADA” JO[ NA PAPIRU 34
Sedma godi{wica bombardovawa na{e zemqe O@IQCI RATNIH STRADAWA
38
S A D R
@ A J
40
Prvi vojni list u Srbiji ”Ratnik” iza{ao je 24. januara 1879.
godine
Izdava~ Novinsko-izdava~ki centar ”VOJSKA” Beograd, Bra}e Jugovi}a
19 Na~elnik NIC ”VOJSKA” Zvonimir Pe{i}, pukovnik Glavni i
odgovorni urednik Slavoqub M. Markovi}, potpukovnik Zamenik
glavnog urednika Radenko Mutavxi} Pomo}nik glavnog urednika Dragana
Markovi}
REDAKCIJA: Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan Vu~ini} (dopisnik
iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo), Sne`ana \oki} (svet), Branko
Kopunovi} (prilozi), Du{an Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},
potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Nada Milo{evi}, Vladimir Po~u~,
kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika) Stalni
saradnici Bo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastijan Balo{, Igor
Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i}, Milosav \or|evi},
Aleksandar Lijakovi}, Radojka Marinkovi}, dr Milan Mijalkovski,
Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, dr Milan Milo{evi}, Nikola
Ostoji}, Nikola Ota{, Budimir M. Popadi}, dr Dragan
Simeunovi}
Dizajn i prelom Enes Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski
(tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi} Fotografija Goran Stankovi}
(urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri) Jezi~ki
redaktori Mira Popadi}, Sla|ana Mir~evski Korektor Sla|ana Grba
Sekretar redakcije Vera Denkovski Dokumentacija Radovan Popovi}
(foto-centar), Nada Stankovski
TELEFONI Na~elnik 3241-104; 23-079 Glavni i odgovorni urednik
3241-258; 23-809 Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808
Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547 Sekretar redakcije
3241-363; 23-078 Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576
Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481 Dopisni{tvo Podgorica 081/
483-443, 42-443 Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765 Pretplata
3241-009; 3201-995; 23-995
TELEFAKS 3241-363
ADRESA 11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19 po{t.pr.
06-1015 e-mail
odbrana@beotel.yu redakcija@odbrana.mod.gov.yu Internet
www.odbrana.mod.gov.yu @iro-ra~un 840-49849-58 za NIC
”Vojska” Pretplata Za pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160
dinara. Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionice mese~no 180
dinara. [tampa ”POLITIKA” AD, Beograd, Makedonska 29 CIP –
Katalogizacija u publikaciji Narodne biblioteke Srbije ODBRANA ISSN
1452-2160 Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore
Ukazom predsednika Srbije i Crne Gore NIC ”Vojska" je povodom
125 godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan
ordenom Vuka Karaxi}a,
drugog stepena
Zapisi sa Kosova i Metohije SLIKE IZ PODEQENOG GRADA 40
Primarijus dr Novak Vukoje, otorinolaringolog REZ ZA MIRAN SAN
44
Vode}i ruski oftalmohirurzi na VMA UNIVERZALNI JEZIK NAUKE
46
SVET
Prva bitka za Grozni DOBRO DO[LI U PAKAO ^E^ENIJE 50
Iranski nuklearni program IZME\U DIPLOMATIJE I ORU@JA 55
TEHNIK
Modernizacija vozila BRDM-2 TO JE VUK 58
Brodski sistemi i naoru`awe u uslovima asimetri~nog ratovawa na
moru POSLEDWA LINIJA ODBRANE BRODOVA 61
KULTUR
FEQTON
150 godina od ro|ewa Nikole Tesle ISPRED SVOG VREMENA 72
SPORT
Kamp za trenirawe sportista VSCG na Kopaoniku PROTIV VETREWA^A
78
78
REALNOST REALNOST
B orbena gotovost Vojske izgra|ivana je u slo`enim uslovima i
bezbednosnim rizicima. Evidentan je pad po svim elemen- tima u
odnosu na prethodnu godinu – i to je na{a realnost, naglasio je
na~elnik General{taba VSCG general-potpukov- nik Qubi{a Joki} na
analizi borbene gotovosti VSCG za 2005. godinu. Osnovni uzroci za
takvo stawe su van doma- {aja Voj-
ske. Materijalno-finasijski je naj~e{}e pomiwan. Skresan sa svih
strana, vojni buxet je omogu}io samo golo pre`ivqavawe. Za razvoj,
opremawe, modernizaciju i poboq{awe `ivotnog stan- darda pripadnika
Vojske nije preteklo ni{ta. Ako je i preteklo, oti{lo je na
izmirivawe nagomilanih dugova i kamata.
To, naravno, nije povoqna klima za reformske zahvate. U armijskoj
javnosti jo{ uvek prevladava mi{qewe da taj proces uglavnom
podrazumeva rasformirawe jedinica i ustanova, penzi- onisawe
zaposlenih, gubitak radnih mesta i prodaju vojne imovi- ne,
istaknuto je tako|e na analizi. Pozitivni efekti ulo`enog truda i
daqe su, bar za ve}inu profesionalnih pripadnika Voj- ske, u drugom
planu. Svakodnevica im name}e `ivotne probleme koje vrlo te{ko mogu
da re{e.
Sa realnim problemima su~avaju se i ratni vojni invalidi. Kad je
zatrebalo, bili su na prvoj liniji, spremni da otaxbini daju sve. I
dali su. Nisu `alili. Wihov ulog se ne mo`e platiti. Ali rane bi
mogle mawe da bole. Nisu zadovoqni brigom dr`a- ve. [vajcarski
model za utvr|ivawe invalidskih primawa u srp- skoj varijanti zna~i
realno smawewe invalidnina za oko 50 od- sto. Kako sada stvari
stoje, Predlog zakona o bora~koj i invalid- skoj za{titi, kojim
dr`ava `eli kona~no da uredi tu oblast, na- lazi se na jednoj, a
potrebe invalida i boraca na drugoj strani. Na wihovoj strani je,
ali ne i wima na korist, i nesloga razli- ~itih udru`ewa koja
zastupaju interese boraca i invalida. To obele`je srpskog modela
nepovoqno uti~e na re{ewe problema. U situaciji kada svako udru`ewe
tra`i svoj deo kola~a, invalidi i borci ostaju uskra}eni za mnogo
toga, pa i za pravedniju sliku dru{tva o wima. Re{ewe je,
verovatno, kao i uvek, negde na sre- dini.
Besmislenost podela najrealnije se vidi na Kosovu i Meto- hiji, u
Kosovskoj Mitrovici. Podeqenom gradu. Na jednoj strani Ibra su
Srbi. Na drugoj Albanci. Mostovi su izgubili namenu. Svojevremeno
su izgra|eni da bi povezivali obale i qude, a da- nas se brane,
nadgledaju i ~uvaju od upada. Sa juga na sever kao 17. marta 2004.
godine.
Mnogi mostovi u Srbiji i Crnoj Gori poru{eni su u prole}e 1999.
godine. Gotovo svi su obnovqeni. Mo`da su sada i lep{i nego {to su
bili, ali uspomene na stradawa i patwe naroda u va- zdu{noj kampawi
Natoa ostale su duboko urezane. Ne mogu se i ne smeju zaboraviti,
ma koliko bile bolne. Slike rata blede, ali spomenici `rtvama stoje
i opomiwu.
– Zgrada Vojnotehni~kog instituta ne- }e biti predata MUP-u onako
kako se u javnosti pri~a bez ikakve nadoknade ili za
~etiri helikoptera. To }e biti dogovor izme|u ekspertskih
timova Vlade Repu- blike Srbije i Ministarstva odbrane. Vojnu
imovinu vi{e nikada ne}emo davati na re~. Ona }e biti
razmewivana samo u slu~ajevima kada za wu dobijemo adekvat-
nu protivvrednost.
Preko 6.000 kvadratnih metara stambenog prostora smo platili
a da sta- novi nisu zavr{eni niti predati Vojsci. Pred sudovima u
Beogradu vode se 1.703 procesa za stanove u kojima su
bespravno useqena lica. U 800 stanova nalaze se civili
koji nemaju nikakve veze sa Vojskom a koriste ih vi{e godina –
rekao je mini- star odbrane Zoran Stankovi} na anali- zi borbene
gotovosti Vojske.
– U sistemu odbrane trenutno ima 20 generala i admirala, a
koliko }e ih biti u narednom periodu zavisi od Strategij-
skog pregleda odbrane.
Sada{wi broj generala i admirala iznosi od 0,3 do 0,6 odsto
od ukupnog bro- ja pripadnika na{ih oru`anih snaga, a prema
vojnim standardima drugih zemaqa nalazi se na dowoj
granici.
Lane su u VSCG formacijski bila anga`ovana 32 generala i
admirala, a taj broj je smawen zbog odlaska u penziju, ali i
zbog promena u strukturnoj organi- zaciji Vojske.
6 15. mart 2006.
REKLI SU
Delegacija Ratnog kolexe RV SAD bora- vila je u poseti Ministarstvu
odbrane i Voj- sci SCG od 27. februara do 1. marta. Dele- gaciju je
predvodio pukovnik Majkl Ajnskof, u pratwi vazduhoplovnog
izaslanika SAD u Be- ogradu potpukovnika Semjuela [ulta.
Tokom trodnevne posete, predstavnici Ratnog kolexa RV SAD
razgovarali su sa po- mo}nikom ministra za politiku odbrane Sne-
`anom Samarxi}-Markovi} o reformi siste- ma odbrane i me|unarodnoj
vojnoj saradwi SCG i SAD, a sa na~elnikom General{taba VSCG
general-potpukovnikom Qubi{om Joki- }em i zamenikom na~elnika G[
VSCG general -majorom Zdravkom Pono{em o reorganiza- ciji Vojske,
perspektivama razvoja i saradwi sa vojskama u okru`ewu. Delegacija
Ratnog ko- lexa RV SAD posetila je i Vojnu akademiju, Ko- mandu RV
i PVO, Aerodrom “Batajnica“ i Va- zduhoplovni nastavni centar u
Somboru.
Zamenik ministra odbrane Vuka{in Ma- ra{ primio je, 3. marta, {efa
Posmatra~ke misije Evropske unije za SCG Aleksandru Vag- ner, na
wen zahtev.
Tom prilikom Vuka{in Mara{ je {efu Posmatra~ke misije predo~io
proces krei- rawa doktrinarnog okvira za sprovo|ewe reforme sistema
odbrane. Zamenik mini- stra odbrane konstatovao je da je dosada{wa
reforma sistema odbrane i Vojske SCG dala rezultate koji je u
potpunosti kvalifikuju za ulazak u me|unarodne bezbednosne integra-
cije, pre svega Partnerstvo za mir. On je, ta- ko|e, naglasio da }e
nastavak i okon~awe za- po~etih reformi biti garant da su stvoreni
uslovi za usvajawe savremenih standarda ko- lektivne bezbednosti i
odbrane.
DOBRE PERSP
P r i j e m k o d V u k a { i n a M a r a { a
Ministar odbrane dr Zoran Stankovi}
Na~elnik Uprave
general-major Slobodan Tadi}
P o s e t a R a t n o g k o l e x a r a t n o g v a
SAVREMENI STANDARDI BEZBEDNOSTI
SARADWA AMS SRBIJE I VOJSKE Predsednik Auto moto saveza
Srbije
Dragoqub Leki} i predsednik Upravnog odbora Pavle Komnenovi}
uru~ili su 3. marta ministru odbrane Zoranu Stanko- vi}u plaketu
AMS Srbije, kao znak dosa- da{we uspe{ne saradwe izme|u Mini-
starstva odbrane i AMS Srbije.
KTIVE SARADWE
z d u h o p l o v s t v a S A D
NAJBEZBEDNIJA EVROPSKA PRESTONICA
Ministar odbrane dr Zoran Stankovi} posetio je Gradski centar za
obave{tavawe u Beogradu. Tom prilikom zamenica gradona~elnika
Radmila Hrusta- novi} istakla je ~iwenicu da je Beograd u anketama
vi{e stranih listova progla{en jednom od najbe- zbednijih evropskih
prestonica, u ~emu rad Gradskog centra za obave{tavawe ima znatnog
udela.
^lan gradske vlade zadu`en za postupawe u vanrednim situacijama
Vladimir Markovi} nagla- sio je da Ministarstvo odbrane i grad
tesno sara- |uju na poslovima za{tite gra|ana. Zastupnik na-
~elnika Uprave za odbranu Republike Srbije Mi- lan Popadi} govorio
je o planovima za ja~awe slu- `be osmatrawa i obave{tavawa kao
va`nog dela sistema odbrane.
VOJNE LOKACIJE U ZREWANINU Na~elnik General{taba VSCG
general-potpu-
kovnik Qubi{a Joki}, posle obilaska zrewaninskog garnizona 2.
marta, najavio je da }e u predstoje}oj reorganizaciji Novosadskog
korpusa od sada{wih 14 u Zrewaninu ostati tri do ~etiri vojne
lokacije.
Sa predsednikom op{tine Zrewanin Goranom Kne`evi}em general Joki}
je razgovarao o materi- jalnom polo`aju i organizaciji Vojske na
tom pod- ru~ju.
HUMANITARNA AKCIJA Neposredno posle te{ke elezni~ke
nesre}e,
koja se dogodila 23. januara kod Bio~a u Crnoj Go- ri, na pruzi
Beograd–Bar, na predlog vi{e koman- di i jedinica VSCG, Uprava za
qudske resurse Ge- neral{taba VSCG pokrenula je akciju prikupqawa
dobrovoqnih nov~anih priloga.
U akciji su u~estvovale sve organizacijske ce- line General{taba,
komande, jedinice i ustanove Vojske. Prikupqeno je i upla}eno
618.829 dinara i 3.731 evra.
Ministar odbrane u Ra{kom okrugu
ZAJEDNI^KI POSLOVI Na po~etku boravka u Ra{kom okrugu, ministar
odbrane Srbije i Crne
Gore Zoran Stankovi} je, u pratwi zamenika na~elnika G[ VSCG
general-ma- jora Zdravka Pono{a i komandanta Kopnenih snaga
general-potpukovnika Mladena ]irkovi}a, obi{ao Kasarnu “Ibarski
rudari” u Ra{koj, gde mu je komandant 37. motorizovane brigade
pukovnik Radomir Mijailovi} referisao o borbenoj izgradwi tog
sastava.
Na sastanku ministra odbrane i predsednika op{tine Ra{ka Bojana
Milovanovi}a, razmotrena su pitawa dugovawa vojske snabdeva~ima,
le~ewa vojnih osiguranika u Domu zdravqa Ra{ka i stambenog
zbriwavawa pripad- nika vojske u tom gradu.
U Novom Pazaru Zoran Stankovi} je prvo posetio Kasarnu “Rifat Burx-
evi} Tr{o”, a potom se sastao sa predsednikom op{tine Novi Pazar
Sulej- manom Ugqaninom i predsednikom Skup{tine op{tine Azemom
Hajdarevi}em. Tokom sastanka Sulejman Ugqanin je istakao pomo}
vojske gra|anima Novog Pazara u jesewim poplavama i organizaciji
Sanxa~kih sportskih igara i u razgovoru ocenio “da je Vojska
sastavni deo na{e porodice”.
Ministar odbrane Zoran Stankovi} je u Novom Pazaru razgovarao sa
doma}inima o ustupawu vojnog zemqi{ta, pomo}i vojske pri izgradwi
seoskih puteva i pro{irewa re~nog korita i civilnom slu`ewu vojnog
roka.
Z. M.
GENERAL JOKI] U POSETI MA\ARSKOJ U okviru me|unarodne vojne
saradwe, na~elnik General{taba VSCG gen-
eral-potpukovnik Qubi{a Joki}, sa saradnicima, susreo se 7. marta
sa del- egacijom Vojske Republike Ma|arske koju je predvodio
na~elnik General{taba general-pukovnik Andra{ Havril.
Tokom razgovora koji su vo|eni u Hodmezeva{arheju, nedaleko od
Segedi- na, razmewena su iskustva o reformama sistema odbrane,
prelasku na pro- fesionalnu vojsku i precizirana je daqa me|usobna
saradwa. Najvi{e vre- mena posve}eno je organizaciji i realizaciji
predstoje}e zajedni~ke ve`be na temu otklawawa posledica prirodnih
katastrofa.
POMO] VOJSKE CIVILNOM SEKTORU U organizaciji Uprave
za civilnu za{titu Min- istarstva odbrane, na Vojnoj akademiji
odr`an je skup o pru`awu pomo}i civilnim strukturama u vanrednim
situacijama. Ta aktivnost or- ganizovana je kao deo pro- grama
bilateralne vojne saradwe na{e dr`avne za- jednice i SAD.
Predstavnik oru`anih snaga SAD major Cesar
Valdesuso, ina~e pilot u marinskom korpusu, preneo je iskustva
ameri~ke vojske u saradwi sa civilnim sektorom tokom pro{logodi{weg
udara ura- gana “Katrina” na obalu Meksi~kog zaliva. Major
Valdesuso je istakao do- prinos Nacionalne garde, institucije koja
ima tradiciju u pru`awu pomo}i civilnom stanovni{tvu od oko 300
godina. Ta paramilitarna organizacija bila je od velike pomo}i u
koordinaciji delovawa oko 30.000 anga`ovanih vojnika, mahom iz
kopnene vojske i jedinica policije i humanitarnih organi-
zacija.
Na~elnik Uprave za civilnu za{titu MO pukovnik Mom~ilo Jo- vanovi}
naglasio je da na{a vojska ima zna~ajna iskustva u radu na
spasavawu stanovni{tva i materijalnih dobara. Iskustva ameri~kih
kolega, kao pred- stavnika jedne od najve}ih zemaqa, kako je rekao
pukovnik Jovanovi}, bi}e dragocena za primenu novih saznawa u
procesu restrukturisawa civilne za{tite.
A. A.
8
B orbena gotovost Vojske u pro{loj godini analizirana je 9. marta
2006. u Klubu Vojske Top~ider i vrednovana dobrom oce- nom – 3,38,
{to je za 0,12 mawe u odnosu na 2004. godinu. Sku- pu su, pored
ministra odbrane Zorana Stankovi}a, na~elnika General{taba Vojske
general-potpukovnika Qubi{e Joki}a i wegovih saradnika, te
na~elnika Inspektorata odbrane SCG
viceadmirala Jovana Grbavca, prisustvovali pomo}nici ministra
odbrane i najodgovornije stare{ine operativnih sastava
Vojske.
OTE@ANI USLOVI
Na~elnik Uprave za operativne poslove general-major Qu- bisav
Todorovi} govorio je o uslovima u kojima su realizavani zadaci u
2005. godini, ali i problemima sa kojima su se susreta- le jedinice
Vojske.
– Obimne snage Vojske u visokom stepenu gotovosti – oko 30 odsto
mirnodopskog sastava, organizacijsko-mobilizacijske pro- mene koje
nisu vaqano finansijski podr`ane, nedovoqno osmi- {qena kadrovska
re{ewa i sporost u profesionalizaciji jedi- nica u Kopnenoj zoni
bezbednosti posebno su nepovoqno uticali na nivo borbene gotovosti.
Smawen procenat odziva regruta, te skra}ewe vojnog roka na {est
meseci dodatno su ote`ali obu~a- vawe vojnika i anga`ovawe
stare{ina – istakao je general To- dorovi}.
Kako je naglasio general-major Miloje Mileti}, organizaci- one
promene u Vojsci nisu pratila posebno odobrena finansijska
sredstva, {to je dodatno optere}ivalo skroman vojni buxet. Mir-
nodopska formacija Vojske je u odnosu na 2004. godinu smawena za
28, a ratna za 32 odsto. Izmene su, pored kvantitativnih, donele i
kvalitativne novine – General{tab je organizovan po standar- dima
Natoa. Vrlo malo novca je izdvojeno za modernizaciju, opre- mawe i
razvoj borbenih kapaciteta, kompatibilnih sa onim u ze- mqama
sistema kolektivne bezbednosti, kao i za nau~noistra`i- va~ki rad.
Vojska je i daqe predimenzionirana kada je re~ o ko-
15. mart 2006.
VOJSKA U 2005.
U FOKUSU
U kojim uslovima je izgra|ivana borbena gotovost Vojske tokom
pro{le godine? Koliko se nedostatak novca odrazio na kvalitet obuke
stare{ina, vojnika i rezervnog sastava? Da li su istro{enost
materijalnih resursa i nemogu}nost opremawa jedinica
savremenim naoru`awem dostigli kriti~ni nivo?
mandama operativnog nivoa, iako je smawena za oko 6.800 pri-
padnika. Nepovoqne su i starosna struktura i struktura stare{i- na
po ~inovima. Linearni model, koji se primewivao u otpu{tawu vi{ka
vojnog kadra, nije zadovoqavaju}i.
– Obuka u protekloj godini izvedena je po standardizovanim
procedurama Natoa. Najni`i nivo tehni~ko-stru~ne osposobqeno- sti
je u leta~koj obuci zbog nedostatka goriva. Mawak finansija
onemogu}io je bojna ga|awa nekih jedinica Vojske i planirane ve-
`be. Fizi~ka osposobqenost profesionalnih vojnih lica, tako|e, nije
na zahtevanom nivou. Izostala je obuka ratnih komandi i re- zervnog
sastava. Materijalna baza obuke je naru{ena, a u prote- kloj godini
nije se ulagalo ni u opremawe poligona i streli{ta. Neophodno je
nadaqe osavremeniti intervidovski poligon Pasu- qanske livade,
centralizovati funkciju obuke, te izraditi Studiju o organizaciji
razvoja sistema obuke u skladu sa novim misijama Vojske – ka`e
pukovnik Milivoje Aran|elovi}, zastupnik na~elnika Uprave za
obuku.
Odobrena finansijska sredstva obezbedila su nesmetano fi- nansirawe
Vojske do avgusta 2005. godine. Godi{wi plan rashoda i prihoda
realizovan je 135 odsto. Jedinice nisu blagovremeno snabdevane
artiklima hrane, lekovima, opremom, rezervnim delo- vima, pogonskim
gorivom i energentima zbog nepla}awa prispelih obaveza i velikih
zateznih kamata.
BEZBEDNOSNI RIZICI
Komandant Kopnenih snaga general-potpukovnik Mladen ]ir- kovi}
govorio je o stawu bezbednosti na jugu Srbije, obezbe|ewu
administrativne linije prema Kosovu i Metohiji, kontroli Kopne- ne
zone bezbednosti i aktivnostima Vojske u pro{loj godinu na tom
prostoru. Posebno je naglasio da iz Pre{eva, Bujanovca i Medve- |e
oko 7.000 mladi}a albanske nacionalnosti nije regulisalo voj- nu
obavezu. Na zadacima u Kopnenoj zoni bezbednosti anga`ovane su
~etiri na{e brigade, dok su pripadnici Vojske raspore|eni na 24
baze. Jedinice su mahom popuwene profesionalnim sastavom, a me|u
wima je i 25 odsto vojnika na odslu`ewu vojnog roka, koji obavqaju
pomo}ne du`nosti.
– Stawe bezbednosti na jugu Srbije je samo prividno stabil- no, ali
je su{tinski neizvesno i nestabilno. Prema na{im sazna- wima, nema
u znatnijem broju naoru`anih paravojnih formacija – zakqu~io je
general ]irkovi}.
General-major Stanimir Matijevi}, komandant Novosadskog korpusa,
obavestio je u~esnike skupa o problemima sa kojima se Voj- ska
susretala tokom predaje dr`avne granice Srbije i Crne Gore na
obezbe|ewe Ministarstvu unutra{wih poslova Republike Srbije i
aktivnostima pripadnika Korpusa za vreme poplava u Banatu.
– Ministarstvo unutra{wih poslova nije po{tovalo plani- rane rokove
prilikom predaje nadle`nosti nad dr`avnom grani- com, {to nam je,
uz slo`ene zakonske procedure, ote`avalo poslo- ve. Vojsci nisu
nadokna|ena ni nov~ana sredstva koja je ulo`ila prilikom otklawawa
posledica elementarnih nepogoda – napome- nuo je general
Matijevi}.
Inspektorat odbrane je, kako ka`e na~elnik viceadmiral Jo- van
Grbavac, u pro{logodi{wem periodu kontrolisao borbenu go- tovost u
12 jedinica Vojske, 11 vojnoteritorijalnih komandi, a nad- zor
za{tite `ivotne sredine, za{tite na radu i protivpo`arne za{tite
izveo je u 15 ustanova. Sem nedostatka novca za namenske zadatke,
Inspekcija nije ustanovila bitnija naru{avawa borbene gotovosti.
Uo~eno je, tako|e, da logisti~ka podr{ka obezbe|uje svega deset
odsto potreba Vojske.
General-major Zdravko Pono{, zamenik na~elnika General- {taba VSCG,
ukazao je na nedoumice u vrednovawu dostignutog ste- pena borbene
gotovosti jedinica i sastava Vojske. Iskazao je po- trebu da se
inovira metodologija i usaglasi sa standardima Na- toa. Definisao
je pojedine te`i{ne zadatke Vojske u 2006. godini – nastavak
reformskih i integrativnih procesa, izrada doktri- narne normativne
regulative, me|unarodna vojna saradwa i po- boq{avawe uslova `ivota
i rada vojnika i stare{ina.
– Borbena gotovost Vojske izgra|ivana je i odr`avana u uslo- vima
ograni~enih finansijskih sredstava i brojnih bezbednosnih rizika.
Potrebno je ubrzano izraditi pravne dokumente, koji de- fini{u
reformu sistema odbrane, te za taj zadatak nadaqe pla- nirati
realna nov~ana ulagawa. Pogre{no je shvatiti promene u Vojsci samo
na osnovu rasformirawa pojedinih jedinica, prodaje objekata,
naoru`awa i vojne opreme. Od su{tinskog zna~aja je da se u reformi
istaknu pozitivni doprinosi Vojske ka pribli`ava- wu Srbije i Crne
Gore evroatlantskim integracijama. Zalagawem pripadnika Vojske
o~uvani su vitalni kapaciteti i sposobnost je- dinica za namenske
zadatke. Smawewe ratnih materijalnih rezer- vi, i
tehni~ko-tehnolo{ka zastarelost borbenih kapaciteta uslo- vili su
blagi pad borbene gotovosti – naglasio je general-potpu- kovnik
Qubi{a Joki}.
Vladimir PO^U^
STATISTI^KI PODACI
Tokom 2005. godine rasformirano je 130 sastava Vojske – {est
komandi operativnog nivoa, 21 jedinica ranga puk–brigada i 103
ostale jedinice i ustanove. Preformirano je, tako|e, 25 jedinica, a
23 su prepot~iwene. Svakodnevno su pripadnici Voj- ske obezbe|ivali
272 objekta – 122 stra`arskom, a 150 ~uvar- skom slu`bom. Na tim
zadacima dnevno je anga`ovano oko 1.500 lica. Registrovano je 118
ilegalnih prelazaka dr`avne granice Srbije i Crne Gore i devet
grani~nih incidenata. Psiholo{ka slu`ba Vojske testirala je 26.084
vojnika, a terapijski rad je izveden sa 5.531 vojnikom i 1.460
stare{ina. U odnosi na 2004. godinu opao je ukupni kriminal u
Vojsci, ali je bilo 36 odsto vi- {e kra|a naoru`awa – nestao je 181
komad oru`ja. Evidentira- no je 120 vanrednih doga|aja.
Prakti~na obuka avijacijskih jedinica, zbog nedostatka mlaznog
goriva, izvedena je u znatno mawem obimu od planira- nog – od
10.609 predvi|enih ~asova naleta realizovano je 37 odsto, odnosno,
3.980 ~asova, {to je za 12 odsto mawe u odnosu na 2004. godinu. U
Vojsci je pro{le godine izvedeno 12.867 ga- |awa, 971 takti~ka
ve`ba i 187 ve`bi sa bojnim ga|awem. Ospo- sobqeno je 23.568
vojnika i 286 pripadnika rezervnog sastava.
S n i m
i o
Z .
P E R
G E
PRAVI QUDI NA PRAVOM MESTU
– U proteklom periodu Vojska je radila u izuzetno te{kim uslovima,
koje su dodatno uslo`avale brojne afere, nezakoni- ta poslovawa,
te{ka materijalna i politi~ka situacija u ze- mqi i velike obaveze
vojne organizacije prema dobavqa~ima. Tome treba dodati jo{ nizak
`ivotni standard biv{ih i sada- {wih pripadnika Vojske, nere{ene
stambene probleme i status pojedinih vojnih objekata, te zapo~ete
izmene sistema odbrane, bez prethodno usvojenih strategijskih
dokumenata. Ipak smo, u procesu tranzicije, obavezni da obezbedimo
nesmetano funk- cionisawe sistema odbrane i brzo ukqu~ivawe Vojske
u kolek- tivne bezbednosne tokove. To }e biti mogu}e samo ukoliko
su pravi qudi na pravim mestima, spremni da odgovaraju za svoje
postupke.
15. mart 2006.10
Zbog brzine kojom `ivimo, zbog zgu{wavawa i vremena i prostora,
zbog silnog tehnolo{kog napretka, govoriti o me|unarodnim odnosima
danas isto je kao slikati brzi voz u kretawu. Ovo je vreme pometwe,
ali ako studijama bezbednosti uspemo da prepoznamo osnovne
tendencije, ve} smo mnogo uradili.
P rofesor Dragan R. Simi} isti~e da je realizacija projekta
ameri~kih studija ostvarewe wegovog sna jo{ sa po~etka ba- vqewa
naukom. Smatra da je to skroman doprinos boqem raz- umevawu dva
naroda i dve zemqe koje vezuje stogodi{wa sa- radwa i ukqu~ivawu
na{e akademske zajednice u magistral- ne nau~ne tokove me|unarodnih
odnosa. To je i wegova li~na pobeda u nastojawu da doda bar
kami~ak
mozaiku razumevawa sveta kome oduvek pripadamo.
Profesore Simi}u, za{to studije SAD?
– Centar za studije SAD osnovan je s ciqem da na{im gra|a- nima,
pre svega mladima, pribli`i znawa o toj velikoj zemqi, da boqe
shvatimo ameri~ko dru{tvo, wegovu istoriju, politi~ki i pravni
sistem, odnosno da bismo boqim poznavawem Amerike uspe- {nije
ostvarivali na{e interese. Mi smo narod koji je sa SAD, od
uspostavqawa diplomatskih odnosa 1882. godine, vi{e od sto godi- na
odr`avao plodnu saradwu, prijateqstvo i imao dva ratna save-
zni{tva. Vreme Milo{evi}eve vladavine jeste incidentni period, koji
vrhuni intervencijom Natoa 1999. godine i treba sve u~initi da se
to prevazi|e i da se na|u na~ini, {to se ve} i ~ini, da sa SAD
sara|ujemo na stari na~in i u na{em nacionalnom interesu. Pri tom
treba da budemo realniji u sagledavawu na{eg mesta i zna~aja u
pore|ewu sa interesima naroda oko nas, ali i velikih sila.
Jednostavno, takav je svet u kome ivimo, a mi ~esto pokazuje- mo
nesnala`ewe u tom smislu.
Kako procewujete spremnost da se ide u tom pravcu?
– Spremnost da idemo u tom pravcu postoji u prete`nom delu na{eg
dru{tva. To su, uostalom, i na{a zvani~na politi~ka opre- deqewa i
ja sam optimista kada je re~ o na{em pristupawu evroa- tlatskim
integracijama. Uveren sam da je to dobar put, a te{ko da drugog i
ima. Pojedina re{ewa }emo, svakako, prilagoditi potre- bama i
osobenostima na{e zemqe, ali mi smo deo evropske bez- bednosne
zajednice i treba i formalno da to potvrdimo. Poruke koje dolaze
izvana su povoqne: u na{em sistemu bezbednosti pre- poznaje se
dostatan, ozbiqan partner sa kojim se razgovara.
DR DRAGAN R. SIMI], PROFESOR FAKULTETA
POLITI^KIH NAUKA U BEOGRADU I OSNIVA^ CENTRA ZA STUDIJE SAD
HAOTI^NI POREDAK SVETA
Jedno gorko iskustvo je iza nas i ono ostavqa nedoumice kada
je re~ o odnosima sa SAD? – Mi smo suo~eni sa jednim te{kim i
slo`enim ratnim nasle-
|em. U me|uvremenu smo osiroma{ili, imamo mnogo nere{enih
problema... To nas optere}uje sada ali }e, na`alost, re{ewa tra-
`iti vreme... Jo{ devedesetih godina tvrdio sam da je jedan od
glav- nih razloga na{ih nesporazuma sa SAD nedovoqno poznavawe te
zemqe. Moj odgovor onima koji u Americi a priori vide na{eg ne-
prijateqa, jeste da tu zemqu treba prvo dobro prou~iti da bi se
zauzeo stav prema woj. Mislim da Amerika danas vodi prijateqsku
politiku prema na{oj zemqi: {tavi{e, smatram da su za nas, po- sle
Srbije i Crne Gore, najva`nija zemqa na svetu upravo SAD.
Otuda i ideja o ameri~kim studijama? – Sticajem okolnosti
2003. godine bio sam po~astvovan da bu-
dem Fulbrajtov stipendista na Programu o ameri~koj spoqnoj i bez-
bednosnoj politici na Univerzitetu Ju`na Karolina. Ideja da osnu-
jem ovaj centar na na{em fakultetu tamo se i rodila. Podr`ale su je
moje kolege ameri~ki profesori, prijateqi u Stejt departmentu.
Zahvaquju}i saradwi Fakulteta politi~kih nauka sa Ambasadom SAD i
wenoj donaciji, ure|en je Centar za studije SAD, a otvorio ga je
ambasador Majkl Polt, 27. septembra 2004. godine. U Centru se
izu~avaju ameri~ka istorija, politi~ki i privredni sistem, pravna
tradicija i pravni sistem, spoqna i bezbednosna politika, ameri~-
ke vrednosti i popularna kultura, istorija srpsko-ameri~kih odno-
sa... To su discipline koje sam preuzeo iz programa ameri~kih
studi- ja u SAD, ali i iz pojedinih evropskih dr`ava. Naime, neke
od tih dr`ava, na primer Norve{ka, od koje sam tako|e preuzeo
odre|ena iskustva, razvijaju ve} 40 godina britansko-ameri~ke
studije.
Ko su polaznici? – U prvoj generaciji imamo 34 studenta. To su
mladi qudi koji
dolaze uglavnom iz Ministarstva odbrane i Ministarstva spoq- nih
poslova, pojedinih instituta, ali i sa FPN-a. Svi oni ele da
pove}aju svoje znawe iz oblasti amerikanistike. To su specijali-
sti~ke poslediplomske studije, koje }emo razviti do magistarskih, a
u narednoj fazi, verovatno, ima}emo ih na svim nivoima, od osnovnih
do doktorskih. Nagla{avam da su to prve studije ovakve vrste u
jugoisto~noj Evropi.
Zahvaquju}i pomo}i ameri~ke ambasade, Centar je ure|en veoma
funkcionalno i tehni~ki je dobro opremqen. Sti`u nam, tako|e,
najnovija literatura i ~asopisi. Kontakti su takore}i svakodnevni,
razmewujemo profesore i studente, odlazi- mo na me|unarodne
konferen- cije, na usavr{avawa, kori- stimo ameri~ke
biblioteke...
Kako ocewujete po~e- tak? – Samo pro{le godine ov-
de smo imali 27 ameri~kih profesora, koji su predavali na{im
studentima zahvaquju}i pomenutoj qubaznosti Ambasa- de SAD. Na ovom
fakultetu gost je bila i najvi{a vojna de- legacija jo{ od 1951.
godine. Onda{wu je predvodio gene- ral Kolins, {ef Zdru`enog ge-
neral{taba Ameri~ke armije, a primio ih je Ko~a Popovi}, a ovu
delegaciju Pentagona pred- vodio je viceadmiral Donald Loren i u
na{em Centru bila je 12. januara 2005. godine.
Ho}u da ka`em da ove studije nemaju samo obrazovnu funkciju, nego i
{iru dru{tvenu i politi~ku. Mi ne mo`emo i ne `elimo da pobegnemo
od te politi~ke funkcije, a ovo je most na{e saradwe sa SAD,
uspostavqen posredstvom obrazovawa.
S obzirom na polaznike i program i plan rada, sektor bez- bednosti
je na{a dobra spona sa svetom?
– Na{a politi~ka elita opravdano smatra da reforma sek- tora
bezbednosti prethodi reformi svih ostalih delova dru{tva. Ukoliko
se ona vaqano ne izvede, ne}e nam biti uspe{ne ni druge reforme.
Reforma sektora bezbednosti vodi nas u Partnerstvo za mir, kasnije
u Nato i EU. Na taj bi na~in bili krunisani napori u ja~awu
poverewa i saradwe sa susednim i drugim zemqama koje na{a dr`ava
istrajno preduzima posledwih godina.
Kad je re~ o reformi sektora bezbednosti, na{i najja~i adu- ti u
pregovorima sa svetom jesu visok profesionalizam i iskustvo na{ih
qudi iz sistema bezbednosti, ali i na{ i daqe izvanredno zna~ajan
polo`aj u regionu, gde imamo uslove da budemo lider i ga- rant
stabilnosti ~itavog podru~ja.
U ukupnom naporu vidim veoma va`nu ulogu za na{u vojnu di-
plomatiju. Primera radi, u pristupawu Programu Partnerstvo za mir i
Natou ona treba da predwa~i, odnosno prethodi drugim
spoqnopoliti~kim potezima dr`ave. Slikovito kazano, vojna di-
plomatija treba da ide “za rame” ispred. Ona je udarna igla ukup-
ne dr`avne diplomatije i na{eg spoqnopoliti~kog nastupa. U na- {em
slu~aju bezbednosna saradwa prethodi politi~koj, ekonomskoj i
kulturnoj saradwi...
Otkuda tolika aktuelnost upravo bezbednosnih pitawa?
– Redefinicija koncepta bezbednosti zapo~iwe jo{ sedam- desetih
godina. Na vrhuncu trke u naoru`avawu shvatilo se da se bezbednost
ne mo`e tra`iti samo u ja~awu vlastite snage nego i u saradwi.
Daqe, uslo`ila se struktura me|unarodnog sistema, i to u dva
pravca. Najpre, pove}ao se broj subjekata, tako da sada imamo 210
suverenih dr`ava, od kojih je vi{e od 190 u Ujediwe- nim
nacijama... Istovremeno, osnovano govorimo o desetinama hiqada
novih subjekata na pozornici me|unarodnog `ivota. Osnovna, dr`avna
struktura, napadnuta je delovawem odozdo, po- jedinaca, nevladinog
sektora, civilnog dru{tva, gde mnoge inge- rencije prelaze na nove
entitete, subjekte i ~inioce kad je re~ o poddr`avnim akterima. Ali
je napadnuta i odozgo, od me|unarod- nih vladinih i nevladinih,
zatim transnacionalnih organizacija.
11
– Verujem da su sve religije, osobito one velike svetske, budi-
zam, islam i hri{}anstvo, u osnovi miroqubive. Radikalizmi su,
skoro uvek, posledica pogre{nih tuma~ewa. I u samom islamu ogro-
man broj pripadnika te veroispovesti je miroqubiv. Premda je isti-
na da je islam u proteklih nekoliko decenija iscrtavao, kako to ka-
`e Hantington, ”krvave granice”, ogroman deo pripadnika te veroi-
spovesti je miroqubiv. Tom pitawu nikako ne treba pristupati crno
-belo, dakle, da je svet islama sklon nasiqu i izazivawu
ratova.
Objavqivawem karikatura proroka Muhameda u Danskoj je napravqena
katastrofalna gre{ka i potpuno nepotrebno naneta uvreda vernicima
te religije. Ali sam protiv i ekstremnih reak- cija u islamskom
svetu, koje su odnele qudske `ivote. Mora se bi- ti veoma obazriv,
jer globalizovani svet u kome `ivimo zahteva najvi{i stepen
tolerancije i uva`avawa razli~itosti.
Kako se ~ini da bi mogao izgledati budu}i raspored mo}i u
svetu? – Kad je re~ o rasporedu mo}i i strukturi me|unarodnog
i
globalnog sistema, wegov ”izgled” odredi}e odmeravawe snaga na
prostoru koji vi{e nije u Evropi, niti u Kaspijskom basenu, nego u
isto~noj Aziji. Tamo se nadgorwavaju, ali sre}om i sara|uju, Ki-
na, SAD, Japan, Ju`na Koreja, Ruska Federacija, te Indija na jugu
kontinenta.
Evropa je u tom smislu izgubila svoje prvenstvo. Na Starom
kontinentu se vi{e ne usmeravaju kqu~ni svetski tokovi. To ne zna-
~i da Evropi ne prete izazovi, rizici i pretwe: na primer, et-
ni~ki i nacionalni, ~ak i verski sukobi, nasiqe {irokog obima usled
socijalnih napetosti, ekolo{ki problemi. Jedna va`na na- pomena:
neki na{i analiti~ari olako otpisuju mogu}nost me|udr- `avnih
sukoba u 21. veku, kod nas u regionu naro~ito. Ali tu opa- snost
nikako ne treba prevideti.
Da zavr{imo ovaj razgovor sjajnom opaskom Valasa Tajsa: zbog
svojevrsnog kovitlawa doga|ajne pra{ine, ali i zbog
zgu{wavawa vremena i prostora usled silovitog tehnolo{kog
napretka, danas govoriti o me|unarodnim odnosima nali~i na
slikawe brzog voza u kretawu. Nemogu}e je bez odre|ene
vremenske udaqenosti izvr{iti vaqanu procenu onoga {to se dogodilo
i {to se doga|a, pouzdano odrediti karakter procesa. Ovo je vreme
pometwe i globalnog me- te`a. Ipak, ako studijama bezbednosti
uspemo da prepoznamo osnovne tendencije, ve} smo mnogo
uradili.
Radenko MUTAVXI]
Ipak, treba ista}i da dr`ave i daqe imaju kqu~ne ingerencije
dostizawa, ~uvawa i una- pre|ewa bezbednosti u svojim rukama.
Koje kqu~ne promene uti~u na bezbed- nost? – Za redefiniciju
koncepta bezbednosti
va`ne su devedesete godine, kad je na sceni bio gotovo ditirambski
zanos o tome kako su me|udr`avni ratovi pro{lost, te da voj- na mo}
ustupa mesto drugim ~iniocima dr- `avne mo}i, kao {to je ekonomska,
kultur- na... Ratove izme|u dr`ava smenili su u tom razdobqu
unutra{wi sukobi uzrokovani et- nonacionalnim, verskim i nekim
drugim raz- lozima. Govorilo se, kasnije, i o asimetri~- nim
sukobima kao sukobima izme|u dr`ava i “mre`a” nedr`avolikih
entiteta... Usamqe- na su bila tada suprotna mi{qewa, prema kojima
kraj hladnog rata ne zna~i i kraj tra- dicionalnih oblika
sukobqavawa, te da }e vojna mo} i daqe ostati presudan, odnosno
najva`niji sastojak dr`avne mo}i.
U takvim uslovima odigrala se i redefinicija strate{kog koncepta
Natoa. Na Rimskom samitu 1991. godine, u novom stra- tegijskom
konceptu operi{e se sa tri nova pravca anga`ovawa – mirovnim
operacijama, upravqawem krizama i humanitarnim in-
tervencijama.
Teroristi~ki napadi na Wujork i Va{ington 2001. godine, me|utim,
ponovo ukazuju da neke opasnosti nisu nestale, da se poja- vquju
nove, ali da su u suprotstavqawu tome dr`ave i daqe najo-
premqenije potrebnim instrumentima i znawima. Uloga tzv. tvrde mo}i
u o~uvawu i unapre|ewu bezbednosti ponovo ja~a.
U me|uzavisnom svetu i bezbednost je sve vi{e nedeqiva? – Jo{ je
sedamdestih godina, imaju}i u vidu tada{we globalne
izazove i pretwe, Ri~ard Folk govorio da smo svi posada istog
~amca. Danas, osobito posle teroristi~kih napada na SAD, svi smo
mogu}e `rtve takvih bezbednosnih ugro`avawa, od terorizma,
ekolo{kih i drugih katastrofalnih scenarija, koje u ovom trenutku
ne mo`emo ta~no ni da predvidimo. Inventar mogu}ih bezbednosnih
izazova i pretwi nikad nije sasvim potpun, a neo~ekivanost je kqu~-
na odlika procesa koji se odigravaju. Otuda, bez tesne me|unarod-
ne bezbednosne saradwe nemogu}e je o~uvati bezbednost i vlastitog
naroda, svoje politi~ke zajednice i bezbednost svakog pojedinca,
koja mora uvek da bude izvor i utoka svakog mi{qewa bezbednosti:
ako, naime, pojedinac nije bezbedan, onda nije ni sistem!
I kako izgleda ta lista pretwi?
– Ne postoji saglasnost me|u teoreti~arima kada je u pitawu lista i
redosled rizika i pretwi. Ipak, prema ve}ini, na prvom mestu je
globalni terorizam, zatim {irewe oru`ja za masovno uni- {tavawe, pa
opasnost da neka od “neuspelih” ili “lupe{kih” dr`a- va urade
ne{to, posle ~ega bi me|unarodna zajednica morala da reaguje silom.
Izazovi i pretwe su, dakle, mnogobrojni, poznati i jo{
nepoznati.
Daqe, i stanovni{tvo je bezbednosni izazov, tj. wegov nekon-
trolisan i neravnomeran rast, potom, jo{ i vi{e jaz izme|u ostr-
vaca bogatih i okeana siroma{nih, {to je sve zajedno u samoj
podlozi drugih bezbednosnih izazova i pretwi. Tu su ekolo{ke
pretwe, zaga|ivawe vodotokova, zemqi{ta, vazduha, o{te}ewa ozonskog
omota~a... Re~ je, zapravo, o ugro`avawu samog `ivota na Zemqi.
Danas sve ve}i broj teoreti~ara, a ja sam sklon da se slo`im sa
wima, vezuju qudsku bezbednost za qudski opstanak.
Kakav je uticaj religija?
12 15. mart 2006.
INTERVJU
Profesor dr Dragan R. Simi} (1961, Medve|a) osniva~ je Centra za
studije SAD na Fakultetu politi~- kih nauka u Beogradu, {ef
Posledimplomskih ameri~- kih studija, predaje Me|una- rodne odnose
i Savremenu ameri~ku spoqnu i bezbed- nosnu politiku na
osnovnim studijama, a na Studijama bezbednosti predaje Savre- mene
teorije bezbednosti .
LED ISPOD PEPELA
Autor je komentator lista ”Politika“
Na Balkanu skoro niko ne zna gde su granice, ali svako zna da se
one ne mogu mewati. Ne mogu se mewati, to je princip koji va`i
svuda na svetu. Principi ipak postoje da bi bili kr{eni, i tako se
uspostavqa nepravedna vladavina presedana.
N
K
O
ekada{wa lakoverna deca nisu daleko od sta- ra~kih radosti: reume i
kostoboqe i srdoboqe se najavquju ili sti`u iznenada, svode se
bilan- si. Gde nam sve to ute~e ivot? Ali, ipak, mudro-
sti nema nigde, oni metuzalemi, koji su cigare palili kremenom i
kresivom, bili su umniji od nas. Mo`da zato {to su imali vi{e
vremena, ili su znali kako da ga potro{e. Nisu urili nigde, sve dok
ih dr`ava, si- la iznad svake sudbine, ne bi upregla u svoje kuluke
i ratove.
Za wih je dr`ava bila stra{ilo i svetiwa, a mi smo u~ili kako je ta
stvar po~ela da odumire. Tako smrtonosna dijagnoza je bila mnogo
sumwiva, jer se odnosila samo na apstraktnu birokratsku formu. Jer
je krem na ~elu toga {to je u agoniji, bio ivahniji ne- go ikada.
Dr`ava na izdisaju, a oni se razmno`avaju kao ze~evi. To je bila
neka vrsta dijalekti~kog ”jedin- stva suprotnosti“, pagansko veseqe
na parastosu.
Idealna i besmrtna je bila Platonova ”Dr`a- va“. Ali, da bi 30.000
Atiwana moglo da u`iva u ostvarenom filozofskom savr{enstvu,
trebalo je 60.000 robova. Tako se istorija balkanskih dr`ava, a i
ina~e, svela na mitove i uspomene, ratove i pat- we, utopije,
osvajawe i gubqewe slobode.
To nas dr`i kao neuni{tivi virus iz pro{losti. Postali smo
zarobqenici ideologije i nedovr{ene istorije. Dr`ave, naravno, ne
odumiru, nego se stva- raju nove. U centru Evrope formiran je
unitarni eko- nomski i jednovalutni dr`avni surogat. Na Balkanu
ni{ta novo, nastavqa se usitwavawe dr`avnog pro- stora. Autenti~ni
polisi tra`e svoje istorijske kore- ne i moderna utemeqewa.
ako se u svemu tome odnositi prema dr`avi? Stare definicije iz
politi~ke teorije va`e sa- mo ponekad. Praksa je stvorila nove
oblike, ko- ji se najpre moraju razumeti. Ali, Balkan je po-
novo igraonica velike politi~ke drame. Mo`da su ratna ari{ta
ugasla, mo`da su utrnule strasti. Mo- `da su izvori novih ratova
pod pristojnim slojem pe- pela, ali ispod ima jo{ opasnog ogwa ili
leda.
Srbija i Crna Gora su se zatekle u ”neskladu sa svojom istorijom“.
Dakle, prostor za dr`avnu zajed- nicu, ili dve dr`ave, kako ho}ete,
u ovom je ~asu naj- delikatniji predmet racionalne odbrambene
doktri- ne. Ne verujemo da ona uop{te postoji. Verujemo, na- ravno,
da neko misli i o strategiji, i jedna te{ko pri- mewiva verzija je
usvojena ovde pre nekoliko godina.
To je ”svedena“ varijanta, koja se temeqi na an- titeroristi~koj
borbi i dr`avnom odnosu prema oru- `anim pobunama. To jeste
relativno moderni pristup pisawu jednog va`nog dokumenta. Ali, tu
sigurno nedo- staju (bar) dve va`ne dimenzije: prva, ko bi mogao da
garantuje tako kontrolisanu hipoteti~ku krizu, koja sigurno
iskqu~uje regionalni rat?
Druga, kako razumno savladati dinamiku mogu}eg razlaza Srbije i
Crne Gore?
Prvi problem jeste pitawe struke par ekse- lans. Onaj drugi je
politi~ki imperativ povodom ko- ga nema rasprave u vojsci. General
Joki} je rekao autoru ovih redova: ”... da }e se pripadnici Vojske
SCG, u okviru svake politi~ke odluke, pona{ati kao
profesionalci!“
To je, naravno, izvan svake sumwe. Ali u sistemu odbrane mora da
postoji odgovor na svako pitawe: {ta u~initi dan posle? Taj
inventar odgovora mogao bi da bude mnogo dug, ali spasonosan za
profesiju. Ionako bi se posle referenduma 21. maja mogao bit- no
promeniti okvir u kome vojska funkcioni{e. Mogu- }i su brojni
vrednosni i emotivni lomovi. Ili ose- }awe ”smawene brige“ ili
akutna kriza identiteta, ozna~ena nedoumicom o granicama
otaxbine.
Eto velikog posla, u kome se vaqa kloniti dnev- ne politike i wenih
protivre~nosti. Ili tuma~ewa ”rascepa“ pojedinih li~nosti na javne
i privatne.
ne qude koji se ne mogu ratosiqati dvostruke uloge u trogodi{wem
punoletstvu dr`avne zajed- nice. Pa su prinu|eni i da je neguju i
da je negi- raju. Ali, to se mo`da mo`e razumeti kao akutni
sudar funkcija i emocija, koji }e biti razre{en kad se jednom sve
bude smirilo: u memoarima. U zapisa- nim se}awima, dakle, kad je
lako biti hrabar, ~estit i mudar. Tim redom.
Ra|awe novih dr`ava je skup i opasan posao. Ovo je Balkan, Krle`ina
kr~ma u kojoj svi pucaju na sve, ~im se pogase svetla. Tako da je
pred nama drama- ti~no prole}e, kad ”gora zazeleni“, a mo`da i pre
to- ga. Ovoga puta, na sre}u, bez pucawa i pevawa, bar za one koji
jo{ izvesno vreme ne}e znati gde su im gra- nice.
Na Balkanu skoro niko ne zna gde su granice, ali svako zna da se
one ne mogu mewati. Ne mogu se mewa- ti, to je princip koji va`i
svuda na svetu. Principi ipak postoje da bi bili kr{eni, i tako se
uspostavqa nepravedna vladavina presedana.
Tako }e na{e ~udesno poluostrvo, mo`da, do kra- ja ove godine biti
bogatije bar za tri nove nezavisne dr`ave. Pre samo dvadeset godina
o tome se nije mo- glo ni misliti. Tada se govorilo da ”nikome
ne}emo dozvoliti...“ A zatim nas niko nije ni pitao. Dakle, umesto
jedne SFRJ – sedam novih dr`ava.
”Ako nas neko napadne – mi }emo se braniti“. To je bila upro{}ena
su{tina koncepcije ONO. Prvo nas niko nije napao, ali se nismo
odbranili. Vero- vatno nas vi{e ne}e dirati, Balkan je dovoqan
sebi.
Na prvoj liniji, spremni da
otaxbini daju sve.
slobodu branio {est puta.
Balkanski i svetski ratovi,
izgra|ena na raskrsnici uvek ima
skupu cenu. Predlog novog zakona
o bora~koj i invalidskoj za{titi ,
koji uskoro ulazi u skup{tinsku
proceduru, pokazuje da Srbija
opet zaboravqa ratne rane.
14
M awi ili ve}i, svejedno, oru`ani sukobi redovno uzrokuju te{ka i
masovna stradawa vojnika i civila, pa nije ~udno {to je Srbija od
svog postanka do danas, ~e{}e i vi{e nego druge zemqe, morala da
vodi brigu i o ratnim invalidima. Svojim pripovetkama o alo- snom
polo`aju srpskih branilaca Laza Lazarevi} je svedo~io da
to nije ~inila ba{ uvek na najboqi na~in. Narod nije uvek
pozla}ivao rane. Ipak, osim u kra}em periodu pred Drugi svetski
rat, ratni vojni invalidi bili su, uglavnom, zadovoqni brigom
dr`ave i pravima koje su ostvarivali na osnovu “{tete pretrpqene u
borbi za otaxbinu”.
Dono{ewem zakona o formirawu invalidskog fonda za iznemo- gle i
osaka}ene vojnike, knez Mihailo je 1863. godine, prvi put u Sr-
biji, ustanovio celovit sistem dr`avne brige o ratnim invalidima.
Bio je to, u ono vreme, jedan od najnaprednijih i najhumanijih
zakona iz te oblasti u Evropi. Od tada do danas napori dr`ave da
zbrine svoje nastradale borce i wihove porodice nisu prestajali. S
druge strane, na`alost, nije nestajala ni potreba da se otaxbina
brani oru`jem i krvqu. Potpuno i direktno zbriwavawe ratnih vojnih
invalida u Sr- biji ~esto je zavisilo od materijalnog i socijalnog
polo`aja srpskog seqaka, odnosno od wegovog razumevawa za ratne
rane mawe sre}nog saborca. I mada je za{tita prava onih koji su u
ratovima pretrpeli telesna o{te}ewa, kod nas uvek bila sporedna u
odnosu na du`nosti vojnih obaveznika prema dr`avi, moglo se
ra~unati na sredstva iz ko- jih su takve rane “pla}ane”. Nekad
vi{e, nekad mawe, naravno. Sada }e, sude}i po `estokim reakcijama
ratnih vojnih invalida na Predlog novog zakona o bora~koj i
invalidskoj za{titi, biti pla}ene najmawe.
T E M
A
sto trinaest milijardi dinara, koliko je pred- lo`ilo na{e resorno
ministarstvo, u ovogodi- {wem republi~kom buxe- tu za bora~ku i
invalid- sku za{titu izdvojeno je svega desetak milijardi, {to nije
dovoqno ni za devet invalidnina do kraja godine. Ako uzmemo u obzir
da nam dr`ava, za prethodni ~etvorogo- di{wi period, duguje oko tri
milijarde dinara, od toga polovinu za pro{lu godinu, jasno je da }e
nam primawa ubudu}e biti ne za 25, nego za 50 od- sto mawa nego do
sada – zakqu~uje @eqko Vasiqevi} i dodaje da }e ratni vojni invali-
di za svoja prava da se bore i “na ulici”.
– Na{a udru`ewa broje oko 350.000 ~lanova. To nije za- nemarqiv
broj nezadovoqnika. Na{i zahtevi su pravedni i ne- }emo odustati od
wih. Nacrt zakona o bora~koj i invalidskoj za{titi je
surov, uznemiravaju}i i {tetan za dr`avu koja ga do-
Ne treba smetnuti s uma da prava ostvarena na osnovu svo- jih rana,
ratni vojni invalidi smatraju zaslu`enim i osvojenim. Tako|e treba
re}i da oni ne misle da im dr`ava poklawa bilo {ta od onoga {to
primaju na ime {tete pretrpqene u ratnim su- kobima u kojima su
u~estvovali brane}i tu istu dr`avu. Isti~u}i da su svoja invalidska
primawa, ma koliko bila raznovrsna i, uslovno re~eno, dovoqna za
pristojan `ivot, preskupo platili, ratni vojni invalidi i porodice
palih boraca upozoravaju da ni za korak ne}e odstupiti u odbrani
ste~enih prava, zagarantova- nih, ina~e, sada va`e}im saveznim i
republi~kim zakonima i uredbama.
Nastojawa Vlade Republike Srbije da ovogodi{wi restrik- tivan buxet
prika`e kao finansijski okvir, izme|u ostalog, i za novi republi~ki
zakon o bora~koj i invalidskoj za{titi, kojim se wihov polo`aj
reguli{e za narednih nekoliko godina, inva- lidi smatraju
podmetawem kukavi~jeg jaja i manipulacijom koju nije bilo te{ko
razotkriti. Tako se stvari postavqaju na glavu, umesto na noge,
upozoravaju u Udru`ewu ratnih vojnih invalida (iz ratova na
prostoru biv{e Jugoslavije u posledwoj deceniji 20. veka), isti~u}i
da nemaju ni{ta protiv dono{ewa novog je- dinstvenog zakona, kojim
bi se wihova za{tita podigla na vi{i
15
JEFTINIJI AUTOMOBILI
Odnedavno i ratni vojni invalidi od prve do pete gru- pe (sa
najmawe 70 odsto telesnog o{te}ewa) imaju priliku
da nabave automobile po znatno povoqnijim cenama, odno- sno
bez pla}awa carine. Uz to, po re~ima dr Bo`idara Si- matkovi}a,
pomo}nika ministra za rad, zapo{qavawe i so- cijalnu politiku,
najte`im invalidima bi}e pla}eni i tro- {kovi PDV.
– Mi znamo da postoji veliko zanimawe za kupovinu i uvoz
automobila, mo`da ~ak i do tri hiqade invalida ~eka- ju da nabave
vozila po povla{}enoj ceni, ali znamo i da po- stoji opasnost
zloupotrebe – ka`e dr Simatkovi} i upozo- rava da }e svaka
zloupotreba tih olak{ica biti sankcioni- sana oduzimawem
vozila.
KAD DR@AVA @MURI
Sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije ratnih vojnih
invalida posle devedesetih godina nije bio ni nalik onom koji
je va`io za invalide iz Drugog svetskog rata. Dr`ava nije
izdvajala sredstva za finansirawe obrazovawa ~ak ni onih
ratnih vojnih invalida koji imaju zavr{ene sredwe {kole. Da
se ne govori o onima koji imaju zavr{enu samo osmogodi{wu, a
wih je veliki, mo`da i najve}i broj. Ranije je {kolovawe ratnih
vojnih invali- da stimulisano, wihovo usavr{avawe je
stipendirano; {kolova- we nakon rawavawa bilo je besplatno, pa
imamo primere da su neki od vojnih invalida iz Drugog
svetskog rata zavr{avali fa- kultete, postajali stru~waci iz svojih
oblasti, magistrirali, pa i doktorirali kao invalidi. Mnogi
od wih su bili na visokim dr- `avnim du`nostima, poput javnih
tu`ilaca, sudija…
Druga~iji stav dr`ave prema invalidima iz posledwih ra- tova
doveo je do toga da najve}i broj mladih qudi s razli~itim stepenom
telesnog o{te}ewa ostane nezaposlen, bez mogu}nosti potpune
resocijalizacije. Ote`avaju}a okolnost je {to veliki broj,
vi{e od 50 odsto, upravo tih invalida ima zavr{enu samo
osnovnu {kolu, plus dva razreda, a wih je najte`e i zaposliti
bez prekvalifika cije ili do{kolovawa.
@eqko Vasiqevi}, sekretar Udru`ewa ratnih vojnih
invalida
BR@E DO ZAPOSLEWA
U saradwi s Nacionalnom slu`bom zapo{qavawa re- sorno Ministarstvo
}e poku{ati da zaposli {to ve}i broj ratnih vojnih invalida.
– Ima mnogo praznih radnih mesta u Srbiji – napomiwe dr Bo`idar
Simatkovi}. – Stimulisa}emo poslodavce da za- po{qavaju invalide ne
samo osloba|awem od poreza ve} i jednokratnim davawima. Time }emo
vrlo brzo posti}i da lak- {i ratni vojni invalidi ili po~nu da
rade, ili ne}e dobija- ti pomo} od dr`ave.
nivo. Ali estoko se protive pogor{avawu polo`aja onih koji su za
odbranu otaxbine dali svoju budu}nost. Raweni u bezuspe- {nom
poku{aju o~uvawa jedinstvene dr`ave, proterani iz kraje- va u
kojima su “do ju~e” `iveli u miru, ostali su i bez posla i bez
krova nad glavom, na teret dr`avi, koja, petnaestak godina “posle
svega”, poku{ava da ih se odrekne i “gurne pod tepih”. Ta- ko,
ka`u, ne}e mo}i.
Ohrabreni jedinstvenom podr{kom kolega iz drugih bora~- kih i
invalidskih organizacija, u Udru`ewu ratnih vojnih inva- lida
podvla~e da im je dobro poznato da ni drugim socijalnim
kategorijama u dru{tvu ne cvetaju ru`e, ali da to, ipak, ne sme da
bude razlog da budemo pasivni i odustanemo od borbe za pra- vedne
ciqeve.
nosi. Ko }e se ikada vi{e boriti za otaxbinu koja zaboravqa svoje
rawenike? Zar novi zakon sme da bude gori nego bilo ko- ji iz te
oblasti do sada? – pita se predstavnik Udru`ewa naj- mla|ih i, kako
izgleda, najagilnijih ratnih vojnih invalida u Srbiji.
U Sektoru za bora~ko-invalidsku za{titu Ministarstva za rad,
zapo{qavawe i socijalnu politiku Republike Srbije, me- |utim, ne
misle da je Nacrt novog zakona najgori do sa- da.
Naprotiv. Pomo}nik ministra dr Bo`idar Si- matkovi} smatra da je
bu- du}i zakon umnogome boqi od ranijih parcijalnih re- {ewa.
– Zakon se priprema ve} desetak godina, ali kad god bi se povela
pri~a o novom na~inu ure|ewa bo- ra~ko-invalidske za{tite, u ve}ini
slu~ajeva, udru`e- wa bi bila protiv predvi- |enih novina. Tako su,
prakti~no, sami ratni voj- ni invalidi blokirali do- no{ewe zakona
kojim bi se za{tita wihovih prava ko- na~no uredila na konse-
kventan i jedinstven na~in. Najvi{e primedbi ovog puta bilo je na
na~in uskla|ivawa pri- mawa vojnih invalida. Imali smo nameru, u
po~etku, da i inva- lidnine budu uskla|ivane kao i sva druga
socijalna davawa. Ipak, `ele}i da {to vi{e za{titimo ratne vojne
invalide, Vla- da je za wih, i samo za wih, na~inila izuzetak,
predvidev{i no- vim zakonom {vajcarski model uskla|ivawa
invalidnina, po- voqniji od svih drugih buxetskih izdvajawa, poput
penzija i de- ~ijih dodataka, na primer. To ne zna~i umawewe
wihovih priho- da, ve} samo malo sporiji rast. Oni tra`e da se
wihova prima- wa i daqe uskla|uju kao i do sada, {to ova dr`ava i
ovaj buxet
15. mart 2006.16
“RUDO” NIJE DOM
U beogradskom Zavodu za protetiku “Rudo”, specijalizovanoj
ustanovi za proteti~ku i ortoti~ku rehabilitaciju, od 1991. godi-
ne do danas rehabilitovano je oko tri hiqade osoba sa amputaci- jom
ekstremiteta, rawenika i civilnih `rtava rata. Prema re~i- ma
direktora te jedinstvene ustanove dr Biqane Vidakovi}-Mak- simovi},
u “Rudom” je i danas sme{teno jedanaest ratnih vojnih in- valida.
Nemaju gde da odu. Iako dr`ava za wih ne pla}a jo{ od 2004.
godine, rukovodstvo ustanove u kojoj su dugo godina le~eni i
rehabilitovani nema srca da ih ostavi na cedilu. Rawenici,
s
druge strane, ne znaju gde }e. Svi wihovi drugovi odavno su
napu- stili “Rudo” i oti{li svojima. Oni nemaju nikog. Invalidnina
i
druga primawa kojima dr ava pla}a rane zadobijene u sukobima
u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nisu dovoqna za pla}awe
sme- {taja i hrane, da ne govorimo o drugim tro{kovima,
prouzrokova- nim bolestima i rawavawem. Iako sebe ne vide druga~ije
no kao `rtve, nema sumwe da su i oni i drugi ratni vojni
invalidi na{a zajedni~ka savest. Savest dru{tva koje ne eli
save{}u da se op- tere}uje.
KVALITETNIJE FINANSIRAWE UDRU@EWA
Dosada{wa tradicija po kojoj su udru`ewa s pomo}ni- kom
ministra za bora~ka pitawa dogovarala ko }e koliko sredstava
da dobije za rad, vi{e nema opravdawa, napomi- wu u Sektoru za
bora~ko-invalidsku za{titu. Restrikcija sredstava nametnula
je nova re{ewa, pa }e Ministarstvo za rad, zapo{qavawe i
socijalnu politiku da finansira samo realizaciju odre|enih
projekata.
– Sve u ovoj zemqi se finansira na bazi projekata, pa }e tako
biti i sa radom bora~kih i invalidskih udru`ewa – upozorava
dr Bo`idar Simatkovi}. – Uslovi finansirawa i na~in pravdawa
sredstava bi}e vrlo precizni, pa }emo mo- }i da “igramo otvorenih
karata”. Najvi{e sredstava odvoji- }emo za zapo{qavawe i {kolovawe
invalida, za stipendi- rawe wihovih porodica i poboq{awe sveukupnog
polo`aja. Pla}awe raznih letovawa, putovawa, ekskurzija vi{e ne do-
lazi u obzir. T
Dr Bo idar Simatkovi}, pomo}nik ministra za rad, zapo{qavawe
i socijalnu politiku
KORAK NAZAD
ne mogu da izdr`e. Iako se u Ministarstvu rada, zapo{qavawa i
socijalne politike zaista zala`emo da invalidi imaju za ni- jansu
boqi polo`aj od drugih korisnika buxeta, mi ne mo`emo da odstupimo
od op{te politike i zahteva me|unarodne zajedni- ce u tom pogledu.
Ponu|enim re{ewima oni ostaju za korak is- pred drugih buxetskih
korisnika, ali to je maksimum koji Vlada mo`e da im ponudi –
podvla~i dr Simatkovi} i nastavqa:
– Druga vrsta problema jeste nivo zdravstvene za{tite ratnih vojnih
invalida. Prakti~no je on ostao isti, ali udru- `ewa su htela da
bude vi{i nego do sada. Bio je ne{to boqi
17
ravno, odnosi na invalide iz ratova devedesetih godina, koji se
naj`e{}e protive Novom zakonu . Tim zakonom dr`ava sebi name}e
i obavezu re{avawa stambenog problema ratnih voj- nih invalida i
porodica palih boraca. Zahvaquju}i donaciji japanske vlade, od oko
320 miliona dinara, u jedanaest op- {tina u Srbiji (Kru{evac, Ni{,
Leskovac, In|ija, Pan~evo, Beograd, Loznica, Kikinda, Novi Sad,
Smederevo i Kraguje- vac) bi}e izgra|eno 250 stanova samo za tu
kategoriju buxet- skih korisnika. Mnogi od wih sada su sme{teni u
objektima so- cijalne za{tite, a doskoro smo pla}ali i boravak
~etrdesetak invalida u hotelu u Aran|elovcu. Ima dosta ratnih
vojnih in- valida bez stana, mo`da i oko dve hiqade, a me|u wima su
i najte`i rawenici, ali to nisu samo qudi iz Srbije ve} i oni iz
Bosne i Hrvatske. Bi}emo rigorozni u dodeli tih stanova. Preduslov
je da imaju dr`avqanstvo SCG, ali i da nemaju neki stambeni objekat
u dr`avama iz kojih dolaze, da u postupku ni- je wihova prodaja,
ili povratak na stara ogwi{ta… Novi za- kon predvi|a stvarawe
stambenog fonda iz koga bi taj pro- blem bio re{en. Sa
predstavnicima ~etiri op{tine ve} pre- govaramo o tenderu i po~etku
izgradwe. Verujemo da }e na pro- le}e biti zabodeni i prvi a{ovi.
Ne{to iz buxeta, ne{to iz drugih donacija, malo }e pomo}i i
op{tine, pa o~ekujemo da za nekoliko godina kona~no re{imo stambeni
problem tih qudi. Naravno, i to se odnosi na invalide ratova iz
devedesetih go- dina. U celini posmatrano, Novi zakon zadr`ava
sva ste~ena prava ratnih vojnih invalida, ~ak i ona za koja u
vremenu sa- da{wem nema vaqanih razloga – podvla~i dr Bo`idar
Simat- kovi}.
Isti~u}i da Vlada Srbije i resorno ministarstvo ~ine najvi{e {to
mogu da za{tite ratne vojne invalide, u Sektoru za
bora~ko-invalidsku za{titu upozoravaju da se novim zako- nom znatno
smawuje prostor za zloupotrebu i mahinacije na koje ni ratni vojni
invalidi nisu bili imuni. Na taj na~in, o~ekuju u Ministarstvu za
rad, zapo{qavawe i socijalnu po-
GODINA OD JEDANAEST MESECI
Suma od oko deset milijardi dinara, koliko je za po- trebe invalida
obezbe|eno pro{le godine, bila je dovoqna za svega 9,5 wihovih
mese~nih primawa. Iz buxetskih rezer- vi je zato ispla}ena jo{
jedna i po invalidnina, {to zna~i da je 2005. godina za ratne vojne
invalide imala svega jeda- naest meseci. Ove godine za ratne vojne
invalide je izdvoje- no oko deset i po milijardi dinara, odnosno
6,5 odsto vi{e nego pro{le. Nije nam potrebna visoka matematika da
bismo shvatili opravdanost wihovih protesta i tragi~nu istinu da }e
im, samo do kraja decembra, dr`ava zakinuti najmawe 25 odsto
primawa. Legalno i po zakonu.
IMA PARA – NEMA PARA
Kao glavnog “operativca” u operaciji Predlog novog za- kona o
bora~koj i invalidskoj za{titi, ratni vojni invalidi apostrofiraju
Mla|ana Dinki}a, ministra finansija u Vla- di Srbije. On je, ka`u,
odredio visinu buxetskih izdvajawa za 2006. godinu, a onda je,
sasvim nakaradno, iz tog okvira proistekao Novi zakon. Tako se,
umesto da objektivne potre- be i priznata prava invalida u|u u
zakon o wihovoj za{ti- ti, krenulo “od repa”, pa je visina buxeta
postala glavni parametar za mnoga nepovoqna re{ewa u Zakonu. Ali to
ni- je prvi put. Dinki} se, isti~u u Udru`ewu ratnih vojnih inva-
lida, hvali da ima suficit u buxetu od oko trideset mili- jardi
dinara, a zaboravqa da ka`e da deo tog suficita ~i- ne i tri
milijarde koje dr`ava duguje ratnim vojnim invali- dima za
neispla}ene invalidnine u 2005. godini i ranije.
sedamdesetih godina pro{log veka, ali tada je i na{a zemqa bila u
znatno boqem materijalnom polo`aju. Moramo da se ispru`imo koliki
nam je guber. Oni su za{ti}eni po Zakonu o zdravstvenoj
za{titi , {to zna~i da Ministarstvo zdravqa pla- }a protetske
nadoknade, le~ewe i lekove, kao i svakom drugom gra|aninu Srbije.
Dakle, u pogledu zdravstvene za{tite rat- nih vojnih invalida nema
restrikcija, ona se samo vi{e ne re- guli{e Zakonom o bora~koj i
invalidskoj za{titi , nego Zako- nom o zdravstvenoj
za{titi , {to je i logi~no. Restriktivniji je samo na~in
uskla|ivawa wihovih primawa. On je doista ne- {to nepovoqniji od
dosada{weg, ali mogao je biti i gori. To re{ewe je nametnuto
aktuelnim materijalnim polo`ajem i si- tuacijom u kojoj se na{a
dr`ava nalazi – tvrdi dr Bo`idar Si- matkovi}, napomiwu}i da
Predlog novog zakona u celini nije restriktivan.
litiku, znatno }e se smawiti broj korisnika pojedinih vrsta
invalidnina.
– Znamo da se de{ava da invalidi odbijaju ponu|en po- sao, iako im
on dosta zna~i u procesu resocijalizacije, re- habilitacije i
kvalitetnog ukqu~ivawa u dru{tvenu zajedni- cu. Oni koji to i daqe
budu ~inili – osta}e bez dodatka za nezaposlenost. Procewujemo da
}e, samo na osnovu toga, broj korisnika raznih invalidskih primawa
biti smawen za oko 20 odsto. Na`alost, mi jo{ nemamo sasvim ure|enu
eviden- ciju o korisnicima invalidnina, o stepenu telesnog
o{te}e-
wa i na~inu rawavawa, {to, tako|e, ostavqa mogu}nosti za razne
zloupotrebe. O~ekujem da do jula oformimo opse`an informacioni
sistem, a`uriramo evidenciju i tako smawimo broj buxetskih
korisnika invalidnina za novih dvadesetak odsto. Tako }e, na kraju,
sredstva planirana ovogodi{wim buxetom biti vi{e nego dovoqna za
kvalitetnu bora~ku i in- validsku za{titu.
Dr`ava }e, dakle, u~initi sve {to mo`e da za{titi rat- ne vojne
invalide. Predlog novog zakona je, podvla~e u Mini- starstvu
za rad, zapo{qavawe i socijalnu politiku, i nastao sa `eqom da se
dosada{wa obimna pravna regulativa iz te oblasti, uz minimalne
korekcije, objedini i tako pove}aju efikasnost i kvalitet za{tite
ratnih vojnih invalida, ali i oni sami moraju da urade mnogo vi{e
na smawewu zloupotre- ba. U efikasnijem ostvarivawu prava smeta im
i rascepka- nost organizacija, posebno kad je re~ o udru`ewima
boraca i invalida u ratovima od devedesetih godina. Samo zbog suje-
te oni ve} godinama ne mogu da se dogovore i formiraju je-
dinstveno udru`ewe svih ratnih vojnih invalida, koje bi bilo znatno
mo}nije nego nekoliko sada{wih. U situaciji kad sva- ko udru`ewe
tra`i svoj deo kola~a, invalidi ostaju uskra}e- ni za mnogo toga,
pa i za pravedniju i objektivniju sliku dru- {tva o borcima.
Ali to nikako ne zna~i da su drugi delovi dru{tvene za- jednice
oslobo|eni odgovornosti za polo`aj u kome se nala- ze ili mogu da
se na|u ratni vojni invalidi. Dru{tvo koje te- `i da bude
demokratsko nikada ne sme da smetne s uma da de- mokratije nema bez
humanosti. Ta se na~ela ili uporedo raz- vijaju, ili ih nema.
Du{an GLI[I] Snimio Zvonko PERGE
15. mart 2006.18
TRAGIKOMI^NO PORE\EWE
Uskla|ivawe invalidskih primawa po “{vajcarskom mo- delu” zna~i
realno smawewe invalidnina za oko 50 odsto u nekoliko narednih
godina, za {ta nema opravdawa, isti~u ratni invalidi. Upozoravaju}i
na tragikomi~nu okolnost da na wihova primawa “uti~u” neutralni
[vajcarci, koji za rat i ratne invalide gotovo da i ne znaju, borci
podvla~e da taj model, uz velike `rtve ovog naroda, mo`e da se
prihvati za socijalna davawa, ali ne i za invalidsku za{titu, jer
ona podrazumeva naknadu {tete pretrpqene u ratu, a ne samo so-
cijalnu pomo} dru{tva za ratne rane.
^elni qudi bora~kih i invalidskih organizacija jedinstveni u
oceni da je postoje}i zakon boqi od predlo`enog Nikola
@ujovi}, Aleksandar Mikuli}, @eqko Vasiqevi} i Radi{a
Milivojevi}
TOPI SE DONACIJA
Jo{ 2002. godine japanska vlada dala je oko {est mi- liona dolara,
u dinarskoj protivvrednosti, za izgradwu sta- nova za ratne vojne
invalide. Iako je namena donacije od samog po~etka bila poznata,
tada{wa srpska vlada je poku- {avala da isposluje finansirawe
drugih projekata, poput pomo}i ometenima u razvoju, ili starim i
iznemoglim oso- bama… Japanci su uporno odbijali preusmeravawe
donaci- je, tako da su dobijena sredstva, sve doskoro, ostala
neisko- ri{}ena. Danas ta donacija vredi oko ~etiri miliona dola-
ra, tako da je ve} izgubqeno vi{e od sto stanova. U Mini- starstvu
za rad, zapo{qavawe i socijalnu politiku isti~u da }e ove godine,
najzad, zapo~eti izgradwa stanova za rat- ne vojne invalide.
PRAVA INVALIDA
Predlog zakona o invalidskoj i bora~koj za{titi, uz od- re|ene
modifikacije, zadr`ava mnoga prava iz ranijih za- kona. Izme|u
ostalih, to su li~na i porodi~na invalidnina, dodatak za negu i
pomo}, naknada za ortopedski dodatak i medicinsko-tehni~ka
pomagala, zdravstvena za{tita, mese~- ne nov~ane naknade i razni
dodaci, primawa na ime razlike izme|u plate zaposlenog invalida i
zagarantovanog iznosa, bora~ki dodatak, naknada za nezaposlene,
putni~ko motorno vozilo, besplatna i povla{}ena vo`wa, naknada
tro{kova putovawa…
SLOVO @IVOTA
Na{e vojno novinarstvo ostalo je bez jo{ jednog ubojitog pera koje
je stvaralo vi{e od ~etiri decenije. Gavrilo – Gaja Petkovi},
penzionisani pukovnik, majstor pisane re~i, novi- nar koji je
duboko zasecao stvarnost, dugogodi{wi urednik i glavni i odgovorni
urednik lista “Narodna armija” i ~asopi- sa “Vojnopoliti~ki
informator” preselio se u ve~nost, osta- vqaju}i za sobom bogatu
pisanu zaostav{tinu.
Bio je stalo`en ~ovek, neumorni istra`iva~ stvarnosti i ~iwenica
koje ivot zna~e. Predano je tragao za istinom, pro- nalazio korene
vitalnih tokova `ivota i ukazivao na pravce razvoja armijske i
dru{tvene stvarnosti.
U te{kim vremenima, onima kada se zemqa, posle razor- nog Drugog
svetskog rata, obnavqala – Gavrilo Petkovi} se, poput mnogih
rodoqubivo nastrojenih juno{a tog doba, oprede- lio za nadasve
te`ak i ~astan oficirski poziv.
Kao mladi stare{ina predano je podu~avao vojnike ve- {tinama
zna~ajnim za odbranu zemqe. Radio je i stalno u~io. I, dabome, to
nije moglo da ostane nezapa`eno. Kako je vreme prolazilo i kako su
se jedan za drugim nizali uspesi, Gavrilu Petkovi}u poveravane su
sve odgovornije du`nosti. Nakon ne- koliko godina predanog bavqewa
moralno-politi~kim vaspi- tawem, kako se u ono vreme nazivala
tanana i plemenita de- latnost vezana za qude iz odbrane, Gaja je
odlu~no zakora~io u svet vojnog novinarstva.
Bio je najpre novinar – reporter. Putovao je {irom on- da{we dr`ave
i izve{tavao sa poligona i ve`bali{ta. Daro- vitim perom oslikavao
je na{u odbrambenu i dru{tvenu stvar- nost. U stalnoj borbi za
istinu, iskrenu re~ i odgovornu in- formativnu misiju, znala~ki je
uo~avao te`i{ta i umeo da sa- op{ti va`ne poruke, ve{to
izbegavaju}i Scilu i Haribdu te- {ke profesije, kakva je vojno
novinarstvo. Ogledao se potom na uredni~kim du`nostima. Obavqao je
naporne, slo`ene i iz- uzetno zna~ajne poslove u onda{woj
Politi~koj upravi SSNO.
Kao glavni i odgovorni urednik “Narodne armije“, najugled- nijeg
glasila tada{wih oru`anih snaga, koju je obavqao od 1982. do 1987.
godine, osta}e upam}en po brilijantnim komentarima kojim se svrstao
me|u najzna~ajnije hroni~are i tuma~e onog do- ba. Posebnu brigu
ispoqavao je u radu sa mladim novinarima, pru`aju}i im veliku pomo}
u profesionalnom stasavawu.
Posle penzionisawa Gaja nije bacio kopqe u trwe, ve} je nastavio
novinarsku misiju, pi{u}i u dnevnim i nedeqnim li- stovima.
Zvonimir PE[I]
KURS ITALIJANSKOG JEZIKA
Pukovnik Lucio Bata, vojni ata{e Republike Italije u na- {oj zemqi,
uru~io je diplome sedamnaestorici polaznika osnovnog kursa
italijanskog jezika (13 oficira i 4 podofici- ra), koji je
organizovala i finansirala Vlada Republike Ita- lije za pripadnike
Mornarice VSCG.
Sve~anosti u Klubu Vojske u Tivtu prisustvovali su i kon- zul
Republike Italije Valentina Seta, predstavnik Italijan- skog
kulturnog centra iz Beograda profesor Flavio de Luka i komandant
Mornarice kontraadmiral Dragan Samarxi}.
Konzul Valentina Seta posebno je istakla va`nost orga- nizovawa
takvih kurseva, budu}i da, pored edukativnog zna~a- ja, svakako
doprinose boqoj saradwi dviju dr`ava i wihovom boqem me|usobnom
razumijevawu.
Z. B.
PROMOCIJA REZERVNIH POTPORU^NIKA
Na sve~anosti povodom uspe{nog zavr{etka {kolovawa slu{alaca {kole
za rezervne oficire, unapre|eno je ukupno 147 potporu~nika koji su
{kolovawe zapo~eli septembra pro- {le godine i okon~ali ga za
ukupno {est meseci.
Prose~na ocena najnovije generacije rezervnih oficira iznosi 8,38.
[kolovawe se odvijalo u dve faze. Prvi, teorij- ski deo izveden je
u Vojnoj akademiji, gde su realizovani na- stavni sadr`aji iz
op{tevojnih i stru~no-specijalisti~kih predmeta. Drugi deo
{kolovawa sproveden je u vidu sta`irawa u jedinicama i ustanovama
Vojske. Tokom prvog dela izvedeno je i vi{e op{tevojnih i
stru~no-specijalisti~kih logorovawa.
Najboqi uspeh, sa sredwom ocenom 9, 71, postigao je Ne- nad
Milenovi} sa Smera veze u Odseku Logistike. Jo`ef Fe- her iz roda
in`iwerije, Odsek KoV, imao je prosek 9,50, a Vla- dimir Jovanovi}
sa Smera vazduhoplovnotehni~ke slu`be, Od- sek Logistike, ostvario
je prose~nu ocenu od 9,46.
Na~elnik Vojne akademije general-major mr Vidosav Kova- ~evi},
~estitaju}i rezervnim oficirima dobijawe prve ofi-
cirske zvezdice, rekao je da je lep prizor videti ih u stroju na-
smejane i sre}ne. Nije im bilo lako tokom {est meseci {kolo- vawa,
ali kao jedna od najbrojnijih i istovremeno najboqih ge- neracija,
oni su u~inili sve da se bezbolno prebrodi skra}e- we {kolovawa sa
ranijih devet na svega {est meseci.
Promovisane rezervne potporu~nike pozdravio je i gene- ral-major u
penziji Du{an Vojvodi}, predsednik Udru`ewa re-
zervnih vojnih stare{ina. A. A.
Na Vojnoj akademiji
U Mornarici VSCG
i Crne Gore treba da obezbede uspe{an,
racionalan i ekonomski prihvatqiv
koncept obrazovawa oficira i
obaveze iz oblasti misija i zadatke
Vojske. Osmi{qen model zasnovan je
na jedinstvenom vojnom evropskom
fakulteta u gra|anstvu, ali i na ideji o
civilnoj kontroli poslova odbrane na{e
zemqe.
esporno je da na putu profesionalizacije na{e vojske i reforme
kompletnog sistema odbrane va`nu ulogu ima ko- renita i vaqana
promena sistema vojnog {kolstva. Koliko smo, u tom smislu,
zakonodavno, proceduralno i prakti~no na tragu iskustava ostalih
evropskih zemaqa? Kako }emo nadaqe {kolovati i usavr{avati oficire,
podoficire ili civilna lica zaposlena u Vojsci? Ho}e li Vojna
akade-
mija odgovoriti predvi|enim zahtevima, a Vojna gimnazija i da- qe
obrazovati najkvalitetniji vojni kadar? O tome, ali i osta- lim
nedoumicama koje prate izmene vojno{kolskog sistema Sr- bije i Crne
Gore, a povodom 18. marta - dana vojnog {kolstva, razgovaramo sa
na~elnikom Uprave za {kolstvo Ministarstva odbrane pukovnikom prof.
dr Dragutinom Jovanovi}em.
Kako se dosada{wa reforma sistema odbrane Srbije i Crne Gore
odrazila na vojno{kolski sistem?
– Reforma sistema odbrane Srbije i Crne Gore podrazu- meva i
reformu vojno{kolskog sistema. Taj proces se odvija u nekoliko
etapa, a transformaciji vojnog {kolstva prethodi precizno
definisawe veli~ine i sastava Vojske, ali i profila budu}ih
stare{ina.
PUKOVNIK
U KORIST BUDU]NOSTI
21
– Promene u vojno{kolskom sistemu utemeqene su na va- `e}oj
zakonskoj regulativi – Strategijskom pregledu odbrane, Vojnoj
doktrini, Planu reformskih promena , te Studiji o stru~- nom i
obrazovnom profilu oficirskog kadra . I koncept novog Zakona o
{kolovawu i usavr{avawu u sistemu odbrane , koji je u
potpunosti uskla|en sa nedavno usvojenim Zakonom o visokom
obrazovawu Republike Srbije , u koji su ugra|eni principi Bo-
lowske deklaracije, jeste pravni dokument na osnovu koga se izvodi
reforma vojnog obrazovawa.
Va`i li i daqe pravilo da se oficiri koji su posledi- plomske
studije zavr{ili u Vojsci i stekli nastavni~ka zvawa ne mogu
anga`ovati u obrazovnom procesu na fa- kultetima u
gra|anstvu?
– Odeqewe za normativne poslove Sekretarijata Mini- starstva
prosvete i sporta Republike Srbije po~etkom pro{le godine dostavilo
je fakultetima Beogradskog univerziteta mi- {qewe o priznavawu
nastavni~kih zvawa stare{inama koje su ih stekle na Vojnoj
akademiji. Ve}ina fakulteta je to shvatila kao instrukciju da se
nastavnici Vojne akademije ne mogu anga- `ovati na fakultetima
Beogradskog univerziteta, ni u nastavi ni u komisijama za ocene i
odbrane magistarskih radova i dok- torskih disertacija. Do sada je
ve}i broj nastavnika iz vojnih {kola, sa odgovaraju}im zvawima,
realizovao dodiplomske i poslediplomske nastavne procese na
fakultetima u gra|an- stvu. U va`e}em Zakonu o vojnim {kolama i
vojnim nau~noi-
Racionalizacija sistema vojnog obrazovawa zapo~ela je jo{ 1993.
godine, kada je od 52 vojne {kole i {kolska centra formirano {est
{kola i jedanaest centara. Po~etkom 1997. godine posebnom studijom
o razvoju vojnog {kolstva afirmi- sani su principi na kojima se
planira dogradwa tog modela – kvalitet kadra, racionalnost i
usagla{enost sa sistemom {kolstva u gra|anstvu. Postoje}a zakonska
regulativa, zasno- vana na ideji o jedinstvenom evropskom
obrazovnom prosto- ru, predstavqa povoqnu osnovu za daqe
usavr{avawe, uskla- |ivawe i reformu vojno{kolskog sistema.
Va`no je napomenuti da su na promene u vojnom obrazo- vawu uticale
izmewene potrebe Ministarstva odbrane i Voj- ske za kvalitetnim
kadrom, ali i mogu}nosti dr`ave kada je re~ o takvom {kolovawu. I
aktuelne bezbednosne integracije, geostrate{ki polo`aj na{e zemqe,
bezbednosni rizici koji- ma je izlo`ena, te strana iskustva,
uslovqavaju model po kome }e se nadaqe osposobqavati stare{ine.
Tome, tako|e, dopri- nose i novine u obrazovnom sistemu Srbije i
Crne Gore, ali i brojni unutra{wi problemi – kriza nastavni~kog
kadra, ve- liki broj organizacionih nivoa i katedri, visoki
tro{kovi logistike nastavnog procesa.
Danas je vojno {kolstvo u nadle`nosti Sektora za qudske resurse
Ministarstva odbrane. Razdvojene su wegove upravne i izvr{ne
funkcije. Obrazovawe stare{ina odvojeno je od obuke i obuke
vojnika. Formirana je jedinstvena Vojna akade- mija, a ukinuti su
pojedini {kolski centri, {to je obezbedilo kvalitetnije i
jednostavnije rukovo|ewe vojnim {kolama. Na osnovu istra`ivawa o
profilima oficira Vojske osmi{qeni su Projekat reforme sistema
vojnog {kolstva i Model {kolo- vawa oficira i podoficira.
U ~emu je, zapravo, smisao tih projekata?
– Izmene u vojno{kolskom sistemu Srbije i Crne Gore treba da
obezbede uspe{an, racionalan i ekonomski prihva- tqiv koncept
obrazovawa stare{ina, sposobnih da preuzmu nove obaveze u okviru
misija i zadataka Vojske. Planirano je da se za sredwe obrazovawe
formira jedinstvena vojna {ko- la, odnosno Vojna gimnazija, kao
obrazovno-vaspitna ustano- va Ministarstva odbrane, u kojoj }e se
objediniti komponente op{teg i stru~nog vojnog obrazovawa u sistemu
odbrane.
Kombinovani model obrazovawa oficira razli~itih ni- voa bi}e osnova
visokog vojnog {kolstva. On obuhvata sistem akademskih studija na
Vojnoj akademiji ili na fakultetima u gra|anstvu. Predvi|ena je i
mogu}nost da se oficiri {koluju uporedo na visokoj vojnoj {koli i
na civilnom fakultetu, {to zavisi od aktuelnih potreba Ministarstva
i Vojske. Kandida- ti za oficirski poziv, dakle, mogu biti
stipendirani na poje- dinim fakultetima u gra|anstvu, uz dodatno
{kolovawe iz voj- ne struke na Vojnoj akademiji u toku ili posle
zavr{etka ci- vilnih studija. Obavezan Oficirski kurs
planiran je za one koji posle zavr{etka civilnih studija konkuri{u
za posao oficira.
Poslediplompske studije oficira bi}e organizovane po modularnom
principu na civilnim fakultetima. Na Vojnoj aka- demiji realizova}e
se, kao i do sada, stru~no komandno-{tab- no i general{tabno
usavr{avawe, a nau~no poslediplomsko {kolovawe oblika magisterijuma
i specijalizacije osmi{qe- no je samo u oblasti vojnih nauka.
Modularnim nastavnim pla- nom i programom omogu}i}e se, tako|e,
prelazak sa posledi- plomskog stru~nog usavr{avawa na
poslediplomske nau~ne studije. Planira se upu}ivawe odre|enog broja
vojnih stude- nata na osnovno, a oficira na poslediplomsko
{kolovawe u inostranstvo.
Na kojoj su zakonskoj regulativi zasnovane novine u voj- nom
obrazovawu?
PODR[KA IZ INOSTRANSTVA
Koliko nas u reformi vojno{kolskog sistema podr- `avaju pojedine
evropske zemqe?
– Predstavnici Ministarstva odbrane Kraqevine Norve{ke su nam
najpre sugerisali pravce reforme voj- nog obrazovawa. Uz to su
obe}ali i izvesnu finansijsku pomo} u oblasti opremawa materijalne
baze nastave i nabavke strane literature. Tako|e su omogu}ili
eksperti- ma Vojske da obilaze wihove vojne {kole kako bi stekli
neophodno iskustvo i saznawa. Ministarstvo odbrane Ve- like
Britanije i Severne Irske izrazilo je spremnost da podr`i promene
vojno{kolskog sistema, posebno u obla- sti uskla|ivawa na{e
zakonske regulative sa me|unarod- nim vojnoobrazovnim sistemima. U
svakom slu~aju, nasto- jimo da projektovanim promenama o~uvamo
specifi~nosti i bogatu tradiciju na{eg vojnog {kolstva, uz
neophodna pribli`avawa ostalim evropskim zemqama.
stra`iva~kim ustanovama precizirano je da se stepen obrazo- vawa i
stru~ni nazivi, stru~ni naziv specijaliste, akademski naziv
magistra nauka i nau~ni stepen doktora nauka, ste~eni u
vojnim {kolama, priznaju na celoj teritoriji SRJ. Uprava za
{kolstvo je, imaju}i to u vidu, od nadle`nih zatra`ila da se
pomenuti akt Sekretarijata Ministarstva prosvete i sporta poni{ti,
a nastavnicima sa izbornim zvawima ste~enim u voj- nim
visoko{kolskim ustanovama omogu}i rad i na civilnim fa- kultetima.
Vojna i Vojnomedicinska akademija nastavnike bi- raju pod istim
uslovima i po proceduri koja je zakonom predvi- |ena i u
gra|anstvu.
Poznato je da se na pojedinim civilnim visokim {kola- ma formiraju
katedre za studije bezbednosti, terorizma, evroatlantskih
bezbednosnih integracija. Nije li Vojna akademija referentna
ustanova za takve studije?
– Nije. S obzirom na zahtev da se na{ vojno{kolski si- stem
maksimalno racionalizuje, Vojna akademija je mati~na {kola, od
osnovnih do poslediplomskih studija, samo za pod- ru~je vojne nauke
– taktiku, strategiju, operatiku i vojnu logi- stiku. Sasvim je
logi~no da se sve ostale nau~ne oblasti koje su zanimqive za sistem
odbrane u celini izu~avaju na fakulte- tima u dru{tvu, ukoliko za
to postoje odgovaraju}e mogu}nosti.
Koje mesto zauzima Vojna akademija u sistemu vojnog
obrazovawa?
– Akademija je nezamewiv rasadnik budu}ih profesional- nih oficira
svih kadrova i wenu ulogu u Vojsci ne mo`e u pot- punosti da
nadomesti nijedna druga institucija. Ona raspola- `e pristojnom
nastavno-materijalnom bazom, kvalitetnim na- stavni~kim kadrom i
sposobna je da odgovori savremenim kre- tawima u obrazovnom
sistemu. U narednom periodu na Vojnoj akademiji }e se {kolovati
oficiri svih rodova Vojske, dok }e se stare{ine slu`bi koje nemaju
komandne du`nosti i izvr{ne jedinice – finansijska, geodetska i
informati~ka slu`ba, obrazovati na fakultetima u gra|anstvu.
Nastavni planovi i programi te visoke vojne {kole bi}e u dogledno
vreme izmeweni, odnosno sa~iweni u saradwi sa civilnim fakultetima
kako bi se obezbedila harmonizacija sistema {kolstva i istovremena
ekvivalencija diploma. U wih }e, naravno, biti ugra|eni principi
novog Zakona o visokom obrazovawu Republike Srbije i Bolowske
dekleracije. Orga- nizacija nastavnog procesa i struktura Akademije
prilagodi}e se realnim uslovima i potrebama Vojske.
Kako }e se prevazi}i problem nastavni~kog kadra Aka-
demije?
– iwenica je da Vojna akademija ne poseduje dovoqan broj nastavnika
odre|enih nastavni~kih zvawa. Realizacija nastav- nog procesa u
vojnim {kolama i nau~no-istra`iva~ki rad pod- razumeva neprekidno
usavr{avawe i stalno nau~no dokaziva- we. Neadekvatno stimulisawe
takvog rada, posebno materijal- no, uslovilo je veliki odliv tog
kadra iz Akademije u ostale ustanove i jedinice Ministarstva i
Vojske. Na{a je ideja da nastavnici u visokoj vojnoj {koli ostvare
odgovaraju}e nov~a- ne dodatke na osnovnu platu. Takav predlog
upu}en je nadle`ni- ma jo{ pre dve godine, ali je wegov ishod za
sada neizvestan. Praktikuje se, tako|e, da se za predmete koji ne
pripadaju pod- ru~ju vojnih nauka anga`uju nastavnici sa fakulteta
iz gra|an- stva. To je racionalan i krajwe opravdan model, koji }e
se i nadaqe primewivati.
Nedavno je predstavqen deo rezultata istra`ivawa Stru~ni
profil oficira za po~etne du`nosti, koje je u saradwi sa
ostalim strukturama Vojske izradila Uprava za {kolstvo.
Koliko }e saznawa do kojih se tim nau~noi- stra`iva~kim projektom
do{lo biti ugra|ena u reformu vojnog obrazovawa?
– U pomenutoj studiji istra`eni su ne samo stru~ni pro- fil oficira
ve} i obrazovne potrebe Vojske. Rezultati pro- jekta najpre
predstavqaju validna i nau~no verifikovana po- lazi{ta za dogradwu
programske i metodske osnove nastave na osnovnim studijama u Vojnoj
akademiji. Iz wih proisti~u osno- ve nastavnih planova i programa,
ali i sami nastavni plano- vi i programi za {kolovawe oficira. Uz
ostale relevantne pokazateqe, na osnovu podataka o stru~nom profilu
oficira Vojske mo`e se odrediti optimalni odnos op{teg i posebnog
ili stru~nog i specijalisti~kog podru~ja u nastavnim planovi- ma i
programima Vojne akademije, ali i odgovaraju}i model za
objediwavawe pojedinih nastavnih sadr`aja. Poseban zna~aj
predstavqa ~iwenica da su rezultati tog istra`ivawa ugra|e- ni u
projekat Reforme sistema vojnog {kolstva u Ministarstvu
odbrane i Vojsci.
U proteklom periodu nije bio zadovoqavaju}i odziv kan- didata
za vojne {kole. Kako re{iti taj problem?
– Naru{en je imix vojnog poziva, a materijalni polo`aj pripadnika
Vojske je na granici egzistencije. Neophodno je promeniti taj
sistem vrednosti i vaqano ceniti slo`enost i te`inu profesije
oficira i podoficira.
Po kom modelu }e se u narednom periodu {kolovati pod- oficiri
Vojske?
– Podoficiri }e se dobijati {kolovawem vojnika po ugo- voru sa
odgovaraju}om sredwom {kolom i radnim iskustvom u
INTERVJU
22
odre|enom rodu, odnosno slu`bi Vojske. Stru~no-specijali- sti~ki
sadr`aji osposobqavawa za podoficirska zanimawa realizova}e se u
budu}im vidovskim centrima za obuku i usa- vr{avawe kadrova, ~ime
}e se obezbediti ve}a racionalnost kadrovske i materijalne baze
nastave.
A u~enici u Vojnoj gimnaziji?
– Status Vojne gimnazije se posledwih desetak godina do- vodi u
pitawe iskqu~ivo sa stanovi{ta wene finansijske opravdanosti. U
situaciji kada je odziv kandidata iz gra|an- stva za {kolovawe na
Vojnoj akademiji znatno smawen, nema razloga da se u toj vojnoj
{koli ne organizuje ~etvorogodi{wi nastani proces. Gimnazija je
siguran i kvalitetan izvor popune Akademije kandidatima za
oficirski poziv. Zbog procesa re- forme i brojnog smawewa Vojske,
me|utim, potreban je znatno mawi broj vojnih studenata. To se
direktno odra`ava i na broj u~enika u Vojnoj gimnaziji.
Kako su mogu}nosti nastavne baze i nastavni~kog kadra Gim- nazije
znatno ve}e od potreba Vojske, spremni smo da u budu}no- sti, pod
odre|enim uslovima, i uz minimalna ulagawa u infra- strukturu
objekata, zanavqawe i osavremewivawe pojedinih na- stavnih
sredstava, deo kapaciteta {kole ustupimo Ministarstvu prosvete i
sporta Republike Srbije. I postoje}i broj stalno za- poslenih
nastavnika u Vojnoj gimnaziji dovoqan je za {kolovawe oko 500 |aka.
Da bi se takav projekat ostvario, neophodno je da se Gimnazija
integri{e u sistem sredwo{kolskog obrazovawa Re- publike Srbije.
Dakle, Vojna gimnazija ima sve potrebne uslove i mogu}nosti da u
narednom periodu preraste u svojevrstan kolex, u kome }e se
obrazovati najboqi sredwo{kolci, bez obzira na to da li }e daqe
{kolovawe nastaviti na Vojnoj akademiji ili na ostalim fakultetima
u gra|anstvu. Uprava za {kolstvo Ministar- stva odbrane je, u tom
smislu, ve} u~inila konkretne korake. Na- damo se da }e na{a
nastojawa uroditi plodom.
Planira li se i usavr{avawe civilnih lica zaposlenih u
Vojsci?
– Usavr{avawe civilnih lica realizuje se po potrebi na dva koloseka
– poslediplomskim studijama oblika specijaliza- cije, magisterijuma
i doktorata na fakultetima u gra|anstvu i kursevima koji se
organizuju u jedinicama i ustanovama Vojske. Va`no je napomenuti da
se takvo dodatno obrazovawe planira na godi{wem nivou, a tro{kove
snosi Ministarstvo odbrane. Kursevi se izvode radi osposobqavawa za
rad ili kori{}ewe i odr`avawe novih tehni~kih sredstava i opreme.
Wihovo tra- jawe zavisi od slo`enosti i obima nastavnih sadr`aja
koji se izu~avaju, prethodne osposobqenosti i ste~enih
iskustava.
Sa kojim te{ko}ama se naj~e{}e susre}e Uprava za {kolstvo u
reformi sistema vojnog obrazovawa?
– Nedostatak finansijskih sredstava je, kao i uvek, najve}i
problem.
Jeste li Vi zadovoqni brzinom i kvalitetom promena?
– Zadovoqan sam onim {to je u proteklom periodu u~iwe- no. Sasvim
je logi~no da je najboqe investirati upravo u obla- sti {kolovawa
kadra. Ostvarili smo `eqeni model vojno- {kolskog sistema. Potrebno
mu je jo{, na izvestan na~in, udah- nuti du{u. Narednu {kolsku
godinu o~ekujemo u novom ambijen- tu, sa usavr{enim nastavnim
planovima i programima {kolo- vawa oficira i podoficira, ali i
dogra|enom organizacij- skom strukturom.
Vladimir PO^U^ Snimio Darimir BANDA
23
AKADEMIJA I UNIVERZITET
I pored nastojawa Uprave za {kolstvo, Vojna akademi- ja nije u{la u
sastav Beogradskog univerziteta. Za{to?
– Jo{ je 16. maja 2005. Ministarstvu prosvete i sporta Republike
Srbije, na osnovu ranijih dogovora, Ministarstvo odbrane predlo`ilo
poseban ~lan u okvi- ru republi~kog Zakona o visokom obrazovawu,
kako bi se u sistemu obrazovawa dru{tva izmenio i uredio polo`aj
vojnih visoko{kolskih ustanova. Taj predlog, na`alost, nije
usvojen, tako da u Zakonu nije definisan rad i osni- vawe visokih
vojnih {kola. I od Rektorata Univerziteta u Beogradu, 29. novembra
pro{le godine, zvani~no je za- tra`eno da se vojna nauka kao
obrazovno-nau~no poqe uvrsti u sistem dru{tveno-humanisti~kih
nauka.
24
D ok u ove zimske dane Bokom cvjetaju mimoze, more miruje i spava.
Probude ga ~esto bure i dosadne ki{e. Onda se ono uzjoguni
reaguju}i talasima. Sve se to prenese i na pri- morska mjesta, koja
su zimi dosta mirna, a skoro i prazna. U tivatskoj luci miruju na
vezu brodovi na{e mornarice i kao da sawaju davno pre|ene miqe i
duge plovidbe Jadra- nom, kojih je sada sve mawe. Ali, na brodovima
je `ivo. Posade ovih dana u gostima
imaju studente 127. klase Vojne akademije – Odsjek Mornari- ca. Wih
26, koliko klasa broji, za pola godine dobi}e zvawe pomorskog
oficira.
– U wihov uspjeh ne treba sumwati – ka`e na~elnik klase kapetan
korvete Qubenko Raki}. – Radi se o jednoj od najbo- qih klasa u
posqedwih pet-{est godina. I ne samo da su uspje- {ni u savla|ivawu
plana i programa iz oblasti nauke nego su i dobri sportisti.
Ovdje su na brodovima na petnaestodnevnom zimskom sta- `irawu, gdje
prakti~no primjewuju sadr`aje iz stru~nospeci- jalisti~kih
predmeta.
Dnevnim i sedmi~nim rasporedom rada oni }e se ukqu~i- vati u
brodsku organizaciju i biti u ulogama dublera komandi- ra odjeqewa
i brodskih odreda. To je najboqi na~in da prak- ti~no do`ive ono
{to su nau~ili tokom {kolovawa na Akademi- ji. Najboqi na~in da
do`ive more, ivot na brodu i wegove ~a- ri i mawkavosti, da steknu
{to potpuniju predstavu o pozivu ko- ji su odabrali.
More vaqa osjetiti, ka`u. Wima }e to uspjeti dok svoje sta`irawe
provode na fregatama 33 i 34 i desantni brod
SA STUDENTIMA 127. KLASE
VAQA
OSJETITI
MORE
25
minipolaga~ 241, ~ije im po- sluge stoje na raspolagawu i uveliko
poma`u da {to boqe izvr{e zadatke.
A da bi sve teklo kako tre- ba i bilo potpuno uspje{no, po- red
na~elnika klase, sa ovim vrijednim i marqivim mladi}i- ma je i
wihov nastavnik, major mr Neboj{a Ga}e{a sa Katedre brodskih
borbenih sistema.
– Da bi bio uspje{an po- morski oficir i mog